demokracijA

e
j
n
A
v
o
obraz
isukob

T
s
i
v
I
aKt

I
n
oV
ir
m
integraci
SILJE
NEnA
i
Ij
ud
sT
EDNAKOST
O
t
p
o
r
fundaMenti
18
GLOBALN
PRaVDA
solidarnOSt
20152016

R
I
M
E
N

za nemirne graane

ALTER

j
n
d
a
r
u
s
t
s
o
l
s
o

pr

KOMU

O
PROMJ

NEnASILJE

rjesenj

ARGUMENTI

miroVnI
sTudIji
2015- 18
2016

mir, nemir, sukob, demokracija, nasilje, nenasilje,

komunikacija, fundamenti, argumenti, mo, ljudska prava,
dostojanstvo, jednakost, diskriminacija, spol,
rod, seksualnost, rat, mir, intervencija, pomirenje,
pravda, sigurnost, prolost, azil, izbjeglice, integracija,
nacionalizam, postkolonijalizam, rasa, klasa, sindikati,
ljevica, ekonomska demokracija, socijalna prava,
radnika prava, globalno, odrivo, obrazovanje,
aktivisti, otpor, solidarnost, suradnja, promjena,
alternative, rjeenja

SADRAJ

Mirovni studiji

Voditelji i gosti predavai

Sudionici/e 5
Saeci kolegija
Modul I: Uvod u mirovne studije
Uvod u mirovno obrazovanje
Razumijevanje i transformacija sukoba
Uvod u nenasilno djelovanje
Modul II: Ljudska prava: teorija i praksa

7
8
12
14
17

Vrijednosti ljudskih prava

18

Meunarodni sustav ljudskih prava

22

Spol-rod-queer 25
Modul III: Izgradnja mira

27

Uvod u izgradnju mira

28

Suoavanje s prolou

31

Ljudska sigurnost

33

Modul IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

Postkolonijalizam i migracije
Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglitva
Modul V: Drutvena solidarnost

37
38
41
45

Globalno drutvo i odrivi razvoj

46

Ekonomska nejednakost i radnika prava

48

Feminizam-ekonomija-politika 51
Aktivistike prakse i drutvena promjena

53

Mirovni studiji su interdisciplinarno

obrazovno podruje koje se oslanja na
postojeu teoriju i direktna iskustva
predavaa i sudionika, kako bi se:
razumjeli uzroci nasilnih sukoba, razvili
pristupi za zaustavljanje nasilja, rata,
tekih krenja ljudskih prava i izgradio
odriv mir pravedniji sustavi, drutva
koja pruaju otpor i trae rjeenja za
manifestacije direktnog, strukturnog i
kulturnog nasilja. Negativan mir shvaen
kao odsustvo nasilja, rata i odravanje
ravnotee straha i nemoi, zamjenjuje se
konceptom pozitivnog mira - orijentacijom
na aktivan angaman u uklanjanju uzroka
sukoba. Pored teorije, strategija i zakonskih
okvira, na Mirovnim studijima artikuliraju se
postojee aktivistike prakse i potiu novi
oblici rada na drutvenoj promjeni.
Voditelji i gosti predavai su
strunjaci iz pojedinih podruja s dobrim
poznavanjem teorije, ali i direktnim
aktivistikim iskustvom te motivacijom za
sudjelovanje u promjenama.

Na Mirovnim studijima koristimo pristup

iskustvenog i participativnog uenja
koji pretpostavlja da svatko dolazi s
odreenim iskustvom i znanjem, da je
znanje meu nama, a da nas razmjena
i kritiko propitivanje zadanih obrazaca
osnauju za djelovanje. Teorija se propituje
u kombinaciji s praktinim i iskustvenim
uenjem kroz analize strunih tekstova i
medijskih sadraja, diskusije, prezentacije,
rad u manjim skupinama, igre uloga i druge
iskustvene vjebe, oluje ideja, barometre
stavova.
Kao neformalni obrazovni program Mirovni
studiji se provode pri Centru za mirovne
studije u kontinuitetu od 1997.
Radna godina 2015-16. obuhvatit e 250
sati radionica, predavanja, praktinog rada i
javnih dijaloga.
Predavanja i radionice odravaju se
utorkom i etvrtkom od 17 do 21 sati te
jednu subotu mjeseno, od 10 17 sati, u
Kui ljudskih prava, Selska 112c. Program
traje od listopada 2015. do lipnja 2016.
Participacija u trokovima programa iznosi
1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna
(za studente, umirovljenike, nezaposlene,
osobe na strunom osposobljavanju). Pola
navedenoga iznosa moe se odraditi kroz
pomo u programu i aktivnostima Mirte,
Centra za mirovne studije i drugih partnera.

Sudionici/e Mirovnih studija su

nemirni graani i graanke koji ele aktivno
sudjelovati u izgradnji drutva s manje
nasilja i iskljuivosti, a vie jednakosti i
pravde:
ako drutvo i sustav u kojem ivimo
izazivaju kod vas nemir i zabrinutost i
elite ga mijenjati u suradnji s drugima,
dosadile su vam rasprave unutar vaa
4 zida o domaoj i globalnoj nepravdi,
elite saznati to kae teorija, kakvi
su zakoni, a to poduzimaju ljudi
opredijeljeni za promjenu sustava i
razvijanje alternativa
imate barem 20 godina,
imate vie od 30, 40 i 50 godina,
elite znati vie o temama iz programa i
to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini,
rado bi s drugima podijelili svoje
strahove i kritike, a spremni ste uti tue
i zajedniki traiti rjeenja,
moete izdvojiti vrijeme za program (do
dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend
mjeseno)

Mirovne studije u suradnji provode udruga

graana Centar za mirovne studije i
ustanova za obrazovanje odraslih Mirta.
Centar za mirovne studije je
udruga graana i graanki koja se zalae za
drutvenu promjenu na naelima nenasilja,
izgradnje mira i potivanja ljudskih prava
povezujui obrazovanje, istraivanje,
aktivizam i rad na javnim politikama.
Mirta je ustanova za obrazovanje odraslih,
edukacijski centar CMS-a i partnera: Mree
mladih Hrvatske, Volonterskog centra
Osijek i udruge Smart u ijoj se suradnji
pripremaju i provode programi obrazovanja
za mir, demokraciju i graansko
organiziranje. U 2015-2016. to su: Mirovni
studiji, Edukacija nastavnika za graanski
odgoj i obrazovanje, Studiji o mladima za
mlade i Demo-akademija u Osijeku.

i
l
u
d
moole-

i k i 2015.gIj 2016.
I: Komunikacija, sukobi, nasilje
1. Uvod u mirovne studije
2. Razumijevanje i transformacija sukoba
3. Uvod u nenasilno djelovanje
II: Ljudska prava
4. Vrijednosti ljudskih prava
5. Meunarodni sustavi ljudskih prava
6. Spol-rod-queer
III: Izgradnja mira
7. Osnove izgradnje mira
8. Suoavanje s prolou
9. Ljudska sigurnost
IV: S
 uzbijanje rasizma i
ksenofobije
10. Postkolonijalizam i migracije
11. Emancipacija kulturnog pluralizma u
vrijeme izbjeglitva
V: Drutvena solidarnost
12. Globalno drutvo i odrivi razvoj
13. Ekonomska nejednakost i radnika
prava
14. Feminizam-ekonomija-politika
15. Aktivistike prakse i civilno drutvo
VI: Praktini radovi u meNtorskim
grupama

Za one koji su ve zavrili

program i ostale zainteresirane:
Meunarodna razvojna suradnja
Religija i drutvo
Faizam i antifaizam danas
Pravo na stanovanje i stambene politike

Saeci kolegija

modul
uvUod
ne
V
o
r
i
m
sTudIje
Koordinatorica modula:
Lana Jurman

Uvod u mirovno
obrazovanje
Voditeljice: Lovorka Bai, Lana Jurman
Broj termina : 9 (18 sati), Semestar: I., obavezan kolegij
8

Praktini okvir kolegija

Teorijski okvir kolegija

Ovaj kolegij je uvod u osnovne teme i

pojmove koji e se produbljivati kroz
ostale kolegije Mirovnih studija. Daje
okvir i upoznaje sudionike/ce sa glavnim
odrednicama mirovnog obrazovanja no
preteno je usmjeren na razumijevanje
osnovnih pristupa i usvajanje osnovnih
vjetina i stavova potrebnih za izgradnju
mira odnosno drutvenu promjenu kroz
mirovno djelovanje. Kako bi mogli lake
pratiti i usvojiti znanja i vjetine te graditi
stavove kroz druge kolegije, sudionici/e e
na ovom kolegiju propitivati kako vlastite
tako i drutvene obrasce koji proizvode
ili omoguavaju razliite vrste nasilja
i nepravdi. Osvjetenost o vlastitom
djelovanju i mogunostima proirenja
metoda i naina na koje moemo
doprinostiti izgradnji mira preduvjeti su
za kvalitetnu drutvenu promjenu. Tako e
i kroz ovaj kolegij sudionici/e imati priliku
osvijestiti vrijednosti i pristupe za koje se
ele zalagati te diskutirati o mogunostima
mijenjanja drutva nenasilnim putem.

Mirovno obrazovanje prilino je kompleksna

ideja koju moemo promatrati na dvije
paralelne razine kao filozofiju i kao
praksu/proces. Filozofija mirovnog
obrazovanja i njegov teorijski dio sastoje se
od elemenata dekonstrukcije drutvene
zbilje, promatranja i analize nasilja
(direktnog i indirektnog), te razmiljanja
o alternativnim nainima djelovanja
koja se temelje na principima nenasilja,
dostojanstva i potivanja svijeta koji
nas okruuje. Praktini dio Mirovnog
obrazovanja odnosi se na razvijanje vjetina
kritike misli, nenasilne komunikacije,
(auto)refleksije, transformacije sukoba,
nenasilnog djelovanja.

S obzirom da je kolegij usmjeren na vjetine

i spoznaje, nain rada e dominantno
biti radioniki, participativan, suradniki
i analitiki. Koristiti emo predavanja,
oluje ideja, iskustvene vjebe, barometar
stavova, rad u grupama i parovima,
diskusije te individualan rad.

Obzirom da ratovi poinju u ljudskom umu,

u ljudskom umu treba graditi i obranu
mira.1
Za vrijeme trajanja Hladnog rata u Oslu u
Norvekoj jedna je skupina ljudi pokrenula
svoju kolu misli o miru i mirovnom
obrazovanju. 1964. Johan Galtung u
uvodnom lanku novog asopisa Journal
of Peace Research prvi put iznosi definiciju
pozitivnog mira, objanjava filozofiju
novoosnovanog mirovno-istraivakog
instituta u Oslu (The Peace Research
Institute Oslo; PRIO) i donosi proirenu
definiciju nasilja nasilje osim direktnog
moe biti indirektno ili pak strukturalno.
1 iz preambule statuta UNESCO-a

Proirenje definicije nasilja dovelo ga je do

definicije negativnog mira kao odsustvo
nasilja, odsustvo rata, te nove definicije
pozitivnog mira kao integracije ljudskog
drutva2. Negativni se mir odnosio na
ravnoteu straha, ali bi s vremenom i
prevlasti jedne strane mogao dovesti do
pozitivnog mira. Poput zdravlja u medicini
koje se moe definirati kao odsustvo
bolesti, ali i kao neto puno vie kao
priprema organizma za odolijevanje bolesti.
Izgradnja bi mira dakle funkcionirala poput
preventive Preventiva podrazumijeva
sve postupke koje inimo da bismo
smanjili statistiku vjerojatnost nastanka
nekog dogaaja utjecajem na uzrok, a
prije nego na bilo kakav nain moemo
utvrditi da se dogaaj ve poeo
dogaati3.
Transformacijski potencijal mirovnog
obrazovanja moda je njegova najvanija
komponenta. Radi se o promijeni naina
razmiljanja ljudi, nainu funkcioniranja
svijeta koji je od svojih poetaka
obiljeen nasiljem, ratovima, strahovima,
predrasudama, potlaivanjem slabijih.
Mirovno obrazovanje eli potaknuti
svoje uenike (neovisno o dobi) da
nita ne uzimaju zdravo za gotovo, da
propituju dogme, kritiziraju i propituju
ljude koji ih vode, te se aktivno ukljue u
2 Lawler, P. (1995) A Question of Values: Johan
Galtungs Peace Research. Boulder and London:
Lynne Rienner Publishers
3 dostupno na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Preventiva
[08. kolovoza 2011.]

transformaciju. Sukobi se prihvaaju kao

prirodne, svakodnevne stvari i generatori
promjene. Pitanje koje mirovno obrazovanje
postavlja je kako strane u sukobu dovesti
u ravnopravni odnos moi, potaknuti
kreativnosti i poboljanja trenutnog stanja.
Vana je pretpostavka da je sukob sam
po sebi neutralan, a njegov ishod moe
biti pozitivan ili negativan, moe ali ne
mora postati nasilje niti nadmo jedne
strane. Mirovno obrazovanje ne zagovara
pasivnost niti izbjegavanje sukoba - ono
eli aktivne i snane ljude spremne
da se bore za svoj cilj, no u okvirima
nenasilja i potivanja dostojanstva i
ljudskih prava svih ukljuenih u sukob.
Teorija mirovnog obrazovanja nalae da cilj
mirovnog obrazovanja ne moe biti samo
zaustavljanje nasilja, nego u umovima djece
poticanje elje da naue kako nenasilje
moe osigurati temelj za pravednu i odrivu
budunost4.
Unato velikom broju razliitih pristupa
definiranju smisla i ciljeva mirovnog
obrazovanja, na kraju se svi ipak mogu
identificirati u mislima pionirke mirovnog
obrazovanja Betty Reardon: Krajnji je
cilj ovakve vrste edukacije oblikovanje
odgovornih, predanih i brinih planetarnih
graana koji e biti dostatno svjesni

4 Harris, I.M. i Morrison, M. L.(2003), Peace Education.

Second Edition. North Carolina: McFarland &
Company, Inc.

