Slikanje Ikone Sinajska Tempera

V
smisao poesisa materijalnosti

Istona i zapadna ikona
2. Sinajska tempera
2.
Sinajska tempera
2.3.
2.1.
Uvod
2.2.
Blie odreenje sinajske tehnike slikanja temperom
Kljune steevine, spoznaje i saznanja o sinajskoj temperi:
Krist Pantokrator
2.1.
U vrijeme kada se na Sinaju jo uvijek rade i enkaustike slike, iva su i stara helenistika zanatska iskustva, iskustva
velikih atenskih slikara, nakon Zeuxida, za kojeg su mnogi zapisali, da mu je . tehniko oslobaanje u prenesenom
smislu rijei, nudio i novi medij
Zeuxidovim medijem - temperom - slikali su esto i majstori faiymskih portreta , kao i koptski slikari u Bauitu Ali
moramo naglasiti da su u pitanju funeralni portreti, iz istog perioda, koji su , umjesto vruim voskom slikani votanom
temperom a ne onom sa umanjkom
Vremenom je na Sinaju ovaj na novo afirmirani medij usavren variranjem debljine nanosa boje , suptilnim
nijansiranjima
Jedan od tipinih primjera sinajske tehnike slikanja temperom, je ikona Krist Pantokrator, ikona nastala poetkom
trinaestog stoljea. To ne znai da na ovaj nain nije slikano ak i prije ikonoklazma
2/ 1.
Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator
Na naem primjeru - u pitanju je linearna, realistika interpretacija, karakteristina za komnenski period Sve vie dolazi do izraaja nanoenje tempere finim kistom,
to omoguava i maksimalnu preciznost linije
V
2. Sinajska tempera
2.1.1.
VANIJI IZVORI
-
Cennini: Il Libro dellArte

Daniel V. Thompson Jr.: The practice of Tempera Painting (primjerak
Univerziteta Oxford, str. 57).
De Mayerne: Pictoria, sculptia et quae Subolternarum Artium ,1620
Duhmal du Monceau : LArt de Faire Differentes Sortes de Colle, 1771.
Eastlake, knj.I,
Enrico Annoscia &...: Opa povijest umjetnosti/ Zagreb
Francis Kelly: Restaurierung von Gemlden und Drcken, Mnchen 1979
Ivo Fressl: Slikarska tehnologija, Zagreb 1966.
Jacques Maroger: The Secret formulas and Techniques oft he Masters
J.L.F. Merime ( otac Prospera): De la Peinture l'Huile , 1830.
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno
izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006,
Klaus Wessel: LArt Copte, Messens, 1964.
K.Weitzman: IKONE, Beograd, 1983.
Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986.
Kurt Wehlte: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Stuttgart, 1973.
Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de
Vernisage, 1772.
Maltechnik, 1984/3: ber Punisches Wachs, Encaus Pictura Reservata
Metka Kraigher Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007.
Milorad Medi: Stari slikarski rukopisi, Beograd 1999.
Nemanja Brki: Tehnologija slikarstva, vajarstva i ikonografija, Beograd,
1991.
2.1.2.
IZVORI SLIKA
2/1. peinture.video-du-net.fr.
2/2. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 1969 / str. 157.
2/3. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 1969 / str. 203.
2/4. V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977 ; 16a.
2/5. peinture.video.du-net.fr.
2/6. vlouvre.ru.
2/7. vlouvre.ru.
2/8. T. Kraus: Das Rmische Weltreich; PROPYLEN , Berl.67, SL. 156.
2/9. Enrico Annoscia &...: Opa povijest umjetnosti/ Zagreb, 206/str. 137.
2/10. Enrico Annoscia &...: Opa povijest umjetnosti/ Zagreb, 206/str. 137.
2/11. Klaus Wessel: LArt Copte, Messens, 1964, str.183.
2/13. Klaus Wessel: LArt Copte, Messens, 1964, str.4 (2) sl. XV.
2/14. Schug-Wille: BIZANC IN NJEGOV SVET, Ljubljana, 1970 / str. 144.
2/15. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970 / str. 145.
2/16. Z. Dizdarevi: Putopis o Sinajskoj gori /DANI, br. 555, S , str.64.
2/17. K.Weitzman,: IKONE, Beograd, 1983, str. 28.
2/18. vlouvre.ru.
2/19. vlouvre.ru.
2/20. byzantium.seashell.net.nz.
2/21. grupa autora, meu njima i K.Weitzman: IKONE, Beograd, 1983, str. 28.
2/22. vlouvre.ru.
2/23. www.bgdcafr.net.
2/24. www.kbf.st.hr.
2/26. Metka Kraigher Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007, str. 454/1.
2/28 peinture.video.du-net.fr.
.
V
2. Sinajska tempera
Xavier de Langlais: LA TECHNIQUE DE LA PEINTURE A LHUILE, Le

supports, les fonds et les enduits, II. dio, Paris, 1960.
Schug-Wille: BIZANC IN NJEGOV SVET, Ljubljana, 1970.
Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere, Beograd, 1975.
S.Radoni: Ikone sa Balkana, Beograd 1972.
Summerecker: Podloge tafelajske slike, Beograd, 1973.
V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977.
Vida Hudoklin : Praktina slikarska tehnologija, Ljubljana, 1973.
Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 1969.

2/31. Art dossier : Fabriano, Giunti, Firenca, 1998.
2/36. vlouvre.ru.
2/42. grupa autora, meu njima i K.Weitzman: IKONE, Beograd, 1983, str. 28.
2/43. Milorad Medi: Stari slikarski prirunici I/ naslovna strana
2/44. Milorad Medi: Stari slikarski prirunici II/ str. 126.
2/45. Milorad Medi: Stari slikarski prirunici I/ str. 455.
V
2. Sinajska tempera
2.2.
Blie odreenje sinajske tehnike slikanja temperom

2.2.1. antiki utjecaji na tehnike istone ikone
2.2.2. sinajske ikone u tehnici temperom
2.2.1. antiki utjecaji na tehnike istone ikone

2.2.1.1. antika tempera
2.2.1.2. koptska post-antika egipatska umjetnost
2.2.1.1 antika tempera

Termin tempera koristi se od davnina, ali , ne mora uvijek podrazumijevati emulzijsko vezivo.
U tradicionalnoj tehnologiji termin tempera ( temperare = mijeati ) znai mjeavinu vodenih, ili emulzijskih veziva, s kojima su bile vezane boje na zidu na suho( za razliku od vezivanja boje na
svjee pomou krea u malteru. U tom sluaju pigment se mijeao samo sa vodom, a ne sa odreenom mjeavinom vezivnih supstanci, jer je vezivo, kod al fresco slikanja bilo u podlozi, te je
karbonatizacijom vezalo boju ...Naime, za slikanje na suhi zid je potrebna MJEAVINA pigmenta i veziva !
Mjeavinom je slikano i pisano i na pergamentu, papirusu, papiru, bjelokosti, prepariranoj dasciObino se , kao mjeavine koriste
jednostavne VODENE OTOPINE tradicionalnih veziva na bazi gume, tutkala, jaja, kazeina...,
- a vjerojatno su ve davno koristili i prirodne emulzije ( jaje, mlijeko...) , kao PRVE EMULZIJE.
Takve mjeavine koriste ve najstarije civilizacije. Tako, da se podsjetimo, ve Egipatski umjetnik radi istim postupkom na papirusu, drvenoj ploi, kao i na
zidu. Razlika je svakako u samom nositelju ( koji je posebno adaptiran na upijanje boje):
2/ 2. Slika na drvenoj ploi : Iz bitke i lova, detalj

Slina je i gradnja na drvenoj ploi; tako se na drvenoj krinji iz Tutankamonovog groba nalazi bogata figuralna
dekoracija Iz bitke i lova ; ovaj crte ukazuje na briljivo iscrtavanje, ak i izvjesnu narativnost u pokretima ivotinja, ali uz
potovanje plonosti, naina koloriranja i bogatih ornamentalnih segmenata. Drvo je preparirano i izglaano tukom;
format nositelja: 61 x 44 cm; danas se nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu
2/ 3. Papirus : Knjiga mrtvih, detalj

TEMA: posmrtni sud ; umrla muziarka stoji u pratnji majke boje Izide ispred vage posmrtnog suda
MJESTO: Deir el-Baharij ; danas: Metropolitan Museum, New York; izmeu 1.300 i 1.000 /;
konturni crte izraen je finim kistom i tuem;
zatim su neke oiviene plohe obojene razliitim bojama... esto je na kraju sve ponovo pojaano konturama.
V
2. Sinajska tempera
Kao vezivo Egipani su koristili gumiarabiku i tragant gumu sa vodom, ili tutkalo sa vodom ... Nije
iskljueno da su razliita veziva bila koritena za razliite boje.
Boje su se pripremale mljevenjem u avanu i mijeale sa vezivom ( za svaku boju je bio pripremljen
poseban kist; najee raupana stabljika, ali se ubrzo javljaju i moderniji kistovi).
nova tehnika
Prema mnogim pretpostavkama nova tehnika, ona, u kojoj ima i emulzoida ( prirodne masnoe),
postaje interesantna Zeuxidu, uvenom grkom majstoru, koji koristi tehniku koja bi se prije mogla
nazvati slikarska metoda pokrivne svjetlosti u kontrastu sa transparentnim sjenama sa bezbroj
refleksija, a sve u funkciji trodimenzionalnosti:
Za ovu slikarsku metodu pokrivne svjetlosti u kontrastu sa transparentnim sjenama bilo je neophodno
elastino emulzijsko vezivo, jaje , pogotovo za svijetli impasto, jer bi inae bijela boja bila
nedovoljno pokrivna preko tamne osnove : variranjem debljine bijelog impasta slikar je mogao
postizati gradaciju valera ...
2/ 4.
Friz u Delosu, detalj
Vjerojatno se ubrzo nakon toga javljaju i inicijative za koritenje voska na hladno, u obliku votane
tempere
V
2. Sinajska tempera
votana tempera Faiyma

Stare enkaustike tehnike , poznate Egipanima, Grcima i Rimljanima, pogotovo kod dekoracija na kamenu i drvetu tako zvanom tehnikom ganosis vjerojatno su uticale na razmiljanja o koritenju
voska i tako zvanim hladnim postupkom , kao tehnikom tempere. Sa sigurnou moemo tvrditi da se enkaustika kao samostalna tehnika javlja u etvrtom vijeku /, dakle, poetkom helenizacije
Egipta, to bi moglo da uputi na grke zanatske utjecaje. Ali, kako navodi jo Maroger1
svakako je kao medij starija tempera od jaja od ove votane
Emulzijsko vezivo, koriteno kod tehnika Faiymske tempere , je specifino:
u pitanju je kombinirana emulzija, kod koje je glavna komponenta -cera colla
- saponificirani vosak.
KLASINA CERA COLLA :
Facsimile Jehana LEBEGUEA , slubenika u uredu za mjere MINT-a u Parizu ( prema prijepisu manuskripta Alcheriusaili Alceriusa iz 1430. godine, dokazuje , da su recepti za pripremu votanovodenih otopina jako stari (Merrifield): 1 funta krea i 12 funti pepela stavi u kipuu vodu i kuhaj,
ohlaeno dekapiraj i procijedi kroz tkaninu a zatim u tu otopinu stavi
4 funte bijelog voska i ostavi da se kuha izvjesno vrijeme; zatim dodaj otopinu ribljeg tutkala ( 1 do 1,5 una) i neka kuha ...
zatim dodaj 1 do 1,5 une mastica ( vjerojatno gume ...).
Veziva tempere su ve tada esto bila kombinacija tradicionalnih hidrofilnih veziva, onih, koritenih prilikom slikanja na papirusu ili zidu, uz dodatak elastinijih komponenti na bazi umanjka,
voska, smola, i slinih supstanci. Isto tako, esto je vezivo tempere , pogotovo ono na bazi voska, koriteno u kombinaciji sa pravom enkaustikom ...
Koritenje votane emulzije za slikanje spominje ve Plinius, Stariji i Dioskorides.
Prema njima u obzir dolazi .... punski vosak : da bi se on dobio ,kako smo ve napomenuli,...
trebalo je PUNSKI VOSAK kuhati u slanoj vodi i procijediti kroz gazu vie puta, a zatim ostaviti na zraku, suncu i mjeseini vie dana, da bi se osuio i izbijelio ...
on je zatim saponificiran dodatkom luine ...
LUINA je najee podrazumijevala pepeo od drveta; kasnije je nazvana POTAA (holandski: pot = lonac; asch = pepeo); po kemijskom sastavu kalijev karbonat.
Berger 2 smatra da je punski vosak (kako je sam provjeravao) bio mjeavina: 100 dijelova obijeljenog voska,
10 dijelova potae i
150 dijelova vode
( slino smatra i Werner of Neustad ...).
1 Jacques Maroger: The Secret formulas and Techniques oft he Masters); djelo je zasnovano na osnovi vlastitih iskustava i provjeri starijih uputa, pogotovo autora kao to su:
De Mayerne: Pictoria, sculptia et quae Subolternarum Artium ( 1620)
Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de Vernisage (1772)
J.L.F. Merime ( otac Prospera): De la Peinture l'Huile ( 1830)
2
Berger: Beitrge... Vol-I/str. 100.
V
2. Sinajska tempera
PUNSKI VOSAK3 je posebna vrsta preraenog voska ( kuhanog u mineralnoj sodi, koja se kopala u blizini Karthage;
ali, Dioskurides spominje, umjesto ove sode, kuhanje u otopini klor-natriuma; kod Pliniusa se sve ove vrste bazinih
kemikalija nazivaju nitrum). Suvremena istraivanja , na osnovu razmatranja svih dosada poznatih starih tekstova, kao i
na osnovu novih tehnolokih saznanja, potvrdila su hipotezu, da je u pitanju posebna vrsta voska tako zvani
ESPARTO VOSAK od specijalne stepske trave koja raste u Tunisu, i ima toku taljenja viu od pelinjeg voska ( na 79
C). (navod:
Berger smatra (Beitrge... Vol-I/str. 100) da je punski vosak (kako je sam provjeravao) bio mjeavina:
100 dijelova obijeljenog voska,
10 dijelova potae i
150 dijelova vode
( slino smatra i Werner of Neustad...).
Danas se u praksi razne vrste votanih emulzija nazivaju votano mlijeko ( engl. Wax Milk odn. franc. Lait de cire);
Antonio Paccheri je eksperimentirao sa votanom emulzijom na zidu, kombinirajui saponificirani vosak, kojeg je
nazivao punski vosak, sa gumiarabikom!
Danas se u praksi razne vrste votanih emulzija nazivaju votano mlijeko ( engl. Wax Milk odn. franc. Lait de cire);
Antonio Paccheri je eksperimentirao sa votanom emulzijom na zidu, kombinirajui saponificirani vosak, kojeg je
nazivao punski vosak, sa gumiarabikom !
Tako su, pored ve razmatranih enkaustikih mumijskih portreta, ouvani i oni kasno helenistiki portreti,
temperom, kao to je Artemidorov portret , danas u British Museumu :
2/ 5.
slikani emulzijskim vezivom, ali esto i votanom
Egipat: Artemidorov portret, sarkofag u cjelini i detalj
Kako navodi prof. Medi

4
...saponificirana supstanca procijeena je kroz gazu, isprana mlakom vodom i osuena na sobnoj temperaturi;
tome je dodavano ulje i umance ( ponekad i guma)
za elastinost i veu lepljivost i vrstou nakon suenja ...
3
4
ber Punisches Wachs, Encaus Pictura Reservata / Maltechnik, 1984/3 str. 44.
Milorad Medi: Stari slikarski prirunici, Beograd 1999/ str. 69.
V
2. Sinajska tempera
Prema Summereckeru5
...saponifikacija pelinjeg voska izvodi se najlake otopinom neke luine pri emu se saponificira samo jedan sastavni dio voska
( tako zvana cerotinska kiselina, koje u vosku ima 14 %) ;
nastali cerotinski sapun emulgira ostale dijelove voska i time tvori emulziju...
Kako navodi Vida Hudoklin6 u zadnje vrijeme u ovu svrhu se sve vie koriste sintetski voskovi, koji se lake osapune
Recept:
- 200 g oienog i izbijeljenog voska, usitnjenog, sipamo u posebno pripremljenu otopinu potae i vode:
- 500 ml destilirane vode i
- 40 g. potae (kalijevog karbonata) stavimo u vodenu kupelj i zagrijavamo; na toplu otopinu potae sipaju se ljuske voska uz
stalno mijeanje i dalje zagrijavanje;
da bi se vosak dobro saponificirao, potrebno je smjesu kuhati cijeli sat u vodenoj kupelji;
time e nastati bjelkasto mlijena votana emulzija koju treba do hlaenja lagano mijeati;
sada se emulzija, koja ima minimalnu vezivnu snagu
( ali zato doprinosi svilenkastom, specifinom sjaju boje)
mogu dodati i druga veziva, odnosno emulzije ...
2/ 6.
Egipat: Artemidorov portret, detalj
Dekoracija samog sarkofaga ( visina 1,67 m) podsjea na faraonske uzore; Trajanovo doba ( 98 117); u pitanju je mladi od 20
godinaVotana tempera - CERA COLLA poznata votana emulzija koju spominju ikonopisci - kombinaciju votanog sapuna sa
nekom od poznatih emulzija, ili sastavljenim komponentama ve u startu
Artemidorov portret je raen u helenistikoj tradiciji i ugraen je u samom sarkofagu na mjestu lica, oivien zlatnim ukrasima koji se
nastavljaju i pozlatom u vidu lovorovih listova na samom portretu
Vidljivi su teni potezi votane tempere
Izuzetna slikarska vjetina u gradnji podrazumijevala je i briljivu pripremu izradom skica i studija koje su definirale ovo ivo i uvjerljivo
prikazivanje fizionomija. Veinom je slikano na male , relativno tanke daice, prosjene veliine 35 x 18 cm i debljine, najee 1,6 do 2
mm; obzirom na to da su bili portreti namijenjeni postavljanju na mumije i da su ih balzamatori savijali i stezali da bi ih prilagodili njenom
obliku, daice nisu ni mogle biti vee, a morale su biti to tanje da bi se lake savijale...
5
6
Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere, Beograd, 1975, str. 82.

