URS HOCHSTRASSER

Naziv izvornika
ROHKOST - DIE LEBENDIGE NAHRUNG
Ein Leitfaden mit 136 Rezepte
vicarski izdava
VERLAG BEWUSSTES DASEIN
Turmstrasse 6
CH-8952 SCHLIEREN
4. uberbereitete Auflage 1997

ZAHVALA
Zahvaljujem svima koji su pridonijeli objavlji
vanju ove knjige.
Posve osobito zahvaljujem svojoj eni Sheili i
svojoj djeci Heidi i Nealu.
Posebnu zahvalu upuujem Walteru Danzeru i
Michaelu Schrottenholzeru iz tvrtke Soyana koji
su me potaknuli da sjednem za pisai stol.
Isto tako srdano zahvaljujem svim svojim pri
jateljima koji su na bilo koji nain pridonijeli os
tvarenju ove knjige.

SADRAJ

Bundevina juha " M O D E R N "

Pastrnjakova juha
Kukuruzna juha "AU C R E M E D ' A M A N D E "
Ruska juha od cikle
Juha od ioke
Juha od povra 1
Juha od povra 2
Kremjuha od ljiva

33
33
34
34
35
36
36
37

JELA OD POVRA
Jela od lee s jabukama
Salata od suncokretovih mladica
Salata od suncokreta s umakom od rajice
Cvjetaa na vrtlariin nain
Cvjetaa s umakom od oraha
Cvjetaa na orijentalni nain
Cvjetaa u bundevi
Cvjetaa s curry - majonezom
Brokula sa sezamom
Kineski kupus s mladicama rai
Kineski kupus s naranom
Kineski kupus s iokom
Salata M I R A M A R E
Coleslaw Kentaucky
Koraba na jednostavni nain
Korabini pageti C A R B O N A R A
Crveni kupus s jabukama
Crveni kupus na zimski nain
Kolaii od crvenog kupusa s jabunim umakom
Koraba s klicama
Jelo od komoraa i jabuka
Salata od celera
Jelo od cikle
Cikla na bakin nain

38
38
38
39
39
40
40
41
42
42
42
43
43
44
45
45
46
46
47
48
48
49
49
50
50

Pastrnjak A LA C R E M E
Jelo od pastrnjaka
Pastrnjaci F L O R E N T I N E
Rotkva na jednostavni nain
Lagano jelo od mrkve
Jelo od mrkve s umakom od vanilije
Fantazija od ribane mrkve
Crni korijen s jabukama
Korjenasto povre Sweet and sour
Cigansko jelo
Punjene tikvice
Tikvice s umakom od senfa
Tikvice s umakom od jabuke i metvice
Punjenje rajice
Punjeni avokado
Jelo od mijeanog povra
Punjena bundeva na indijski nain
Mijeano povre s kremastim umakom od ljiva
Egzotina pjesma
Bundeva na orijentalni nain
Punjena dinja
Norijevi smotuljci
Pizza S C H O O L OF LIFE
Mijeano povre, mlijeno ukiseljeno
Kiseli kupus s ananasom
UMACI
Obini umak za salate
Biljni umak za salate
Umak za pinat
Umak od bilja
Salatna krema za zelenu salatu
Umak od rajice, npr. za pagete od tikvice
Francuski salatni umak

51
52
52
53
53
54
54
55
55
56
57
58
58
59
59
60
60
61
62
63
63
64
65
66
67
6 8

68
68
69
69
70
70
71

Kukuruzni umak " A U C R E M E D ' A M A N D E "

Majonezini umak
Umak od curryja
Umak od senfa
Umak od rajice

71
72
73
73
73

DESERTI
Jabuna krema
Jabuna krema, zimska varijanta
Krema od jabuka i banana
Krema od manga
Tropska krema
Krema od rogaa (slina okoladnoj kremi)
Vona krema
Soupe a l'orange
Naranino zlato
Kompot od ljiva
Pikantna salata od kruaka
Iznenaenje od lubenice.....
"La" Birchermiisli
Bademovo vrhnje
Sladoled od banane

74
74
74
75
75
76
76
76
77
77
78
78
79
79
79
80

SLASTICE
Obine bademove praline
Seed balls (kuglice od sjemenki)
Kuglice od bobiastog voa
Slatkii od rogaa
Kuglice od ljenjaka, badema i suhog voa
Ideje za praline
Rulada od oraha
Kola od sezama i kokosa
Slastica od kruaka
Kokosove plokice