Uvod u mirovno obrazovanje

10

problema i doprinositi globalnom drutvu

koje potuje ljudska prava.5
Spomenuta autorica u svom djelu
Educating for Human Dignity6 organizira
svoju viziju mirovnog obrazovanja oko
sredinjeg pojma ljudskog dostojanstva
i integriteta. Oko te temeljne ljudske
vrijednosti smjeta pet vrijednosti
najvanijih u oblikovanju ljudskih prava.
To su: a) ekonomska jednakost, b) odrivi
razvoj; c) sloboda osobe; d) demokratska
participacija; e) jednakost mogunosti.
Ove se temeljne vrijednosti razlau na
glavne pojmove, teme i probleme koji
se raspravljaju kroz proces odgoja i
obrazovanja.
Ian M. Harris u svom djelu Peace
Eduacation7 govori o dvije vrste ciljeva
mirovnog obrazovanja kratkoronim
i dugoronim. Kratkoroni ciljevi bili bi
spoznati, prepoznati i nauiti se nositi
s problemima suvremenog svijeta, dok
bi dugorono trebalo teiti stvaranju
alternative ovakvom svijetu. Neovisno o
podjeli na kratkorono i dugorono, Harris
navodi deset po njemu glavnih ciljeva
mirovnog obrazovanja: 1) razumijevanje
bogatstva koncepta mira; 2) adresiranje
strahova; 3) informiranje o konceptima
5 Reardon, B. (1995). Educating for Human Dignity.
Philadelphia: University of Pennsylvania Press, p. 3
6 Reardon, B. (1995). Educating for Human Dignity.
Philadelphia: University of Pennsylvania Press, p. 5
7 Harris, I.M. i Morrison, M. L.(2003), Peace Education.
Second Edition. North Carolina: McFarland &
Company, Inc.

sigurnosti; 4) razumijevanje ratnog

ponaanja; 5) razvitak interkulturalnog
razumijevanja; 6) pruanje orijentacije
usmjerene budunosti; 7) pouavanje mira
kao procesa; 8) promoviranje koncepta
mira usko praenog socijalnom pravdom;
9) stimuliranje potovanja ivota; 10)
nenasilno upravljanje sukobima8.
Kroz veinu ovih tema prolazi se i kroz
studijsku godinu Mirovnih studija, a ovaj
e kolegij nastojati doprinijeti upoznavanju
sudionika/ca s osnovnim pojmovima
i konceptima vezanim za nadolazee
kolegije.
Oekivani ishodi:
U uvodnom dijelu kolegija sudionici/e e se
upoznati s okvirom i glavnim odrednicama
mirovnog obrazovanja. Kolegij je dominatno
usmjeren na osvjetavanje obrazaca
(osobnih i drutvenih) koji ne podravaju
izgradnju mira te upoznavanje naina i
mogunosti transformacije tih obrazaca.
U veoj mjeri bavit emo se razvijanjem
vjetina nenasilne komunikacije, timskog
rada i suradnje. U trajanju kolegija
sudionici/e e se upoznati s osnovnim
pojmovima koje veemo uz nenasilnu
komunikaciju, ljudska prava i diskriminaciju,
civilno drutvo, zatim s vrstama nasilja i
odgovorima kroz graansku participaciju.
Imati e priliku propitati vlastite stavove
8 Vlastiti prijevod; Harris, I.M. i Morrison, M. L.(2003),
Peace Education. Second Edition. North Carolina:
McFarland & Company, Inc., p. 32

11

o razliitostima, identitetima, moi,

ravnopravnosti, suradnji te solidarnosti.
Teme / ili tematske cjeline
kolegija:
Mirovno obrazovanje (1 termin)
Nasilje/nenasilje i mo (1 termin)
Diskriminacija i temeljna naela
ljudskih prava (1 termin)
Vjetine nenasilne komunikacije (4
termina)
Timski rad i suradnja (2 termina)
Izgradnja mira i graanska participacija
(1 termin)
Oekivanja od sudionika i
sudionica
Kolegij Uvod u mirovne studije bazinog je
karaktera i ne zahtjeva osobito predznanje.
Nain rada e dominantno biti radioniki,
participativan, suradniki i analitiki,
te se od sudionika/ca oekuje aktivno
sudjelovanje u radu, odgovornost za vlastito
uenje i dijeljenje znanja, spremnost na
refleksiju i autorefleksiju, te ponekad i
samostalan rad kod kue.
Kljuni pojmovi: Mirovno obrazovanje,
Drutvena promjena, Nenasilna
komunikacija, Nasilje, Nenasilje, Mo

Lovorka Bai(1975. Virovitica),

apsolvirala sociologiju i kroatologiju.
Svoje daljnje obrazovanje i rad usmjerila
na edukaciju za mir, o miru i u miru,
osnaivanje mladih za aktivan doprinos
razvoju drutva i jaanje pozicije mladih u
drutvu. Poslijednjih godina uglavnom se
bavi obrazovanjem neto starijih graana/ki
(studenti/ce Mirovnih studija i nastavnici/e).
CMS-u se pridruila 2002. i nadalje nita
vie nije bilo isto. Rado propituje sebe i
druge, rado radi sa ljudima koji su voljni
ulagati u i raditi na izgradnji pravednijeg
drutva. Motivacija za rad joj je elja
za za promjenom drutva (graana) u
slobodnije, osvjetenije i aktivnije. U CMS-u
radi u programu Afirmacija nenasilja i
transformacija sukoba, a ima iskustva
i u mirovnom radu u regiji te razvijanju
volonterstva.
Lana Jurman (1984., Zagreb)
diplomirala je na Odsjecima za povijest i
pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pred kraj studija osobito se zainteresirala
za teme mirovnog obrazovanja, te je na tu
temu i diplomirala. Ima raznolikog iskustva
s programima neformalnog obrazovanja,
od jeseni 2013. lanica je obrazovnog tima
Centra za mirovne studije.

Razumijevanje i
transformacija sukoba
Voditeljica: Andrijana Pari
Broj termina 7 (14 sati), Semestar: I., izborni kolegij
* dio kolegija odvija se preko vikenda
12

Praktini okvir kolegija

Razumijevanje i analiza sukoba jedan je od
osnovnih kolegija MS-a kako za openito
razumijevanje mirovnog pristupa i procesa
tako i za razumijevanje ali i uspjean rad na
drutvenoj promjeni openito. Nadovezuje
se na kolegij Temeljni pojmovi koji se
sastoji od pregleda osnovnih pojmova
komunikacije i nenasilja kao temelja za ovaj
kolegij. Razumijevanje i analiza sukoba ini
integrirani dio Uvoda u mirovne studije i kao
takav predstavlja okosnicu daljnjeg rada na
ostalim temama Mirovnih studija.
Osvjetavanjem modela komunikacije
kroz kolegij Uvod u mirovne studije u
ovom kolegiju nastavljamo na radu u
razumijevanju sukoba i povezanosti
eskalacije sukoba sa zatvorenom, nasilnom
komunikacijom, nedostatkom konsenzusa
te neuvaavanja i nepotivanja sugovornika.
Rad u ovom kolegiju potpuno je radioniki,
to znai i participativan. Predavanja e se
koristiti jedino kao uvod u odreene teme
koje e se pokrivati radionicom. Metode
koje e se koristiti u radu su: individualni
rad, kreativni rad, rad u malim grupama,
rad u parovima, diskusije u velikoj grupi,
igranje uloga i simulacija.
Teorijski okvir kolegija
Kolegij je, zajedno sa ostalim kolegijima
ovog modula te cjelokupnim Mirovnim
studijima teorijski utemeljen na osnovama

razumijevanja komunikacije i teorijom

sukoba u kontekstu izgradnje mira. Kao
takav i on se temelji na radovima vezanim
uz: mirovno obrazovanje Betty Reardon,
razumijevanje strukturalnog nasilja i rad
Johana Galtunga, teoriju/praksu nenasilne
komunikacije i razumijevanja sukoba
Marshala Rosenberga i Maje Uzelac.
Koncepti osvjetavanja drutvene nepravde
i osnaivanja manje monih nerijetko polaze
od teorijskog i praktinog rada Paula Freirea
i Augusta Boala. Promiljanje politikog
i drutvenog konteksta, osobito odnosa
moi te prihvaanja razliitosti i suivota
temelji se na radovima/mislima Nelsona
Mandele i Desmonda Tutua te openito
na Junoafrikoj povijesti ali i aktualnim
zbivanjima na jugu Afrike.
Oekivani ishodi:
Kolegij ima za cilj upoznavanje sudionika
i sudionica s osnovnim terminima
razumijevanja sukoba uz osvjetavanje
drutvenog konteksta ali i vlastitog
ponaanja uz usvajanje znanja i vjetina
potrebnih za kako razumijevanje tako i
transformaciju sukoba.
Nastavno na predhodni kolegij i ovaj e
omoguiti polaznicima/polaznicama da
propituju (a neki i mijenjaju) svoje stavove
vezane uz komunikacijske obrasce: nasilnu
i nenasilnu komunikaciju te stavove vezane
uz strah od sukoba i upravljanja sukobom.
Sudjelovanjem u ovom kolegiju polaznici/
ice stjeu takoer osnovna znanja i vjetine

13

analize sukoba, transformacije sukoba te

medijacije.
Oekivanja od sudionika: Oekuje se dobra
volja i aktivno sudjelovanje.
Tematske cjeline kolegija:
Osnovni pojmovi/procesi u razumijevanju
SUKOB-a (2 termina)
Ova cjelina pomoi e sudionicima da
razumiju osnove sukoba te samim tim i
transformacije, prevencije, zaustavljanja
i/ili eskalacija na osobnoj i drutvenoj
razini. Sudionici e se upoznati s osnovnim
koracima u transformaciji sukoba.
Osnovni pojmovi/procesi analize sukoba
(5 termina)
Sudionici/ice e se upoznati s metodama
analize sukoba te dubljim razumijevanjem
sukoba. Analizarati e se jedan aktualan
drutveni sukob u RH. Na primjeru e
polaznici/ice moi nauiti to je analiza
sukoba i kako se ona radi. Ova e cjelina
ponudit i osnove medijacije i pregovaranja,
u kontekstu te analize, uglavnom kroz
praktine vjebe i simulaciju.
Kljuni pojmovi: sukob, analiza,
transformacija

Andrijana Pari (Gradaac, 1976.)

diplomirala je filozofiju i sociologiju na
Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu
2001. godine. Magistrirala je 2006. pri
Sveuilitu u Trentu, Italija, na temi
lokalnog razvoja zemalja u tranziciji.
Aktivistkinja je od 1994. te lanica i
suradnica Centra za mirovne studije od
njegovog osnutka. Osnovne teme kojima
se bavi u okviru svog mirovnog rada su
komunikacija i razumijevanje sukoba uz
izlete u podruje ljudskih prava, osobito
prava na azil i migracijskih politika. Uz
mirovni rad Andrijana je profesionalno
angairana kroz rad uz vlastitoj tvrtci koja
se bavi savjetovanjem za lokalni i regionalni
razvoj od 2006.

Uvod u nenasilno
djelovanje
Voditelji: Otto Raffai, Ana Raffai
Broj termina: 7 (14 sati) , Semestar: I., izborni kolegij
* Vikend kolegij (petak 17 21, subota 10 17, nedjelja 10 14)
14

Praktini okvir kolegija:

Budi promjena koju eli vidjeti u
svijetu glasi jedan od temeljnih aksioma
nenasilnog djelovanja. Ona povezuje osobnu
i politiku razinu pojedinca u proaktivan
stav u zajednici kojoj pripada. Kolegij Uvod
u nenasilno djelovanje osvjetava za i
potie na politiko drutveno djelovanje
koje polazi od osobnih kapaciteta pojedinca,
tako da afirmacija sebe bude u skladu s
potivanjem drugih. U kontekstu aktualnih
drutvenih sukoba u Hrvatskoj smatramo
vanim istaknuti da je ovaj sklad mogu
i pokazati neke od putova kojima se on
postie. Sam kolegij postoji na Mirovnim
studijima od poetka upravo zato to
smo svjesni slabog poznavanja koncepta
nenasilja u naoj kulturi te smatramo da je
potrebno senzibilizirati graane za nenasilje
kao stav i nain djelovanja. Ono trai
otrenje svjesnosti o vlastitom ponaanju i
prisebnosti radi umijea upravljanja sobom
u sukobu, a kako vlastitim postupcima ne
bismo doveli u pitanje svoje miroljubive
vrijednosti i dijaloki stav. Svrha ovog
kolegija je da, poevi od mijenjanja sebe
pojedinci ue i umiju razvijati kulturu brige
i dobrohotnosti i tako grade pluralistiko
drutvo otvoreno za razliitosti u kojima
prepoznaje svoju snagu i svoje bogatstvo.
Metodoloki kolegij Uvod u nenasilno
djelovanje promovira iskustveno uenje.
Nain rada nazivamo trening jer najvei dio
vremena sudionice i sudionici vjebaju kako
bi stjecali nove uvide i usvajali praktina
znanja potrebna za nenasilno djelovanje.

Trening koristi metodu tematski centrirane

interakcije (Ruth Cohn) koja istie vrijednost
iskustva kao izvora i generatora znanja.
Rad na sebi, bavljenje vlastitim obrascima
ponaanja neminovno je polje uenja ako
elimo da spoznaje o nenasilju ue u
prste i postanu nain naeg djelovanja,
koje mijenja drutvo u paradigmi kulture
mira i nenasilja.
Teorijski okvir kolegija
Kolegij promie nenasilje kao specifian
nain djelovanja u kojem se ogleda stav
potovanja drugoga i afirmacije sebe.
Kolegij promie nenasilno djelovanje upravo
u kontekstu drutvenih sukoba. Nenasilno
djelovanje je osmiljen nain postizanja
eljenog cilja tako da su usklaeni nain ili
put i cilj kojem se djelovanjem tei. Pri tom
su kljuni prisebnost i vjetine nenasilnog
djelovanja kako bismo mogli upravljati
sredstvima ili nainom svog djelovanja
budui da su ciljevi iz reda intencije i samo
su sredstva iz reda akcije. U trenutku akcije
vladamo samo sredstvima koja koristimo,
a ne i ciljem kojem teimo, kontroliramo
cilj samo posredstvom sredstava.
(Muller, 2011:41). Osobitost nenasilnog
djelovanja prepoznaje se u preuzimanju
vlastite odgovornosti u sukobu. Umjesto
krivnje za sukob traimo preuzimanje
odgovornosti za problem kojega smo i mi
dio. Pretpostavka nenasilne transformacije
sukoba je da kao dionici problema moemo
biti i dio rjeenja. Nenasilna transformacija
sukoba /rjeavanje problema pretpostavlja

15

odnos potovanja prema protivniku.