Vida Hudoklin : Praktina slikarska tehnologija, Ljubljana, 1973, str. 95.
V
2. Sinajska tempera
vrsta drveta:
egipatska smokva, kiparis, cedar, sykomora, bor, jela, limun...
obrada: najlake su istanjivali daice od smokve, koje su nekad i kuhane, a najdeblje one od kiparisa;
Na neoteenim mjestima ili na rubu vidljivo je iscrtavanje crnom vodenom bojom. Pigmenti su mijeani sa
emulzijskim vezivom Na slici na jednom sarkofagu iz prvog stoljea /, vidi se slikar sa kutijom sa
pregradama (u kojima su suhi pigmenti) i stalkom za slikanje...
Slikano je na hladno, dugotrajnim radom ... Panja je posveena svakom detalju.
U manuskriptima se spominje esto priprema votane tempere kao sljedea kombinacija:
...uzmi tutkala, luga i bijelog voska u jednakim koliinama,
izmijeaj sve to i stavi na vatru da se rastopi;
dodaj boje toj mjeavini, razmuti dobro i slikaj ...
kad se boja osui glaanjem je osjaji;
lak ne treba stavljati ...
Kasnije, kod bizantskih ikona, podrazumijevala se i kombinacija slikanja na zlatnoj osnovi u cjelini ili u
segmentima; tako se u kontekstu slikanja votanom temperom napominje da treba ...
...ostaviti da se boja osui, a zatim e moi da je glaanjem osjaji.
Pozlata e, ako je koristi, postati vrlo sjajna.
2/ 7.
Egipat: Artemidorov portret, detalj
Na Artemidorovom portretu su vidljivi ti teni potezi votane tempere, svijetlo tamno modeliranje, uz pastozniju votanu blistavost u detaljima, pogotovo oko oiju i samog sjaja inkarnata
Ima i zlatnih detalja ( lovorov vijenac) Slikanje zlatnih lovorovih granica vjerojatno je izvedeno mordentom
Oito je ovaj portret raen u tradiciji grkog slikarstva na tankim daicama, koje se nije sauvalo, iako znamo neke relevantne injenice kao, na primjer, da je Apelles ve u IV stoljeu / koristio
firnis i asfalt za premazivanje slika. Zato se pretpostavlja da se ispod ovog laka vjerojatno nalazila boja karaktera tempere koju je lak na taj nain trajno zatiivao... Na osnovu zapisa znamo , da je
premazivanje uljem ve od davnina imalo i ritualni znaaj.
V
2. Sinajska tempera
10
znaaj kolekcionara
Ve u drugom stoljeu stare ere javlja se sve vei interes za umjetnika djela, koja se ne uvaju samo u
pinakotekama i galerijama ve i u privatnim zbirkama. To je bilo vrijeme kolekcionara. Zato umjetnici, koji u to
vrijeme vie nisu bili anonimni, mogu vidjeti u tim zbirkama klasina djela i oponaati ih
Prema Vergiliju - umjetnici su bili po rangu neto nie od vojnika i inovnika, ali pjesnici i pisci imaju neznatnu
prednost. Kao to smo ve napomenuli, grki majstori prenose svoja zanatska iskustva, kako izrade mozaika,
tako i izrade zidnih i prenosivih slika, rimskoj civilizaciji.
batinici helenistike tradicije:
Poznato je da su slikari, batinici helenistike tradicije, pogotovo one, obogaene egipatskim tradicionalnim
iskustvima, poznavali sve one supstance, koje su se nekada koristile za iluminacije, kao i one koritene za
ganosis, kao i za balzamiranje ...
esto su helenistiki portreti raeni i temperom na platno ( platno je preparirano gipsanom preparacijom, te
kasnije, kada je oslikano, zalijepljeno na daice, ukraavane zlatom i dragim kamenjem, te okivane srebrom ...)
kako je zapisao profesor Medi7...
...bojama vezanim jajetom, istim ili mijeanim sa gumiarabikom.
Osvjetljavanje oblika postizano je tankim paralelnim i unakrsno postavljenim linijama boja ...
Kako je to izvedeno na ovim portretima, prepoznajemo mnogo kasnije,
u temperama iz srednjeg vijeka i renesanse.
Sauvani su primjeri slikanja temperom na nekim iluminacijama, kao i na zidnim slikama u grobovima iz
perioda helenizma (Delos, Volos...). Dakle, praksa slikanja, pored votanih, i sa proteinskim emulzijama
primjenjivana je i za slikanje na drvenim ploama. Moda najstariju sauvanu, pravu proteinsku temperu na
drvetu, uva muzej u Berlinu. To je porodini portret Septimusa Severusa i njegove porodice:
2/ 8.
Rim: Septimus Severus i njegova porodica
Rim; danas: Staatliche Museum, Berlin; 199. godina / ; 30,5 cm.

Ovaj porodini portret slikan temperom na drvenoj ploi, vjerojatno je nastao za vrijeme dok je Septimus
Severus sa porodicom bio u Egiptu( druga supruga Julia Domna i sinovi Ceracalla i Geta ; Geta je istrugan
jer ga je brat ubio i preuzeo prestolje )
Milorad Medi: Stari slikarski rukopisi, Beograd 1999/ str. 64.
V
2. Sinajska tempera
11
Ali, u latinskim tekstovima se vie od tri stoljea ranije spominje slikarica Jaja (ponekada pisano Jaya ili Lala - grka slikarica iz Kizika; Cyzicusa , znaajnog u vrijeme pergamske drave koja
propada kada 133 g./ umire zadnji kralj Attalus III. Tada postaje dio rimske azijske provincije), koja je radila portrete temperom, kao i minijaturne portrete na bjelokosti tehnikom enkaustike.
Slikarica Jaja iz Kizika otila je iz Pergamona nakon propasti tamonjeg kraljevstva ( 133 g. /) u Rim i iskazala se kao vrsna slikarica portreta
Temperom je slikano i na zidu: u nalazitu DURA-EUROPOS na Gornjem Eufratu pronaene su slikarije hrama posveene boanstvima Palmire iz sedamdesetih godina NE. Ove slike imaju sva
obiljeja bizantskog hijeratizma ... Iako je sama Grka, pogotovo nakon IV stoljea, doivjela dekadenciju ( u Ateni dolazi i do progona nekranskih filozofa), ona je jo uvijek snana u
Konstantinopolu I samo se Bizantsko Carstvo u srednjem vijeku esto opisuje kao grko . 395. godine Grka ulazi u sklop istono rimskog bizantskog carstva.
Slike na zidovima crkava u Solunu i Nikopolisu te na Lezbu podsjetnik su na aleksandrijski utjecaj , dok se slike iz manastira na gori Atosu, nastale kasnije, nainjene u stroem bizantskom stilu.
Venecija je takoer batinik i bizantske kulture. Tako Bazilika sv. Marka u Veneciji nikada nije izgubila svoj bitno bizantski znaaj, a po svojoj je zamanoj zbirci ikona, kao i drugih umjetnikih
anrova, znaajan je primjer bizantske umjetnike kulture na Zapadu.
2.2.1. 2 koptska post-antika egipatska umjetnost

KOPTI, kristijanizirani Egipani ( gr. Aiguptos, rim. Egiptos, arap. Kipt) su nasljednici kaste Ptolomeja.
Koptska umjetnost je umjetnost krana na podruju doline Nila u Egiptu, a u nekim sluajevima i u dananjoj Etiopiji. Njihova umjetnost sadri etiri razliite karakteristike - staroegipatsku,
helenistiku, kransku i sasanidska. Ipak, u njoj gotovo da nema stilskog utjecaja staro-egipatske umjetnosti zbog gotovo potpunog unitenja dinastijskih kultura do kojeg je dolo u Aleksandrovo
vrijeme. Ali, iako nema stilskog utjecaja starije egipatske civilizacije, postoji kontinuitet u zanatskim iskustvima !
2/9
2/10.
2/ 9. Dvije stranice iz Evanelja: Sveti Marko i Mihovil ( u carskoj odjei)

Biblioteca Apostolica Vaticana; rukopis je nastao u Kairu. Glavna su uporita u tom starome svijetu bili Carigrad i Aleksandrija, pa se njihov utjecaj proirio i na ire podruje. Bizantski se stilovi i teme
primjeuju na mnogim sitnijim koptskim umjetninama, od manjih slika na drvu, raznovrsnih drvenih intarzija, vezova na odjei, ali i minijatura u svetim knjigama
2/ 10. Ukrasni rub na rukavu tunike Museo Nazionale di Antichit; Ravenna. Viebojni se vuneni rub istie na kobalt-plavoj tkanini ( pogrebna sveenika odjea)
V
2. Sinajska tempera
Meu najstarijim sauvanim ikonama,

slikanim temperom, spominje se IKONA
SA KRISTOM I MENASOM , pronaena u
Bautu:
Ikone su prije toga slikane enkaustikom
tehnikom. IKONA .... gr. slika je u poetku
predstavljala distinkciju od freske dakle,
slikanje na ploama a ne na zidu
2/ 11. Baut: IKONA

SA KRISTOM I MENASOM
detalj
Baut; danas: Paris, Louvre; 6. stoljee;
57 x 57 cm.
TEMA: Menas je bio egipatski svetitelj koji je
bio muen pod Dioklecijanom;
oboavanje svetaca bilo je inae tipino u
poetku, prije svega , za podruja istone
crkve ...
TEHNIKA: tempera na drvenoj ploi
izuzetnog majstorstva; svijetle boje i udne
proporcije ipak odaju provincijski koptski stil;
itelje je podsjealo ovo oboavanje na nekadanje oboavanje likova, kao i na portrete umrlih ( mumijske portrete)
Zato na ove ikone nailazimo i na Sinaju
Koptska post-antika egipatska umjetnost prenijela je, euro-azijskim kulturama inovirani oblik zanatski-tradicionalne egipatske umjetnosti, obogaen helenistikim, bizantskim kao i sasanidskim
stilskim utjecajima.
Ovdje se raa onaj kontemplativan odnos do stvaralatva u tiini samostanskog ivota, bliskog egipatskoj religioznosti i tradiciji stare egipatske civilizacije. Koptska umjetnost je u vrijeme nastanka
Ikone sa Kristom i Menasom jo autohtona. Kasnije koptska umjetnost dolazi pod utjecaj islama.
12
V
2. Sinajska tempera
Iako je islam uticao na ikonoklazam, svojom

poznatom tolerancijom prihvatio je neke
ikonopisce izgnane pod ikonoklazmom i tako
odravao kontinuitet zanatskih iskustava u
bizantskom svijetu.
Temperom, su graene i ikone - Dvojni portret
i Apa Abraham.
Dvojni portret je slikan temperom na
drvenoj ploi izuzetnog majstorstva;
Klaus Wessel8 smatra da je u pitanju
prepoznatljiv Aleksandrijski atelijer.
Potvreno je da je slikano umanjkom !
2/ 12. Baut: Dvojni portret mukarca i ene

Baut; 6. stoljee.
Apa Abraham je takoer slikan temperom na drvenoj ploi;
evidentne su jae oivke slikane svijetlim pokrivnim uzdizanjem.
Ali, u isto vrijeme rade se i enkaustike slike.
Zato je oito da se i tehnikom tempere eli postii barem dio one pikturalnosti koju su majstori tog vremena postizali u tehnici
enkaustike ( sama skiagraphia i koloriranje vie ne zadovoljava) .
2/ 13. Baut: APA ABRAHAM

Baut; danas: Berlin, Staatliche Museum; 6. do 7. stoljee; 36,5 x 26,5 cm.
Klaus Wessel: LArt Copte, Messens, 1964, str. 181
13
V
2. Sinajska tempera
14
I malobrojne sauvane koptske zidne slike iz Bauta raene su slino kao i prve ikone dakle, temperom.
Osjetan je sirijski stil, to se vidi komparacijom sa Rabulovim kodeksom iz istog vremena, oito izraenog u Siriji.
2/ 14. Rabulov kodeks: Raspee i ene kod groba

Kodeks iz Zagbe na Eufratu; danas: Firenza, Biblioteca Laurenziana, Plut. I, cod. 56; 586.; nastao je oko 586. godine ; za kompoziciju
iluminacije primijenjena je monumentalna kompozicija u dva nivoa, kao da je u pitanju zidna slika u apsidi, kakve primjeujemo u Egiptu.
Strane sa tekstom i slikama su odvojene. Ilustracija tekstova je analogna zidnim secco dekoracijama...
Tako i ovdje kompozicija podsjea na zidne dekoracije u apsidama. Tu je i tipina raspodjela u trakama ...( u gornjem dijelu Krist, a u donjem neki
biblijski prizor...)...
Murali u koptskom Bauitu , prema mnogima, oponaaju izgubljene dekoracije velikih katedrala:
koptski samostan Baut istonom carstvu je prenio sva antika zanatska iskustva a kasnije , pod utjecajem islama (nadiranjem Arapa u Egipat i
dalje) njegovao je dekorativne elemente u likovnoj umjetnosti. Njegov utjecaj stie preko Jeruzalema u Konstantinopol i na Cipar ( gdje se tradicija
sauvala i od prebjeglih ikonodula ), a u drugom pravcu koptsko zanatsko iskustvo je preko zapadnih Cenobita stiglo preko panjolske i Irske
do francuskog Clunyja
2/ 15. Bauit: Krist na prijestolju iznad Marije i apostola, detaljj

Slika iz apside u kapeli VI. u samostanu sv. Apolon; danas: Koptski muzej , Kairo; 6.-7stoljee; TEMA: tz. epifanija ( razglaenje Boga); u gornjem dijelu je dokaz Kristovog
bojeg bia, dok donji pojas ukazuje na svjedoke ovog dogaaja ...; TEHNIKA: nain
rada poznat u grkoj i rimskoj umjetnosti; moda je u pitanju i mijeana tehnika, koju su
na istonom Mediteranu poznavali i prije kretskih majstora prave buon-fresco tehnike...
slikane na buci od krea, pijeska i komadia razbijene cigle, a ponekad i fragmenata stare freske; ali, ima i mjesta slikanih al secco.
CIRCULUS ZANATSKIH UTJECAJA se kriarskim osvajanjima Bliskog istoka zatvara ( Cipar, a neko vrijeme i Konstantinopol, osvaja
Riard, Lavlje srce 1191) . Tako istona i zapadna ikona sve do renesanse zadravaju zanatski kontinuitet i meusobno se nadopunjuju i
obogauju. Pozlata je u tom hiljadugodinjem iskustvu predstavljala vrhunac zanatskog umijea. Mnoga istraivanja u alkemiarskim
laboratorijima starog svijeta zapisana su u starim uputama, esto pisanim , za nas, nerazumljivim terminima. Helenistiki i koptski Egipat je
oito predstavljao riznicu starih tajni. U Aleksandriji je znanje bilo skupljeno u biblioteci ali i u linim zbirkama. To potvruju i neki, do danas
sauvani termini, koji podsjeaju na ovaj kontinuitet zanatskog iskustva Tako termin bain-marie podrazumijeva kupelj ( grijanje tvari u
kupelji , tako da se jedan sud nalazi u drugom, to je bilo neophodno za otapanje tutkala, voska, guma....). Ime potie od tradicije alkemiara jo
od Marie la Juive9 , koja je ivjela u Aleksandriji u etvrtom stoljeu nae ere
Xavier de Langlais: LA TECHNIQUE DE LA PEINTURE A LHUILE, Le supports, les fonds et les enduits, II. dio, Paris, 1960, str. 87.
V
2. Sinajska tempera
2.2.2. sinajske ikone u tehnici tempere

Bizant nastavlja u kontinuitetu tradiciju Rimskog carstva sve do polovine X V. vijeka. U prvom periodu, za vrijeme Teodosija i Justinijana, primat Istoka nad
Zapadom bio je oigledan.
Justinijan je objedinio duhovnu i svjetovnu vlast.
Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti.
Glavno uporite bila je Ravenna, ali majstori i materijal dolazili su iz carigradskog dvora ...
Ovo se nastavlja i za vrijeme carice Gale Placidije u V. vijeku.
U to vrijeme Justinijan je sagradio crkvu u podnoju Sinajske gore - manastir Sv.Katarina kojeg smo ve razmotrili u kontekstu Sinajskih ikona slikanih u
tehnici enkaustike
2/ 16. Sinajski manastir

Manastir Sveta Katarina nalazi se podno Sinajske gore, u masivu Horiva ili Horeba, kako kau Jevreji, podno
Mojsijeva brda ili Djebel Mousa, kako bi rekli beduini (uklesano je 3.750 kamenih stepenica do vrha,
gdje...se nebo ini sasvim na dohvat ruke). Podno ove gore, ve 330. godine poslije Krista ovdje je carica
Jelena, sveta Jelena, Konstantinova majka, na mjestu biblijskog gorueg grma podigla kulu, a uz kulu mali
manastir Sv. Marije ( stare knjige kau da je tako htjela zatititi ivote nekolicine sinajskih monaha, odreujui
time mjesto na kojem e dva vijeka kasnije zakopati temelje Stefanos, dvorski arhitekta monog Justinijana.
Vie o Sinaju razmotreno je u okviru Sinajske enkaustike ikone. Manastir je kasnije integriran u Latinsku biskupiju u Jeruzalemu, ali je potpao pod
jurisdikciju vladike od Petre.
Jedan od tipinih primjera sinajske temperne tehnike je ikona, nastala nakon ikonoklazma, u desetom stoljeu - Kralj Abgar prima ubrus :
2/ 17.
Sinaj: Kralj Abgar prima ubrus, detalj
Sinaj, Sv. Katarina; nakon 944. godine; gornji dio desnog krila triptiha; tempera ( umanjak).
Kao i Dvojni portret mukarca i ene iz Bauta i ovdje su evidentne jae oivke slikane svijetlim prekrivajuim uzdizanjem; u isto vrijeme rade
se jo uvijek i enkaustike slike
Kako smo ve napomenuli - bizantska ikona ima uvijek dvostruku ulogu: vana je kultna namjena: - da evocira lik Krista, Bogorodice ili
nekog svetitelja 10Te prvobitne prave svete slike bile su polazna toka za kasnije, ovjekovom rukom, slikane portrete ...
Naime, postojalo je vjerovanje da se Krist, zajedno s Bogorodicom ukazao sv. Luki i dozvolio mu da ih naslika. Vana je i umjetnika komponenta:
- da svojom ljepotom i plemenitou lika, ispune promatraa divljenjem i probude u njegovoj dui religiozna osjeanja ...
10
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.
15
V
2. Sinajska tempera
16
Bizantski pjesnik kae ikonopiscima otprilike ovako:

...11nemojte nam slikati ovo to zajedno gledamo sa ivotinjama, dajte nam neto od aure neba !
Sinajske ikone prije ikonoklazma, uglavnom su slikane enkaustikom tehnikom, ali se ve tada ponekad susreemo i sa tehnikom tempere, poznatom i u vrijeme
helenistike Grke. Naime, dodatak jajeta, pored dobrih tehnolokih svojstava, koja su uoena veoma rano, imao je i simboliki znaaj jaje je bilo oduvijek simbol
novog ivota
Nakon ikonoklazma, temperna tehnika se koristi ee od enkaustike.
Sinajska tehnika slikanja temperom oivljava ponovo ona stara helenistika zanatska iskustva, iskustva velikih atenskih slikara, pogotovo Zeuxida, za kojeg su
mnogi zapisali, da mu je . tehniko oslobaanje u prenesenom smislu rijei, nudio i novi medij, kojim je mogao slikati -... pinxit et monochromate ex albo 12...
Ve smo vie puta napomenuli, da je Plinius moda htio rei da je Zeuxid koristio tamne boje na bijeloj osnovi, te je moda blie tumaenju, da je koristio svijetli
impasto ... Variranjem debljine bijelog impasta mogao je postizati gradaciju valera ...
Kod slikanja bizantskih ikona ovaj impasto evidentan je, prije svegau oivkama.
Za mnoge sauvane Sinajske ikone profesor Weitzmann 13smatra da su vjerojatno naslikane u Carigradskim radionicama. Ali, u samostanu Sveta Katarina monasi
slikaju i u osmom stoljeu, za vrijeme ikonoborstva. Naime, samostan se tada nalazio na islamskom tlu, nad kojim carski dekreti o zabrani slikanja lika nisu imali nikakvu
mo ... I poznata ikona Krist Pantokrator, naslikana poetkom 13. stoljea slikana
je na Sinaju:
2/ 18.
Tempera na drvetu; 101,6 X 66,4 cm; tempera umanjkom; izraena je linearna, realistika interpretacija,
karakteristina za komnenski period
Naime, Weitzmann napominje, to smo ve napomenuli u razmatranju enkaustikih sinajskih ikona, da je ...
... u samostanu Sv. Save, koji je u blizini Jeruzalema
Jovan Damaskin pisao svoj spis u odbranu ikona i sigurno se brinuo za to da se u Sinaju nastavi slikanje ikona.
Samostan Sveta Katarina, koji je zavisio od Jeruzalema, ima vie ikona
koje su nastale u ovom kritinom periodu ...
Za komnenski period karakteristina je linearna, realistika interpretacija
2/ 19.
11
Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator, detalj
Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 28.