81
81
81
82
82
82
83
83
84
85
86

10

Plokice od itarica
Voni kola
Torta s umakom "Ideal"
Torta s kremom

86
87
87
88

K R U H , N A M A Z I NA KRUH, IPS itd

Kruh
Chappati
Essenski kruh
Kruh od etiriju itarica
Cerealije (Cereals)
Heljdine cerealije
ips od banane ili "Protein-Nuggets"
Lein ips, "Energy chips"
Sjemeni sir (Seed cheese)
Seed cheese Guakamole
Pekmez od treanja
Pekmez od kivija
Slatko od narane
Pekmez od raznog voa
Mijeana marmelada
Marmelada od suenog voa
Namaz za kruh od buinih sjemenki

90
90
90
91
91
92
92
93
93
94
95
95
95
96
96
96
97
97

Z A I N S K O I L J E K O V I T O BILJE

98

U Z G O J KLICA, M L A D I C A I P R E H R A N J I V A N J E

109

U Z G O J KLICA
Uzgoj klica u vrei za klijanje
Uzgoj klica u staklenci

110
110
110

UZGOJ MLADICA I M L A D E PENICE (PENINE

TRAVE)
U3

11

PRIPRAVLJANJE
iva zemlja, vitalni temelj

115
115

I V O T I N J S K A B J E L A N E V I N A K A O UZROK
BOLESTI

117

BILJNA H R A N A

124

SOK M L A D E PENICE (PENINE TRAVE)

125

DODACI

129

T U M A ZNAENJA RIJEI

129

Bioloki
Chi (voni chi)
Dehidrator
Majoneza
Pire od badema
Rejuvelac
Seed Cheese
Vanilija u prahu

129
129
129
130
130
130
130
130

12

PUT

Ja sam se kao dijete mnogo bavio pitanjem za

to mi ljudi nemamo u divljini izgleda preivjeti,
budui da nas snau sve mogue bolesti. Za nas bi
ve upala slijepog crijeva znaila smrt kad ne
bismo bili podvrgnuti kirurkom zahvatu u bolnici.
Zato divlje ivotinje ne dobiju upalu slijepog cri
jeva ili sve druge bolesti kao mi? Zato se mi pre
hladimo ve stojei s mokrom kosom pri otvore
nom prozoru, a divlje ivotinje smiju ak vani no
iti za kinog vremena?
Ta i slina pitanja morala su meutim jo ne
koliko godina ekati na odgovor. Danas sam, dra
ga itateljice i dragi itatelju, spreman s Tobom
podijeliti neke od tih odgovora.
Najprije je od mene moralo meutim postati
neto pametno, kako se pristoji. Govorili su mi
kako su inae i u civiliziranom svijetu slabi izgledi
da se preivi.
Kuharskim je egrtovanjem poela za mene te
ka kola. No, tjeio sam se da u poslije toga mo
i sve izdrati i tako sam junaki uspio zavriti to
svoje kolovanje. Nije mi trebalo dugo da shvatim
kako jo nisam nitko i kako sam bio kolovan sa
mo da bih bio iskoriten. Ali to je pripadalo pravi
lima, jer tko eli neto postati, radi u dobrim ku-

ama i to za dobre svjedodbe. A tada je poela

borba za napredovanje. Tu nije bilo mjesta za sen
timentalna pitanja. Karijera je krenula i tjerala me
po itavom svijetu. im je bio postignut jedan cilj,
bio je ve na redu sljedei. Kao uspjeni ef kuhi
nje u hotelima s 5 zvjezdica znao sam dodue da
me kuhinja nee vie nikada posve pustiti od sebe,
ali zar da se tu zaustavim?... To nije dolazilo u
obzir!
Ugostiteljska kola, hotelijerska, kola za mana
gement, te su se kole smjenjivale jedna za dru
gom. Nastavljala se trka za karijerom po itavom
svijetu. Kao generalni direktor lanca hotela u Ju
noj Africi ostao sam posve bez osobnog mira i
nisam vie znao to bih jo elio.
Sada sam ve bio oenjen i moja ena Sheila i
ja odluili smo se vratiti u vicarsku.
Nakon to smo mnogo doivjeli i
bili u domovini, preuzeli smo uskoro
selu i na prvom katu otvorili indijski
dugo zatim rodila se naa kerkica
pravom obitelji.