Sukob se transformira nenasilnim putem
ukoliko smo blagi prema protivniku, a
otri prema problemu. U teorijskom
smislu Uvod u nenasilno djelovanje se
oslanja na definiranje, promiljanje i
prakticiranje nenasilja Tolstoja, Gandhija,
J.M.Mueller, Lanza Del Vasto, H.G. Mayr,
Jaques Semelin, Dorothee Soelle, Dorothy
Day, Pat Patfoort koje povezuje politiko
djelovanje iz stava nenasilja. Uvod u
nenasilno djelovanje istie nezamjenjiv
znaaj preuzimanja odgovornosti svakog
pojedinca/ke za uspjeh drutvene promjene
nenasilnim putem. U grupnom organiziranju
nenasilno djelovanje pretpostavlja radikalnu
ravnopravnost i promie izgradnju mira
odozdo.
Oekivani ishodi
Svjesni ogranienog broja sati, oekujemo
da e se sudionice/i upoznati s konceptom
nenasilja kao stava i strategije djelovanja i
biti potaknuti na dalje produbljenje znanja i
umijea nenasilja. Sudionice/i e upoznati
osnovne aksiome nenasilnog djelovanja.
Kolegij e potaknuti sumnju u neminovnost
nasilnog rjeavanja sukoba i podrati
nenasilne stavove sudionika/ca. Uvod u
nenasilno djelovanje je prilika sudionicima/
cama da uvide vlastita ponaanja u sukobu
kako bi ih mogli mijenjati. Fokus istraivanja
nenasilja je na jaanju svjesnosti o nainu
djelovanja, na propitivanju kojim sredstvima
postiemo eljeni cilj i samokritinosti u
odnosu na vlastito djelovanje s obzirom na

parametre nenasilnog djelovanja. Kolegij

e osvijestiti problem strukturalnog nasilja
te prikazati primjere uspjenog nenasilnog
otpora kao i teorijske koncepte koji ga
strukturiraju.
Teme/tematske cjeline:

uvod u nenasilje
moje ponaanje u sukobu
strukturalno nasilje i nenasilan otpor
strukturalno nasilje i kazalite statua A.
Boala

Oekivanja od sudionika i
sudionica: Motivacija za rad na sebi /
prouavanje nenasilnog djelovanja putem
iskustvenog uenja, sposobnost da se
obaveu na cjelovito sudjelovanje
Kljuni pojmovi : nenasilje,
transformacija sukoba, fundamenti i
argumenti, nenasilan otpor, strukturalno
nasilje

Ana Raffai (1959.): mirovna aktivistica

i feministika teologinja. Trenutno u okviru
doktorskih studija prouava nenasilje
u teologiji osloboenja protestantske
teologinje Dorothee Soelle. Otto Raffai
(1964.): prigovara savjesti i trener za
nenasilno djelovanje. Od 1994. Ana i
Otto Raffai su aktivni u izgradnji mira
u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji
i Makedoniji. Suraivali s Centrom za

Uvod u nenasilno djelovanje

16

mirovne studije od 1996. na programima

MIRamiDA i MIRamiDA Plus. Bili dio prvog
tima koji je MS program osmislio i pratio
. Do danas u kontinuitetu vode u MS
programu kolegij Umijee nenasilja / Uvod
u nenasilno djelovanje. Aktualno djeluju
kroz udrugu RAND (Regionalna adresa za
nenasilno djelovanje) koja je posveena
promociji nenasilja putem edukacija za
nenasilno djelovanje i meureligijski mirovni
rad. Imaju troje djece i ive u Sesvetama.

Ii

modul
ljudska
rAva:
p
TEORIJA
I PRAksa

Koordinatorica modula:
Tatjana Vlai

Vrijednosti
ljudskih prava

18

Voditeljice: Duka Pribievi Gelb,

Sara Lali, Cvijeta Senta
Broj termina: 11 (22 sata), Semestar: I., obavezan kolegij
Gosti na kolegiju: Sandra Beni
Praktini okvir kolegija:
Iako je prolo skoro dva desetljea od
osamostaljenja, Hrvatska se nalazi
u razdoblju jake etnizacije dravnih
institucija i cijelog drutva, bitno udaljena
od modela moderne demokratske
drave. Etniki model nacije po kojem
nacionalnost pripada samo onima koje
roenje ili obiteljsko porijeklo vee uz
zajednikog pretka ili kulturu a ne proizlazi
iz pripadnosti politikoj zajednici koju bitno
odreuje teritorij, zakoni i demokratske
institucije je uvelike prihvaen. Pomirba
i nacionalno jedinstvo su u prvom planu,
a multikulturalna stvarnost (etnika,
vjerska, jezina) zanemarena. Druge i
drukije se doivljava kao neprijatelja koji
ugroava interes kolektiva bilo da se radi
o pripadnicima nacionalnih ili seksualnih
manjina. U takvom okruenju ustavne
vrednote kao jednakost, ravnopravnost,
mirotvorstvo, vladavina prava, ljudska prava
su uglavnom deklarativna, a zagovornici tih
vrijednosti malobrojni.
U meuvremenu su nastale normativne
promjene (i) na podruju ljudskih prava ali
one nisu pokrenule sutinske promjene.
U svakodnevnom ivotu i dalje ostaju
mnoge suprotnosti jer se nova pravila
nerijetko nedovoljno primjenjuju u praksi.
Prihvaanje ljudskih prava ne ovisi samo
o obuhvatnosti i jasnoi meunarodnih
instrumenata, niti o domaoj pravnoj zatiti,
nego takoer i da li i kako te standarde
poznaje i razumije svaki pojedini graanin.

Zato je poduavanje o ljudskim pravima i

za ljudska prva osnovni uvjet za izgradnju
trajne kulture ljudskih prava kao temelja
demokratskog pluralistikog drutva. U tom
smislu razumjeti vrijednosti ljudskih prava
je od kljune je vanosti za nae osobno
djelovanje.
Teorijski okvir kolegija
Dvije su osnovne vrijednosti na
kojima je uspostavljen sustav ljudskih
prava: dostojanstvo i jednakost. Iz tih
vrijednosti proizlaze i druge neophodne
za razumijevanje i ostvarivanje ljudskih
prava: sloboda, uvaavanje drugih,
nediskriminacija, tolerancija, pravda
i odgovornost te solidarnost. Politiki
sustav unutar kojega spomenute
vrijednosti i naela mogu postojati jest
demokracija. Te su vrijednosti istodobno
u temeljima demokratskih politikih
sustava. Ostvarivanje ljudskih prava isto
tako pretpostavlja pravni sustav koji sadri
koncept prava kao drutvenog mehanizma
koji jami ostvarivanje pravde i zatite
ljudskih prava kroz koji se ostvaruje
vladavina prava, provoenje zakona i
jednakost svih pred zakonom. U ovom
kolegiju posebno emo se baviti pojmom
jednakosti jednakou kao vrijednou,
prijevodom ove vrijednosti u na pravni
sustav i nainom na koji razliiti drutveni
dionici koriste i zagovaraju jednakost.

19

Oekivani ishodi
Cilj je kolegija strukturirano uenje
socijalnih vjetina kojima se stjee
kompetentnost za sudjelovanje u
oblikovanju osobnog i drutvenog ivota te
stvaranje socijalnog kapitala za promicanje
vrijednosti ljudskih prava i demokracije,
kulture tolerancije i mira te osnaivanje
- irenje znanja i razvoja vjetina koje e
polaznicima pomoi da odgovorno sudjeluju
u izgradnji civilnog drutva.
Oekivani ishodi
proiriti i nadograditi znanja i vjetine na
intrapersonalnoj i interpersonalnoj razini
u podruju ljudskih prava;
prihvatiti vanost osobnog angamana u
promociji i zatiti ljudskih prava;
prepoznati i kritiki analizirati bitna
obiljeja ljudskih prava i generacija
ljudskih prava;
upoznati se s teorijskim okvirom
jednakosti
kritiki analizirati poruke razliitih
drutvenih dionika koji zagovaraju
jednakost
upoznati se s ljudskim pravima kao
moralnom vrijednostima i ljudskim
pravima kao pravima
nepravnikim jezikom objasniti Europsku
konvenciju i Opu deklaraciju;
prepoznati bitna obiljeja govora mrnje
i zloina iz mrnje i njihovu pojavnost u
vlastitom okruenju;

kritiki analizirati domete institucionalnih

pravnih sustava u zadovoljavanju pravde
i izloenost institucionalnih pravnih
sustava
Moto:
Gdje, naposljetku, opa ljudska prava
poinju? U malim mjestima, u blizini
doma tako blizu i tako malenih da ih
nije mogue vidjeti ni na jednom svjetskom
zemljovidu. Pa ipak, to je svijet pojedinca;
susjedstvo u kojem ivi; kola ili fakultet
koji pohaa; tvornica, gospodarstvo ili ured
gdje radi. To su mjesta gdje svaki mukarac
ena i dijete trae jednaku pravednost,
jednake mogunosti, jednako dostojanstvo
bez diskriminacije. Ako ta prava nemaju
znaenja tamo, tada i drugdje znae vrlo
malo. Bez djelovanja (zabrinutih) graana
da ih se podupre u blizini doma uzalud
emo traiti napredak u irem svijetu.
(Eleanor Roosevelt)
Teme/tematske cjeline
1.1. Razumijevanje ljudskih prava/Pojam i
narav ljudskih prava
Potrebe prava odgovornost
Ljudska prava kao skup moralnih i
pravnih naela
Bitna obiljeja i generacije ljudskih prava
1.2. Krenje ljudskih prava s posebnim
osvrtom na zloin iz mrnje
Horizontalno i vertikalno krenje ljudskih
prava

Vrijednosti ljudskih prava

20

Na svakom od nas je da potuje ljudska

prava i dostojanstvo ljudi koji ive oko
nas, da bismo na samom poetku
sprijeili krenje ljudskih prava
Analiza sluajeva
1.3. Prava osjetljivih grupa (djece, ena,
manjina)
Dometi institucionalnih pravnih sustava
Feministiki pristup pravdi
Uloga civilnog drutva i nevladinih
organizacija u zatiti i promociji ljudskih
prava
1.4. Jednakost
Teorijski koncept jednakosti http://plato.
stanford.edu/entries/equality/
Veze izmeu jednakosti i drugih
vrijednosti (pravda, solidarnost..)
Jednakost prevedena u pravni sustav
(Ustav, Zakon o suzbijanju diskriminacije,
strateki okvir)
Analiza situacija u kojima se zagovara
jednakost (Vukovar dvojezini natpisi,
inicijativa U ime obitelji, reproduktivna
prava, imigrantska kriza)
Tko su branitelji ljudskih prava?
Oekivanja od sudionika i
sudionica: Oekujemo redovite dolaske
sudionika/ca, sudjelovanje u raspravama
i izvravanje kraih zadataka tijekom
provedbe kolegija.
Kljuni pojmovi: Vrijednosti ljudskih
prava, dostojanstvo, jednakost

Tatjana Vlai diplomirala je na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekla
MA u podruju Demokracije i ljudskih prava
u JI Europi. Zaposlena je kao savjetnica u
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina.
Duka Pribievi Gelb politologinja
je s psiholoko-pedagokim obrazovanjem.
Jo od prolog stoljea aktivna na podruju
promocije i zatite ljudskih prava te
mirovnog obrazovanja kroz formalno i
neformalno obrazovanje. Certificirana
trenerica za spreavanje zloina iz
mrnje i reformu dravne uprave te
registrirana miriteljica. Kao osnivaica i
lanica NVO-a Centra za direktnu zatitu
ljudskih prava uredila etiri knjige iz tog
podruja. Voditeljica kolegija: Ljudska
prava, Uvod u mirovne studije i Manjinska
prava na Mirovnim studijima Centra za
mirovne studije u Zagrebu od 1996. do
danas. Kao lanica edukacijskog tima
MALOG KORAKA - Centra za kulturu mira
i nenasilja voditeljica/su-voditeljica je
treninga i seminara za prosvjetne radnike
i druge profesionalne skupine te mirovne
aktiviste u podruju edukacije za nenasilnu
komunikaciju, upravljanje sukobom, mir
i ljudska prava te aktivno graanstvo u
Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni Hercegovini;
sudjelovala u realizaciji UNICEF-ova
projekta Miroljubivo rjeavanje problema u
koli i prevladavanje trauma za Hrvatsku;
u organizaciji Danskog Crvenog kria

21

su-voditeljica u trogodinjem projektu

edukacije nastavnika za CABAC program
u BiH; od 2002. god. u organizaciji
Nansen Dialogue Centre Sarajevo
voditeljica seminara za nastavnike Odgoj
i obrazovanje za ljudska prava; struna
suradnica na tekstu u 111 koraka prema
demokraciji i ljudskim pravima autorice
Maje Uzelac i koautorica prirunika kole
u projektu Policija u zajednici (2005) i
prirunika Za roditelje (2010). Mentorica
i trenerica u UNICEF-ovom projektu Stop
nasilju u kolama.
Cvijeta Senta roena je 1979. godine u
Zagrebu gdje ivi i radi u Centru za mirovne
studije u podruju suzbijanja rasizma i
ksenofobije. Studirala je politologiju na
Fakultetu politikih znanosti Sveuilita u
Zagrebu te se uskoro sprema na stjecanje
diplome. Osim angamana u Centru za
mirovne studije, suraivala je s Mreom
mladih Hrvatske u podruju razvijanja i
zagovaranja lokalnih i nacionalne politike
za mlade, bila je aktivna i u grupi mladih u
RH koje su zagovarale osnivanje REKOM-a
(Regionalna komisija za utvrivanje
injenica o ratnim zloinima i drugim
tekim povredama ljudskih prava na
podruju nekadanje Jugoslavije) te je
nekoliko godina sudjelovala u radu Odbora
za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Sabora RH kao vanjska lanica tog tijela,
a odnedavno je i lanica Savjeta za razvoj
civilnog drutva. Voli pse, pivo i sarmu te
bosanske slatkie, biti na ulici i putovati.