V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977/str. 41 ( Pliny, NH, XXX V, 64)
13
Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986, str. 19
12
V
2. Sinajska tempera
2/ 20.
Historijska karta: Bizant za vrijeme vladavine Komnena
U komnenskom periodu, u 12. i 13. stoljeu, Bizantskom carstvu jo uvijek pripadaju, pored Balkana i Istra i
Venecija, te Apulia ( juna Italija, te otoci Sicilija, Sardinija, Korzika.)
Sauvano je i mnogo mlaih ikona, nastalih u samom samostanu, ili pristiglih iz carigradskih i drugih radionica. Zanimljiva
je ikona iz XIII stoljea Sveti Sergije:
2/ 21.
Ikona: Sveti Sergije
TEMA: svetac na konju; enska figura ( hierarhijski smanjena) ui u podnoju konja;
17
V
2. Sinajska tempera
18
2.3.
Kljune steevine, spoznaje i saznanja o sinajskoj temperi:

Krist Pantokrator
2.3.1. uvodne napomene
2.3.2. princip gradnje
2.3.3. instrumentacija
2.3.1. uvodne napomene

2/ 22.
DATACIJA: naslikana poetkom 13. stoljea, na Sinaju; izraena je linearna, realistika interpretacija,
karakteristina za komnenski period
DIMENZIJE: 101,6 X 66,4 cm;
TEHNIKA: tempera na drvetu; umanjak.
Sinajska tehnika tempere oivljava ponovo stara helenistika zanatska iskustva, iskustva velikih atenskih
slikara, pogotovo Zeuxida, za kojeg su mnogi zapisali, da mu je . tehniko oslobaanje u prenesenom smislu
rijei, nudio i novi medij, kojim je mogao ... pinxit et monochromate ex albo 14...
Ve smo vie puta napomenuli, da je Plinius moda htio rei da je Zeuxid koristio tamne boje na bijeloj osnovi,
te je moda blie tumaenju, da je koristio svijetli impasto ...
Variranjem debljine bijelog impasta mogao je postizati gradaciju valera ...
Kod slikanja bizantskih ikona ovaj impasto evidentan je, prije svega, u oivkama
14
V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977/str. 41 ( Pliny, NH, XXX V, 64)
V
2. Sinajska tempera
19
2.3.2. princip gradnje

princip gradnje zasnivao se na sljedeim fazama gradnje:
2.3.2.1. pripremni radovi
2.3.2.2. nosilac
2.3.2.3. iscrtavanje
2.3.2.4. pozlate
2.3.2.5. pod slikanje, slikanje, lazure
2.3.2.6. zakljuno akcentiranje
2.3.2.6. verniranje
2.3.2.1. pripremni radovi

izuzetna slikarska vjetina u gradnji podrazumijevala je i briljivu pripremu izradom skica i studija koje su definirale ovo ivo i
uvjerljivo prikazivanje fizionomija;
tako ve uvena enkaustika ikona, nastala oko 550. godine, Krist Pantokrator , podsjeajui na Faymske portrete, vjerno
doarava fizionomiju(tako su oi ak asimetrine). ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom kljunom
primjeru, oznaeni su posebnom oznakom ) .
ikonografska kola se je strogo pridravala kanoniziranih formi ( nedovoljno vini slikari, kao i poetnici, najprije su uili
kopiranjem ...) , to moemo utvrditi i usporedbom istog motiva u rasponu od ak sedam stoljea, koliko ima izmeu ovog
primjera i naeg komnenskog naime, jo uvijek su one
15
prvobitne prave svete slike bile polazna toka za kasnije, ovjekovom rukom, slikane portrete ...
1/ 23. Enkaustika ikona: Krist Pantokrator

ipak, motiv je potrebno prilagoditi formatu; zato su se morali pripremiti kartoni;
15
H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.
V
2. Sinajska tempera
20
kako je crkva za vjernike stvorila odreene likove i scene u cilju jednoobraznosti, kopiranje je
imalo veliki znaaj: vreno je na takozvanom masnom papiru; papir se premazivao lanenim
uljem, viak ulja otirao, a kada bi se papir osuio, bio je protrljan prahom od morske pjene da
bi se uklonio linoksin i da bi se boje mogle lako vezati za papir ...
pripremljeni proziran papir polagao se na prototip , te se sa crnom bojom, nainjenom sa
umanjkom izvlaio na njemu skeleton; istom bojom pravile su se i sjenke;
zatim bi se sainila bijela boja, kojom su obojena osvijetljena mjesta, a najosvjetljenija su se
bijelom bojom i posebno akcentirala ...
kopiranje lakiranih i uljenih slika , kako navodi Brki, vreno je skidanjem neke vrste otiska:
nainila bi se crna boja sa sokom od belog luka
i njome izvlaile sve crte i senke na originalu;
zatim bi se nainila crvena ili neka druga boja,
i njom bi se pokrila sva osvetljena mesta originala;
kada bi se ovako obojeni original osuio, stavio bi se preko njega vlaan papir,
pritisnuo, a poslije paljivo skinuo,
pri emu bi vlaan papir rastvorio boju i vezao je na sebe ...
2.3.2.2. nosilac:
najee je nosilac drvena ploa, nosilac i antikih slika , skupljanih u pinakotekama
( PINAX =gr. drvo);
2/ 24.
Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator ,detalj

( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao kljuni pomak oznaeni su
posebnom oznakom ).
V
2. Sinajska tempera
21
za slikanje ikone sa najee koristi daska
2/ 25. Slikarska ploa: shema

ploa je najee sastavljena od vie dijelova,( za sastavljanje pojedinih
dijelova drvenih ploa koristilo se jako lijepilo od kazeina i krea , kao i za
plombiranje neravnina na drvetu;
o tome nas informira ve Theiphilus Presbyter u svojoj Scheduli...
navodi toan postupak pripreme kazeina od progruanog mlijeka:
progruani kravlji sir ispirao se u toploj vodi nekoliko puta, sve dotle dok se sva surutka ne odstrani.
Zatim se iscijeeni sir drao u hladnoj vodi dok se ne stvrdne, te zatim ribao komadiem glatkog drveta na drvenoj ploi.
Zatim se mijeao u stupi sa vodom i kreem dok se ne dobije gusta masa ljepila ...
U lanu XVII De tabulis altarium et ostiorium et glutine casei naglaava kvalitetu kazeinskog ljepila za sastavljanje pojedinih dijelova daske: zalijepljene i ostrugane
ploe su se obavezno prekrivale vlanom i u vodi razmekanom konjskom, magareom ili kravljom koom u vlanom stanju postavljale na dasku kazeinskim
ljepilom
Ako nema koa mogu biti pokrivene i obinom tkaninom istim lepkom
preparira se razliitim metodama, najee tutkalom i finim gipsom;
- Heraclius u XXIV lanu svog prirunika iz 10. stoljea (De coloribus et artibus romanorum) navodi nain izravnavanja ploe za slikanje pomou specijalnog
kita koji je sadrao olovno bijelu, sitni prah opeke i rastopljeni vosak/ Quamodo aptetur lignum antequam pingatur
- FINI GIPS u ovom kontekstu podrazumijeva preraeni peeni gips, prema Erminiji ...
sirovi gips bi se samleo i ario u pei, zatim uz neprestano meanje, da se ne stvrdne,
gasio u vodi, ponovo ario, opet gasio u vodi i najzad osuio i samleo ...
dobiven je bijeli voluminozni prah koji mi danas nazivamo BOLONJSKA KREDA ... ; sam postupak prepariranja kasnije je opisao Cennini;
procedura grundiranja je , dakle, ista i u tehnikama istone i zapadne ikone ...
V
2. Sinajska tempera
22
nain pripreme bijele osnove na ploama ne razlikuje se u poetku od one bijele osnove na antikim lekitosima ...
arhaina osnova predstavljala je, u stvari, adaptaciju ploe nanoenjem impregnacije sa tutkalom, te dodatnog trljanja prahom sa brusnog kamena ...
vremenom dolazi do sukcesivnih inovacija:
javlja se vie slojeva adaptacije nosioca: impregnacija, preparacija osnova
2/ 26.
Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator ,detalj
Heraclius16 u desetom vijeku spominje kao komponente klasinih osnova pergamentne koe, prah za bruenje, cerusu olovno bijelu, bijeli mineralni prah / zemlju
glinu, calx bijelu od krea, paratonium bijeli mineral, melinus kredu ...
sve ove komponente, uz odreene varijacije, prisutne su i u recepturama starih majstora rane, kasne gotike i renesanse ...
16
Heraclius: De coloribus et artibus Romanorum ( navod: Milorad Medi: Stari slikarski rukopisi, Beograd, str. 193.).
V
2. Sinajska tempera
u pitanju je dakle tutkalom natopljeno platno, adaptirano utrljavanjem praha sa brusnog kamena ( arhaina osnova )...
nije na odmet navesti i telegrafski jasnu informaciju o tehnici ikonopisa u Likovnoj enciklopediji17:
premazana tutkalom daska se podlae (grundira) slojem alabastra rastopljenog u itkom ljepilu; katkada se taj sloj ne stavlja na samo drvo, ve na platnenu
prevlaku natopljenu u itkom ljepilu.
Na osuenu i izglaenu podlogu prenosi se crte, katkada pomou mehanikog opraivanja kontura kroz rupice u slici koja se stavlja na dasku.
Boje se rastapaju u kvasu ili u vodi s malim dodatkom umanjka. Osnova slike najprije se pokriva zlatom.
prema zapisima Heracliusa18 daska se pripremala na sljedei nain:
... dobro izbrusi povrinu ... ako je drvo takve prirode da se njegova struktura ne moe negirati ili ako postoje razlozi a ne mislimo je prekriti koom ili tkaninom,
( praksa prekrivanja daske sa tkanjem bila je ea na Zapadu nego na Istoku;
ikonopisci su umjesto toga svoje relikvije ojaali metalnim ukrasima)...
istrvi olovno bijelu na kamenoj ploi ali ne tako fino kao kad eli slikati njom ...
zatim zagrij malo voska u vatri; konano dodaj prah od opeke i olovnu bijelu; izmijeaj sve ...
ovaj kit se nanosio za izravnavanje povrine vruim noem ...
na kraju prepariraj sa uljem; pusti da se osui na suncu ...
u lanu XXVI zapisuje i nain armiranja daske sa platnom:
Si vis pingere lini pannum, et auru min ipso ponere, sic praepara
Ako eli da slika na lanenom platnu i da postavi zlato na njega, pripremi ga ovako:
potopi platno u to ( pergamentno tutkalo)odmah ga izvadi, rairi vlano na plou i ostavi da se sui.
Zatim ga glaaj i ravnaj brusnim kamenom ...ti moe zatim slikati na njemu bojama pomeanim sa lepkom, jajetom ili smolom
tradicionalni nain pripreme pergamentnog tutkala, slino, kao to ga priprema jo i Leonardo zapisao je Riffault:
...staviti kilogram otpadaka pergamenta ( onog pripremljenog za pisanje) u 14 litara vode,
kuhati to sve dok se koliina ne smanji na polovinu, procijediti kroz laneno platno ...
17
18
Dr. Vl. Moin: ikona ( Likovna enciklopedija II, Zagreb, str. 649).
Heraclius: De coloribus et artibus Romanorum ( navod: Milorad Medi: Stari slikarski rukopisi, Beograd, str. 193.).
23
V
2. Sinajska tempera
24
za razliku od posnih osnova koje su se koristile vie na Zapadu, na Istoku su osnovama, pored tutkala i krede, dodavali i firnis i sapun ... ( te je boja manje upijala kod
slikanja); pri samom prepariranju se posebno pazilo da se stavljaju to tanji slojevi
Dionisije u 6. toki ( kako navodi Brki19 / str.126) izriito skree panju rijeima :
...pazi da ne uri, te da gips ne stavlja debelo da bi pre svrio, jer kada bude glaao, odvajae se jedan sloj od drugog i slika e biti neravna ...
po Dioniziju stavljene su na tablu dvije smjese:
prva - samo iz otopine tutkala i briljivo pripremljenog gipsa ( tena se nanosila po tabli tri puta),
druga smjesa u kojoj je osim tutkala i gipsa bilo i prokuhanog lanenog ulja i sapuna ...
dakle, bizantska osnova bila je esto emulzijskog karaktera sa platnom kao armaturom;
bizantske preparacije, pogotovo one predviene za pozlaivanje pripremane su sa posebnom vrstom tutkala, kojeg su kasnije Talijani nazvali COLLA GRASSETTA.
Zahvaljujui istananoj studiji iz 18. stoljea konano smo proniknuli u stare tajne primjene tutkala u srednjem vijeku i renesansi: naime, prvi sistematiar na ovom
podruju je Duhmal du Monceau koji je 1771. u svom djelu LArt de Faire Differentes Sortes de Colle, konano definirao i one vrste tutkala za koje danas vie ne
znamo:
- Colle de Flandre tutkalo slabije vezivne snage ali izuzetne transparencije i svijetlog tonaliteta,
- La grosse colle dAngleterre - tutkalo od uiju i koe starijih ivotinja koje ima jau vezivnu mo;
ve Cennini, istina, u svom Il Libro dellArte (Kap.CXI) spominje dvije vrste tutkala:
- COLLA MAGRA posno tutkalo, vjerojatno ono od pergamentnih koa,
- COLLA GRASSETTA masno tutkalo, koje sadri manju koliinu prirodne masnoe koja poveava elastinost, higroskopinost, to omoguuje lake poliranje
pozlate; ve tada se znalo da tutkalo koje sadri 5-10 % prirodne masnoe koloidno vezane predstavlja idealno vezivo za preparacije i pozlate ( dakle, u
pitanju je bila neke vrste prirodna emulzija).
prema Summereckeru20 zgusnuto laneno ulje sa dodatkom sikativa dodaje se u gustu smjesu tutkalne otopine i punila, kako bi to kvalitetnije emulgiralo, a zatim se
rijedi dodatnom tutkalnom otopinom ...
platno, iako poznato od davnina laneno u egipatskoj civilizaciji, a u evropskoj jako rano i platno od vlakana konoplje, te pamuno u Indiji i Peruu, ali sa Arapima
dolazi u Evropu te se prve tkaonice javljaju ve u IX stoljeu; najprije se u slikarstvu koristi kao neke vrste ARMATURA, tkaninom ili trakama tkanine prekrivaju se
fuge i kvrge na drvenim nosiocima tafelajske slike;
19
20
Nemanja Brki: Tehnologija slikarstva i vajarstva i ikonografija, Beograd, 1991, str.126.

Summerecker: Podloge tafelajske slike, Beograd, 1973/str. 131.
V
2. Sinajska tempera
25
funkcija ovog lijepljenja bila je prije svega spreavanje utjecaja ljepila kojim su bile daske lijepljene u plou i raznih
tetnih materija u drvetu, pogotovo oko kvrga, na samu preparaciju i slikani sloj; vremenom je postao obiaj da se
gotovo itava slika ( a u gotskom kiparstvu i gotovo itava skulptura) prekrivala platnom i tek takva preparirala; tako je
preparacija bila bolje vezana na platno nego na drvo te je u sluaju manjih deformacija u drvetu slikani sloj ostao
neoteen; imajui u vidu da su ikone bile najee slikane na pozlaenoj povrini priprema nosilaca je
podrazumijevala briljivu pripremu: poznato je da su zlatari u srednjem vijeku od jednog dukata mogli izraditi 100 do
145 tankih folija, a danas do 2000 listia koji mogu biti istanjenosti od svega 0,00014 mm; dakle, prozirnost i
istanjenost zlatne folije je bila tolika da je registrirala svaku minimalnu neravninu ili strukturu na podlozi ( zato je
vano impregniranje, prepariranje, specijalno bruenje, a ponekad i poliranje prije nanesenog sloja vezivne mase i
same folije)...
drugi bitan faktor je neporoznost nosioca ( vezivo ne smije imati nejednaku snagu vezivanja); za razliku od talijanskih
slikara koji su za osnovu koristili samo fini gips i tutkalo ( dakle posni GESSO SOTTILE ), IKONOPISCI su u
preparaciju pored finog preraenog gipsa dodavali pored tutkala esto i firnis i sapun; tako Dionisyos u 6. toki
Hermeneiae preporuuje prepariranje sirovim gipsom ...
koji bi se samljeo i ario u pei, zatim uz neprestano mijeanje (da se ne stvrdne) gasio u vodi, ponovo ario,
opet gasio u vodi i najzad osuio i samljeo ...
ikonopisci su obino stavljali na dasku dvije smjese:
prva smjesa osnove bila je posna ( nanesena u tri sloja), a druga smjesa je sadrala i ulje i sapun ...
2/ 27.
Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator ,detalj
priprema za pozlatu
posebno se doraivala povrina predviena za sjajnu pozlatu:
naime, poliment je nanoen na finu osnovu pripremljenu na principu krednih osnova, ali obavezno sa gipsom kao punilom ( radi vee mekoe, plastinosti i
glatkoe) nanesenu u najmanje 4 tanka sloja, dobro izbruena; zadnje bruenje se vrilo vodom i piritom u omjeru 1:1...
prije nanoenja polimenta osnova je briljivo uglaana:
zaglaivanje podloge, obraene za pozlatu, izvodilo se raznim materijalima za bruenje
poliment emboli
na istoku su to razliite smjese, koje, pored bolusa sadre i niz drugih komponenti ( loja, vina, sapuna,...);
V
2. Sinajska tempera
2.3.2.3. iscrtavanje
na osuenu i zaglaenu podlogu prenosi se crte, onaj skeleton ...
to je vreno, kako smo ve naveli, na takozvanom masnom papiru; papir se premazivao lanenim uljem, viak
ulja otirao, a kada bi se papir osuio, bio je protrljan prahom od morske pjene da bi se uklonio linoksin i da bi se
boje mogle lako vezati za papir ...
pripremljeni proziran papir polagao se na prototip ( ili na pripremljeni karton) , te se sa crnom bojom,
nainjenom sa umanjkom izvlaio na njemu skeleton; istom bojom pravile su se i sjenke;
zatim bi se sainila bijela boja, kojom su obojena osvijetljena mjesta, a najosvjetljenija su se bijelom bojom i
posebno akcentirala ...
kopiranje lakiranih i uljenih slika , kako navodi Brki, vreno je skidanjem neke vrste otiska:
nainila bi se crna boja sa sokom od belog luka i njome izvlaile sve crte i senke na originalu;
zatim bi se nainila crvena ili neka druga boja, i njom bi se pokrila sva osvetljena mesta originala;
kada bi se ovako obojeni original osuio, stavio bi se preko njega vlaan papir, pritisnuo, a poslije paljivo
skinuo,
pri emu bi vlaan papir rastvorio boju i vezao je na sebe...
2/ 28. Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator ,detalj
najee se crte i urezuje, kako bi bio vidljiv nakon nanoenja pozlate;
esto se sada postavlja i plastino ornamentirani aureol i rub oko ivice ploe, kao imitacija rama; kako navodi Dionisije
...plastinost se postizala time to se konac umakao u gipsanu grund-smesu i polagao krugom linije aureola;
u krugu aureola najee je izvoen plastini ornament i to pomou etkice ...;
ona bi se zamoila u gipsanu smesu, koja se onda etkom paljivo sputala du crtea ornamenta, najzad se ova plastika ornamenta noiem
i glaanjem uravnjivala i doterivala, i radi konanog ujednaenja formi premazivala tankim nanosom tene gipsane grund-mase ...
26
V
2. Sinajska tempera
27
2.3.2.4. pozlate
o zlatopisu pie ve u Papyrusu Leidensisu u III stoljeu nove ere; ovaj manuskript je pisan na grkom jeziku; nain kako je ova riznica znanja o zanatu pronaena ( u
grobu), govori o tome da se majstor ni poslije smrti nije htio odvojiti od svoji tajni( koptski samostan Baout istonom carstvu je prenio sva antika zanatska iskustva
... Kopti, kristijanizirani Egipani su nasljednici kaste Ptolomeja / gr- Aiguptos, rim. Egiptos, arab. Kipt )... ; utjecaj stie preko Jeruzalema u Konstantinopol i na
Cipar ( gdje se tradicija sauvala i od prebjeglih ikonodula) a u drugom pravcu koptsko zanatsko iskustvo je preko zapadnih cenobita stiglo preko panjolske i Irske do
francuskog Clunyja...; circulus zanatskih utjecaja zaokruuje se kriarskim osvajanjima Bliskog istoka
osvajanjem Cipra (1191. Riard, Lavovo srce), neko vrijeme i Konstantinopola, dok Cipar kasnije
prelazi u francuske ruke ...; u vrijeme francuske vladavine iz Il de Francea dolaze na Cipar i arhitekti
katedrala to takoer utjee na stil
2/ 29. Baut: IKONA SA KRISTOM I MENASOM, detalj

