SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet strojarstva i raunarstva

Preddiplomski studij strojarstva

Elementi konstrukcija I

Prezentacija 3

Radna optereenja strojnih dijelova

Radna optereenja strojnih dijelova:

Za odreivanje radne sposobnosti strojnih dijelova potrebno

je to tonije odrediti mehanika i toplinska optereenja
kojima su oni izloeni u radu.
Pod tim se podrazumijeva odreivanje veliine i smjera sila i
momenata, i njihovu promjenjivost u vremenu, te
odreivanje deformacije i naprezanja pod utjecajem
poviene temperature.

Radna optereenja strojnih dijelova:

Nominalna optereenja - mehanika optereenja pri

kojima je predvien normalan rad pojedinih strojeva i
njihovih dijelova (optereenja, koja proizlaze iz nazivne
snage i brzine vrtnje pogonskih strojeva, nosivosti dizala, i
sl.).
Radna optereenja stroja za vrijeme jednog radnog
ciklusa, ili u duljem vremenskom razdoblju nisu uvijek
jednaka nominalnim.

Radna optereenja strojnih dijelova:

Razlikuju se strojevi, koji djeluju u stalnom reimu

(konstantna optereenja i vrlo male vibracije pumpe,
ventilatori) ili intermitirajuem reimu rada (promjenjiva
nominalna optereenja u vremenskim intervalima motorna
vozila, dizala, radni strojevi, i sl.).
Pri tome su dobro ili slabo uravnoteeni (dodatna
optereenja zbog utjecaja centrifugalnih, inercijskih i
vibracijskih sila).

Radna optereenja strojnih dijelova:

Tono odreivanje veliine radnih optereenja, kojima su

izloeni dijelovi strojeva u odreenim vremenskim
intervalima, je u veini sluajeva komplicirano i rijetko je
mogue provesti.
Zato se za osnovu prorauna vrstoe strojnih dijelova
uvijek uzima mjerodavno tj. proraunsko optereenje,
koje se uglavnom razlikuje od nominalnog.
Proraunsko optereenje se obino odreuje pomou
faktora radnih uvjeta tako, da se s njim pomnoi
nominalno optereenje.
6

Proraunsko i nominalno optereenje:

Radna optereenja strojnih dijelova:

Faktor radnih uvjeta sadri nepoznata vanjska ili unutarnja

optereenje strojnih dijelova, koja se pojavljuju tijekom rada
stroja.
Tako se u proraun tj. u dimenzioniranje strojnih dijelova uvodi
odreeni stupanj sigurnosti.
Faktor radnih uvjeta je obino u granicama od 1,0 do 2,5 i vie.
Njegova vrijednost se odreuje pomou iskustvenih izraza,
dijagrama i tablica obzirom na poznate ope radne uvjete
(nain rada, vrijeme rada, utjecaji okolia, vrste otpora, itd.), te
prethodna iskustva u konstruiranju.

Radna optereenja strojnih dijelova:

Optereenja strojnih dijelova openito predstavljaju prostorni

sistem vanjskih i unutarnjih sila i momenata.
Dijele se na:

volumenska (teina, elektromagnetske sile);

povrinska (kontakti dijelova, pritisak plina ili tekuine);
linijska (usko podruje konane irine);
tokasta (podruje vrlo male povrine).

10

Korisna optereenja:
Korisna optereenja proizlaze iz otpora, koje stroj
svladava da bi napravio koristan rad.
Ova optereenja se javljaju u obliku sile F ili torzijskog
momenta T, odnosno posredno u obliku potrebne
prenesene snage P pri zadanoj brzini v ili kutnoj brzini .

11

12

Optereenja uzrokovana trenjem:

Dijelovi strojeva koji se kliu jedan po drugom, na mjestu
dodira, pored normalne sile FN meusobno djeluju i
tangencijalnim silama trenja Ftr

Usmjerene su tako da koe meusobno gibanje.