Veseli se prilici za ovaj kolegij i razmjenu

iskustva.
Sara Lali roena je 1987. godine
u Zagrebu. Studirala je sociologiju i
komparativnu knjievnost na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, nakon ega je upisala
diplomski studij ljudskih prava na Central
European University u Budimpeti, a i
ponosna je vlasnica diplome Mirovnih
studija, generacija 2008/2009. Aktivizmom
se poela baviti 2007. godine u Centru
za mirovne studije, a od tada je radila na
temama vezanim uz NATO, suoavanje
s prolou i diskriminaciju. Takoer
je bila ukljuena u inicijativu Ne damo
Varavsku, a nekoliko je mjeseci provela
i u meunarodnoj organizaciji za ljudska
prava Human Rights Watch. Od 2011.
godine zaposlena je u Centru za mirovne
studije, gdje radi uglavnom na suzbijanju
diskriminacije, te rasizma i ksenofobije.
U slobodno vrijeme pokuava pjevati u
jednom aktivistikom zboru, a najvie
voli konzumirati pivo, sarmu i bosanske
slatkie s kolegicom Sentom nakon radnog
vremena.

Meunarodni sustav
ljudskih prava
Voditeljica: Ivana Radai
Broj termina: 6 (12 sati) , Semestar: I., izborni kolegij
22

Praktini okvir kolegija

Iako se termin ljudska prava javlja kroz
povijest, ona se, kako ih danas shvaamo,
razvijaju nakon Drugog svjetskog rata u
okviru Ujedinjenih naroda, kao odgovor na
teka krenja ljudskih prava za vrijeme rata.
Od tada se razvijaju u skladu sa zahtjevima
promijenjenih drutvenih okolnosti, a
potaknuta aktivizmom razliitih drutvenih
pokreta. Razne marginalizirane drutvene
skupine koriste diskurs i mehanizme
ljudskih prava, kao odgovor na nepravde
koje drutveno politiki sustavi proizvode
te zahtjeve za oivljavanje temeljnih
vrijednosti na kojima ljudska prava poivaju:
vrijednosti dostojanstva, jednakosti, slobode
i solidarnosti. Ljudska prava stoga su vrlo
moni mehanizam drutvene promjene,
koja mijenjaju politiku, pravo i moral
drutvenih zajednica. Bitno je poznavati
teoriju i praksu ljudskih prava, kako zbog
toga da osvijestimo svoja prava i osnaimo
svoje ivote, tako i da pomognemo
osobama i drutvenim skupinama ija se
prava kre te utjeemo na razvoj zajednica
u kojima ivimo.
Kao to je rekao tadanji visoki povjerenik
za ljudska prava: Najvea snaga kulture
ljudskih prava izvire iz znalakih oekivanja
svakog pojedinca. Odgovornost za zatitu
ljudskih prava poiva na dravama. No,
razumijevanje, potivanje i oekivanja
vezana za ljudska prava od strane svake
pojedine osobe jesu ono to ljudskim
pravima daje njihovo dnevno tkivo, njihovu

svakodnevnu otpornost. Sergio Vieira de

Mello, Visoki povjerenik UN-a za ljudska
prava, 2003.
Teorijski okvir kolegija
Ljudska prava su politiko/pravno/moralni
okvir koji ureuje ponaanje politikih vlasti
prema pojedincima. Ljudska prava nemaju
jednoznano znaenje: postoje razne teorije
ljudskih prava, koje se bave pitanjima izvora
ljudskih prava i opravdanja, njihove prirode,
opsega i statusa. Temeljna ideja tih teorija
je da postoje odreene univerzalne znaajke
(potrebe, interesi, autonomija) svih ljudi,
bez obzira na razlike, koje su neophodne
za nae dobrostanje, a u opasnosti su od
akcija i propusta drugih te ih treba tititi
kroz ljudska prava. Meutim, o mnogim
pitanjima postoje prijepori, kao na primjer
o univerzalnosti, pristupu ravnopravnosti
i pravima ranjivih skupina, reproduktivnim
pravima, a praktini problem predstavlja
i sukob prava. To su pitanja kojima e
se baviti i ovaj kolegij. Odgovori se nee
traiti samo u teorijama i kritikama
ljudskih prava, ve i u meunarodnopravnoj
praksi. Apstraktno definirana ljudska
prava svoje konkretno znaenje dobivaju
upravo kroz praksu meunarodnih sudova
i kvazi-sudbenih tijela te ju je stoga vano
poznavati.
Oekivani ishodi:
Kolegij je usmjeren na osposobljavanje
i osnaivanje studenata/ica za rad na

23

zatiti ljudskim prava, posebice koristei

meunarodno-pravne mehanizme. Cilj
kolegija je upoznati studente/ice s idejom,
razvojem i filozofijom ljudskih prava,
meunarodnim i domaim sustavom zatite
ljudskih prava.
Studenti/ce e:
1. upoznati osnovne koncepte
meunarodnog sustava zatite ljudskih
prava i osnovnih prijepora u teoriji i
praksi;
2. razumijeti meunarodni sustav zatite
ljudskih prava osnovne instrumente i
mehanizme;
3. razumijeti rad i ulogu Europskog suda za
ljudska prava;
4. kritiki analizirati krenja ljudskih
prava, njihovih uzroka i posljedica te
identificirati mogue pristupe i rjeenja;
5. promiljati o vlastitoj ulozi u promociji i
zatiti ljudskih prava.
Teme / ili tematske cjeline
kolegija
1. Razvoj i filozofija ljudskih prava, osnovni
koncepti
2. Meunarodni sustav zatite ljudskih
prava - sustav UN-a
3. Regionalni sustav sustav Vijea Europe
ESLJP
4. Sustav zatite ljudskih prava u RH

Satnica:
1. Razvoj i filozofija ljudskih prava
2. Vjebe univerzalizam vs relativizam
ljudskih prava
3. Meunarodni sustav zatite ljudskih
prava UN sustav
4. Regionalni sustav zatite ljudskih prava
Vijee Europe ESLJP
5. i 6. Moot court/fokus na jednu ranjivu
skupinu (ovisno o interesu i profilu
grupe)
Oekivanja od sudionika i
sudionica: Na kolegiju e se studenti
kroz predavanja i diskusiju upoznati s
meunarodnim sustavom zatite ljudskih
prava. Oekuje se sudjelovanje, aktivna
participacija i priprema za moot court.
Kljuni pojmovi: ljudska prava,
univerzalnost, relativizam, meunardoni
sustav ljudskih prava

Ivana Radai doktorirala je pravo

2008. godine na Sveuilitu u Londonu,
magistrirala je pravo na Sveuilitu u
Michiganu 2003. i Sveuilitu u Zagrebu
2001. te kriminologiju na Sveuilitu
Cambridge 2002. godine. Zaposlena je kao
znanstvena suradnica u Institutu drutvenih
znanosti Ivo Pilar, a predavaica je na
Centru za hrvatske studije Sveuilita u
Zagrebu, Sveuilitu u Osijeku, Europskom
inter-sveuilinom centru za ljudska prava

Meunarodni sustav ljudskih prava

24

i demokratizaciju (Venecija) te University

College London. Bila je goa predavaica
na Sveuilitu za mir UN-a (Kostarika),
te istraivaica pri Sveuilitu u Kentu
(Velika Britanija) i Sveuilitu u Melbournu
(Australija). Pored toga, predaje na Centru
za mirovne studije i Centru za enske
studije, Zagreb, te Institutu za enska
ljudska prava u Bugarskoj. Uredila je tri
knjige (jednu u suurednitvu), objavila dvije
knjige (jednu u suautorstvu) te preko 20
znanstvenih lanaka. Podruja interesa
su joj ljudska prava, rod, seksualnost i
feminizam. Nije ba uvijek u glavi plee
ples 5 ritmova i svira djembe.

Spol-rod-queer
Voditelj/ica: Amir Hodi
Broj termina: 7 (14 sati), Semestar: I., izborni kolegij
Gosti na kolegiju: Marko Juri, Arian Kajtezovi
25

Praktini okvir kolegija

Spolna/rodna i seksualna drutvena
neravnopravnost, temeljena na
heteronormativnoj teoriji i binarnosti
spola i roda, osnova je patrijarhalne
nejednakosti meu ljudima, te stvara
i podrava razne oblike opresija i
nasilja: seksizam, heteroseksizam,
homofobiju, transfobiju, spolno/rodno
uvjetovano nasilje. Zadnjih nekoliko
godina u drutveno-politikom prostoru
Republike Hrvatske svjedoimo snanom
protuudarcu seksualnim i reproduktivnim
pravima koji je iniciran i provodi se od
strane nekoliko meusobno povezanih
organizacija i incijativa, uz logistiku
i financijsku podrku Katolike crkve.
Njihova agenda ukljuuje suprotstavljanje
zakonima i politikama vezanim uz pitanja
medicinski potpomognute oplodnje,
abortusa, seksualne edukacije u kolama,
seksualne orijentacije, rodnog identiteta,
i istospolnog partnerstva/braka. Poblie
upoznavanje pojmovnih konstrukcija spola,
roda i seksualnosti, kao i relevantnih nenormativnih identiteta i praksi, doprinosi
kritikom sagledavanju diskursa kao to
su npr. rodna ideologija i kultura smrti,
te afirmira ljudska prava vezana uz ove
kategorije.
Teorijski okvir kolegija
Kolegij Spol Rod Queer kritiki
propituje kreiranje i upotrebu pojmova
spola, roda i seksualnosti na drutvenom i

individualnom nivou. Spol, rod i seksualnost

raspravljaju se kao identitetske odrednice
i oblici osobnog izraavanja; kao drutveni
konstrukti, uloge i norme; te kao
osnove klasifikacije, neravnopravnosti i
diskriminacije. Kolegij istrauje i osvjetava
individualne i drutvene prakse stvaranja
i organiziranja kategorija spola, roda
i seksualnosti. Tematike spola, roda
i seksualnosti predstavljaju se kroz
diskurse medicine, biologije, povijesti,
zakonodavstva, obrazovanja, jezika, politike,
ljudskih prava i aktivizma.
Oekivani ishodi
Razumijevanje razlika izmeu kategorija
spola, roda, rodnog izraavanja i
seksualne orijentacije.
Upoznavanje sa povijesnim razvojem
(de)konstrukcije kategorija spola, roda
i seksualne orijentacije kroz diskurse
religije, medicine, biologije, prava i
jezika.
Upoznavanje sa pitanjima interspolnosti i
transrodnosti; ljudskim pravima vezanim
uz LGBTIQ identitete; te povijesnim
razvojem i trenutnim stanjem LGBTIQ
pokreta i aktivizma u RH i regiji.
Osvjetavanje pitanja i problema vezanih
uz utjecaj drutvenog i kulturalnog
konteksta na procese socijalizacije
i razvoj spolnih, rodnih i seksualnih
identiteta i uloga.
Razumijevanje drutvene i kulturalne
raznovrsnosti i razliitosti rodnih i
seksualnih identiteta i praksi, kao

Spol-rod-queer

26

i povijesne promjene vrijednosnih i

normativnih okvira.
Ukazivanje na isprepletenost drutvenopolitikih dimenzija patrijarhata, spolne/
rodne opresije, (hetero)seksizma, nasilja
i transfobije.
Razumijevanje kako striktne i
ograniavajue spolne/rodne uloge i
drutvene norme doprinose seksizmu i
transfobiji i utjeu na rodno-uvjetovano
nasilje.
Promicanje vrijednosti inkluzivne rodne/
spolne ravnopravnosti, nenasilja,
tolerancije i prihvaanja.
Razumijevanje povezanosti pitanja
spola, roda i seksualne orijentacije,
te socijalizacije i diskriminacije, kao i
vlastitih izbora i mogunosti u okviru
ljudskih prava.
Poticanje i osnaivanje polaznica_ka za
razvijanje i ukljuivanje spolne/rodne
perspektive u svoj rad u zajednici.

Teme /tematske cjeline kolegija

Spol i rod: osnovni pojmovi
Identiteti i izraavanja, uloge i
socijalizacija
Drutveni rod: stereotipi, mediji, jezik
Seksualnost: identiteti i ponaanja,
seksualna edukacija i seksualna prava
Mo i nasilje: patrijarhat,
neravnopravnost, diskriminacija, (hetero)
seksizam, transfobija
Trans* pitanja
Interspolnost
Queer

Aktivizam i osnaivanje: feminizam i

LGBTIQ prava, sfere utjecaja i osobno
djelovanje
Oekivanja od sudionika i
sudionica: Dolazak na vrijeme i na
sve termine. Spremnost na dijeljenje
osobnih iskustava spolne/rodne/seksualne
socijalizacije.
Kljuni pojmovi: spol, rod, seksualnost

Amir Hodi: Uz zavreni dodiplomski

studij sociologije u Zagrebu i postdiplomski
interdisciplinarni program rodnih i
kulturalnih studija u Budimpeti, zadnjih
18 godina bavim se pitanjima spolne/rodne
ravnopravnosti, seksualnog i reproduktivnog
zdravlja i prava, te LGBTTIQ pitanjima
kroz istraivanja, edukacije, konzultacije i
aktivizam. U edukacijskom radu provodim
raznovrsne radionice, seminare i treninge,
a u istraivakom radu suraujem sa
razliitim organizacijama i institucijama
u Hrvatskoj, regiji i inozemstvu. Vie na
www.policy.hu/hodzic/.