Baut; danas: Paris, Louvre; 6. stoljee; 57 x 57 cm;
tako istona i zapadna ikona sve do renesanse zadravaju zanatski kontinuitet i meusobno se
nadopunjuju i obogauju ...
pozlata je u tom hiljadugodinjem iskustvu predstavljala vrhunac zanatskog umijea !
nosilac ikone se pozlauje u cjelini ili parcijalno ...
tehnika pozlate na dasci poznata je ve najstarijim civilizacijama: ve vie od 7000 godina ljudi
oplemenjuju predmete i daju im veu i trajniju vrijednost pozlaivanjem finim slojem zlata; pozlata je
poznata Egipanima, Hebrejima, Grcima, Rimljanima, a posebno ikonografsko znaenje ima u srednje
vjekovnom crkvenom slikarstvu kao simbol svjetlosti i svetosti ( aureola i nimb) ...
kako navodi Nemanja Brki u svojoj dragocjenoj studiji21...
i na Istoku i na Zapadu pozlaivanje je bilo osnov za celokupni izgled ikone ...
...ovo je raeno veoma precizno, a svi daljnji radovi bili su podreeni efektu zlata ...
ikonografi su bili sami sebi pozlatari...
tek kasnije, to vidimo iz Drerovih pisama, slikari su nosili pozlatarima svoje preparirane ploe i iscrtane table da ih oni pozlate ...
21
Nemanja Brki: Tehnologija slikarstva i vajarstva i ikonografija, Beograd, 1991, str. 145.
V
2. Sinajska tempera
28
tehnike pozlaivanja
u razliitim tehnikama pozlaivanja upotrebljavala su se ve od davnina i razliita veziva ...
; najee su primjenjivana etiri naina pozlaivanja:
*sjajna pozlata,
*mat pozlata,
*primarna pozlata,
*tena pozlata
*sjajna pozlata, postavljanje zlata na poliment i poliranje

u svim pozlatarskim radnjama uvijek je lo zrak uslijed potrebne odgovarajue konstantne
temperature tokom rada i radi izbjegavanja propuha ...
2/ 30.
Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator, detalj
dakle, poliment se nanosi na idealno glatku, obruenu i upijajuu povrinu u to tanjim nanosima sa mekim pljosnatim kistom ( tako da curi sa kista, ali ne kao voda i ne
u kapima) tri do etiri puta; posebnu panju treba obratiti tome, da prilikom nanoenja polimenta ne prelazimo kod jednokratnog premaza vie puta po istom mjestu;
osuen poliment ne smijemo brusiti, ali moe izglaati finim amerikim karborundum-uljenim brusnim papirom, a maksimalan sjaj postii i tamponom zguvane
konjske dlake ; za finija pozlaivanja stavljala su se dva do tri sloja zlata; za preciznije, parcijalno pozlaivanje poliment se nanosi parcijalno te prije nanoenja
zlata kvasi otopinom alkohola i vode (1:2), kao regulatorom bubrenja i vezivanja metala, zatim se folija podie kistom i nanosi na odreenu povrinu ( ako poliment
nedovoljno bubri, zlatne folije nee biti dovoljno vezane za podlogu, ali i ako bubri previe, javljaju se potekoe; poliment tada prodire kroz folije i stvara mrlje ...);
poliranje pozlata:
jedino pozlata na poliment dozvoljava poliranje do visokog metalnog sjaja; zlato je spremno za poliranje ve tri sata nakon nanoenja na poliment ... ; do 16.
stoljea poliralo se zubom od vepra. Brki spominje uglaano kamenje ametista, granita, rubina, safira, topaza ili zub psa, leoparda, lava, vuka ili make.; danas se u ove
svrhe koriste alatke od ahata; prilikom poliranja bilo kojim oruem potrebno je esto provui polirku kroz kosu radi minimalnog zamaivanja; esto se preporuuje da
se poliranje zapoinje preko tankog papira, koji se stavlja na dobro osuenu i istu pozlatu ...; prije poliranja potrebno je mekim kistom ( ili komadiem vate) odstraniti
suvine komadie zlatne folije; esto se preporuuje da se poliranje zapoinje preko tankog papiraa kasnije i direktno 22 Thompson preporuuje da se zlato najprije
polira jelenjom koicom, u koju je utrljano malo voska, a tek nakon toga staviti poliranje sa polirnim alatkama ; glaanje se izvodi komadom kosti, zubom zvijeri
22
Daniel V. Thompson: The practice of Tempera Painting, str. 57.
V
2. Sinajska tempera
29
punciranje
2/ 31.
Fabriano: Poliptih di Valleromita, detalj punciranja
tamo gdje e se na zlatu slikati potrebno je ponovo pojaati ( urezati zubom )

linije
utiskivanje ornamenata, linija i slino, pomou specijalnih puncirnih alatki ( igova; u
poetku od tvreg drveta, tek kasnije od metala) moe se izvoditi odmah nakon
poliranja pozlate; za razliku od punciranja kod kovanja, gdje se puncira udaranjem
puncirki ekiem, ovdje se punciranje vri samo jakim pritiskivanjem
2/ 32. Ohrid, crkva Bogorodice Perevleptos: Krist ,detalj

iako ovaj poklon ohridskog arhiepiskopa Konstantina Kavasile, oito dolazi iz solidne
slikarske radionice ( moda iz Soluna), nain punciranja je identian u svim tadanjim
bizantskim kolama; na naliju ikone velikog formata nalazi se natpis u kome se
spominje darodavac i godina slikanja 1262/3
*mat pozlata
razlikujemo:
- tradicionalnu mat pozlatu na poliment,
- mat pozlatu na ulje (mordent) i
- sekundarnu mat pozlatu
tradicionalna mat pozlata na poliment

stari majstori se esto nisu mogli odrei posebne drai koju u pozlaivanju prua kombinacija sjaj i mat
mat karakter pozlate postie se mat polimentiranjem ( nanoenjem mat lazure- pozlatarske elatine - preko sjajne pozlate na poliment; koristi se i takozvana tekuina
za matiranje - alkoholna otopina gumiguta; osim toga postoji i specifian mat poliment koji sadri vei dodatak polimentnog tutkala sa dodatkom ampanjske
krede) ili uljenim pozlaivanjem;
V
2. Sinajska tempera
30
mat pozlata pozlata na mordent (ulje)

moe se izvoditi na bilo kojoj podlozi, koja je idealno glatka i minimalno upija; na dasci se izvodi na sljedei nain:
dasku briljivo prepariramo mekom kredom ( bolonjska), zatim obrusimo i izoliramo zatim nanosima na mjesta gdje elimo zlato - posebno ulje - mordent
prema Tipiku Nektarijevom dobivao se kuhanjem ulja od sjemena konoplje, sa dodatkom terpentina, nafte, miniuma i malo olife ...
proces pozlaivanja na ulje zasniva sa na vie operacija: na dobro impregniranu povrinu nanosi se mordent, na mjestima gdje elimo fiksirati zlatnu foliju ( moe i
iscrtavanjem uzorka) , a zatim na polu suhi sloj ulja ( onaj to jo hvata ali ne ostaje na prstu) nanosimo foliju, te kada se dobro osui, odstranimo suvine komadie
folije vatom ili finim kistom za pozlate ...
sekundarna mat pozlata,
esto su se koristila u okolnostima kada se zlatna folija fiksirala privremeno ( na primjer bijelim lukom; POZLATA NA LUK spominje se u starim tehnolokim
zapisima; zreli luk se istuca i kuha do uguenja, zatim se ovoj smjesi dodaje poneto urina da bi ljepljivost bila vea.; to sok luka dulje stoji, ljepljivost mu je vea i
bolja. ovaj nain pozlate dobar je samo onda ako se pozlata kasnije lakira jer je luk inae reverzibilan; ovo vezivo esto su koristili ikonopisci;
pod imenom CIPOLIN u literaturi se spominje slikarska tehnika kod koje se sredstvu za vezivanje pigmenta dodaje bijeli luk ) a zatim trajno fiksirala tek na kraju;
ponekad se ova veziva koriste i kao patine; u ove svrhe najee su koristili
- riblji mjehur ( prava ICHTHYOCOLLA - riblji mjehur od riba iz roda Accipeuser (baluga, jesetra, morun, som) koje ive u Crnom i Kaspijskom moru je ISTI
GLUTIN izuzetno je vezivo za pozlate kao i za boje za iluminaciju, za preparacije i drugo) ,
- te razne vrste firnisa (mordent), kao i votane paste
Heraclius23 ( X stoljee) ve govori o primjeni ulja za pozlaivanje odnosno verniranje pozlata: ...
...mixto tamen cum oleo modico vernicio,
ne sit spissum nimis, vernicietur super aurum ...
*primarna pozlata, preliminarno fiksiranje zlata

primarna veziva za pozlatu, primjenjivala su se kada je zlato fiksirano privremeno, a zatim, na kraju fiksirano sekundarno, olifama ;
kao primarno vezivo spominje se riblji mjehur, bijeli luk, a pogotovo kod iluminacija i gumigut, a zatim dodatno fiksiranje bjelanjkom
23
Eastlake, knj.I, str.22.
V
2. Sinajska tempera
31
*tena pozlata; slikanje zlatom

pozlaivanje pomou pera ili kista, pri emu se zlato upotrebljavalo u vidu praha; ovo se pogotovo
esto upotrebljavalo prilikom iluminiranja, za pisanje zlatnih slova i ornamentiranje; kao vezivo za
fino ornamentiranje ( strjelice oko nimba, ukrasi na draperiji, u naem primjeru na odjei...) koristio
se sok bijelog luka...
zlatni prah od pulverizacije zlatnih listia, odnosno kao bronca aurum musi vum ( amalgamirani
plemeniti i neplemeniti metali); prava boja sa gold puderom dobivala se tako da se prst umoi u
gustu otopinu gumiarabike i tim prstom uzme list zlata, trlja o dno tanjura, dok lista zlata ne nestane,
a zatim se ovo uzimanje i trljanje zlatnih listova ponavlja sve dok se ne dobije zrno tijesta ;
zatim se na njega ulije vode, a zlatna masa ispere od guste gumiarabike i ostavi da miruje dok se zlato
ne istaloi; zatim se bistra voda odlije, a zlatni talog pomijea sa odgovarajuom otopinom
gumiarabike ( ili luka...)
2/ 33.
Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator, zlatni tekst
V
2. Sinajska tempera
32
2.3.2.5. pod slikanje, slikanje, lazure

slikanje na poliranu osnovu izvodi se emulzijskim vezivom ; zbog sadraja vode djelomino nabubri poliment i
zato bolje vee ( ali preveliko bubrenje moe da skine i foliju); tempera je jako otporna i kada je jednom sasvim
suha ( ve nakon 10 i vie godina; za razliku od uljenog filma, kojemu ponekada treba od 30 do 75 godina da
sasvim otvrdnu); sloj tempere, kada je potpuno osuen ne prima ni prainu !
( slobodno se moe istrljati vlanim pamunim tamponom).
pri slikanju su - izraivali prvo pozadinu,
- likove i objekte,
- kostime figura,
- a najzad lice i ruke inkarnat;
dakle , razmotriti emo gradnju pod slikanja, slikanja i lazura usmjerenu na redoslijed slikanja pojedinih
dijelova nae slike: pozadina, lik sa knjigom, odjea, inkarnat
pozadina
postavljanje zlata na pozadinu ili aureolu, smo ve razmotrili u okviru pozlata
i na naem primjer, to je inae esto, pozlata se nastavlja i na ulegnuima same margine ikone, to je jo izrazitije
vidljivo zbog djelominog skidanja
2/ 34.
V
2. Sinajska tempera
33
lik sa knjigom
organizacija prostora - osnovna kompozicija je definirana ve u fazi iscrtavanja;

uraen je tz. skeleton
( najee se crte i urezivao ve prije pozlate , kako bi bio vidljiv nakon nanoenja
pozlate);
Knjiga je samo naznaena jer e biti naknadno lazurirana purpurom
takoer je ve postavljena i eventualna plastino ornamentirana aureola ( na naem
primjeru jedva primjetna) i rub oko ivice ploe, kao imitacija rama;
2/ 35.
sam lik Krista i knjiga u prvom planu su u ovoj fazi ovla definirani ( ponekad su se
prekrivale odreene povrine neutralnom bojom, pogotovo ako je ploa, kako je to na
naem primjeru, bila pozlaena u cjelini);
V
2. Sinajska tempera
odjea
odjea je prekrivena polu transparentnom mrkom bojom,
boju prvih sjena Dionisije naziva PROPLAZMA, (najee mjeavina
okera, zelene i crne)
u ovu boju su sastrugane rafure nabora, tako da se providi zlatna
podloga, dok je ogrta slikan plavom sa sivom, te su takoer
djelomino strugani nabori...
plava boja ogrtaa ... je ponegdje najprije je prekrivena srednje jakom
plavo sivom bojom sa malo bijele, zatim se istim azuritom izvuku nabori i
sjenke i na kraju, sa najsvjetlijom plavom nijansom ( sa dodatkom vee
koliine bijele) uzdiu osvjetljenja...
EGIPATSKA PLAVA AZUR je prirodni mineral, koji je ve u Egiptu i
umjetno dobiven od bakra ( kalcijum bakar silikat);
Plinius ga zove LAPIS ARMENIUS jer je prirodni azurit dolazio iz
Armenije ( ima ga i u Bosni, panjolskoj, Njemakoj);
ve Teofrast ga spominje kao puteolanum ( u Bizantu mu se dodavao ivit (
popularna organska plava boja koja se iscjeivala prokuhavanjem plavih
uvoznih tkanina sa istoka)...
postoji i mogunost da je ogrta najprije obojen bijelo, modeliran rafurama
a zatim polu transparentno prekriven plavom; na nekim mjestima je
primjetno i struganje za nabore
2/ 36.
Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator,

detalj
34
V
2. Sinajska tempera
35
inkarnat; karnation
prekrivajuom bojom pokriveni su dijelovi lica, vrata i ruku
SLIKANJE NA POLIRANU OSNOVU uvijek stvara izvjesne potekoe. Temperno
emulziono vezivo je najpogodnije. ovo vezivo zbog sadraja vode pomalo nabubri poliment i
zato se bolje sjedinjuje ( ali preveliko bubrenje moe da skine itav sloj zlatne osnove zajedno
sa nanesenom bojom).
prirodnu boju koe naziva Dionisije KARNATION , (najvaniji pigment koriten u ovoj fazi
slikanja bio je oker, pogotovo onaj sa otoka Tasa ...; ovoj osnovnoj boji dodaje, prema potrebi
bijela i malo cinobera ...);
zatim dolazi GLIKAZMA ... naziv za boju prvog polu osvjetljenja, uzdizanjasvjetlosti ...
2/ 37.
priprema bijele boje bila je , ve od davnina, poseban problem:

naime, olovno bijela - kao jedina bijela boja ( pored krede i gipsa), poznata od davnina ne
ponaa se najbolje ako je vezana samo tutkalom ili jajetom; ( sve do kraja 19. stoljea, kada se
poinje koristiti cinkova bijela, a neto kasnije i titanova...) ak i minijaturisti su ovom
pigmentu dodavali malo ulja
prema Mayeru24 ...
...bijeli pigment se izmijeao sa cijelim jajetom u vrstu pastu,
a zatim se ova pasta izmijeala sa istrvenom uljenom olovno bijelom u omjeru 3:1...
24
Mayer:
V
2. Sinajska tempera
36
kosa, brada, eventualni brkovi 25

su takoer slikani prema utvrenoj shemi:
...kod mlaih figura kosa se grundirala tamnosmeom bojom...
( smea, dobivena kombinacijom crne i peenog okera...)
2/ 38. Sinaj , samostan Sv.Katarina:

Krist Pantokrator, detalj
zatim se ovoj boji dodavalo jo crne, i njom su se markirali pramenovi
vlasi...
prvo osvetljenje na vlasima izvlailo se tankim linijama osnovne boje kose
sa dodatkom okera, a najosvetljenija mesta kose izvukla bi se tankim
linijama istog utog okera...
kod starijih, sedih figura ... grundirano je sivom bojom ...
( siva dobivena smjesom bjelila i crne...)
a zatim se ova boja tamnila dodavanjem crnog pigmenta
i njom su iscrtani pramenovi vlasi...
onda su se po tim pramenovima istim belilom tanko akcentirale
najosvetljenije vlasi...
25
HERMENIAE, Dionizije iz Furne, toka 23.
V
2. Sinajska tempera
37
obrve su izvlaene crno smeom bojom
prema Dionisiju obrve i trepavice ...

izvlaene su najee jednim potezom,
as tankim as debljim,
crnom ili smeom bojom kod mladih,
a zelenkasto sivom kod starijih ...
poneki put na obrvama starih lica izvlaene su
po dve-tri otre bele linije
koje oznaavaju sedou ...
zenica oka obino se oznaavala crno,
a obrubljena duica tamnosmeim okerom ...
beonjaa je grundirana sivom, a belo osvetljenje na njoj
stavljano je na strani suprotnoj pogledu zenice ...
2/ 39.
otvorena knjiga
je prekrivena transparentnim purpurom, te sve djelomino strugano
G013 005* obrve i oi
V
2. Sinajska tempera
38
2.3.2.6. zakljuno akcentiranje

2/ 40.
Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator, detalj G013 005*
centralni dio
kao dodatno akcentiranje forme, koristi se RASTOPLJENO ZLATO kao dodatno oivljavanje obijeljenim
potezima na osvijetljenim dijelovima slike;
RASTOPLJENO ZLATO takozvana TENA POZLATA koristila se esto kod minijatura ali i kod preciznih i sitnih
dijelova pozlata; listi se mijea sa gumiarabikom i vodom i nanosi kistom ... Po TIPIKU Nektarijevom ... ( kako navodi
Brki; str. 128),
...ova se zlatna boja dobija tako to se prst zamoi u gust rastvor gumiarabike i tim prstom uzme list zlata,
trlja o dno tanjura,
dok lista zlata nestane, a zatim se ovo uzimanje i trljanje zlatnih listova ponavlja
sve dok se ne dobije zrno zlatnog testa ...
potom se na njega nalije vode, a zlatna masa ispere od guste gumiarabike i ostavi da miruje dok se zlato ne staloi ...
zatim se bistra voda odlije, a zlatni talog pomea sa odgovarajuim rastvorom gumiarabike ...
na taj nain je usavren i tekst u otvorenoj knjizi, te dodatno potencirani listovi
zakljuno akcentiranje je evidentno i na naborima odjee, a diskretnije i na kosi
evidentne su i oivke, kao dodatno akcentiranje forme, pogotovo u takozvanom moskovskom nainu , koristei
takoer takozvano RASTOPLJENO ZLATO ...: rendgenskim snimanjem je utvreno da je na nekim mjestima preko
polirane sjajne pozlate nanesen ponovo bijeli grund, kako bi nanesena boja vie reflektirala svijetlost ...
V
2. Sinajska tempera
2/ 41. Krist Pantokrator, cjelina i detalj