13

Optereenja uzrokovana trenjem:

Usmjerene su tako da koe meusobno gibanje.
Ne ovise o veliini dodirne povrine, niti o njezinom obliku,
nego samo o normalnoj sili FN i njoj su proporcionalne.

Prema Coulombovom zakonu je:

14

Optereenja uzrokovana trenjem:

Ukupna reakcija podloge sastoji se od dviju komponenata

FN i Ftr, a s okomicom na dodirnu povrinu ini kut koji se
naziva kut trenja.
Kut trenja je odreen izrazom:

15

Optereenja uzrokovana trenjem:

Koeficijent trenja ovisi o materijalu, hrapavosti, veliini

povrinskog pritiska, podmazivanju dodirnih povrina, te
brzini klizanja.
Izraz
vrijedi samo ako tijela u dodiru kliu jedno
po drugom i tada je po srijedi kinematiko trenje.
Sila trenja se moe pojaviti i kad nema relativnog gibanja
(klizanja), nego kad samo postoji tenja za tim gibanjem.
Tada je rije o statikom trenju i vrijedi izraz:

16

Optereenja uzrokovana trenjem:

17

Trenje kotrljanja:
Otpor trenja pri meusobnom kotrljanju strojnih dijelova bez
klizanja nastaje kada se strojni dio cilindrinog oblika kotrlja
po drugom strojnom dijelu, npr. ravne povrine.

18

Trenje kotrljanja:

Djelovanjem teine kotaa G podloga se deformira i djeluje

na kota kontinuiranim optereenjem.
Rezultanta tog optereenja prolazi kroz toku Ce, a
komponente su joj reakcije Fy = G i Fk.
Otklon e izmeu hvatita reakcija u stanju mirovanja i stanju
gibanja naziva krakom otpora protiv kotrljanja.
Nastali spreg sila daje moment Tk = F e F r, koji se
naziva momentom otpora trenja pri kotrljanju.
Sila otpora kotrljanja Fk iznosi:

19

Trenje kotrljanja:

Koeficijent trenja kotrljanja je ovisan o:

hrapavosti dodirnih povrina i deformaciji dijelova u dodiru,

o materijalu,
o polumjeru kotrljajuih tijela,
o optereenju i brzini kotrljanja.

20

Teina dijelova:

Ako je teina proraunavanih dijelova relativno velika u

odnosu na korisno optereenje, mora se ukljuiti u proraun.
Teina se rauna po izrazu:

21

Inercijske sile i momenti:

Dijelovi strojeva su optereeni i s inercijskim silama i

momentima, koji se pojavljuju pri promjeni veliine i smjera
njihovih brzina.
Zbog tih promjena pojavljuju se inercijske sile kao
dodatna, cikliki promjenjiva optereenja, pri pokretanju i pri
zaustavljanju stroja.
Kod pravocrtnog gibanja inercijska sila mase m pri
ubrzanju (ili usporenju) a jednaka je:

22

Inercijske sile i momenti:

Negativni predznak pokazuje da je smjer djelovanja

inercijske sile suprotan smjeru ubrzanja.
Inercijska sila je suprotna smjeru gibanja, dok je pri
usporenju u smjeru gibanja.
Pri krunom gibanju inercijski okretni moment jednak je:

23

Centrifugalna sila:

Pri prijelazu iz pravocrtnog u kruno i pri krunom gibanju

neuravnoteenih masa, javljaju se dodatne inercijske sile
zbog djelovanja normalnog ubrzanja.
Nazivaju se centrifugalnim silama.
Centrifugalne sile djeluju uvijek od sredita vrtnje prema van
u smjeru ekscentrinosti mase.
Centrifugalna sila Fc mase m, koja se giba po krivulji
radijusa r s kutnom brzinom je jednaka:

24

Tlak tekuina i plinova:

U zatvorenim posudama tlak plina jednak je u svim

smjerovima, a odgovarajue optereenje Ft povrine A, koja
je podvrgnuta djelovanju tlaka p, izrauna se kao:

25

Optereenja promjenjiva s vremenom:

Obzirom na vremensku promjenjivost, postoje:

statika optereenja,
dinamika optereenja.
Statika optereenja:

Statika optereenja su optereenja, kod kojih se nakon postizanja

nazivne vrijednosti njihova veliina i smjer sa vremenom ne mijenja.