IiI

modul
IZGRAdnja
Mira
Koordinatorica modula:
Emina Buinki

Uvod u izgradnju mira

Voditelj/ica: Goran Boievi
Broj termina: 7 (14 sati), Semestar: I., izborni kolegij

28

Praktini okvir kolegija

Izgradnja mira nasuna je potreba u
drutvima koja su prola kroz nasilne
sukobe, pogotovo ratove kao Hrvatska.
Vano je osvijestiti nunost otklanjanja
uzroka moguih buduih nasilja i ratova,
osnaiti pojedince, grupe i institucije da
aktivno rade na tome. Razlikujemo je od
mirovnog rada (u irem smislu) jer se
izgradnja mira deava tamo gdje su ratovi
pokidali drutvene veze i odnose, gdje su
repovi rata jo prisutni i negativno utiu na
svakodnevicu ljudi.
Potreba za izgradnjom mira u Hrvatskoj
raste zadnjih godina, kako se biljei
povratak u retoriku 90ih nakon ulaska
Hrvatske u EU te prestanka monitoringa
strukturnih reformi u pristupnom procesu.
Istovrememo, nadolazea izbjeglika
kriza zahtjeva potpunije razumjevanje,
povezivanje postratnih s preventivnim
mjerama u kojima su uvijek ljudi u sreditu.
Sve vie se kristalizira kako je pristup
izgradnje mira u Hrvatskoj specifian,
ogleda se kroz ivljenje na terenu/
grassroots/ rad u mikro zajednici,
otvaranje dijaloga s neistomiljenicima i
ljudima drugaijih vrijednosnih sustava,
ukljuivanju branitelja/ica, edukaciji za
Izgradnju mira, otvorenosti suradnjama
te razvijanju vlastitih koncepata, uvijek
nenasilnih. Taj pristup se odnedavno
prezentira zainteresiranim akterima u

Palestini, Ukrajini, biva biljeen u UN studiji

o pomirenju na Zapadnom Balkanu.
Teorijski okvir kolegija
Izgradnja mira vie nije novi koncept, iroko
je rasprostranjen, datira u dokumentima
UN-a od 1992 a u teoriji od 1950-tih.
Pravi boom doivljava u 2000-tima
kada se javljaju podjele na tehnoloku i
transformativnu.
CMS njeguje kreativnu, transformativnu,
vrijednosno utemeljenu izgradnju mira.
Odlikuje ju povezanost s drugim podrujima
i akterima, oprez u intervencijama u
zajednicama kako bi se izbjegla mogua
teta. Naglaava znaaj suradnje koja jeste
sr graenja mira.
Izgradnja mira tei izgradnji odnosa koji
vode pomirenju, osnaivanju unutranjih i
vanjskih aktera u drutvu da rade na njemu.
(Lederach, 1997) Pomirenje se shvaa
kao ono stabilno stanje drutva u kojem
nekadanji neprijatelji imaju odnose koji
nee ponovo dovesti do nasilja/ rata, u
kojem su uzroci otklonjeni.
Oekivani ishodi:
Sudionici e usvojiti razliite definicije
izgradnje mira i razumijeti suodnos sa
srodnim podrujima. Raditi emo na
razumijevanju koncepta na meunarodnoj
razini, nacionalnoj, lokalnoj, izraziti dileme
unutar izgradnje mira: tehnoloka vs

29

transformativna, sequencing (vremenski

redoslijed), uloga domaih i stranih aktera.
Stei e uvid u IM u Hrvatskoj i Balkanu,
te rad meunarodnih aktera. Upoznati
se sa radom na pomirenju u Hrvatskoj i
Zapadnom Balkanu te primjerima iz Gaze,
Palestine, Ukrajine.
Raditi e se na razumijevanju vanosti
kulturalne osjetljivosti, etikih dilema pri
intervenciji izvana, komunikacija s razliitim
akterima, prepoznavanje prioriteta.
to je pomirenje meni a to drugima? Kada
i kako raditi IM? to ja mogu uiniti? Koje
su moje jake a koje slabe strane? Tko mi/
nam je podrka? Tko su ometai/ spoileri?
Zato? Koliko je podjela na ometae i
podravae uope smislena?
Teme/tematske cjeline:
Upoznavanje s konceptom Izgradnje mira
(Peacebuilding)
Kontekstualizira se pojam Izgradnje mira
uz pojmove preventivna diplomacija,
nametanje mira, uspostava mira,
odravanje mira. IM se dovodi u odnos sa
humanitarnom pomoi, civilnim drutvom,
suoavanjem s prolou, tranzicijskom
pravdom.
Iskustva konkretne Izgradnje mira u
Hrvatskoj, ostalim post-SFRJ zemljama
i ire
Volonterski Projekt Pakrac, Miramida
treninzi, Mirovni timovi osjekog Centra

za mir, Platforma Izgradnje mira, IZMIR

(branitelji i mirovni aktivisti zajedno),
Mrea za izgradnju mira (BiH) i drugi. Na
kolegiju se kroz iskustva voditelja daje uvid
u osnove Izgradnje mira, to ona nije, a to
jeste. Koristiti e se primjer UN studije s
primjerima rada na pomirenju na Zapadnom
Balkanu.
Etika intervencije tree strane te same
izgradnje mira ima posebno mjesto.
Ulaenje u motivaciju tree strane (tonije
n+1 strane), legitimiteta/legaliteta/
kredibiliteta intervencije, opasnosti
nanoenja (dodatne) tete neprikladnim
pristupom kao i metode koje se koriste
da se teta minimalizira (npr Do No Harm
pristup).
Transformativna, kreativna, inovativna,
vrijednosna
Nain kako se radi Izgradnja mira
(vjerojatno je) vaniji od sadraja samog.
Mijenjanje odnosa koji generiraju konflikt
kljuno je i mnogostruko vanije od pukog
restauriranja povjerenja meu (najee)
etnikim zajednicama. Nenasilje kao pristup
ali i kljuna kvaliteta novih struktura.
Zainteresirati sudionice/ke za vlastiti
aktivni angaman u izgradnji mira u
postjugoslavenskim zemljama, a i ire.
Izuavanje Izgradnje mira bez sagledavanja
vlastitog angamana promaeno je.
To ne znai da emo se svi s jednakim
kapacitetima, motivacijom i resursima
ukljuiti u IM, no pronai optimalni modus

Uvod u izgradnju mira

30

kako bi se svatko (zainteresiran/a) mogao/

mogla ukljuiti cilj je ovog kolegija.
Kljuni pojmovi: izgradnja mira, rat/
mir, etika intervencije u sukob, pomirenje,
drutvena pravda

Goran Boievi (1962.) ivio u Zadru,

Zagrebu Skopju i Gronjanu. Studirao
fiziku, radio kao uitelj po kolama.
Mirovnim radom se bavi od 1993. Poeo s
meunarodnim volonterima u razruenom
i podijeljenom Pakracu. Nastavio raditi
mnogo po BiH te neto manje po ostalim
post-YU zemljama. Osnivao Centar za
mirovne studije, prije toga Miramide,
radio za Quaker Peace & Social Witness
godinama. Zanima ga osnaivanje,
propitivanje, njegovanje dobroga u nama,
nenasilje. Naporan je u svom razumjevanju
takozvanih faista i drugih ekstremista.
Trudi se. Ponekad uspjeva. Radi na prenosu
iskustava s Palestinom i Ukrajinom. Pie
Miramidalije http://h-alter.org/articles/
articles/tag/Tags/miramidalije .

Suoavanje s prolou
Voditeljica: Vesna Tereli
Broj termina: 6 (12 sati), Semestar: II., izborni kolegij
* dio termina odvija se preko vikenda
31

Praktini okvir kolegija:

U Hrvatskoj i drugim post-jugoslavenskim
drutvima vrijede razliite istine i prikazi
prolosti, ukljuujui ratne zloine. Nain
na koji se jo uvijek dovodi u pitanje
najmasovniji zloin poinjen u Hrvatskoj u
20. stoljeu od strane Ustakog reima u
Jasenovakom logoru smrti samo je jedan
od primjera osporavanja i relativizacije
zloina. injenice o politikom nasilju
u vrijeme jugoslavenskog socijalizma
jo uvijek nisu dostatno istraene. U
velikom broju sluajeva interpretacije
podataka o zloin ima zasnivaju se na
politikim miljenjima i tumaenjima,
a ne na injenicama. Jo uvijek je
esto preuivanje ili poricanje zloina,
priznavanje samo svojih rtava i bliskost s
optuenima iz vlastite etnike zajednice.
U oruanim sukobima u bivoj Jugoslaviji,
u razdoblju 1991. do 2001. godine stradalo
je oko 130.000 ljudi i jo uvijek nije
razjanjena sudbina vie od 15.000 nestalih.
Odgovornim po zapovjednoj odgovornosti
i neposrednim poiniteljima ratnih zloina
sudi se pred Meunarodnim kaznenim
sudom za bivu Jugoslaviju, meunarodnim
sudskim vijeima na Kosovu, Sudom Bosne
i Hercegovine i sudovima u Hrvatskoj, Srbiji
i Crnoj Gori.
Zbog preuivanja i nepriznavanja patnje
zloini iz prolosti esto se koriste u
eskaliranju sukoba. Da bi stali na kraj
licitiranju zloinima i manipulacijama

organizacije za ljudska prava i udruge/

udruenja rtava sve vie inzistiraju na
suoavanju s prolou.
Teorijski okvir kolegija:
Teorijska ishodita su razumijevanje
procesa suoavanja s prolou u
Hrvatskoj, post-jugoslavenskim zemljama i
svijetu kao i koncepta tranzicijske pravde na
osobnoj, institucionalnoj i drutvenoj razini.
Oekivani ishodi: Kolegij je posveen
analizi i razumijevanju ratnog i politikog
nasilja radi zauzimanja stava prema nasilju
nekad i danas. Suoavanje s prolou nije
samo zauzimanje stava prema poinjenim
zloinima nad naim suvremenicima
nego je vezano uz odgovornost za
prenoenje informacija mladima i buduim
generacijama. Mladi imaju pravo doznati
interpretacije prolosti utemeljene na
injenicama kako bi mogli zauzeti stav
prema nasljeu nasilja kako ih ne bi poput
njihovih roditelja postali zarobljenici
iskljuivosti koja je hranila u nasilje u
prolosti a hrani i netrpeljivost prema
manjinama i ksenofobiju danas.
Teme / ili tematske cjeline
kolegija
Na prvom terminu bit e predstavljeni
koncepti: suoavanja s prolou,
tranzicijske pravde, te mehanizama za
ostvarivanje prava na istinu, pravdu,
obeteenje i garanciju neponavljanja

Suoavanje s prolou

32

zloina uz primjere zagovaranja prava svih

civilnih rtava rata
Na drugom terminu emo govoriti o
suenjima za ratne zloine pred domaim
sudovima i Meunarodnim kaznenim sudom
za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji te kao
i o neprocesuiranim zloinima i tekim
povredama ljudskih prava.
Na treem termnu govorit emo o
znaaju snimanja osobnih sjeanja na rat
i dokumentiranja sudbine stradalih kao i
nastavku istraivanja ratnih zbivanja te
razvijanju kulture sjeanja.
Na cjelodnevnom seminaru krenut emo od
reagiranja na teke povrede ljudskih prava
i pitanja graanske hrabrosti te razgovarati
o primjerenim nainima pamenja i
zaboravljanja zloina poinjenih u Hrvatskoj
od poetka drugog svjetskog rada do
danas. Skupa emo si postaviti pitanje kako
se boriti protiv poricanja i relativiziranja
zloina u sredini gdje se esto dovodi u
pitanje i dobro dokumentirana stradanja.

Vesna Tereli (1962.) je mirovna

aktivistica. Od 1985. radi na graanskom
(samo)organiziranju. Suosnivaica je vie
inicijativa i organizacija meu kojima su
Svarun, Zelena akcija, Antiratna kampanja
Hrvatske, Centar za enske studije, Centar
za mirovne studije i Documenta - Centar
za suoavanje s prolou. Od 2004.
voditeljica je Documente. Sudjeluje u
armiranju ljudskih prava i izgradnji mira
u Hrvatskoj, drugim post-jugoslavenskim
zemljama te kriznim podrujima. lanica je
Koordinacijskog vijea Koalicije za REKOM.
Objavila je tekstove o moi suradnje,
posredovanju u sukobima i suoavanju s
prolou. Za doprinos izgradnji povjerenja
nominirana je za Nobelovu nagradu za mir
(1997.), a primila je alternativnu nobelovu
(1998.) te plaketu Diana Budisavljevi
(2011.)

Ljudska sigurnost
Voditelj: Gordan Bosanac
Broj termina: 5 (10 sati), Semestar: II., izborni kolegij
Gost na kolegiju: Igor Tabak
33

Praktini okvir kolegija

Teorijski okvir kolegija

to mi treba da bi se osjeao sigurnim

ili sigurnom temeljno je pitanje s kojim
poinje ovaj kolegij a ima za cilj ralaniti
razliite razine ljudskih potreba za
sigurnou. U nacionalnim dravama glavni
pruatelji sigurnosti najee se smatraju
oni vezani uz vojno-represivni aparat
drave. Ali da li u naoj svakodnevnici
imamo naprosto drugaije potrebe za
sigurnostima od onih koje nam tradicionalni
dravni aparati mogu pruiti? Kako bi
izgledao svijet da umjesto nacionalnih
sigurnosti gradimo ljudske sigurnosti? Kako
bi tada izgledali meunarodni sukobi? Tko bi
ih i kako rjeavao?

U postratnom periodu RH i dalje gradi

svoju sigurnosti na principima nacionalne,
klasine, kolektivne sigurnosti koja sve
manje reflektira realne potrebe za sigurnou svakog/e pojedinca/ke. Ta dravotvorna
sigurnost tada koristi razliite nacionalne-kolektivistike argumente koji s jedne
strane plae javnost, a s druge strane
pokuavaju pruiti osjeaj sigurnosti. Dakle,
sigurnost se gradi na nain zastraivanja
javnosti, koja tada reagira potrebama za
sigurnou. No da li su te potrebe uistinu
realne i opravdane? Da li je tzv. HrvatskoSlovenski sukob oko granice na moru bio
pitanje nacionalne ili ljudske sigurnosti?
Zato RH slavi i obiljeava vojno-policijsku
akciju Oluja, a datum mirne reintegracije
Podunavlja slubene institucije u potpunosti
ignoriraju? Zato su dravi borbeni avioni
vaniji od protupoarnih aviona? Ovaj kolegij
se suprostavlja brojnim zabludama koje
prate sigurnosne diskurse (postoji moja intuitivna pretpostavka da bilo da se u javnom
prostoru razgovara o sigurnosti ili o seksualnosti broj iracionalnih argumenata pretei
e one racionalne) i pokuava razumjeti
sigurnost polazei od svake osobe koja ivi
u odreenoj zajednici. Taj pristup nazivamo
ljudska sigurnost gdje se sigurnost gradi od
pojedinca a ne od kolektiva. Pojam ljudske
sigurnosti relativno je novi pojam u literaturi ali i praksi i zahtjeva iznimne promjene
u nainu razmiljanja o klasinim sigurnosnim pitanjima kao to su prijetnja, obrana,
strah i sl.