Ermitage, Lenjingrad;oko 1363.; 106 x 70 cm; tempera na drvu; slika se, kako navodi Dionisije u 24. toki Hermeniae
...prvo itkim, a zatim rastopljeno zlato nanosi svjetlije ( gue) na mjestima gdje je jae osvetlenje ...
39
V
2. Sinajska tempera
40
2.3.2.6. verniranje ;
po Hermeniaei lakovi se nazivaju VERNIKI...
nije na odmet napomenuti da je u Egiptu lakiranje primijeeno ve u vrijeme jedanaeste dinastije, 2000 godine pr.n.e.
...; Theophilus spominje primjenu lanenog ulja i arapske gume i taj lak naziva glassa ili fornis...
pod terminom arapska guma u to vrijeme podrazumijevaju sve smole koje su dolazile sa Istoka, posredstvom Arapa
...
lakiranje ikona sa tehnolokog aspekta nije neophodno; temperna boja je jako otporna i kada je jednom sasvim suha
( ve nakon 10 i vie godina; za razliku od uljenog filma, kojemu ponekada treba od 30 do 75 godina da sasvim
otvrdnu); sloj tempere, kada je potpuno osuen ne prima ni prainu !
( slobodno se moe istrljati vlanim pamunim tamponom); znamo da su novgorodske ikone zadrale izuzetnu
svjeinu upravo iz razloga to nisu premazane uljem ...
ipak, ulje je imalo i simboliki znaaj i esto se postupak izvodio iz ritualnih razloga
lak za verniranje su stari ikonopisci zvali OLIFA ...; olife su imale tamnu boju i davale su svim bojama i zlatu
ujednaen ton i izgled ...; slike su se prije verniranja zagrijavale na suncu a zatim na suncu i vernirale
poznato je da se od davnina za verniranje koristio i vosak; za premazivanje su vosak koristili ve Egipani, kasnije i
Grci i Rimljani; klasina votana pasta sadrala je pelinji vosak i otapalo
2/42.
Sinaj , samostan Sv. Katarina: Sveti Sergije
Sinaj, Sv. Katarina;XIII stoljee; 28,7 X 23,2 cm; tempera na drvetu; umanjkova tempera;
primjetno je fino modeliranje konja, relativno slobodna kompozicija, smirena jedino samim ornamentom koji
okruuje prizor
istina, mnogi strunjaci nagaaju , da pripada ova ikona pripada zapadnoj ikoni:
...kao da je ovu ikonu radio na Sinaju talijanski slikar, moda iz bizantske Apulie
Apulia je u to vrijeme jo uvijek dio Bizanta, ali utjecaji sa sjevera su sve snaniji; naime zapadna ikona pogotovo od 13. stoljea dalje, vie nije bila podlona
strogim pravilima; istona ikona morala je u koncepciji i gradnji pratiti sva formalna pravila; ikonopisci u Bizantu ponavljaju iste obrasce. to je utjecalo na izuzetnu
zanatsku izradu ; svojim zlatnim pozadinama i zlatnim ukrasima ikone konkuriraju mozaicima ( a nekada su i izraene u tehnici mozaika)...
V
2. Sinajska tempera
41
2.3.3. instrumentacija
svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifinu vizualnu zvunost, ili, drugim rijeima - odreena likovna instrumentacija
zajedno sa specifinom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreenu originalnu zvunost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao
poesisa materijalnosti
mnoge pojedinosti bizantske temperne kole poznate su nam na osnovu pisanih dokumenata; tako je tutkalna boja, koju su koristili ve Egipani, bila poznata i monahu manastira Velika Lavra na Atosu...
danas imamo niz sauvanih rukopisa Hermeneia , koje treba da ponavljaju formule namijenjene slikarima a sve po preciznim pravilima, jer
...26Slikaru pripada samo umetnost a dispozicija je posao asnih otaca...
2.3.3. 1. boje
2.3.3. 2. veziva
2.3.3.3. alatke i pribor
2.3.3. 1. boje
BOJE ZA ISCRTAVANJE
crtai ugalj je , prema Dionisiju pravljen od zdravog, osuenog orahovog ili mirtinog drveta, poznatim nainom peenja bez prisutnosti zraka
koriste se i antike crne i smee boje za iscrtavanje, kao to su CRNA od ugljena, ai( atramentuma, ai od spaljenih smola) ili
CRNA od kriljca
KOTANA CRNA - elefantinum ( pronalazak kotano crne se pripisuje tek Apelesu), kao i
TRYGINON ( organska biljna crna); tu je i SEPIA spominjana ve kod Pliniusa kao Atramentum sepiae, smea boja za pisanje i crte pripremljena od prirodnog pigmenta dobivenog preradom visoko koncentrirane izluine obine sipe - crno
smei sok se vadi iz sipe, sui, otopi u luini prokuhavanjem te zatim neutralizira solnom kiselinom. Kao slikarski materijal spominje je ve Plinius
BOJE ZA SLIKANJE:
ve na egipatskim papirusima za slikanje su koritene sline boje; specifinih termina i valorizacije:
tako OSLIKANI EGIPATSKI PAPIRUS - pored crne i zelene frite na bazi bakra ( egipatska plava), prisutan je i pokrivajui oker i peena smee-crvena zemlja, kao i cinober, a ponekad i bijela od
krea (kalcijum karbonat) ili olovna bijela; kao vezivo Egipani su koristili gumiarabiku i tragant gumu sa djelovanjem octa na bakar
26
S. Radoni: Ikone sa Balkana, Beograd 1972.
V
2. Sinajska tempera
42
PIGMENTI:
boje se ne razlikuju od onih, koritenih u antiko doba; ako izuzmemo boje inkarnata - meu lokalnim bojama istiu se malahit ( kojeg u hermenijama nazivaju cingijari , od perzijskog imena zengar ;
djelovanjem octa na bakarne opiljke ) , puteolanum - plava boja staroga vijeka koju je po kazivanju Teofrasta pronaao egipatski faraon i koja se proizvodila u Aleksandriji od bakra i sode ili krea (
vjerojatno azurit, coeruleum , egipatska plava, bakarna lazura ; Egipanima je poznat kao kyanos ; ipak, koristio se jo uvijek i skupcjeni prirodni mineral azurit ) ; ali, Brki spominje ve i
koritenje plavog tona slinog ultramarinu na fresci u Pei (draperija)
pored crnih, tu su i
- BIJELA : krede, zemlja iz Melosa; Vitruvius i Plinius opisuju i nain proizvodnje olovno bijele (koristila se i kao kozmetiki puder, danas znamo koliko je otrovna!) ; olovna bijela se u
Bizantu nazivala plakunti ili psimotion, prema latinskom nazivu za olovno bjelilo;
- MINIUM ( Plinius opisuje kako je sluajno naen, kada je peena olovno bijela...)
- EGIPATSKA PLAVA AZUR ; prirodni mineral; ve u Egiptu je i umjetno dobiven od bakra; kalcijum bakar silikat; Plinius ga zove LAPIS ARMENIUS jer je prirodni azurit dolazio iz
Armenije ( ima ga i u Bosni, panjolskoj, Njemakoj); ve Teofrast ga spominje kao puteolanum ( u Bizantu mu se dodavao ivit ( popularna organska plava boja koja se iscjeivala
prokuhavanjem plavih uvoznih tkanina sa istoka); prema kazivanjima Teofrasta, pronaao ga je jedan egipatski faraon, a proizvodila se u Aleksandriji od bakra i sode ; zbog svoje otpornosti
predstavljala je izvanredan izum stare egipatske mudrosti...( proizvodila se industrijski i u rimskom Puzzolliju)... kasnije se recept zagubio ( iako postoje pretpostavke da su neki stari srednje
vjekovni majstori znali recept i sami sebi pripremali ovaj postojaniji plavi pigment ...) ,
- ULTRAMARIN se rjee koristio ; lapis lasuli; lazurin poludragi kamen, poznat od davnina kao nakit ( Lazulus = plavo - latinizirana perzijska rije ; kao dekorativni element pronaen je
na starim babilonskim i asirskim relikvijama, a identificiran je i na nekim obojenim sumerskim skulpturama - ve kao plava boja ( usitnjeni lapis lazuli); Grci ga upoznaju preko Aleksandra
Velikog...; kao skupocjeni usitnjeni pigment prvi put se spominje u Evropi 550. godine; spominje ga i Lucca MS ; tek u 15. stoljeu moe se nabaviti i kod trgovaca ...; Brki spominje
koritenje plavog slinog ultramarinu u Pei ( na draperijama) ali pretpostavlja da je to vjerojatno ipak AZUR puteolanum ...
- VERDIGRIS / malahit - prirodni mineral ( proizvodio se slino kao i olovno bijela, samo da je umjesto olova koriten bakar); ikonopisci su je zvali cingijari , barsamon; perz. zengar; u
bizantskoj literaturi zvan i Chrysocolla ako se preteno odnosi na zeleno plavi azurit... MALAHIT je kao prirodni mineral, poludragi kamen, dolazio iz Afrike, Sibira ( i sa Kube);
VERDERAME, VERDIGRIS, VIRIDE GRAECUM je ime umjetne boje dobivene ; Chrysocolla prirodni mineralni pigmenti zelenkasto plave (malahit) ili plavkasto zelene (azurit)
obojenosti , koji se razlikuju vie po kristalnoj strukturi nego po sastavu: mikrostruktura sa vidljivim aglomeratima kod malah
- PURPURISUM ( biljna bojila, taloena) BILJNOCRVENA od liajeva, ili , pod istim imenom, kao TAMNI PURPUR ( od tkanina, taloen na zemlju iz Puzzuolja, ili Tira)27 TAMNI
PURPUR PURPURISSUM, proizvodio se, prema Pliniusu, potapanjem pozlatarske zemlje ( creta argentaria) sa purpurnom tkaninom i na slian nain zemlja prima boju bre od
drveta; najbolja je ona koja je pre kuhanja u kotlu potopljena u bojilo u njegovom poetnom stadijumu ; razlog zato je tamni purpur iz Puzuolija skuplji od onog iz Tira je u tome to se
on lake mea sa HYSGINOM ako ele da dobiju sjaj purpura postavljaju sloj plave ispod, a zatim pokrivaju slojem tamnog purpura s jajetom
- UENICA - OKER ( Langlais28 ga naziva le sil attique); za oker sa ostrva Tasa za inkarnat Dionysios naglaava:... ne treba mu dodavati bolusa jer je rumenout ... ; Dionisyos naziva oker
razliitim imenima kao SIL, KIL, OHRA... ; ikonopisci su koristili vie vrsta okera: carigradski oker OHRA POLITIKON, venecijanski oker i oker sa ostrva Tasa, pogotovo za inkarnat;
tako se u 19. toki Hermeneie kae ... ako ima oker sa otoka Tasa, onda mu ne treba dodavati bolusa... ovaj oker bio je rumeno uti.; crveni bolus; moramo napomenuti da su sve crvene
zemlje u Bizantu zvali VOLUS a kasnije ih Latini zovu BOLUS , ukljuujui i crvenu zemlju iz Sinope u Maloj Aziji, kod nas je u srednjem vijeku poznata kao crvlenc crvenac; Dionisyos
spominje i ARSENICI ( u Perziji nazvan REALGAR; od tu su dolazile i najbolje vrste) prirodni mineral od blijedih do crvenkastih nijansi ( koji u sastavu sulfid otrovnog arsena ); u Turskoj
27
28
Medi: Stari slikarski prirunici, str. 148

Xavier Langlais: La Technique de la Peinture l'huile, Paris 1959.
V
2. Sinajska tempera
43
ga zovu altunba; univerzalni pigment je i minium , jedan prvih umjetnih pigmenata ( Dioskurides je zapisao da je otkriven sluajno u Pireju); u srednjem vijeku bio je osnovni pigment kod
fino detaljiranih slikarija- miniatura ( minius miniatorum).
-
CRVENE ZEMLJE; ali, najcrveniju mineralnu boju dobivali su mljevenjem same eljezne rude, to se u Bizantu zvala murtasangi;u Erminijama se navodi, da se kombinacijom ove boje sa
bijelom i crnom mogla dobiti ljubiasta boja, zvana mor ( ali ljubiasta se dobivala i kombinacijom plave i grimiza - kraplaka)...
UMBRA ompra ; smea koja je sluila za markiranje kraplaka na licu, sjenenje draperija i lica, bojenje pozadina...; zemlja koja pored eljezo oksida sadri i primjese manganovog oksida i
silikata; kvalitetne vrste sadre minimalnu koliinu humusnih organskih tvari; poznata je ciparska i turska umbra...
ZELENE ZEMLJE - ( eljezni silikat sa glinom , magneziumom i drugim dodacima) predstavljala je jedan od kljunih pigmenata i zapadne ikone - Cenninijeve palete ( jajne tempere);
majstori ikona je zovu prazelen ( dobivaju ribanjem zelenog kamena olivina i augita); PRASINI = gr.; u nedostatku ovog pigmenta nadomjetala se mjeavinom crne, bijele i utog okera.
SINOPIA ( Langlais je naziva la sinopis pontique ; sa njom su iscrtavane horizontalne trake / kasnije zvane pontate/, na kojima je izvedena zidna dekoracija... ; ali se koriste i kod slikanja
ikona)
AURIPIGMENT ; auripigmentum, realgar ( arapski naziv); poznato je da korodira pergament i papir; AURPIGMENT ; istoimeni mineral; sulfid arsena; Plinius navodi da se uvozi iz Sirije
( odakle je moda stizala iz Perzije);
ARSENIKI; upotrebljavao se samo za ikone... tu i tamo za akcentiranje utih draperija...Heraclius navodi imitaciju u Glavi XV ...
...DE COLORE AURIPIGMENTO SIMILI ... zapamti dobro kako e lako napraviti boju
koja lii na arsenikon.
u velike ribe upotrebljiva je za tu vetinu.
Tekuina ui mora biti sakupljena u mermernu posudu i mora pomeati malo sireta s njom
i tad dodaj malo bele ilovae i ta meavina e uiniti boju izvanrednom...
CINOBER KINOVAR se upotrebljavao oprezno: vie za pisanje i ornamentiranje rukopisnih knjiga, sli i za velianstvene crvene draperije svetih linosti na ikonama; prema Erminiji kinovar
su slikari pripremali sami arenjem 100 drama ive, 25 drama sumpora i 8 drama murtasangi ( najprije se kuhalo, ime postaje crno, a zatim u peu arilo bez prisutnosti zraka ...)
GRIMIZ KRIMEZI ; uvozni artikal iz Levanta; kao i od korijena broa ( rubia tinctorum; kraplak); koristilo se i niz drugih bojila, koja su se dobivala esto i posredno koristei tzv.
pavonazzo ( krpice boje) uz dodatak olovnobijele ili krea
GUMIGUT
; ( od Garcinia drveta iz Indije i Indonezije); cijenjena i za iluminaciju kao i za pozlatu, jer je ujedno i vezivo,...
V
2. Sinajska tempera
44
METALNE FOLIJE:
-
tanjenju zlata vini su i sumerski umjetnici; razvaljivanje i kovanje zlatnih listia poznato je ve 7000 godina; poznato je da su zlatari u srednjem vijeku od jednog dukata mogli izraditi 100 do
145 tankih folija
zlatni prah od pulverizacije zlatnih listia, odnosno kao bronza
aurum musi vum ( amalgamirani plemeniti i neplemeniti metali);
prava boja sa gold puderom dobivala se tako da se prst umoi u gustu otopinu gumiarabike i tim prstom uzme list zlata, trlja o dno tanjura, dok lista zlata ne nestane, a zatim se ovo uzimanje i
trljanje zlatnih listova ponavlja sve dok se ne dobije zrno tijesta ; zatim se na njega ulije vode, a zlatna masa ispere od guste gumiarabike i ostavi da miruje dok se zlato ne istaloi; zatim se bistra
voda odlije, a zlatni talog pomijea sa odgovarajuom otopinom gumiarabike ( ili luka ...)
2.3.3. 2. veziva
kako smo ve napomenuli - tradicija antikih iskustava ovdje je prisutna u kontinuitetu ...
u razliitim fazama, koristi se i niz razliitih kombinacija; razlikujemo:
- veziva za lijepljenje daski,
- veziva u osnovi,
- veziva za pozlate,
- veziva za slikanje zlatom
- veziva za slikanje pigmentima,
- veziva u olifama
- veziva za verniranje
- modifikacije veziva
veziva za lijepljenje daski,

kod formiranja drvenog nosioca: najee veina autora preferira KAZEIN za lijepljenje pojedinih segmenata drvene ploe:
kako navodi Theophilus u prvoj knjizi, u poglavlju 17. ...
29
Meki sir se isee mrvi, pere dok voda nije bistra,
tanko razvue po glatkoj dasci; ponovo paljivo tue tukom u stupi i dodaje voda meana sa ivim kreom, dok ne postane gusto kao kvasac
29
Milorad Medi: Stari slikarski prirunici / str. 425.
V
2. Sinajska tempera
45
veziva u osnovi,
Heraclius u XXIV lanu svog prirunika iz 10. stoljea navodi nain izravnavanja ploe za slikanje pomou specijalnog kita koji je sadrao olovno bijelu, sitni prah opeke i rastopljeni vosak
Quamodo aptetur lignum antequam pingatur
30
izribaj suvu olocno belu boju na kamenu, ali ne tako sitno kao kad eli da slika njome.
Zatim istopi vosak na vatri u posudi, dodaj sitnog praha od opeke.
Zatim ga pomeaj s olovnom belom bojom koju si pripremio meajui esto malim drvcem i tako ga ostavi da se ohladi.
Zatim zagrej jedno elezo i njime natopi vosak u male neravnine dok se ne zaravne i tada ostrui neravne delove noem
I ako se koleba da mea olovno belilo sa voskom, znaj da to ih vie mea bie sve tvre.
I kad je ve uini glatkom, kao to sam ve rekao, meaj mnogo olovnog belila u finu masu s lanenim uljem i postavi jedan krajnje tanak sloj svuda gde namerava slikati
ipak, za samu preparaciju koristi se TUTKALO:
prema 4. toci Hermeniae , tutkalo se prireivalo ve od najstarijih vremena na sljedei nain:
...koe, kosti i hrskavini dijelovi domaih ivotinja stavljani su u svjee gaeni kre,
da se oslobode od dlake i ostataka krvi i mesa, zatim su se ispirali istom vodom,
a potom sjekli na komade i kuhali dok se sok ne zgusne.
Ovaj se sok zatim procjeivao, razlijevao u plitke sudove i stavljao na hladno mjesto da elira
ikono pisci , istina, najvie su cijenili TUTKALO RIBLJEG MJEHURA; Ichthyocollu; izvanredne elastinosti, istoe i lake primjene ...
najkvalitetnije vrste su od baluge i jesetre ( na cijeni je astrahanski); samo se preree, razapne i oisti od sluzi, te sui ;
u pitanju je isti glutin koji se, kao i elatina jednostavno otapa u vruoj vodi ( na 80C etiri sata)
ali za gornje slojeve preparacije ikono pisci koriste emulziono vezivo:
Dionysios u 6. toci Hermeniae , gdje govori o prepariranju ploe navodi da
...etvrti nanos preparacije sadri smjesu u kojoj se pored tutkala i gipsa nalazi i prokuhano laneno ulje i sapun
ovoj smjesi emulzijskog karaktera ulje je davalo izvjesnu masnou, a sapun bolje spajanje tutkala sa uljem (saponifikacija); istina, kao tutkalo se koristila u ovom sluaju ona vrsta tutkala koju Cennini
naziva COLLA GRASSETTA, masnije tutkalo, koje je imalo bolja svojstva emulgiranja
veziva za pozlate,
prije svega bismo na ovom mjestu trebali naglasiti razlikovanja onih veziva koja se koriste primarno i onih koja se koriste sekundarno
PRIMARNA VEZIVA ZA POZLATE imaju funkciju da zlatnu foliju samo fiksiraju na odreeno mjesto ( privremeno ili trajno); u ovu grupu moemo ubrojiti bijeli luk, riblji mjehur, bjelanjak,
gumigut, koristio se i bjelanjak ( izlupan u snijeg i pretvoren u tenost); na istoku elak, i t. d ...; prema Tipiku Nektarijevom sok od bijelog luka se zagrijavao, te zgusnut nanosio kistom ... ; ako se
30
Heraclius: De coloribus et artibus romanorum ( navod: Milorad Medi: Stari slikarski prirunici / str. 189, 193).
V
2. Sinajska tempera
46
koristio za izvlaenje finih zlatnih linija, bilo je neophodno, nakon izvlaenja linija, uzoraka, sa samim vezivom, prije polaganja zlata sve ovlaiti dahom iz usta... ; ubrzo e zlato na mjestima gdje je
ispod bijeli luk, toliko ovrsnuti za podlogu, da se nezalijepljen dio moe opraiti mekim kistom ...
BJELANJAK i GUMA su ve antika veziva minijatura tako da smo ovo albuminsko vezivo ve razmotrili u kontekstu antikog chiaro-scuro slikanja tee kasnije kod srednjevjekovnih minijatura
bjelanjak je koriten i kao vrsta laka preko slikanog sloja ili preko pozlate
gumu od voa spominje Nektarije:
kinica se prokuha i u tu vodu se uspe smola od voa pa se ostavi da stoji tri dana,
da se smola razie, zatim se sve procijedi, doda aa jakog vina, poklopi i ostavi da miruje 12 dana
VEZIVA ZA POZLATU NA ULJE za mat pozlatu, koje je imalo matirani odsjaj ( svileni) jer nije bilo mogue poliranje; danas se kao vezivo koristi mikstion; nekada se zvalo mordent; prema
Tipiku Nektarijevom ovo uljano vezivo dobivalo se kuhanjem ulja od konoplje sa dodatkom terpentina, nafte, minijuma i malo olife...
VEZIVA U POLIMENTU su razliita, zavisno od okruenja, prije svega od geografskog poloaja i sami recepti su razliiti u pojedinostima, ali gotovo uvijek sadre neku meku glinu ( esto crveni
bolus; moramo napomenuti da su sve crvene zemlje u Bizantu zvali VOLUS a kasnije ih Latini zovu BOLUS , ukljuujui i crvenu zemlju iz Sinope u Maloj Aziji) uz smjesu veziva ( tutkalo, sapun,
vosak, loj, razne smole, balzami, jaje. ..); heterogeni sastav ovih veziva potreban je zbog delikatnosti procesa nanoenja zlatne folije na podlogu i eventualnog kasnijeg poliranja; ovo vezivo
primjenjivalo se prije svega u tehnikama starih majstora gotike i rane renesanse, tehnikama u kojima je zlatna podloga predstavljala bitnu komponentu u gradnji slike te svojim ponegdje mat , a ponegdje
sjajnim karakterom uticala na konanu izraajnost; poliment se kvasi prije nanoenja folija otopinom alkohola i vode (1:2) kao regulatorom bubrenja i vezivanja metala ( ako poliment previe bubri
mogu se kasnije na povrini foliji stvoriti mrlje); prema Hermeneiai zlato se lijepilo na poliment tako da su se folije najprije polagale , bar za nekoliko milimetara jedna preko druge, zatim su se uglovi
pojedinih listia pritiskivali kou za glaanje, a zatim se uzimala flaica sa rakijom i podlijevalo pod listove zlata i to pod poetne listove ( tabla se zatim okretala gore - dolje, lijevo desno da rakija
proe ispod svih listova, zlata, a zatim se stavljala uspravno da se slije viak rakije
proteinsko vezivo na bazi kolagena, meu kojima vano mjesto zauzima riblje tutkalo ICHTIOCOLLA koristi se pogotovo u pod slikanju ...
prema 4. toki Hermeniae tutkalo se prireivalo ve od najstarijih vremena na sljedei nain:
... koe, kosti i hrskavini dijelovi ivotinja stavljani su svjee gaeni kre, da se oslobode od dlake i ostataka krvi i mesa, zatim su se ispirali istom vodom,
a potom sjekli na komade i kuhali dok se sok ne zgusne.
Ovaj se sok zatim procjeivao, razlijevao u plitke sudove i stavljao na hladno mjesto da elira ...
TUKALNA EMULZIJA: glutinsko vezivo bez specijalnih aparatura teko emulgira sa lipofilnim vezivom; zato mu se u praksi esto dodaje najprije PIGMENT te tek zatim u GUSTU MASU
PIGMENTA i hidrofilnog tutkala dodaje i ULJE po kapima; priprema je analogna pripremi polu uljene preparacije; kod pripremanja treba obratiti panju i na injenicu da krupnije mljevena boja
zahtijeva jau koncentraciju od sitnijeg pigmenta.
TUTKALNA BOJA, poto je slab emulgator, esto se kombinira sa nekim snanijim emulgatorom kao to je VOTANI SAPUN ili ponekad i otopina arapske GUME. ..
V
2. Sinajska tempera
47
POLIMENT za sjajnu pozlatu u starim zapisima spominjan kao boliment, emboli ( gr. amboli ); ovu kompliciranu vezivnu smjesu razliitih veziva, specifinih svojstava, trajnog karaktera, za
pozlaivanje su koristili ve stari Grci;
na istoku su to razliite smjese, koje, pored bolusa sadre i niz drugih komponenti ( loja, vina, sapuna,...); na Zapadu su uglavnom koristili u ovu svrhu isti bolus i bjelanjak ; kompliciran sastav veziva
polimenta potreban je zbog delikatnosti procesa nanoenja zlatnih folija na podlogu i eventualnog kasnijeg poliranjadakle, kako bi ipak postigli odgovarajuu elastinost koja e podnijeti kasnije
bruenje, morali su toliko briljivije birati vrstu gline, koja je morala imati idealna vezivna svojstva ...; u obzir dolazi ...
31
...onaj bolus koji bi se, prislonjen na donju usnu, prilepio
dakle, kao osnovna materija za pravljenje polimenta uziman je CRVENI BOLUS koji je imao izvjesnu masnou;ovoj plastinoj finoj glini dodavani su razni sastojci da bi mu se pojaala masnoa i
sposobnost poliranja; u Hermeneiai ( toka 10) : uzima se 18 drama crvenog bolusa koji ima u sebi bijele ile kaolina i doda mu se 2 drama carigradskog okera, zatim pola drama minijuma, pola drama
loja i pola drama ive; sve se dobro istrvi a zatim se smjesi doda bjelanjak ...;
(toka 11): uzima se crvenog bolusa i okera u jednakim dijelovima, istrvi i doda sapuna i bjelanjka ...;
(toka 12): uzme se 8 drama crvenog bolusa, 1 dram loja, 1 do 2 drama minijuma, 1 dram cinobera, 1 dram ui, 5 drama carigradskog okera, i malo bjelanjka;
prema Tipiku Nektarijevom poliment se pravi tako da se crveni bolus mijea sa bjelanjkom, doda se grkog sapuna, kaika vina, lanenog ulja i najzad jakog octa ( smjesa se osui u vidu grumena, od
koga se po potrebi nastrue i doda bjelanjak razrijeen vodom, u vidu tene boje koja se nanosi u vie tankih slojeva).
veziva za slikanje zlatom