Pri statikom optereenju svi dijelovi su u statikoj ravnotei (1. Newtonov

zakon).
Statika optereenja se u strojarskoj praksi rijetko javljaju, premda su esto
temelj prorauna vrstoe strojnih dijelova.

26

27

Dinamika optereenja:

Dinamika optereenja su ona optereenja koja se tijekom vremena

mijenjaju po veliini i/ili po smjeru.

Promjene veliine optereenja openito mogu biti stohastike,

periodike, ili harmonike.

Postoje takoer udarna dinamika optereenja, pri kojima se veliina

optereenja mijenja skokovito u vrlo kratkom vremenskom intervalu,
tako da imaju karakter kratkotrajnog impulsa.

28

STANJA NAPREZANJA I
DEFORMACIJA STROJNIH
DIJELOVA:

Radna optereenja strojnih dijelova

nastoje promijeniti njihov oblik i
dimenzije, emu se suprotstavlja
materijal strojnog dijela djelovanjem
unutranjih sila izmeu svojih
estica.
Ove sile svedene na jedinicu
povrine nazivaju se naprezanje.
Naprezanje se definira pomou
slike desno, na kojoj je prikazano
tijelo proizvoljnog oblika optereeno
vanjskim silama F1 do Fn,
presjeeno proizvoljnom ravninom.
29

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Ako je tijelo bilo u ravnotei pod djelovanjem vanjskih sila, bit e i

svaki dio tijela u ravnotei pod djelovanjem vanjskih i unutranjih sila
koje djeluju na mjestu presjeka.
Na svakoj od i elementarnih povrina Ai presjeka djeluju
elementarne unutranje sile Fi , naelno u razliitim smjerovima i
razliite veliine.
Omjer sile Fi i povrine Ai definira se kao vektor naprezanja:

30

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Komponenta vektora naprezanja okomita na presjek predstavlja

normalno naprezanje, koje se oznaava sa ,
Komponenta poloena u ravninu presjeka je posmino ili
tangencijalno naprezanje, koje se oznaava sa , a moe se
rastaviti na dvije meusobno okomite komponente 1 i 2.
U nekoj toki tijela mogue je postaviti po volji mnogo presjeka,
dakle i po volji mnogo vektora naprezanja.
Ako su poznate komponente naprezanja za tri presjeka, moe se
pomou izraza za transformaciju odrediti naprezanje u svim
presjecima.

31

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Naprezanje u promatranoj toki je tzv. tenzorska veliina definirana

s devet komponenti:

tri normalne komponente

est tangencijalnih komponenti
est neovisnih, - tangencijalna naprezanja na dva meusobno okomita
presjeka jednaka su po veliini i predznaku.

32

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Ovih devet komponenti naprezanja tvore matricu tenzora naprezanja

koja se skraeno oznauje sa [ij], tj.:

33

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Ovih devet komponenti naprezanja tvore matricu tenzora naprezanja

koja se skraeno oznauje sa [ij], tj.:

34

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

U opem sluaju, tj. pri troosnom stanju naprezanja, postoje tri

meusobno okomite ravnine u kojima tangencijalna naprezanja
iezavaju, a normalna naprezanja poprimaju ekstremne vrijednosti.
Nazivaju se glavnim naprezanjima 1, 2 i 3. Dogovorno se uzima
da je 1 > 2 > 3.
Za dvoosno (ravninsko) stanje naprezanja je z = 0.
Za jednoosno stanje naprezanja je y = z = 0, tj. postoji samo
komponenta x.