Ljudska sigurnost jo uvijek nije prepoznata

kao pojam u kljunim sigurnosnim
dokumentima RH. Ni na meunarodnoj
razini koncept ljudske sigurnosti nije
zaivio kao koncept na nain da bi ona
bila sustavno i kvalitetno integrirana
u sigurnosne doktrine drava. To je i
posljedica injenice to ljudska sigurnost
jo uvijek nema svoju definiciju a kritiari
govore kako taj pojam naprosto moe
ukljuivati gotovo sve. Ovaj kolegij pokuati
e to praktinije govoriti o ljudskoj
sigurnosti i definirati je na primjerima
sigurnosnih dokumenata i strategija RH
ali i na primjerima iz svakodnevnih realnih
realnih politikih situacija.

Ljudska sigurnost

34

U javnom prostoru RH postoji jako malo

rasprava oko sigurnosne politike i te
rasprave su uvelike elitizirane u uskom
krugu donositelja odluka. Puno toga se
stavlja pod peat dravne tajne. Sigurnost
je neto ime se i dalje primarno bave
mukarci, i razgovori o temi se vode unutar
Ministarstva obrane, policije, tajnih slubi
i eventualno vanjskih poslova. Sigurnost je
ozbiljna stvar, ali je neozbiljno da se njome
bave i o njoj odluuju samo povlateni.
Upravo i iz tog razloga ovaj kolegij zaivio je
na Mirovnim studijima.
Oekivani ishodi:
Kroz kolegij se propituje koncept nacionalne
sigurnosti i trenutni postojei dravni
mehanimi zadueni za sigurnost graana
(primarno vojska, policija i sigurnosnoobavjetajne slube).
Sudionoci e se upoznati sa konceptom
ljudske sigurnosti.
Znanja koja e polaznici stei su uvid u
sigurnosnu politku RH, razumijevanje
funkcioniranja sigurnosnog sustava RH,
kritiko sagledavanje koncepta sigurnosti i
nadlenih institucija te bolje razumijevanje
koncepta ljudske sigurnosti.
Demistificirati sigurnosne politike i
institucije koje grade sigurnosne sustave.
Osnaiti polaznike/ce za vlastito djelovanje
na zatiti ljudskih prava prilikom provoenja
sigurnosnih politika.

Teme / ili tematske cjeline

kolegija
1. to je sigurnost? to nas ini
sigurnima? Nacionalna sigurnost vs.
ljudska sigurnost. Meunarodni odnosi
i meunarodna sigurnost. Vojska
kao izvor sigurnosti. Meunarodna
pravda? UN. Meunarodni kazneni sud.
Vijee sigurnosti. Koliko su trenutne
meunarodne sigurnosne institucije
konstruirane da bi promovirale i
zagovarale ljudsku sigurnost?
2. Humanitarne intervencije - Jugoslavija,
Kosovo, Irak, Afganistan, Libija .
Prevencija ratova kao temelj izgradnje
mira. Ratni sukobi. NATO, vojska,
ALTERnatoR. Zato nastaju vojne
organizacije? ime se one danas bave?
Da li je mogue imati dravu bez vojske?
3. Meudravni sukobi da li je mogue
sprijeiti rat? Sukob RH i Slovenije oko
granice na moru i Ljubljanske banke.
Mirna reintegracija nasuprot Oluje.
Razvojna nasuprot vojne pomoi.
Arapska proljea. Ratovi i migracije.
4. Javne nabave i korupcija u sigurnosnom
sektoru. Transparentnost sigurnosnog
sektora.
5. Sigurnosno obavjetajni sektor tajne
slube. Terorizam. Tajnost podataka.
Ljudska prava i sigurnost.

35

Oekivanja od sudionika i
sudionica
Zainteresiranost za teme iz podruja
sigurnosti iako moda do sada nisu se
previe bavili ovom temom. Motiviranost
za razumijevanje meunarodnih odnosa.
Paranoja od sigurnosnih slubi je
dobrodola.
Kljuni pojmovi: ljudska sigurnost,
oruani sukobi, alternative oruanim
sukobima, ljudska prava i sigurnost

Gordan Bosanac roen je 1973.

godine u Zagrebu. Nakon zavrenog studija
zike, upisuje Mirovne studije i poinje se
baviti graanskim djelovanjem i mirovnim
aktivizmom. Zadnjih petnaest godina radio
je na temama vezanim uz prigovor savjesti,
demilitarizaciju, azil, diskriminaciju, prava
seksualnih i rodnih manjina, a poseban
interes ima za teme vezane uz ljudsku
sigurnost i zagovaranja javnih politika iz
domene ljudskih prava. Danas radi u Centru
za mirovne studije na programima vezanim
uz sigurnost i izgradnju mira. Uz CMS
aktivan je i u udruzi CROSOL koja se bavi
meunarodnom graanskom solidarnou

36

Iv

modul
SuzbiJAnjE

rAsizma e
J
I
b
o
f
O
n
E
s
ik
Koordinatorica modula:
Julija Kranjec

Postkolonijalizam
i migracije

38

Voditelji: Julija Kranjec, Emina Buinki i Drago upari-Ilji

Broj termina: 7 (14 sati), Semestar: II., izborni kolegij
Gosti na kolegiju: Mitre Georgiev, Lana Zdravkovi,
aktivisti i aktivistkinje angairani oko prava migranata
Praktini okvir kolegija
Kolegij polazi od propitivanja temeljnih
pojmova: rasa, dravljanstvo, nacionalizam,
nacionalne drave, gostoprimstvo,
postkolonijalizam itd. i kroz post-kolonijalnu
perspektivu suvremenog procesa migracija
(uzroci, pojave, ilegalne migracije,
detencija, migranstki rad, prava stranaca
i drugo) dolazi do istraivanja pitanja
politike dravljanstva i nacionalizma u RH
i EU. Podruje promiljanja migracijskih i
post-migracijskih fenomena u dananjim
lokalnim, nacionalnim i nadnacionalnim
okvirima vano je poradi razumijevanja
kompleksnosti utjecaja migracija na
socijalnu, demografsku, gospodarsku,
kulturnu i svaku drugu sliku bilo drutava
porijekla bilo drutava primitka migranata.
Potencijalne i ostvarene interakcije
lokalnog i doseljenog stanovnitva
usmjeravaju nas na pitanja aktualne
tematike odnosa prema drugome kao
strancu kroz politike ureenja kulturnih
razliitosti kao i svakodnevne prakse
upoznavanja, suivota, uenja i razmjene
iskustava sa novim lanovima drutva. U
vrijeme izrazite kriminalizacije migracija
i prevladavajuih negativnih prikaza
migranata, vanost edukacije i osnaivanja
graana je prvenstveno bitna u aspektu
omoguavanja drutvenog okvira uspjene
i odrive integracije stranaca putem
otvaranja komunikacijskih drutvenih
kanala kojima se dva subjekt mogu bolje
i poblie upoznati, te zajedniki raditi na
drutvu dobrodolice. Stoga je i potreba

za informiranjem i osvjetavanjem
migracijskih fenomena i procesa bitna
kao temelj za osmiljavanje naina
suzbijanja negativnih drutvenih fenomen
vezanih uz radikaliziranje stavova
javnosti spram migrantske populacije
oitovanih u porastu ksenofobije, rasizma
i diskriminacije u europskim drutvima
pa i hrvatskom drutvu. Zato e kolegij
na Mirovnim studijima pokuati educirati i
potaknuti polaznike i polaznice za kritiko
promiljanje migracijskih tema te ih
angairati za mogue iznalaske rjeenja
za uspostavu boljeg okvira politika i praksi
vezanih za pitanja migracije i integracije
stranaca.
Teorijski okvir kolegija
Kolegij polazi od suvremenog procesa
migracija smjetenog u post-kolonijalnu
perspektivu te preispituje granice teritorija,
politike, prihvaanja i odbijanja razliitosti.
Kolegij istrauje geopolitike strategije
i strukture drugosti, princip treega
te mogunosti izgradnje ravnopravnih
interkulturalnih drutava. Istraivanja
migracija pripadaju interdisciplinarnom
podruju studija na razmei sociologije,
politologije, prava, antropologije, i
ostalih disciplina. Postojee teorije
ukazuju na diverzifikaciju prouavanja
migracijskih fenomena koji se vie ne
promatraju jednoznano po modelu
emigracija/imigracija ve ukljuuju
prouavanje razne modalitete migracija
i mobilnosti sukladno temporalnom

39

trajanju, geografskim relacijama, svrsi,

organiziranosti, stupnju dobrovoljnosti,
masovnosti migracijskih kretanja te ostalim
kriterijima. Transnacionalna perspektiva
spaja izuavanje uzroka posljedica u
svim etapama migracijskog procesa,
kako u drutvima porijekla, u tranzitnim
teritorijima, tako i u drutvima primitka. U
podruju studija nedobrovoljnih migracija,
koje e dobrim dijelom biti u fokusu
kolegija, podjednako se problematiziraju
ekonomski, drutveni, politiki, sigurnosni,
kulturni, okolini, klimatski i svi drugi
mogui uzroci i motivi za dobrovoljne ili
nedobrovoljne (prinudne i prisilne) migracije
stanovnitva. Takoer, kritika promiljanja
oko modela drutvene i kulturne adaptacije
i interakcije danas su vie usmjerena
kritiziranju ne samo (etnocentrinog)
asimilacijskog modela, nego i kritici
klasinog integracijskog modela
utemeljenog na politici multikulturalizma,
koja se u nekim zapadnoeuropskim
drutvima pokazala neadekvatnom za
pitanja stvarne inkluzije novouseljenika i
sinergije koje raa priliku za ravnopravnost,
uvaavanje i interakciju. Stoga se naglaava
i obrauje model interkulturalizma koji vie
polae na stvarnu interakciju i obogaivanje
domae i strane populacije na obostrani
probitak.

Oekivani ishodi:
usvojiti temeljne pojmove
postkolonijalne teorije i njihov odnos
sa suvremenim izazovima migracija i
ljudske sigurnosti,
kritiki analizirati pravno-politike
dogme poput granica, suvereniteta
i teritorija te s tim u vezi analizirati
situacije u zapadnim i istonim
zemljama, onim razvijenim i
nerazvijenim i njihove specifine
odnose prema migrantima; geopolitike
strategije i strukture drugosti te princip
treega,
upoznati sudionike/ce sa nastankom i
razvojem politika dravljanstva u Europi,
Europskoj uniji i Hrvatskoj.
razumijevanje post-migracijskih
fenomena u lokalnim, nacionalnim i
nadnacionalnim okvirima,
razumijevanja kompleksnosti utjecaja
migracija na socijalnu, demografsku,
gospodarsku, kulturnu i svaku drugu
sliku drutava porijekla i drutava
primitka migranata,
upoznati sudionike/ice sa suvremenim
uzrocima globalnih migracijskih tokova i
posljedica migracija za ljudsku sigurnost
i ljudsko dostojanstvo, razumijevanje
migracijskih faktora i ponaanja
politikih reima uz suvremene i
tradicionalne izazove prema drugima i
drugaijima, koncept i praksu zatite tj.
azila, razumijevanje kulturnih i drugih
aspekata migracija,

Postkolonijalizam i migracije

40

razumjeti transformacijski karakter

migracija i mobilnosti kao potencijal
za gospodarsko, demografsko i sociokulturno obogaivanje i revitalizaciju
(europskih) drutava primitka, te
ukazati na potrebu da se nedobrovoljne
migracije ne promatraju iskljuivo iz
sigurnosne i/ili humanitarne perspektive.
Teme /tematske cjeline:
Temeljni pojmovi i postkolonijalizam
Politike dravljanstva
Obiljeja suvremenih migracija. Prisilne i
nezakonite migracije.
Kljuni pojmovi: Postkolonijalna
teorija i postkolonijalizam, nacionalizam,
migracija

Julija Kranjec:Ubrzo nakon to sam

diplomirala, i na fakultetu i na Mirovnim
studijima kao dio jubilarne 10 generacije,
volontiranje u Centru za mirovne studije
zamjenio je plaeni angaman i to na
mirovnoj edukaciji gdje sam se najvie
bavila aktivnostima u okviru programa
Edukacije za ljudska prava i aktivno
graanstvo na zapadnom Balkanu. Budui
da volim biti ukljuena u procese uenja
i propitivanja sebe i ostalih petljam se i u
ostale edukacijske programe, ali i programe
javnih politika izgradnje mira. Posljednjih
par godina samo povremeno radim na
edukacijskim programima pa volim rei

kako se najvie bavim afirmacijom prava

izbjeglica, zagovarajui unapreenje
kvalitete njihovog, a posljedino i vlastitog
ivota i razvojem integracijskih politika i
praksi. Oputam se planinarenjem, punkom
i slaganjem puzzli.
Drago upari - Ilji: Roen 1981. u
upanji, gdje je prole godine sudjelovao
sa sugraanima u mjerama obrane od
poplava, humanitarnom radu i sanaciji tete
u upanjskoj Posavini. Zvui ironino, ali
nedavno doktorirao u podruju sociologije
prisilnih migracija na temi okolinog
raseljavanja u globalnim razmjerima zbog
okolinih i klimatskih promjena, to je
podruje interesa kojom se bavi unazad
par godina. Zadnjih desetak godina bavio se
istraivaki i aktivistiki radom na temama
izbjeglitva i azila, integracije, migracijskih
politika, nacionalnih manjina, mirovnih
politika i praksi. Voli pse to vole mladi,
planinarenje, bicikliranje, zaudan humor i
trenje naj voli. to dalje, shvaa da Stalna
na tom svijetu samo mijena jest!, i vrsto
se nada na bolje.