pozlaivanje pomou pera ili kista, pri emu se zlato upotrebljavalo u vidu praha ( zlatni prah od pulverizacije zlatnih listia, odnosno kao bronza aurum musi vum ; amalgamirani plemeniti i
neplemeniti metali); prava boja sa gold puderom dobivala se tako da se prst umoi u gustu otopinu gumiarabike i tim prstom uzme list zlata, trlja o dno tanjura, dok lista zlata ne nestane, a zatim se ovo
uzimanje i trljanje zlatnih listova ponavlja sve dok se ne dobije zrno tijesta ; zatim se na njega ulije vode, a zlatna masa ispere od guste gumiarabike i ostavi da miruje dok se zlato ne istaloi; zatim se
bistra voda odlije, a zlatni talog pomijea sa odgovarajuom otopinom gumiarabike ( ili luka...) ; ovo se pogotovo esto upotrebljavalo prilikom iluminiranja, za pisanje zlatnih slova i ornamentiranje;
kao vezivo za fino ornamentiranje ( strjelice oko nimba, ukrasi na draperiji,...) koristio se sok bijelog luka...
POZLATA NA LUK spominje se u svim starim tehnolokim zapisima; enjevi zrelog luka su se istucali i kuhali do zgunjavanja, a zatim se ovoj smjesi dodavalo poneto urina da bi ljepljivost bila
vea i bolja. Ovaj nain pozlate dobar je samo onda ako se pozlata kasnije lakira jer je luk inae reverzibilan
Pod imenom CIPOLIN u literaturi se spominje slikarska tehnika kod koje se sredstvu zavezivanje pigmenta dodaje bijeli luk).
veziva za slikanje pigmentima,

ve na egipatskim slikama koriteno je kao vezivo GUMA
prema Tipiku Nektarijevom ...pored uvozne gumiarabike koristilo se i vezivo pripremljeno od
...smole sa voa: ...32rastvoriti u ( prokuhanoj) kinici ili snenici ...
... ostavi da stoji 4 dana ...
zatim se procedi, doda aa jakog vina, poklopi i ostavi da miruje 12 dana...
31
32
Nemanja Brki: Tehnologija slikarstva i vajarstva i ikonografija, Beograd, 1991, str. 145.
Nemanja Brki: Tehnologija slikarstva, vajarstva i ikonografija, Beograd, 1991, str. 134.
V
2. Sinajska tempera
48
ikonopisci su najee za ikone koristili pigmente spojene ribljim tutkalom - Ichthyocollom; koristi se 10% tutkalna otopina razrijeena sa istom koliinom alkohola
izvanredne elastinosti, istoe i lake primjene...; najkvalitetnije je od baluge i jesetre ( na cijeni je astrahanski); samo se preree, razapne i oisti od sluzi, te sui ; u pitanju je isti glutin koji se, kao i
elatina jednostavno otapa u vruoj vodi ( na 80C etiri sata)
ipak ee su pigmente vezali svjeim umanjkom:
pigment bi se izribao na kamenu ili u avanu sa dosta vode ...
( nakon sedimantiranja grubljih estica, fini nakvaeni pigment bi se prelio u drugi sud i mijeao sa umanjkom i ui)... BJELANJAK se vie koristio za slikanje na pergamentu i papiru ( izlupan u
pijenu, da mu se razbije sluzavost, pretvoren u tenost mijeao se sa pigmentom ...
dakle, u pitanju je PRIRODNA EMULZIJA ...
EMULZIJA je, kako smo napomenuli ve kod razmatranja helenistikog slikarstva, mjeavina jedinstvenog izgleda viedijelno vezno sredstvo smjesa dviju ili vie inae nespojivih tekuina koje po
svojim zasebnim svojstvima tvore vezna sredstva zasebnih mogunosti, ali u ovom novom fizikalno uravnoteenom stanju tvore sredstvo i novih vezivnih mogunosti ( naziv emulzija dolazi od
latinske rijei emulgere = izmusti, isuiti i odnosi se na mlijeko koje je, takoer, emulzija tekuina u kojoj se nalaze mikroskopske kapljice druge tekuine preciznije: voda i masnoa ovdje su spojene
pomou bjelanevine KAZEINA - pomonog sredstva, koje ima sposobnost da smanjuje povrinsku napetost obiju tekuina; (hidrofilna veziva - koloidne otopine su ELATINA - ista bjelanevina
GLUTIN , u preraenom kiselom mlijeku je to KAZEIN, a u jajetu i krvi ALBUMIN) ; pored istih bjelanevina od davnina se koriste i ugljikohidrati AMIDONI ( supstance koje se nalaze u
itaricama, krumpiru...); razne vrste bjelanevina kao i ugljinih hidrata imaju zajedniko svojstvo da rasprene u vodi tvore KOLOIDNE OTOPINE. Njihovi molekuli pri otapanju u vodi u stvari
lebde u njoj u obliku velikih molekul skupina: kako je ovo svojstvo razjasnio prof. Sigo Summerecker33
... molekul skupine tih koloidalnih otopina su elektriki negativno nabijene od iona koje su uz sebe vezale,
poto se u takvim otopinama nalaze u suviku negativni ioni anorganskih ili organskih soli ili baza.
Uslijed toga se ove velike molekul.skupine meusobno odbijaju, a tim ujedno spreavaju i slijevanje rasprenih kapljica druge komponente ( kao ulja u emulzijama) koje se nalaze izmeu njih.
dakle, za razliku od KOLOIDNE OTOPINE - EMULZIJA spada u viedijelni vezivni sistem, dakle sadri pored hidrofilnog veziva koloidne otopine tako zvanog ZATITNOG KOLOIDA,
odnosno tako zvanog EMULGAORA i masnu komponentu tako zvanog EMULZOID / vie o emulzijama:
ipak, mnogi pretpostavljaju da je ve u helenistikom periodu koritena i UMJETNA EMULZIJA - tutkalna, umanjkova, votana
boje za TUTKALNU TEMPERU pripremane su drukije od onih za jajnu temperu: dok se kod jajne tempere nakvaeni pigmenti mijeaju sa ve pripremljenom jajnom emulzijom, u tutkalnoj
temperi je potrebno najprije izmijeati pigment i tutkalnu otopinu u gustu masu, kojoj se zatim dodaje ulje da emulgira, te tek nakon toga razrjeuje dodatnom koliinom tutkalne otopine; ako imamo u
vidu, da su se boje za slikanje svakako pripremale u tonovima, poredane u posudicama ( koljkama) na ploi,razliiti nain pripreme boja nije bio problem ...
slikanje tempernim emulzijskim bojama vrlo je staro; Plinius stariji 34 spominje slikaricu JAJU ( ponekada pisano Jaya ili Lala), grku slikaricu iz Kizika (KYZIKOS je grki antiki grad
sjeveroistono od Pergama) , koja je radila portrete u tehnici tempere kao i minijaturne portrete na bjelokosti tehnikom enkaustike...
....Jaja iz Kizika, neudana, cijelog ivota radila je u Rimu, uglavnom portrete ena ali i veliku sliku neke starice u Napulju kao i svoj portret pomou zrcala.
Nijedan umjetnik nije radio bre od nje a slike su joj bile tako vrijedne da su se prodavale po viim cijenama
( od drugih) poznatih suvremenika, ija su djela punila nae galerije...
33
34
Sigo Summerecked: Tehnike emulzione tempere , Beograd 1975/str. 13

H.W.Janson / Anthony F.Janson: Povjest umjetnosti, Zagreb, 2003/ str. 214
V
2. Sinajska tempera
49
esto je slinim postupkom slikano i na zidu:

tako slike pronaene u zidinama starog antikog grada Demetriasa ( blizu dananjeg Volosa; slike su nastale oko 200/) pripadaju zidnim secco tehnikama, dakle, raene tehnikom slikanja, kod
koje je vezivo emulzijsko ;
naime, dokazano je da se gradnja ovih zidnih slika bazira na tempernom slikarstvu. Frank Preusser 35 suvremenim ispitivanjima ( pomou UV-fluorescentne fotografije, refleksne fotografije i IRreflektografije ( koja evidentira i pod slika nje i crte na osnovu jaeg kontrasta); uzorci su ispitivani i pomou razbojenja isjeaka, razbojenja estica materije, ekstrakcije raznim otapalima, mikro
kemije, diferencijalne analize ) , osvjetljava na nov nain ovaj davni period: gradnja slike bazira na klasinom tempernom slikanju !
dakle, nije u pitanju ni buon fresco, ni enkaustika , kako se esto pretpostavljalo
VOSAK jedno najstarijih, najkvalitetnijih i najtrajnijih veziva imalo je vanu ulogu i kod pripreme tradicionalnog tempernog veziva:
mezopotamske vjetine lijevanja bronce, enkaustike vjetine Egipana, Grka, Rimljana; Plinius navodi, izmeu ostalog, daceras ex omnium arborum satorumque floribus confingunt (pele
proizvode vosak od cvjetova sivih biljaka i drvea).
za razliku od emulzija na bazi proteina, koje emulgiraju zahvaljujui negativno i pozitivno nabijenim estica...
ve smo razmotrili djelovanje bjelanevina u emulzijskom sistemu: razne vrste bjelanevina kao i ugljinih hidrata imaju zajedniko svojstvo da rasprene u vodi tvore KOLOIDNE OTOPINE. Njihovi
molekuli pri otapanju u vodi u stvari lebde u njoj u obliku velikih molekul skupina: kako je ovo svojstvo razjasnio prof. Sigo Summerecker36
molekul skupine tih koloidalnih otopina su elektriki negativno nabijene od iona koje su uz sebe vezale,
poto se u takvim otopinama nalaze u suviku negativni joni anorganskih ili organskih soli ili baza.
Uslijed toga se ove velike molekul.skupine meusobno odbijaju, a tim ujedno spreavaju i slijevanje rasprenih kapljica druge komponente
( na primjer ulja u emulzijama) koje se nalaze izmeu njih
dakle, za razliku od KOLOIDNE OTOPINE - EMULZIJA spada u vie dijelni vezivni sistem, dakle sadri pored hidrofilnog veziva koloidne otopine tako zvanog ZATITNOG KOLOIDA,
odnosno tako zvanog EMULGAORA i masnu komponentu tako zvani EMULZOID.
VOTANA TEMPERA zasniva se na principu saponifikacije; funkcija sapuna u ulozi emulgatora zasniva se na sljedeim injenicama:
...37njihovo se djelovanje zasniva na injenici da prethodno otopljene u jednoj, bilo vodenoj ili uljenoj komponenti smjese,
omotaju tankim molekularnim slojem sve sitno rasprene estice druge komponente, a tim, kao nekom opnom obavijenim esticama, spreavaju njihovo slijevanje u ishodnu masu ...
prema tome te materije po nainu svog djelovanja spadaju u niz tzv. na graninim povrinama aktivnih materija ...
Specifinost djelovanja tih materija proizlazi iz naroite sloenosti njihovih molekula, koji su tako sloeni da u jednom svom dijelu sadre hidrofilnu grupu srodnu vodi,
a u drugom dijelu lipofilne ugljikovodike koji se podnose sa uljem, to molekulima otopljenog emulgatora omoguava namakanje i drugom komponentom emulzije ...
35
Frank Preusser : Malerei auf griechischen Grabsteinen; Maltechnik 1981/1; str.11-34.

Sigo Summerecker : Tehnike emulzione tempere , Beograd 1975/str. 13.
37
Sigo Summerecker : Tehnike emulzione tempere , Beograd 1975/str. 12.
36
V
2. Sinajska tempera
50
koritenje votane emulzije za slikanje spominje ve Plinius, Stariji i Dioskorides;

prema njima ...
koriten je punski vosak; ... da bi se on dobio , trebalo je PUNSKI VOSAK kuhati u slanoj vodi i procijediti kroz gazu vie puta, a zatim ostaviti na zraku, suncu i mjeseini vie dana,
da bi se osuio i izbijelio ...; on je zatim saponificiran dodatkom luine ...
PUNSKI VOSAK38 je posebna vrsta preraenog voska ( kuhanog u mineralnoj sodi, koja se kopala u blizini Karthage; ali, Dioskurides spominje, umjesto ove sode, kuhanje u otopini klor-natriuma; kod
Pliniusa se sve ove vrste bazinih kemikalija nazivaju nitrum); suvremena istraivanja , na osnovu razmatranja svih dosada poznatih starih tekstova, kao i na osnovu novih tehnolokih saznanja,
potvrdila su hipotezu, da je u pitanju posebna vrsta voska tako zvani ESPARTO VOSAK od specijalne stepske trave koja raste u Tunisu, i ima toku taljenja viu od pelinjeg voska ( na 79 C)
Berger 39 smatra da je punski vosak (kako je sam provjeravao) bio mjeavina:
100 dijelova obijeljenog voska,
10 dijelova potae i
150 dijelova vode ( slino smatra i Werner of Neustad ...).
Danas se u praksi razne vrste votanih emulzija nazivaju votano mlijeko ( engl. Wax Milk odn. franc. Lait de cire); Antonio Paccheri je eksperimentirao sa votanom emulzijom na zidu,
kombinirajui saponificirani vosak, kojeg je nazivao punski vosak, sa gumiarabikom !
slino navodi prof. Medi40...
...saponificirana supstanca procijeena je kroz gazu, isprana mlakom vodom i osuena na sobnoj temperaturi;
tome je dodavano ulje i umance ( ponekad i guma) za elastinost i veu lepljivost i vrstou nakon suenja ...
prema Summereckeru41... priprema se od
200 g oienog i izbijeljenog voska, nastruemo i sipamo u posebno pripremljenu otopinu potae i vode:
500 ml destilirane vode i 40 g. potae (kalijevog karbonata) stavimo u vodenu kupelj i zagrijavamo; na toplu otopinu potae sipaju se ljuskice voska uz stalno mijeanje i dalje zagrijavanje; da bi se voska
dobro saponificirao, potrebno je smjesu kuhati cijeli sat u vodenoj kupelji; time e nastati bjelkasto mlijena votana emulzija koju treba do hlaenja lagano mijeati; sada se emulzija, koja ima
minimalnu vezivnu snagu ( ali zato doprinosi svilenkastom, specifinom sjaju boje) mogu dodati i druga veziva, odnosno emulzije ...
...saponifikacija pelinjeg voska izvodi se najlake otopinom neke alkalije
pri emu se saponificira samo jedan sastavni dio voska ( tzv. cerotinska kiselina, koje u vosku ima 14 %) nastali cerotinski sapun emulgira ostale dijelove voska i time tvori emulziju ...
38
ber Punisches Wachs, Encaus Pictura Reservata / Maltechnik, 1984/3 str. 44.
Berger : Beitrge... Vol-I/str. 100.
40
Milorad Medi: Stari slikarski prirunici, Beograd 1999/ str. 69.
41
Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere, Beograd, 1975, str. 82.
39
V
2. Sinajska tempera
51
kako navodi Vida Hudoklin42 u zadnje vrijeme u ovu svrhu se sve vie koriste sintetski voskovi, koji se lake saponificiraju
dakle, ikonopisci se ne odriu ni tempernih veziva na bazi voska; prema Nektarijevom Tipiku za pripremu votane emulzije
... kuha se ce, tutkalo i vosak u jednakim delovima ...
znamo da su votanom temperom , tako zvanim votanim sapunom slikali ve Sinajski majstori ikona; Reinhard Bll43 navodi provjereni stari recept pripreme CERA COLLE:
- 20 g bijelog voska (obijeljenog) rastopljenog u vrele vode uz dodatak oko
- 5-8 g amonijum karbonata ( prethodno pomijeanog sa malo vode) stvoriti e votani sapun
ovako pripremljenom votanom sapunu dodaje se bilo koja emulzija ili neko vezivo lipofilnog karaktera kao venecijanski terpentin, ulja ili smole ( slinu smjesu ali lipofilnog karaktera, bez sapuna,
poznatu kao GANOSIS , koristili su Grci za oslikavanje dekoracija na kamenu)
emulzije su ne vodo topive kada osue; u sistematizaciji temperno vezivo moemo uvrstiti izmeu uljenog veziva i veziva gvaa jer sadri i sistem masnih veziva karakteristinih za ulje i vodo topivih
karakteristinih za gva; od omjera pojedinog veziva u emulziji kao i od konanog premaza zavisi koliko e neka tempera imati vie karakter gvaa ili karakter ulja odnosno povrinsku ili dubinsku
svjetlost bojenog namaza
temperna boja tvori nerastopiv film, koji se moe prekrivati u vie slojeva; sui se na dodir jako brzo iako kemijski proces definitivnog ovrivanja traje godinu i vie; za razliku od ulja, kod tempernog
veziva idui sloj boje moemo bez straha nanositi ve nakon nekoliko minuta; otvorena faza (vrijeme u kojem je omogueno razmazivanje boje) zavisi od omjera vodo topivog i masnog veziva;
prianjanje uz podlogu je izvanredno, pogotovo ako su slojevi tanki ( deblji namaz raspuca ili se ljuti)
veziva u olifama
koja se nanose na samom kraju predstavljaju zadnju operaciju: koriste uljeno smolasti lak ...
Galenus ( grki ljekar iz II vijeka) zabiljeio je da se ulju moe ubrzati suenje ako se prokuha sa metalnim solima medicinskim preparatima;
SMOLNI LAK se pripremao od mjeavine raznovrsnih smola u ulju ( esto konopljinom) daje slici sjaj, titi sliku, a slui i simbolikom posveenju ( antika tradicija svetog pomazivanja);
- tzv. vernice liquida; ovaj svjetliji lak pravio se esto od mastiksa i terpentinskog ulja , te sirovog lanenog ( u kojem se smola kuhala) ili zgusnutog ulja ( pezeri se dodavao nakon kuhanja);
na sjeveru se umjesto mastiksa ili sandaraka koristila ambra odn. bernstein; ovaj lak daje crvenkastu gamu i utie na tamnjenje slike ...
- pece Grece, Pegola je bila olifa od sandaraka i lanenog ulja ( 1:3);
Ve Theophilus44 savjetuje da ...
sve sa uljem ili gumom naslikane boje moraju biti premazane sa tri sloja smole VERNITION uz pomo sunca ...
42
Vida Hudoklin: Praktina slikarska tehnologija, Ljubljana, 1973, str. 95.