35

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Pod djelovanjem optereenja tijelo se deformira, odnosno mijenja

svoj oblik i dimenzije.
Pojam deformacija u nekoj toki tijela vezan je uz promjenu oblika i
veliine neposredne okoline te toke.
Deformacija svake toke tijela opisuje se sa tri duljinske i tri kutne
deformacije koje izraavaju relativno produljenje tri meusobno
okomite duljine (duljinske deformacije), odnosno promjene pravih
kuteva koje oni ine (kutne deformacije).

36

STANJA NAPREZANJA I DEFORMACIJA STROJNIH DIJELOVA:

Proizlazi da je i deformacija tenzorska veliina definirana s devet

komponenti.
Odgovarajua matrica tenzora naprezanja slina je matrici tenzora
naprezanja, s indeksima komponenti koji imaju isto znaenje kao i
oni kod komponenata tenzora naprezanja.
Umjesto naziva duljinska deformacija ponekad se upotrebljava i
naziv normalna deformacija, a umjesto naziva kutna deformacija
naziv posmina deformacija.
Ovi nazivi potjeu otuda to kod izotropnih materijala normalno
naprezanje izaziva samo duljinsku, a posmino naprezanje samo
kutnu deformaciju.

37

Veza izmeu naprezanja i deformacije:

Veina materijala se do veeg ili manjeg optereenja ponaa

elastino.
To znai da se pod djelovanjem odreene razine optereenja tijela iz
takvih materijala deformiraju, da bi se nakon rastereenja vratila u
prvobitan oblik.
U tom podruju naprezanje i deformacija su linearno povezani.
Za jednoosno stanje naprezanja ta ovisnost je dana Hookeovim
zakonom:

38

Veza izmeu naprezanja i deformacije:

Slina ovisnost vrijedi i za tangencijalna naprezanja:

39

Veza izmeu naprezanja i deformacije:

Za ope troosno stanje naprezanja meusobna ovisnost naprezanja

i deformacije dana je sa est relacija (Hookeov zakon za troosno
stanje naprezanja):

40

Veza izmeu naprezanja i deformacije:

Svaki dio stroja ili konstrukcije sastavljen je od jednostavnijih oblika,

ili ga se aproksimira s jednim ili vie jednostavnih oblika.
Mehanika materijala, kao dio Teorije elastinosti, prouava uglavnom
vrstou i elastinu stabilnost tapova, ploa, ljuski i rotirajuih
diskova.
elementi strojeva promatraju se preteno kao tapovi i grede.,
vrijednosti naprezanja izraunatih pod tom pretpostavkom su dalje
od stvarnih vrijednosti to je oblik elementa manje slian tapu.
Osnovne vrste optereenja tapa su:

rastezanje (vlak) i sabijanje (tlak)

savijanje
smicanje
uvijanje (torzija).

41

Rastezanje i sabijanje:

Sile, koje su jednakomjerno rasporeene po presjeku tapa i djeluju

okomito (normalno) na promatrani presjek stvaraju vlana ili tlana
naprezanja:

42

Rastezanje i sabijanje:

Vlane sile uzrokuju u promatranom presjeku vlana naprezanja (+),

a tlane sile uzrokuju tlana naprezanja (-),
pri tome se uzima pretpostavka da su ta naprezanja jednakomjerno
rasporeena po presjeku.
U ovom je sluaju linearna deformacija:

43

Rastezanje i sabijanje:

Normalne deformacije mogu nastati i zbog temperaturnih promjena

strojnog dijela.
Pri tome je produljenje posljedica pozitivne, a skraenje negativne
temperaturne razlike, i izraunava se prema izrazu:

44

Rastezanje i sabijanje:

Kod zagrijavanja ili hlaenja strojnog dijela pojavljuju se u njemu

normalna tlana ili vlana naprezanja:

45

Savijanje:

Vanjske sile koje optereuju dijelove strojeva u ravnini koja sijee

njihovu uzdunu os, uzrokuju momente savijanja Ms.
Pod utjecajem momenata savijanja u dijelovima strojeva se
pojavljuju istodobno vlana i tlana naprezanja, koja su u
promatranom presjeku linearno rasporeena u odnosu na neutralnu
os n-n.
Ova naprezanja nazivaju se naprezanjima od savijanja s.
Neutralna os prolazi kroz teite promatranog presjeka, i predstavlja
graninu liniju izmeu tlanih i vlanih naprezanja.
Pri tome su uzdu neutralne osi naprezanja od savijanja jednaka
nuli.
Najvee naprezanje s, max se nalazi u toki presjeka, koja je
najudaljenija od neutralne osi i jednako je:

46

Savijanje:

47

Savijanje:

Kod nesimetrinih presjeka vlana i tlana naprezanja nisu

simetrina.
Najvea deformacija x,max u smjeru osi x nalazi se na mjestu
najveeg normalnog naprezanja, dana je izrazom:

48

Savijanje:

Najvea deformacija x,max je kontrolirana visinom naprezanja.

Za ispravnu eksploataciju strojnih dijelova opasnije su deformacije
progiba i nagiba, koje se moraju nalaziti u doputenim granicama.
Progib w = y i nagib = y' neutralne linije optereenog elementa na
mjestu x raunaju se integracijama njezine jednadbe, koja je dana u
diferencijalnom obliku:

49

Izvijanje:

Pri postupnom poveanju tlanih optereenja vitkih elemenata (kod

kojih je duina mnogo vea u odnosu na njihovu debljinu), dolazi kod
odreenih kritinih optereenja do gubitka njihove elastine
stabilnosti, koja se manifestira kao izvijanje.
Izvijanje je karakteristino po savijanju vitkih elemenata u smjeru
najmanjeg momenta inercije poprenog presjeka.
Pri tome se u poprenom presjeku, pored normalnih tlanih
naprezanja zbog tlanih sila, javljaju i dodatna savojna naprezanja
zbog izvijanja.
Izvijanje uzrokuje gubitak stabilnosti elementa, pri emu mala
dodatna optereenja iznad kritinog vode do velikog porasta
naprezanja i do loma.

50

Izvijanje:

Normalno naprezanje u elementu u trenutku kada doe do izvijanja,

naziva se kritino naprezanje izvijanja k.
Kritino naprezanje izvijanja odreuje se analitiki, posebno za
elastino i neelastino izvijanje, a ovisno je o vitkosti elementa ,
koja se odreuje izrazom:

51

Izvijanje:

52

Smicanje:

Smina naprezanja uzrokuju sile koje djeluju du promatranog

presjeka.
isti smik je vrlo rijedak.
Najee se smina naprezanja javljaju u kombinaciji s
naprezanjima savijanja.

53

Smicanje:

Raspored tangencijalnih naprezanja uslijed sminih optereenja ovisi

o obliku presjeka i esto ga nije lako odrediti.
Najee se rauna s njihovom srednjom vrijednou s, koja se
odreuje po izrazu:

54

Torzija:

Momenti okomiti na povrinu u kojoj djeluju, uzrokuju u toj povrini

(presjeku) dijela stroja ili konstrukcije tangencijalna torzijska
naprezanja t.
Ona rastu linearno od nule u teitu presjekado maksimalne
vrijednosti u vlaknu presjeka najvie udaljenom od teita.
Ovi momenti nazivaju se momentima torzije Mt, a kada djeluju u osi
okretnih elemenata strojeva (vratila, spojke, zupanici itd.) nazivaju
se okretnim momentima.
Najvea torzijska naprezanja t,max koja oni uzrokuju u (okruglim)
poprenim presjecima raunaju se prema izrazu:

55

Torzija:

56

Torzija:

Pod utjecajem momenta torzije Mt dolazi do torzijskih deformacija, pri

emu se presjek strojnog dijela na duini l relativno zakrene za kut
:

57

Kraj

58