Emancipacija kulturnog
pluralizma u vrijeme izbjeglitva
Voditeljica: Emina Buinki
Broj termina: 6 (12 sati), Semestar: II., izborni kolegij
Gosti na kolegiju: Celestine Olisa, Prince Wale Soniyki i drugi izbjeglice te migranti-aktivisti
iz Hrvatske i inozemstva, Andreja Kuluni, Vedrana Barievi, aktivisti i volonteri Centra za
mirovne studije i drugih partnerskih organizacija angairanih u podruju integracije izbjeglica

Praktini okvir kolegija:

Broj izbjeglica i interno raseljenih osoba
u svijetu prole je i ove godine rapidno
narastao na gotovo 60 milijuna osoba. Svi
oni nalaze se u potrazi za sigurnou i
novim domom. Na tom se putu suoavaju
s institucionalnim preprekama, sve manjim
gostoprimstvom, smanjenim radnim
mogunostima i strahovitom neizvjesnou.
Glad, siromatvo, klimatske (ne)prilike,
ratovi i graanski sukobi, nasilje svih
razmjera, samo su neki od uzroka prisilnih
migracija. Ksenofobija, neprihvaanje,
ignoriranje, izbjegavanje, zanemarivanje,
samo su neki od naina odnoenja
prema izbjeglicama. Ljudska sigurnost i
ljudsko dostojanstvo plaaju visoku cijenu
djelovanja suvremenih politikih struktura
i procesa, sustava kontrole i zaposjedanja
velikog dijela svijeta. U Hrvatskoj ivi vie
tisua izbjeglica iz ratnih 90.-ih, meutim
suvremeni sukobi u Hrvatsku su doveli
nove izbjeglice, traitelje azila i azilante.
Kroz ovaj kolegij upoznat emo ivot
traitelja azila i azilanata i spremnost
na integraciju ovih novih izbjeglica na
specifian hrvatski nain u zemlji ijih
je 47.000 graana pronalo dom u treim
zemljama devedesetih godina prologa
stoljea.
Teorijski okvir kolegija: Ovaj
kolegij, poput Postkolonijalizma i
migracija polazi od suvremenog procesa
migracija smjetenog u post-kolonijalnu
perspektivu te preispitivanja granica

teritorija, politike, gostoprimstva te

prihvaanja i odbijanja razliitosti. Kolegij
istrauje geopolitike strategije i strukture
drugosti, princip treega te mogunosti
izgradnje ravnopravnih multikulturalnih
i interkulturalnih drutava. Razliitost
identiteta uz paradigmu svjetova i vremena
kontekstualizira kritiku suvremenih drutva,
njihove otvorenosti i koncepta sigurnosti.
U fokusu ovog kolegija ivot je izbjeglica
u potrazi za novim domom, ljudskim
dostojanstvom i ostvarenjem ljudskih
prava naspram krutih sustava reimskih
politika i njihove nemogunosti izgradnje
interkulturalnih integracijskih praksi.
Ovaj kolegij kombinira prezentacijske,
participativne i iskustvene metode rada.
Koristit e se sljedee metode: kraa
predavanja i prezentacije, analize i
diskusije, radionice i uenje po iskustvu,
gostovanje aktivista i izbjeglica, analiza
filmova i uenje iz preporuene literature.
Oekivani ishodi:
Kolegij ima za cilj:
informirati sudionike/ice o utjecaju
prisilnih migracija i kontekst istih u
Republici Hrvatskoj
informirati sudionike/ice o razvoju
sustava azila i utjecaj europeizacije
azilnog sustava na hrvatski azilni sustav,
kritiki analizirati uvjete razvoja
kulturnog pluralizma i integracijskih
modela,
upoznati sudionike/ice s migrantskim
otporom,

41

Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglitva

42

potaknuti sudionike/ice na kritiko

propitivanje uloga drava i politika ali i
uloga pojedinaca i napose vlastite ulogu
u integraciji izbjeglica te prihvaanju
razliitosti u svome drutvu,
Na kolegiju se propituju stavovi sudionika/
ica, a nakon kolegija sudionici/e trebaju
poznavati sljedee cjeline:
faktori i naini oblikovanja negativne
percepcije stranaca,
razumijevanje i razlikovanje
integracijskih modela i oblika kulturnog
pluralizma,
razumijevanje migracijskih faktora
i ponaanja politikih reima uz
suvremene i tradicionalne izazove prema
drugima i drugaijima,
poznavanje okvira azilne politike i
specifinosti hrvatskog azilnog sustava,
produbljivanje odnosa solidarnosti spram
migrantskih i izbjeglikih skupina.
Vana odrednica kolegija je poticanje
sudionika/ica na prepoznavanje vlastitih
predrasuda i stereotipa te otvaranje
prostora transformaciji vlastitih stavova i
drutvenim iskoracima solidarnosti.
Oekivanja od sudionika: redovito
pohaanje i aktivno sudjelovanje
na cijelom kolegiju (omoguava
sudjelovanje u mentorskoj grupi za one
zainteresirane),izuvanje iz cipela na putu
ka razumijevanju problema, iskazivanju
solidarnosti i kritikom promiljanju
stvarnosti, izgradnja motivacije i vlastite

vizije doprinosa reagiranja na drutvene

nepravde.
Teme / tematske cjeline
Percepcija i mitovi o izbjeglicama
Modeli integracije i kulturni pluralizam
Povijest razvoja sustava zatite (azila) i
njegove suvremene karakteristike
Migrantski otpor i emancipacija
solidarnosti
Solidarnost i primjeri podrke integracije
izbjeglica
Kljuni pojmovi: azil, integracija,
kulturni pluralizam

Emina Buinki: Po vokaciji politologinja

s dodatnim pedagokim i psiholokim
obrazovanjem, a po ivotnom izboru
aktivistkinja. Roena 1984. godine u
Sisku u kojemu je provela veinu ratnog
i postratnog odrastanja, a dio djetinjstva
provela u izbjeglitvu u Ljubljani i Zagrebu.
Nakon napada i kamenovanja protjeranih
i izbjeglih nakon Oluje te Kosovske krize
par godina nakon toga, odluila dati
svoj doprinos miru. Od srednje kole
aktivna u kazalinim i politikim civilnim
inicijativama poputDosta je ratovaiNe u
moje ime!Dvadesete godine (pa i prije i
poslije) provela u Centru za mirovne studije,
Mrei mladih Hrvatske iDocumenti -Centru
za suoavanje s prolou povezujui
rad na izgradnji mira i suoavanju s

43

prolou, direktno radei s i zagovarajui

prava izbjeglica, civilnih rtava rata,
mladih i drugih ranjivih skupina. Bavi se
politikim obrazovanjem, malim koracima
u ekonomskim alternativama i kulinarskim
aktivizmom. ivotnu inspiraciju crpi u
odlascima u nepoznate joj krajeve, susrete
s ljudima i vlastita spiritualna putovanja.
Vjeruje u promjene, ne vjeruje u granice.

44

modul

DruStvena
solidarnost
Koordinatorica modula:
Iva Zenzerovi

Globalno drutvo
i odrivi razvoj
Voditelj: Draen imlea
Broj termina: 7 (14 sati), Semestar: II., izborni kolegij
46

Praktini okvir kolegija

Oekivani ishodi

Svrha kolegija je da polaznici i polaznice

budu osposobljeni shvatiti i povezati sve
dijelove i dimenzije globalnih procesa i
tema koje taj proces obuhvaa. Polaznike je
vano educirati o odnosima moi u svijetu i
ekonomskom sustavu, jer iz njihovih pravila
po kojima funkcioniraju, proizlaze skoro
svi drugi problemi s kojima se suoavamo.
Drugi vaan dio za praktina znanja je dio
kolegija koji se bavi odrivim razvojem, gdje
se pomou istraivakih alata ui na koji
nain mi sudjelujemo u (ne)odrivosti naeg
svijeta te pomou kojih rjeenja moemo to
kretanje pomaknuti u boljem smjeru.

Studenti e se upoznati s najbitnijim

temama koje veemo za dananji svijet,
a da se odnose na ekoloku odrivost i
socijalnu pravdu. Sudionici e se upoznati s
povezanou bitnih tema koje emo proi,
ali i povezanosti rjeenja za bolji svijet. Na
koji nain je kriza svjetske ekonomije danas
povezana s nastankom dunike krize
siromanih zemalja i zemalja u razvoju, a
na koji nain je to povezano s otimainom
prirodnih resursa i opadanjem kvalitete u
veini svjetskih ekosustava. Kakve to veze
ima sa raspodjelom bogatstva i socijalnom
pravdom, a kakve s naom participacijom
u potroakom drutvu. Paralelno se
komunicira sa studentima i studenticama
gdje su odgovori i rjeenja , posebno u
Hrvatskoj.

Teorijski okvir kolegija

Kolegij pokriva kritika promiljanja o
dananjem svjetskom sustavu moi i
globalnoj ekonomiji te njihovim znaenjima
i posljedicama. Samim tim je teko staviti
specifini teorijski okvir, jer je tema iroka
i nudi se razne teorijske postavke, ali se
trenutna situacija kritiki preispituje.
Pokriti emo i teorijski razraditi teme
financijsko-ekonomskog sustava
utemeljenog na dugu, ekolokog otiska,
indeksa ljudskog razvoja, commonsa, i
brojne druge.

Teme/tematske cjeline
Globalna ekonomija i odnosi moi, kontrola
nad resursima, kontrola nad informacijom,
hrana, socijalna pravda i solidarnost,
commonsi, drutveni pokreti otpora i
aktivizam, alternative za bolji i pravedniji
svijet.
Oekivanja od sudionika i
sudionica: aktivno sudjelovanje na
susretima te otvorena komunikacija i
rasprave.
Kljuni pojmovi: Globalno, odrivost,
aktivizam, rjeenja, praktine alternative.

47

Draen imlea: Roen 1976. godine

u Bjelovaru. Na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu diplomirao, magistrirao i doktorirao
na Odsjeku za sociologiju. Zaposlen je kao
znanstveni suradnik na Institutu drutvenih
znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Podruje rada
je globalizacija i odrivi razvoj. Do sada
objavio pet knjiga i nekoliko znanstvenih
radova. Aktivan na civilnoj sceni i trenutno
volontira kao tajnik udruge Zelena mrea
aktivistikih grupa (ZMAG) te dopredsjednik
Mree ekosela Balkana (MEB).

Ekonomska nejednakost
i radnika prava

48

Voditelj/ica: Iva Ivi, Jelena Milo, Jovica Lonar

Broj termina: 6 (12 sati), Semestar: II, izborni kolegij
Gosti na kolegiju: teoretiari i praktiari aktivni u polju
sindikalizma, ekonomske demokracije i klasne teorije
Praktini okvir kolegija
U Hrvatskoj se u posljednjih 20 godina
malo tko sustavno bavio radnikim
pravima. Tranzicijski okvir kojim je
dominirala privatizacija i deindustrijalizacija
ekonomske sfere potisnuo je znaaj
radnikih prava na same drutvene
margine. Rezultat toga je sustavan manjak
znanja o ovoj temi, poevi od nedostatka
proizvodnje na akademskom polju do
nepostojanja ire medijske i drutvene
vidljivosti radnikih prava. Kako bismo
popunili ovu prazninu, jedan od osnovnih
ciljeva kolegija je ponuditi sudionicama i
sudionicima teorijska i praktina znanja
potrebna za shvaanje radnikih prava
i izvora ekonomske nejednakosti. Takva
znanja pogotovo su vana u kontekstu
trenutne ekonomske krize i neoliberalnih
politika koje su rezultirale pogoranjem
socioekonomskog poloaja radnica i
radnika (to se najvidljivije manifestira
novim radnim praksama poput nesigurnog
i fleksibilnog rada, sve dueg radnog
vremena itd.), pri emu postaje jasno da
bilo kakav rad na drutvenoj promjeni i
postizanju ravnopravnosti mora adresirati
postojee ekonomske nejednakosti.
Rad emo zapoeti definiranjem osnovnih
pojmova kolegija kroz vjebu i zajedniku
diskusiju, nakon ega e sudionici/e imati
priliku izraziti svoje interese u polju koje
pokriva kolegij, a koje emo nastojati
inkorporirati u na kurikulum.