Reinhard Bll : Das grosse Buch vom Wachs, Mnchen 1977/ str. 328.
44
Medi: Stari slikarski prirunici, Beograd, 1999, str. 270.
43
V
2. Sinajska tempera
52
( termin GUMA ne podrazumijeva uvijek isto: ponekad se odnosi na sve luevine drveta, pa su one masne grassa glassa odnosno vernition od bernice (bernstein), dakle od vrstih smola koje se tope
samo u jako zagrijanim uljima. Theophilus, dakle, pod terminom smola - glassa podrazumijeva i one luevine drveta koje su vodo topive kao i one masne. Spominje ve i mijeanje uljem u Glavi
XXV:
- Sve vrste boja mogu se ribati uljem
- Ako , meutim, eli da ubrza postupak, uzmi smolu koja istie iz drveta vinje ili ljive
- kako smo ve vie puta naglasili, lipofilnu smolu ikonopisci nazivaju olifa ( jer se otapala u ulju)
u Glavi XXI Theophilus pie o vezivu za premazivanje:
- De glutine vernition
- malo lanenog ulja i sitnog praha smole ( fornis) zagrevaj paljivo, ne dopustivi mu da kipi
- Svaka slika premazana ovim lakom postaje sjajna, prekrasna i potpuno otporna
naime, srednji vijek, pored tvrdih i fosilnih smola ( esto nazivanih ambra ; ukljuujui i ilibar, bernstein) poznaju i sve luevine mediteranskog podneblja:
- MASTIKS, spominjan kao lak vernice chiara, pogotovo za svijetle i hladne tonove ( jer je onaj sa sandarakom ili sa ambrom imao crvenkastu gamu);
- SANDARAK, meka smola koju su stari majstori zvali i veronice ( te pod tim imenom podrazumijevali i sandarak i mnogo tvru ambru); koristi se kao nadomjestak mastiksa - bolje smole ;
sandarak je luevina sjevernoafrike biljke Callitris quadrivalvis iz porodice empresa ( Cupressaceae) spominje se i kao luevina Thuye iz sjeverne Afrike; vjerojatno da je smola koja se u
srednjem vijeku koristila pod tim imenom bila ustvari smola od smreke JUNIPER koritena uglavnom kao piritni lak; najbolja vrsta naziva se Sandaraca electa a najloija vrsta
Sandaraca cammilius; u Maroku i panjolskoj sandarak se zvao GRASSA, rimski GLASSA; tradicija firnisovane tempere podrazumijevala je koritenje ove smole otopljene u lanenom ulju (
1:3); (ponekad je umjesto sandaraka koritena AMBRA ali je to i definirano posebnim nazivima za sandarak vernice liquida ( esto nazivan i common resin ili pece Greca ili pegola; dok je
oznaka vernice grossa dosta nejasna), a za ambru vernice d'ambra ili vernice liquida gentile
- GRKA SMOLA ; COLOPHONIA RESINA; grki: kolophonia rhetine = smola iz Kolofona antikog grada na zapadnoj obali Male Azije; smola smreke; dobiva se iz balzama Terpentina
destilacijom; kombinirala se sa sandarakom ( sama je previe krta);
- TERPENTIN, pogotovo strasburki ( od srebrne jele Abies pestinata) i venecijanski ( od aria), takoer su nazivani kao i mastiksov vernice chiara Srednjevjekovni ikonopisci ga
openito nazivaju i GLORIAT; TERPENTIN je balzam od pinusnih vrsta drvea Pinaceae, Larix europaea Abies, PiceaSastoji se od ugljikovodika terpena
- GRKI BALZAM koji je bio i pristupaniji bizantskim ikonopiscima, nazivao se i Hioski terpentin, Levantski terpentin i dobivao se od mediteranskog zimzelenog drvea Pistazia
therebintus; relativno dobre kvalitete;
- RHUS VERNICIFERA kao uvozni lak sa Dalekog Istoka, koristi se u Evropi ve od Marka Pola dalje ( prema nekim izvorima i prije: od osmog stoljea dalje)
sandarak i ambru koriste ve Feniani, kao i Egipani, Grci, Persijanci
Laurie smatra da je teko dokazati iskljuivo pravu baltiku smolu, koju radi njenog sastava nazivaju i SUCCINITE ; to je siva masa koja pliva na moru ili se vadi iz utrobe sisara; to je sivo smea i
mirisava izluina crijeva morskog sisara ( Physeter macrocephalus ) koja se stvara u njenim probavnim organima; slina je vosku i nalazi se du obala Baltikog mora ali i uz obale Indijskog oceana (
ambru esto ubrajaju u smole koje su sa naftom i bitumenom dolazile u Europu posredstvom Arapa, nabavljane od trgovaca sa podruja izmeu Kaspijskog mora, Afganisana i Indijskog oceana; naime
ambra je u Evropi nala svoje mjesto utjecajem zanatskih iskustava Dalekog Istoka protokom ideja putovima kojima se obavljala i trgovina)da je smola pod imenom AMBRA ili ELEKTRON (
imena koja su koritena i za BERNSTEIN i JANTAR; ILIBAR ) , dakle, ime Ambra - podrazumijevalo
V
2. Sinajska tempera
vjerojatnija je pretpostavka da je naziv AMBRA LAC podrazumijevala smolasti firnis u gami ambre 45latinski naziv za ambru ( ali i sandarak; Ambra/ arap. anbar; Ambr = franc. oznaka za toplu
gamu zlaan ton boje meda ( u literaturi starijeg datuma podrazumijeva i bernstein) ; Veronica je grkog porijekla , a u Mappae Clavicula se spominje kao Verencis
jantar; ilibar; bernstein je fosilna smola poznata od davnina; u antiko doba bila su uz jantar vezana razliita vjerovanja te je sluio kao amulet
kao komponenta laka evidentna je ve u najstarijim tekstovima pod raznim imenima kao glassa, Rohstoff, Wihrauch, Agstein
bernestein je termin za vrste smole; postoje dvije varijante geneze ovog termina:
- prema Eastlakeu rije dolazi od vernice ~bernice~bernstein ~ kamen za premaz: tvrda smola iz nordijskih zemalja, to jeste jantar uti bernstein46 , ambra zlatni bernstein
- prema veini tekstova rije dolazi od brennen ~bernen~njem. pei~smola, odnosno kamen koji se pee
svakako je u pitanju fosilna smola koju su nalazili uz obale sjevernih mora ili se kopala tamo gdje je nekada bilo more (amorfan mineral succinit ~ mjeavina raznih fosilnih smola, esto nazvan i
organsko staklo , poludragi kamen kojeg su kao nakit proizvodile ve majstorske radionice u Aquileji);
u srednjevjekovnim majstorskim radionicama sjajni i tvrdi lak od jantara koristio se kao imitacija emajla ne predmetima primijenjenih umjetnosti;
Brachert47 navodi i recept klasine lak politure:
une utog berntajna ili karabe ; usitnjeno u fini prah i filtrirano kroz svilenu mreicu,
une Gummilaka; sandarak, takoer usitnjena zrna,
9 zrna afrana ; u prahu,
10 zrna zmajeve krvi ; u razdrobljenim mrvama, ( Sanguis draconis ; smolasta masa istonjakog drveta palme oblika zmajevih krila ( ovo vezivo od davnina se koristi i kao bojilo crvene game,
pogotovo na Istoku; Avicena tvrdi da je u pitanju zemlja natopljena krvlju)
10 uni piritusa ; otopina se grije u kupelji u boci zatvorenoj vlanim pergamentom sa rupicom
Zmajevu krv spominje ve Plinius; stari Grci su je zvali indijski cinober, a ime zmajeva krv je dobila u srednjem vijeku, na osnovu legende, po kojoj je nastala
kao mjeavina iz neprestane borbe slona i zmaja
Heracliusu je interesantnija kao boja: savjetuje da se sa sanguine draconis smanji intenziteta cinobera a kasnije, u Glavi LVIII kao boju za sjene
Theophilus Presbyter u Glavi 37 savjetuje da se zlato potopi u zmajevu krv smolu zmajevog drveta
Cennini, iako je ne cijeni kao boju, posveuje joj Glavu XLIII:
Della natura d'un rosso ch' chiamalo sangue di dragone
Crvena je jedna boja koja se naziva zmajeva krv. Ova se boja koristi neki put na hartiji, to jest u minijaturi.
Ostavi i nju na miru i ne trudi se oko nje mnogo, jer nije u stanju da ti prui mnogo zadovoljstva.
45
Ambra/ arap. anbar; Ambr = franc. oznaka za toplu gamu zlaan ton boje meda ( u literaturi starijeg datuma podrazumijeva i bernstein.
Leonardo za jantar ne kae jednostavno bernstein ili njemaka smola ve napominje uti berntajn kao blia determinacija.
47
Thomas Brachert: Historische Klarlacke und Mbelpolituren, Maltechnik 1978/3
46
53
V
2. Sinajska tempera
54
sve smole su ( za razliku od hidrofilnih smola guma , koje se dobivaju od bjelogorinog drveta) lipofilne izluine drvenastih biljaka crnogorice i zimzelenog bilja ; po sastavu su kompleksni
spojevi ugljika i vodika sa relativno malim ueem kisika: mjeavine aromatskih supstanci sa kiselim karakterom; pored smolnih kiselina ( resinokiselina) mogu sadrati i smolne alkohole ( resinole ),
fenole sa svojstvima tavila ( resinotannole ) i jake nezasiene supstance ( resene ). Prirodne guste izluine balzami sadre i organska otapala ( eterina ulja; najee terpentinsko ulje)
u LUCCA MS iz osmog stoljea imamo vjerojatno najstariji zapis pripremanja uljeno-smolastog laka:
...De lucide ad lucidas.Super colores quale fieri debet:
meu vezivima koja su se nalazila u ovim mjeavinama bilo je i luevina biljaka koje je teko klasificirati striktno u vodo topiva , odnosno u masna veziva
Vera Radosavljevi48 upuuje na kompleksan sastav pojedinih kompleksnih luevina koje u svom sastavu imaju, pored primjesa soli i eterinih ulja, i hidrofilne gume i lipofilne smole
u tabeli koja slijedi nalazi se niz takvih supstanci ( za odvajanje vodo topivih materija dodavali su nakon kuhanja - brano opeke, koje je pokupilo sve primjese ) ;
Mjeavina providnih materija, koje ine lak za postavljanje na bojene povrine:
4 dijela lineleola ( lanenog ulja)
3 dijela libanum
(gume koja gori kao tamjan)
2 dijela tereventina (balzama terpentina)
3 dijela murre ( mirte; kao i aloa , pored
2 dijela galbanuma (smole iz Sirije)
gume takoer sadri i manji % gume)
3 dijela larice (arievog balzama)
3 dijela mastice (mastiksa)
1 dio veronice (ambre ili sandaraka)
2 dijela gumma cerasi (gume od trenje)

2 dijela flore puppli
(gume bademovog drveta)
2 dijela gumma amygdalina

2 dijela resina sappini (smole bijele jele)
Sve se istrvi u prah, stavi u ulje ...; zagrijavaj na slaboj vatri bez plamena, zatim otopinu procijedi kroz platno
Theophilus daje pripremi laka od sandaraka veliki znaaj i savjetuje dva naina pripreme 49:
1. kuhanje sandaraka u ulju,
2. posebno topljenje sandaraka na suho, i posebno zagrijavanje ulja te, kada je smola otopljena ( kada pokazuje na eljeznoj pici niti kao konac ...) i kada je ulje vrue spajanje ove dvije
materije.
Theophilus daje i upute za pripremu laka od ambre :
1 dio ambre se smekava na vatri ( ali ne prejakoj) i kada se smeka sama smola dodaje se
2 dijela ulja i ostavlja sa strane da nije previe jaka vatra ( ne smije da vrije).
48
49
Vera Radosavljevi: Tehnike starog pisma, Beograd, 1984, str. 257-279.

Medi: Stari slikarski prirunici, Beograd, 1999, str. 265.
V
2. Sinajska tempera
55
spomenimo i recept50 talijanskog porijekla, nazvan ...VERNICE LIQUIDA E GENTILE

3 dijelova lanenog ulja i 1 dio ute ambre (ambra se kuha samo sa toliko ulja da je prekrivena
dok se ostalo ulje kuha posebno); zatim se u ugrijani firnis dodaje brano od opeke da se odstrane primjese i pokupi eventualna voda; na kraju se otopina procijedi ...
kasnije nam je u Bizantu poznat recept za olifu kao LAK DIONIZIJA:
10 dijelova uguenog ulja i 7,5 dijelova jelovog balzama (rastapa se pomou zagrijavanja); lakiralo se na suncu da bi se ubrzalo suenje i ujednaili potezi;
kuhano KONOPLJINO ULJE spominje ve Pedanius Dioscorides, suvremenik Pliniusa u djelu De materia medica naglaavajui da se i ovo ulje ( kao i orahovo, makovo, ricinusovo, bademovo,
susamovo, laneno i ulje od ira) koristi i za medicinske i slikarske svrhe ...
MS MAPPAE CLAVICULA spominje i koritenje firnisa od ricinusovog ulja ... za zatitu slike pred vodom51 :
... premai sliku uljem zvanim CICINUM / Ricinus communis L. / na suncu ...
Strassburg MS govori o ... istom starom konopljinom ulju kao firnisu ...
VERNIRANJE je termin, koji podrazumijeva sve vrste premaza, od onih smolno-uljanih, metalno uljanih ( boljeg suenja) do onih votanih premaza
FIRNIS / lat. veronix, veronice ( vrsta smole/ gr. Berenike =antiki grad) ; kuhano zgusnuto ulje ; srednjevjekovni firnisi su bili tamno smei i vrlo gusti te se nisu mogli nanositi kistom ve su se
stavljali pomou platnene loptice ( tampona) na podlogu u jednolikom filmu
u Tipiku Nektarijevom posebno se cijeni takozvana BRZA OLIFA: ...
...prvo se istuca ilibar i dobro prokuha sa lanenim uljem, onda se gusta uljasta tenost ovog ilibarskog rastvora sipa u laneno ulje
i doda se minijumu i jara to jeste bakarne zelene boje ( ili jo bolje: ulje sa olovnom bijelom), i dugo se kuha na tihoj vatri ...
ilibar jantar je davao olifi vrstinu filma a minijum je ubrzavao suenje; pored minija ili olovno bijele ove brze olife su najee sadrale umbru ( manganove okside za ubrzavanje suenja) zbog
koje su i bili izrazito tamne obojenosti ...
kao sikative koristi se i olovna gle , moda i zemlje - TERRA NERA DI CAMPANA52; kako spominje Vasari u kontekstuvelikog otkria bojenja uljemsvojstvo sikativa, kao vano
svojstvo za ove boje: najpre, one moraju biti sastavljene od pigmenata koji poseduju kvalitet sikativa, kao olovna bela, suila i zemlje koje se koriste za zvonaterra di campana
(crna boja napravljena od kore koja se stvara na kalupu za odlivanje zvona)
sve to veoma paljivo meamo zajedno, kada je lepak suv, treba da bude premazano preko celog panela i izudarano dlanom,
tako da postane jednako razvueno svuda, i to mnogi zovu imprimitura u petnaestom stoljeu se pored olovne glei i umbre koristi i BIJELI VITRIOL / cinkov sulfat/, a panjolci u 16. i 17.
stoljeu dodaju ulju za bolje suenje jo uvijek - VERDIGRIZ kojeg Nektarije naziva jar - bakarna zelena boja; koristi se i azurit )
50
Thomas Brachert: Historische Klarlacke und Mbelpolituren, Maltechnik 1978/3, str. 121.
Eastlake: knj.i, str. 19.
52
Vasari on Technique, 226-239; napomene Merrifield/Medi: Stari slikarski prirunici, Beograd 1999, str. 154 / Marx P.Merrifield: Original Treatises on the Arts of Painting Vol.2; New York 1967; str. 818-819 /Ernest Berger: Entwicklungsgeschichte
der Maltechnik; Mnchen, 1901, str. 80-84 .
51
V
2. Sinajska tempera
56
esto je koriten za premazivanje - verniranje i lak od zgusnutog lanenog ulja takozvano PEZERI ULJE, zgusnuto nakon dueg sunanja ...pezeri ulje se koristilo i za pripremu svijetlog laka , na
Zapadu zvanog vernice liquida , kojeg Dionisije naziva
LAK OD BELOG MASTIKSA:
100 g zrna mastiksa prvo se u tarioniku ribanjem usitne, zatim stave u lonac i preliju sa malo terpentinskog ulja ili sirovog lanenog ulja
onda se sve zajedno stavi na kraj vatre da se polako zagreva, i to sve dok se mastiks ne rastopi i ne pone peniti.
odmah se tom rastopljenom mastiksu doda pola funte zagrejanog pezeri ulja, zatim se izmea i filtrira kroz krpu
prema uputama Dionisija , pripremalo se tako to se sirovo laneno ulje ulijevalo u iroku posudu i putalo da se 40 dana ari na suncu ( nou se prekrivalo ili unosilo u kuu, da ne hvata vlagu; na
kraju se filtriralo kroz gustu krpu)
TERPENTINSKI LAK , kojeg Dionisije naziva lak od nafte, pripremao se od sandaraka ( koji se nazivao grassa53
, pogotovo u panjolskoj i Maroku), pegule ( jelovog balzama, dakle terpentina, u uguenom ulju) i terpentinskog ulja, u smjesi, zagrijanoj na vatri
Theophilus savjetuje i sljedee:
sve sa uljem ili gumom naslikane boje moraju biti premazane sa tri sloja smole VERNITION uz pomo sunca ...
u poglavlju I, XXI opisuje i postupak verniranja:
...stavi laneno ulje u jedan novi mali lonac i dodaj arapske gume ... tzv. rimske glasse ili je otapaj posebno pa kasnije dodaj ulju ...
omjer ulja i smole , prema Theophilusu je bio 2:1
u Bolonjekom MS je slian recept ali se spominju i firnisi od orahovog ulja sa sandarakom ...
ULJANI LAK ZA POZLATE54, kako navodi ve Heraclius ( u Glavi XLIV ) pripremao se kuhanjem ulja i smola:
De auro petro
...kuhano laneno ulje sa korom od trnjine ( prunus spinosa) za zlatnu obojenost, i smole ( jantar, mirra, aloa...)
LAK OD RAKIJE , ( RAKI = turski : piritus ) to jeste piritusni lak , prema Dionisiju se pripremao tako da se
u sud stavi
20 drama piritusa, pa se sud odozgo zalepi testom i stavi u uareni ugalj, da se kuva. Poto uzavri, doda se
10 drama stucanog sandaraka, pa kada se ovaj rastopi, doda se
5 g pegule i dalje kuva
53
54
Thomas Brachert: Historische Klarlacke und Mbelpolituren, Maltechnik 1978/3, str. 121.
Milorad Medi: Stari slikarski rukopisi, str. 195.
V
2. Sinajska tempera
57
TERPENTINSKO ULJE koriste ve Egipani ( uvozili su ga iz Sirije) : specifinu destilaciju terpentinskog ulja primjenjivali su u 3. stoljeu prije nove ere naunici iz Aleksandrije; najranije
reference o destilaciji otapala dao je jo Plinius navodei da se dobiva ...iz prirodnog terpentina PINE BALSAMA:
balzam se grije u posudi prekrivenoj vunenom preom...
( isparavanja se kasnije cijede iz vlakana)...
u osmom stoljeu nailazimo na upute alkemiara; tako Marcus Graccus detaljno opisuje sam postupak ( Laurie pretpostavlja da je ovaj izvor prouavao kasnije i Van Eyck) ; na recepte votanih otopina
za premaze nailazimo i u manuskriptu u Edinburgu, nastalom 1465/1489...( Iluminirani MS koji se uva u biblioteci u Edinburgu) opisuje medijum pripremljen od voska
otopljenog u otapalu slinom terpentinskom ulju
- veziva za verniranje
VOTANI FIRNISI predstavljaju najstariju vrstu premaza, ne samo za slike ve i za druge artefakte
u receptima se oduvijek nalazio pelinji vosak i otapalo u omjeru 1:2
tako Kurt Wehlte preporuuje slijedei recept:
- 1 dio pelinjeg voska
- 2 djela terpentinskog ulja ili test benzina ( vosak se zagrije u kupelji i dodaje otapalu u zagrijanom tekuem stanju); ohlaeni firnis je u obliku paste, kojom se premazuje slikani sloj, ali tek kada
je dobro suh; nakon 24 sata suenja sloj premazan pastom se moe polirati vunenom krpom
Iako svojim otmjenim svilastim sjajem karakteristinim za tradicionalnu temperu, votani firnisi predstavljaju idealan zatitni i estetski premaz, svojim sporim suenjem stvaraju esto i tehnoloke
probleme
bolje rezultate daju tako zvani mat lakovi - kombinacija votanog firnisa i eterinog laka; ako ova kombinacija stoji due vremena vosak e se nataloiti na dnu; za ponovno spajanje komponenti potrebno je zagrijavanje u
kupelji na 60 C ...
modifikacije veziva
RECEPTI POLIMENTA ZA SJAJNU POZLATU: zavisno prije svega od geografskog poloaja i sami recepti POLIMENTA su razliiti u pojedinostima, ali gotovo uvijek sadre neku meku glinu (
esto crveni bolus; moramo napomenuti da su sve crvene zemlje u Bizantu zvali VOLUS a kasnije ih Latini zovu BOLUS , ukljuujui i crvenu zemlju iz Sinope u Maloj Aziji) uz smjesu veziva (
tutkalo, sapun, vosak, loj, razne smole, balzami, jaje ...). Heterogeni sastav ovih veziva potreban je zbog delikatnosti procesa nanoenja zlatne folije na podlogu i eventualnog kasnijeg poliranja
U Hermeneiai ( toka 10) za poliment je potrebno :
18 dram a crvenog bolusa koji ima u sebi bijele ile kaolina i doda mu se
2 drama carigradskog okera,
zatim pola drama minijuma,
pola drama loja i pola drama ive; sve se dobro istrvi a zatim se smjesi doda bjelanjak ( ponekad i sa malo sapuna)...;
( dram je jedinica mjere koja danas nije vie u upotrebi; prema Thompsonu - vjerojatno se radi o sljedeem redu veliina: 1 funta i 12 unci = 96 drama; ili, kako navodi profesor Medi - 1 kg = 564,38
drama, to znai da jedan dram tei oko dva grama ...)
(toka 11): uzima se crvenog bolusa i okera u jednakim dijelovima, istrvi i doda sapuna i bjelanjka ...;
V
2. Sinajska tempera
58
(toka 12):
uzme se 8 drama crvenog bolusa,
1 dram loja,
1 do 2 drama minijuma,
1 dram cinobera,
1 dram ui,
5 drama carigradskog okera, i malo bjelanjka;
prema Tipiku Nektarijevom poliment se pravi tako da se crveni bolus mijea sa bjelanjkom, doda se grkog sapuna, lica vina,
lanenog ulja i najzad jakog octa ( smjesa se osui u vidu grumena, od koga se po potrebi nastruga, te doda bjelanjak razrijeen
vodom, u vidu tene boje koja se nanosi u vie tankih slojeva).
slian recept navodi i Ivo Fressl55:
1,50 kg globljenog i namoenog bolusa izmijea se sa malo vode u gustu kau, te grije u kupelji,
20 g tvrdog sapuna ( natronski, marsejski, venecijanski) rastopljenog u malo kipue vode i procijeeno +
10 g svinjske masti
10 g pelinjeg voska;
prilikom nanoenja mijea se jo sa bjelanjkom ili tutkalom ( 35 g tutkala + 500 g vode)
Sljedea ikona
Sv. Luke majstora Avesaloma Vujiia iz 17. stoljea, sauvana u Morai prikazuje mijeanje boja na paleti:
2/ 43. Majstor Avesalom Vujii : Scena iz ivota Svetog Luke , detalj

TRVENJE TEMPERE:
prema Tipiku Nektarijevom
56
pigment bi se prvo uribao na kamenu ili tarioniku sa dosta vode

i tako uribana boja ostavila bi se nekoliko asaka da se grublje estice sedimentiraju,
a zatim se tenost, koja je jo bila obojena od najsitnijih estica sasula u koljku,
dodalo bi se umance i ui, a zatim bi se ovako spremljenom bojom u tenom stanju slikalo
dakle, stari majstori su pigmente prethodno ribali slikarskom lopaticom na kamenu porfiru ( granitu ili debljem staklu) sa vodom;
55
56
Ivo Fressl: Slikarska tehnologija, Zagreb 1966.

V
2. Sinajska tempera
59
naime, emulziju ne smijemo ribati jer e se razgraditi...

nain trvenja zavisi i od vrste pigmenta:
neki se pigmenti - kao to su crna, kraplak i umbra , teko kvase, te im je potrebno dodati malo alkohola...
pribor za ribanje boje:
od davnina je za ribanje pigmenata koritena ploa kamena porfira, i kamen trva, takoer od porfira; trvila se manja koliina pigmenta ( grumen veliine oraha) uz dodavanje vode ( vode se kasnije i
sipala na povrinu posude u kojoj se uvala boja, a i nije se mogla osuiti);
2.3.3.3. alatke i pribor

alatke za nanoenje preparacije:
u ove svrhe koristile su se finije i grublje etke ( kefe), razne vrste kistova pljosnatog oblika, razliiti slikarski noevi ( pahtle), specijalna glaala za rastiranje osnove napravljena od elastinih ,
istanjenih komada drveta ...
alatke za bruenje nosioca za pozlatu:zaglaivanje podloge, obraene za pozlatu,
izvodilo raznim materijalima za bruenje kao to je - brusna koa (koe tutkalisane sa finim pijeskom, brusne riblje koe) , suhim liem od preslice ili
- specijalna biljka rastavi ; za finije bruenje biljka se barila i suila u krpi; tako ve Theophilus 57u lanu XXIV, piui o pripremi drveta savjetuje, da ga... na kraju istrljaj onom travom kloja se
zove trava za bruenje asparella... ; na drugom mjestu, kada pie o pripremi koe ili drva u lanu XIX takoer savjetuje bruenje ovom biljkom:... kada je potpuno suvo, uzmi travu... koja raste
kao visoka rogozina i vornovata je. Nju traba da skupi leti i osui na suncu ...
- razne vrste finog praha ( tripel - prirodna glinena i kremenova supstnca, lapis pumices plovuac ...),
- raznih brusnih papira, a za najfinije bruenje
dlaka od konjskog repa,
koljka od sepie,
- slonova kost, jelenji rog, zub od vepra ...; fini pribor za poliranje prethodno se i sam brusio; tako su veliki zubi divljih ivotinja ( prema Heracliusu) glaani na...cigli, na brusu a na kraju na
olovnoj ploi ...; prije samog poliranja zub se jo trljao i kravljom koom (sa stranom gdje su bile dlake) a zatim na uglaanom drvetu ( jasika, topola); Duccio di Buoninsegna koristio je
prepariranu dasku sa platnenom armaturom sa gesso grosso i gesso sottile a zatim poliranom slonovom kou do sjajne bjeline u koju je urezivao crte u glavnim crtama ...
- ahat... ; spominje se i fino poliranje
- filcom,
- srneom koom i
- finom svilom;
57
Theophilus ( navod: Medi, str. 263)
V
2. Sinajska tempera
60
KISTOVI:
slikanje kistom u historiji se najee povezuje sa iluminacijom;
pera gusaka, tetrijeba, gavrana ili labuda, pored koritenja u kaligrafiji, predstavljala su i prirodne prstene finih crtaih i akvarelnih kistova koji su idealni i za temperno slikanje;
naime, za tipini trattegiaro i puntegiaro koriste se najfiniji , tanki kistovi;
pomou kista1 slikar, odnosno crta
- regulira intenzitet linije odnosno plohe,
- kistom nanosi boju na podlogu,
- kistom oduzima suvinu boju sa podloge,
- kistom i istom vodom ( ili otapalom) odstranjuje suvinu koliinu boje te tako i sekundarno regulira intenzitet tona, a ponekad na taj nain i
ispire dijelove ve postojeeg crtea odnosno smekava kontrast i otrinu linije ( lavira; franc. laver = prati);
esto je potrebna i vea kolekcija kistova, veih i manjih, tanjih i irih ( idealno je da se pripremi pojedinani kist za svaku boju;
izradi kistova posveivana je velika panja ve od davnina; vremenom pronalaze sve vie vrsta ivotinjskih dlaka, zavisno od podneblja, prije svega koristei dlake od vjeverice, lisice, hermelina, tvora,
jazavca, a na Istoku i dlake kamile, koze...
izrada kistova :
prilikom izrade vodilo se rauna o proporcijama:
pojedini dijelova kista:
vrh vlasi (najgipkiji i najpokretljiviji dio),
grlo vlasi ( kroz koje prolazi tu u vrh kista),
jezerce vlasi ( u kojem se koncentrira boja i koje ritmino pulsira u skladu sa poveanjem ili smanjenjem pritiska) ,
bedra vlasi ( koja dre krutost ali i elastinost kista, tu se prenose pritisci prema vrhu vlasi) i
samog draa ( od nekog lakeg materijala, da ne ometa svojom teinom osloboene pokrete);
OSTALI PRIBOR:
alatke za iscrtavanje i urezivanje:

pored uobiajenih alatki, koje smo ve razmotrili u okviru poglavlja Iluminacija St. Gallena, vie panje je sada posveeno alatkama za iscrtavanje:
za prvo iscrtavanje je koriten posebni stilet ( legura olova i kalaja u omjeri 2:1);
zatim je crtano ugljenom, ili posebnim crnim kamenom (grafit ili pietra negra...);
na kraju se crte isparao u glavnim crtama, pomou ila...
V
2. Sinajska tempera
61
pribor za pozlaivanje:
pozlatarski no - za rezanje zlatnih folija , kako navodi Thompson58kao no moe posluiti i kuhinjski no ali ne smije biti previe otar ( moe se izbrusiti na kamenu) ( ili danas nekom spuvom
...);
kist za nanoenje zlatnih folija - specijalno izraen tako da se niz dugih ravnomjerno podsjeenih dlaka, poredanih jedna pored druge izmeu dva kartona ( prije uzimanja zlatnog listia provukao se kist
kroz kosu da se malo zamasti...); prema Thompsonu kistovi su najbolji flah ( od kamilje dlake)
ponekad je prije pozlaivanja bilo potrebno pripremiti i eventualne maske ablone ( za preciziranje mjesta gdje e se pozlaivati)
sve je potrebno odmastiti da se folija ne bi zalijepila ( moemo i istrljati onim papirom u kojem su listii zlata ili sa bolusom, odnosno kredom);
2/ 44. Medi: Nanoenje zlatne folije i pribor za pozlate59

58
59
Daniel V. Thompson Jr.: The practice of Tempera Painting ( Univerzitet Oxford, str. 57).
Milorad Medi: Stari slikarski prirunici II/ str. 126.
V
2. Sinajska tempera
62
pribor za glaanje pozlate :

poludrago kamenje: koriteno je obraeno kamenje ametista, granita, rubina, safira ili topaza
to je kamen bio skupocjeniji, smatran je boljim za glaanje,
pored toga koritene su i neke kotane alatke kao:
zub psa, leoparda, vuka ili make...
pribor za pozlaivanje:
pozlatarski no - za rezanje zlatnih folija , kako navodi Thompson60kao no moe posluiti i kuhinjski no ali ne smije biti previe otar ( moe se izbrusiti na kamenu) ( ili danas nekom spuvom
...);
kist za nanoenje zlatnih folija - specijalno izraen tako da se niz dugih ravnomjerno podsjeenih dlaka, poredanih jedna pored druge izmeu dva
kartona ( prije uzimanja zlatnog listia provukao se kist kroz kosu da se malo zamasti...); prema Thompsonu kistovi su najbolji flah ( od
kamilje dlake)
ponekad je prije pozlaivanja bilo potrebno pripremiti i eventualne maske ablone ( za preciziranje mjesta gdje e se pozlaivati)
sve je potrebno odmastiti da se folija ne bi zalijepila ( moemo i istrljati onim papirom u kojem su listii zlata ili sa bolusom, odnosno kredom);
alatke za poliranje i punciranje:

2/ 45. Medi: Otisci punci razliitih oblika61
alatke za brokatiranje i ukraavanje aureola i pozadina upotrebljavale su se alatke raznih veliina, zvane
rozeta i punceta (najee su se koristile alatke od mjedi);
ovim alatkama izvlailo bi se ili tokalo du ruba oreola, i pravili se razni uzorci i ornamenti na zlatnoj pozadini ...
alatke za punciranje su ire razmotrene u okviru poglavlja La tecniche di Gentile ( ad. 5)...
60
pribor za slikanje :
- koljke: kako su boje pravljene uvijek svjee, neposredno pred sam rad, te bile u tenom stanju, stavljale su se u posudice od koljki (
sami rubovi su bili idealni za otiranje kista, pa ak i nijansiranje
- mramor za ribanje , esto i avan tako zvani tarionik
kistovi od kuninog repa ( prema Dionisijevoj Erminiji 62 etke za slikanje su se pravile od dlaka sa strane repa, dok su dlake sa vrhova sluile za pravljenje veih etaka za grundiranje;
dlake bi se odsekle, pokvasile i formirao bi se vrh, zatim bi se gornji dio vrsto vezao svilenim koncem i ovaj sveanj uvukao u donji deo guijeg pera; ako se pravila vea etka, kao drka
upotrebljavalo se orlovo pero ...
Daniel V. Thompson Jr.: The practice of Tempera Painting ( Univerzitet Oxford, str. 57).
Milorad Medi: Stari slikarski prirunici I/ str. 455.
62
61

Slikanje Ikone Sinajska Tempera

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slikanje Ikone Sinajska Tempera

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

V

smisao poesisa materijalnosti

Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator

Cennini: Il Libro dellArte

Xavier de Langlais: LA TECHNIQUE DE LA PEINTURE A LHUILE, Le

2/29. Klaus Wessel: LArt Copte, Messens, 1964, str.183.

Blie odreenje sinajske tehnike slikanja temperom

2.2.1. antiki utjecaji na tehnike istone ikone

2.2.1.1 antika tempera

2/ 2. Slika na drvenoj ploi : Iz bitke i lova, detalj

2/ 3. Papirus : Knjiga mrtvih, detalj

Friz u Delosu, detalj

votana tempera Faiyma

slikani emulzijskim vezivom, ali esto i votanom

Egipat: Artemidorov portret, sarkofag u cjelini i detalj

Kako navodi prof. Medi

Egipat: Artemidorov portret, detalj

Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere, Beograd, 1975, str. 82.

Egipat: Artemidorov portret, detalj

Rim: Septimus Severus i njegova porodica

Rim; danas: Staatliche Museum, Berlin; 199. godina / ; 30,5 cm.

Milorad Medi: Stari slikarski rukopisi, Beograd 1999/ str. 64.

2.2.1. 2 koptska post-antika egipatska umjetnost

2/ 9. Dvije stranice iz Evanelja: Sveti Marko i Mihovil ( u carskoj odjei)

Meu najstarijim sauvanim ikonama,

2/ 11. Baut: IKONA

Iako je islam uticao na ikonoklazam, svojom

2/ 12. Baut: Dvojni portret mukarca i ene

2/ 13. Baut: APA ABRAHAM

Klaus Wessel: LArt Copte, Messens, 1964, str. 181

2/ 14. Rabulov kodeks: Raspee i ene kod groba

2/ 15. Bauit: Krist na prijestolju iznad Marije i apostola, detaljj

2.2.2. sinajske ikone u tehnici tempere

2/ 16. Sinajski manastir

Sinaj: Kralj Abgar prima ubrus, detalj

Bizantski pjesnik kae ikonopiscima otprilike ovako:

Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator

Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator, detalj

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 28.

Historijska karta: Bizant za vrijeme vladavine Komnena

Ikona: Sveti Sergije

TEMA: svetac na konju; enska figura ( hierarhijski smanjena) ui u podnoju konja;

Kljune steevine, spoznaje i saznanja o sinajskoj temperi:

2.3.1. uvodne napomene

Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator

2.3.2. princip gradnje

2.3.2.1. pripremni radovi

1/ 23. Enkaustika ikona: Krist Pantokrator

Sinaj , samostan Sv. Katarina: Krist Pantokrator ,detalj

za slikanje ikone sa najee koristi daska

2/ 25. Slikarska ploa: shema

Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator ,detalj

Nemanja Brki: Tehnologija slikarstva i vajarstva i ikonografija, Beograd, 1991, str.126.

Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator ,detalj

2/ 29. Baut: IKONA SA KRISTOM I MENASOM, detalj

*sjajna pozlata, postavljanje zlata na poliment i poliranje

Sinaj , samostan Sv.Katarina: Krist Pantokrator, detalj

Daniel V. Thompson: The practice of Tempera Painting, str. 57.

Fabriano: Poliptih di Valleromita, detalj punciranja

tamo gdje e se na zlatu slikati potrebno je ponovo pojaati ( urezati zubom )

2/ 32. Ohrid, crkva Bogorodice Perevleptos: Krist ,detalj

tradicionalna mat pozlata na poliment

mat pozlata pozlata na mordent (ulje)

*primarna pozlata, preliminarno fiksiranje zlata