Sljedei sat posvetit emo uvodu u

sindikalno djelovanje pri emu e
sudionici/e stei uvid u sindikalno
organiziranje koje e predstaviti netko od
iskusnih aktivista iz sindikalnih redova.
Sudionici/e e takoer imati priliku usvojiti
praktina znanja i vjetine koje im mogu
pomoi u svakodnevnoj zatiti njihovih
prava.
Kako bi sudionici dobili teorijski uvid u
podruju radnikih prava, dva bloka kolegija
posvetit emo uvodu u klasnu teoriju gdje
emo prvo kroz vjebu i grupni rad uvesti
neke od osnovnih pojmova klasne teorije te
vidjeti kako se ona odraava na borbe protiv
ekonomske nejednakosti, a zatim emo ta
znanja produbiti kroz teorijsko predavanje i
raspravu.
Kao posljednju tematsku jedinicu obradit
emo pitanje ekonomske demokracije,
odnosno prakse radnikog upravljanja
poduzeima (primjerice putem radnikog
dioniarstva) koja donosi demokratizaciju
ekonomske sfere i poveanje ekonomske
jednakosti u drutvu. Zavrni sat kolegija
iskoristit emo za evaluaciju, ali e on
posluiti i kao mjesto na kojem emo
obraditi dodatna pitanja za kojima se
ukazala potreba tijekom kolegija.
Kolegij e nastojati balansirati zastupljenost
teorijskih i praktinih znanja, a to
emo dodatno ostvariti raznovrsnou
metoda rada meu kojima ubrajamo:
predavanja i diskusije, vjebe, igre uloga

49

i simulacije. Razliitost perspektiva, kao

i prenoenje strunih znanja omoguit
emo kroz gostovanja niza predavaa
kako s praktinim tako i s teorijskim
iskustvom u polju. Na kraju, kolegij e
pratiti i istraivaka mentorska grupa koja
e osposobiti polaznike/e za samostalan
istraivaki rad u podruju radnikih prava.
Teorijski okvir kolegija
Povelja o ljudskim pravima Ujedinjenih
naroda definira politika, graanska,
socijalna, ekonomska i kulturna prava.
Socijalna, ekonomska i kulturna prava su u
poretku prioriteta zapala u drugi plan te su
i dalje predmet estokih rasprava. Govoriti
o tom dijelu pravnog spektra znai govoriti
o radnikim borbama, o klasnom sukobu i
nastanku ljevice. Osmosatno radno vrijeme,
humaniji radni uvjeti, zabrana djejeg
rada, radnika participacija u upravnim
strukturama poduzea, ukratko - tekovine
socijalne drave ili drave blagostanja,
samo su neka od postignua radnikog
organiziranja i borbe: bilo kroz sindikalne
ili politike organizacije. Razdoblje klasnog
kompromisa koje u zemljama zapadnog
kapitalizma nastupa nakon Drugog
svjetskog rata karakterizira rast radnikih
prava i deradikalizacija samog pokreta.
Pad profitnih stopa poetkom 1970-ih u
kombinaciji sa slomom realnog socijalizma
u zemljama Istonog bloka i pacificiranim
radnikim pokretom u zapadnim zemljama
dovodi do napada na steevine radnike
borbe s ciljem potpune demontae

socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava

radnika.
Oekivani ishodi
Sudionici/e e se upoznati s osnovnim
teorijskim konceptima nunima za
razumijevanje radnikih prava i izvora
ekonomske nejednakosti (klasa i klasni
interes, sindikati, ljevica, ekonomska
demokracija itd.), ali i stei praktina znanja
i vjetine potrebne za realizaciju radnih
prava u svakodnevnom ivotu, odnosno
prepoznavanje situacija u kojima se ona
kre. Na kraju, istraivaka mentorska
grupa koja e se provoditi uz kolegij
osposobit e polaznike za istraivanje
i samostalno bavljenje radnikom
tematikom.
Teme / ili tematske cjeline
kolegija
1. Uvod u radnika prava: osnovni pojmovi
2. Uvod u sindikalizam
3. Uvod u klasnu analizu
4. Klasna teorija danas
5. Ekonomska demokracija i radniko
dioniarstvo
6. Zavrna rasprava i evaluacija
Oekivanja od sudionika i
sudionica: Za kolegij je nuna jedino
dobra volja. Za one koji ele znati vie,
preporuujemo pohaanje mentorske grupe
koja e pratiti kolegij.

Ekonomska nejednakost i radnika prava

50

Kljuni pojmovi: klasa i klasni interes,

sindikati, ljevica, ekonomska demokracija

Iva Ivi, radnica u sportsko razvojnom

centru za rani i predkolski odgoj.
Aktivistica i lanica Baze za radniku
inicijativu i demokratizaciju i Mree
antifaistkinja Zagreba. Ureivala asopis
Nepokoreni grad, primarno se bavi
edukacijom, terenskim radom te pitanjima
izgradnje kapaciteta lijevih organizacija.
Jelena Milo, aktivistica i prevoditeljica,
lanica Baze za radniku inicijativu i
demokratizaciju te Prava na grad. Bavi se
prije svega organizacijskim i praktinim
radom, a fokus djelovanja su joj ekonomska
i socijalna prava te borba za javna dobra.
Ureuje i objavljuje u asopisu RAD.
Jovica Lonar (1980. Zagreb),
apsolvirao filozofiju i komparativnu
knjievnost u Zagrebu. lan nevladine
organizacije za radnika pitanja BRID (Baza
za radniku inicijativu i demokratizaciju).
Neko vrijeme se bavi historijatom radnikih
borbi i metodama sindikalnog organiziranja
u Hrvatskoj.

Feminizam-ekonomija-politika
Voditeljica: Ankica akardi
Broj termina: 5 (10 sati), Semestar: II.,izborni kolegij

51

Praktini okvir kolegija

Kolegij propituje socijalni i ekonomski
poloaj ena. Osnovno pitanje na koje emo
pokuati dati odgovor je: zato su ene
(historijski) dvostruko opresirane? Analizirat
emo neke aktualne grupe i inicijative
koje se bave poloajem ena, u lokalnom i
svjetskom kontekstu.
Teorijski okvir kolegija
Rije je o povezivanju historijskomaterijalistike analize poloaja ena
i pregleda feministikih praksi otpora.
Proi emo osnovne pojmove vezane uz
materijalistiki, socijalistiki i marksistiki
feminizam te se uputiti u problematiku
enskih radnih i socijalnih prava, u
lokalnom i svjetskom kontekstu. U fokusu
kolegija je kritika analiza patrijarhalne i
kapitalistike politike ekonomije, kritika
identitarne teorije, teorija subjekta, spola i
klase. Kolegij kombinira uvodna izlaganja,
dijaloke metode, kritike razgovore i
radioniki rad na tekstovima.
Razradit emo naela feministike
ekonomike Geoffa Schneidera i Jeana
Shackelforda: 1. ne postiji takva stvar
kao konaan popis naela feministike
ekonomike, 2. vrijednosti ulaze u
ekonomsku analizu na vie razliitih razina,
3. domainstvo/kuanstvo je mjesto
gospodarske aktivnosti, 4. netrine
aktivnosti su vane za gospodarstvo, 5.
odnosi moi su vani za gospodarstvo, 6.

spolna perspektiva je sredinje mjesto za

studij ekonomije, 7. ljudi su sloena bia,
natjeu se, surauju i brinu jedni o drugima,
8. dravne akcije mogu poboljati trine
rezultate, 9. istraivaki opseg ekonomije
mora biti interdisciplinaran.
Oekivani ishodi
Kolegij ima za cilj upoznati polaznice
i polaznike studija sa specinom
feministikom terminologijom koja odreuje
njezine razliite pravce i discipline. Neki od
pojmova kojima emo se stalno vraati su:
rod, klasa, reproduktivni rad, produktivni
rad, feminizam, trenutna ekonomska
kriza, organiziranje, ljevica. etiri osnovna
ishodina mjesta su:
(a) upoznati sudionike/ice s pojmovljem
feministikih teorija i historijom
feminizma
(b) ispitati materijalne osnove enske
diskriminacije
(c) ispitati vlastita stajalita i pozicije
u odnosu na feminizam i artikulirati
aktualna feministika pitanja
(d) razluivanje moguih antifeminizama i
njihovih razloga
(e) smjetanje feminizma u iri kontekst
suvremenih lijevih otpora i feministiki
odgovor na krizu

Feminizam-ekonomija-politika

52

Teme/tematska podruja
1. Uvod i terminologija Feminizam nije
iskljuivo ensko pitanje: feministika
kritika politike ekonomije, odreivanje
osnovnog pojmovlja
2. Historijat enskih radnikih i
feministikih pokreta svijet i AF
(Antifaistika fronta ena)
3. Historijat Feminizam u
postjugoslavenskom kontekstu (goe)
4. enski reproduktvni rad i ene na tritu
rada
5. Feminizam i ljevica (goe)
Kljuni pojmovi: Kapitalizam,
feminizacija rada, rad, rod

Ankica akardi (Rijeka, 1977.)

Doktorirala na Odsjeku za filozofiju
Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu
gdje od 2010. godine radi kao docentica i
predstojnica Katedre za socijalnu filozofiju.
Tu ostvaruje interese za socijalnu filozofiju,
politiku filozofiju, filozofiju roda i filozofiju
kulture. Od 2007.-2010. predavala je na
Kulturalnim studijima Filozofskoga fakulteta
u Rijeci gdje je bila predstojnica Katedre za
kulturnu teoriju i diskursne studije. Od 2007.
godine predaje u Centru za enske studije, a
od 2011. u njemu vodi obrazovni program. U
Centru za mirovne studije predaje od 2006.
godine. Uredila je dvije knjige, znanstvene i
strune lanke, eseje te prijevode objavljuje
u domaim i meunarodnim asopisima i
zbornicima. lanica organizacija Baza za
radniku inicijativu i demokratizaciju (BRID),
Feministiki front (Femfront) te enska
fronta za radna i socijalna prava.

Aktivistike prakse i
drutvena promjena
Voditeljica: Iva Zenzerovi
Broj termina: 7 (14 sati), Semestar: II., obavezni kolegij
Gosti na kolegiju: aktivisti, predstavnici inicijativa i organizacija
53

Praktini okvir kolegija

Kolegij na saeti nain prikazuje put
razvijanja civilnog drutva u Hrvatskoj od
kraja 80-tih godina XX. stoljea, prezentira
neke od kljunih aktera, raznolikih metoda
i oblika rada koji su utjecali ili jo uvijek
utjeu na izgradnju mira, demokratizaciju
i poveanje stupnja ukljuivosti drutva.
Na kolegiju kontekstualiziramo biranje
pojedinih strategija i taktika djelovanja
s obzirom na mogunosti i ogranienja
okruenja, drutveno-politikog ili
ekonomskog trenutka. Pored prijenosa
iskustva i prezentiranja izabranih
aktivistikih praksi, momenata i prostora
otpora - sudionicima i sudionicama daje
se prostor za bistrenje izvora vlastite
motivacije za djelovanje, definiranje
i razvijanje aktivnosti. Na kolegiju
osvjetavamo mogunosti utjecaja na
promjenu stavljajui u odnos pojedinane
napore i jednokratne aktivnosti sa
dugoronim radom na drutvenoj promjeni.
Teorijski okvir kolegija
Kolegij s praktine razine propituje doprinos
inicijativa i organizacija civilnog drutva
drutvenoj promjeni. Iako najee prvo
za njima poseemo, to iz nemoi to iz
neznanja, pojedinana metoda (peticija,
prosvjed, zagovaraka akcija) ukoliko
nisu povezane sa irim suradnikim
platformama ne utjeu na promjenu
sustava. Potrebno nam je razumijevanje
strukturnog nasilja i njegovih uzroka i

manifestacija, analiza problema te izbor

metoda i grupa s kojima emo u suradnji
moi utjecati na dugorone promjene. Kroz
primjere emo rasvijetliti kako je za vidljivu
i odrivu promjenu potrebno kombinirati
metode pritiska, raditi istovremeno pritisak
odozdo ali i traiti sustavna rjeenja.
Znanstveno-teorijski pogledi na drutvenu
promjenu i razvoj civilnog drutva u
Hrvatskoj jo uvijek su rijetko podruje
interesa akademske zajednice, temelj
kolegija su prakse i iskustvo aktera u
procesu izgradnje mira i demokratizacije
drutva. Kolegij kritiki postavlja pitanje:
Koliko danas tripartitna podjela drutva na:
javnu, privatnu i graansku sferu dravu,
trite i civilno drutvo odgovara okviru u
kojem je mogue utjecati na nepravdu i
potaknuti strukturne promjene?
Kolegij se oslanja na rad nekoliko sociolga,
istraivaa drutvenih pokreta u regiji bive
Jugoslavije: Paula Stubbsa (Wawes and
Shapes of activism), Bojana Bilia i Vesne
Jankovi (Opiranje zlu, Borile smo se za
vazduh).
Oekivani ishodi:
analizirati odnose moi u drutvu,
vlastite izvore i upotrebu moi
upoznati se s dinamikom razvoja civilnog
drutva i drutvenih pokreta u RH od 80tih godina XX. stoljea do danas

Aktivistike prakse i drutvena promjena

54

osnaiti se za aktivan doprinos

drutvenoj promjeni, solidarnost i
suradnju
upoznati se s oblicima (samo)
organiziranja i udruivanja: graanske
inicijative, udruge, sindikati, zaklade,
vjerske zajednice, zadruge, mree,
platforme
upoznati se s metodama aktivistikog
angamana: javno zagovaranje,
zakonodavno zagovaranje, kampanje,
peticije, uline akcije, prosvjedi, blokade,
bojkoti, graanski neposluh upoznati
odabrane primjere i njihov i utjecaj
analizirati drutveno-politike probleme
po svom izboru, birati i probati neke od
metoda djelovanja - analizirati ih i kritiki
promiljati o njihovim dometima
upoznati postojee institucionalno
okruenje, mree i platforme podrke
za razvoj organizacija civilnog drutva u
RH, naine financiranja i nehijerarhijske i
demokratine upravljake strukture
Teme / ili tematske cjeline
kolegija
Mo i motivacija za djelovanje (1 termin)
Rad na drutvenoj promjeni: konteksti,
oblici i metode djelovanja (3 termina)
Aktivistike prakse otpora i nova
rjeenja: antiratni aktivizam, otpor kroz
medije i kulturu (2 termina)
Institucionalni okvir, financijske podrke
(1 termin)

Oekivanja od sudionika i
sudionica: Oekuje se da ekipa redovno
dolazi i aktivno sudjeluje na radionicama.
Kada bude potreban, dodatni istraivaki
rad i itanje dijelova literature.
Kljuni pojmovi: Oblici i metode
aktivistikog djelovanja, Drutvena
promjena, Solidarnost i suradnja

Iva Zenzerovi (1974. Pula), diplomirala

pedagogiju i sociologiju, zavrila pilotprogram Mirovnih studija na kojima je
bilo vie korisnog znanja o obrazovanju
i drutvu. Od 2003. ima privilegiju biti sa
svakom novom generacijom Mirovnih
studija. Fokusi interesa: osnaivanje
nemirnih graana i povezivanje grupa
koje se ne ele bez otpora pomiriti s
nejednakou, suavanjem, iskljuivosti i
nasiljem; konstruktivna kritika, solidarnost
i suradnja, oduavanje od nametnutih,
zadanih normi, ponaanja i stavova
koji podravaju iskljuivost, patrijarhat,
hijerarhiju, direktno i strukturno nasilje.

ja pravA

RNATIVE

UNIKaciJA

O
t
p
JENAor

ja
ODRZIVO
dostojanstvo

MOC

Vie o programu
i prijavama na
www.cms.hr, na
01.482.00.94 ili na
091.33.00.183

Odravanje programa podravaju:

Grad
Zagreb

Europska
unija