vidjeli i opet
gostionicu na
restoran. Ne
i uinila nas

Bilo je to jedne nedjelje. Sjedio sam za gla

sovirom. inilo se kao da neskladni tonovi izra
avaju moje neraspoloenje, kad je moja mala ki
Heidi dola k meni u sobu za dnevni boravak
nosei u ruici neku knjigu. Bila je to knjiga o
mudrostima Dalekog istoka. "Oh, to je knjiga koju
sam jednom kupio od neke ene iz iste elje da
joj time uinim dobro", mislio sam i rekao: "Doi,
pokai mi tu knjigu". Uzeo sam Heidi u svoje krilo
i nasumce otvorio knjigu. Proitao sam sljedeu
reenicu: "elite li komunicirati s Bogom, tada
morate prestati puiti i piti alkohol". Istog sam a
sa zaklopio knjigu i odloio je. Prolo mi je gla
vom: "Ali to je, dragi moj prijatelju, visoka cije
na". Udubio sam se u misli. Puenja bih se moda
jo i mogao odrei. Alija, srunjak za vino, bez al
kohola? To nisam mogao zamisliti. Zapao sam u
unutarnji konflikt.

Sada smo zapravo trebali biti sretni: obitelj s

dva restorana i nitko nam nije zapovijedao.

Tako sam odluio odrei se cigareta. Tada je

stvar postala tekom. Vie sam puta ulovio sebe s
cigaretom, kad sam povukao jedan ili dva dima.
Postalo mi je jasno to je puenje. Jer poslije toga
sam svaki put bio lagano omamljen, gotovo kao
pijan. Zar je to dotada bilo moje trajno stanje...?

Bilo je tu meutim neto to jo nije bilo kako

treba. To nas je "neto" muilo i poeo sam moliti
za mudrost i pomo, ali inilo mi se da nema ni
koga tko me slua.

Bilo je sunano jutro, a ipak mi je sve toliko te

ko titilo srce. Tako sam uao u auto i odvezao se
na jedan razgovor. Na povratku kui zaustavio sam
se na rubu ume i otiao proetati njome. "Dragi

14

15

Boe", rekao sam, "bude li mi pomogao ii dalje,

neu vie nikada puiti". Kao odgovor sam naao
etverolisnu djetelinu.
Obeanje dano Bogu ne smije se prekriti, ko
liko god to stajalo. Za mene je dakle poela vjeba
discipline koja nije trpjela uivanje alkohola. Zato
sam odluio da mjesec dana ne popijem ni kapi al
kohola. U to smo vrijeme imali mnogo posla i ako
su mi u toj borbi protiv alkohola i nikotina klecala
koljena, nisam imao vremena pridavati tome po
zornost. Taj se mjesec bez alkohola pretvorio u go
dine i jo je danas na snazi. Bez alkohola mi je bilo
bolje.
Jedne smo veeri bili moja ena Sheila i ja po
zvani na indijsku priredbu s predavanjem o odrica
nju od mesa u hinduizmu. Argumente sam osjetio
kao nemilosrdno grube, neuljepane, ali veoma
uvjerljive. Odjednom sam razumio sve Indijce koji
ne jedu meso.
"O Boe, ali Ti ne oekuje od mene da..."? Tu
sam misao osjetio kao uku koja je glasno odzva
njala. Upravo je ta misao bila meutim jedan od
glavnih razloga zato sam se odrekao nae dota
danje ugostiteljske djelatnosti, jer sam shvatio:
ako alkohol, nikotin i uivanje mesa nisu dobri za
mene i moj odnos s Bogom, tada nisu dovoljno do
bri ni da ih prodajem drugim ljudima. Uslijedili su
dugi razgovori i dogovori s mojom enom. Ona
me razumjela i bili smo zadovoljni svojim odlu16

kama. Nismo mogli promijeniti ljude, morali smo

promijeniti sebe. Tako smo se odrekli svojih resto
rana.
Poslije neto oklijevanja preuzeli smo nalog da
za jednu udrugu otvorimo vegetarijanski restoran.
Unato uspjehu nije nas ni to zadovoljilo i smatrali
smo sretnom okolnou da smo bili samo kratko
rono vezani ugovorom.
Trebao sam se snalaziti kako znam i umijem, jer
se moje profesionalno polje rada sve vie suavalo
i morao sam biti oprezan. Tako sam prihvatio mje
sto zamjenika glavnog kuhara pri Bircher-Benner
klinici koje mi je bilo ponueno. Veoma sam brzo
bio uveden u vegetarijnsku punovrijednu kuhinju.
Najdublje me dirnulo kad sam vidio sve one
jade pacijenata i shvatio da su time plaali raun
majci prirodi za uinjene greke u svom ivotu.
Osjetio sam poriv da mogu pomoi. Jo me se mo
glo nai samo iza knjiga doktora Maxa BircherBennera i ostalih strunjaka za prehranu i prirodno
lijeenje, jer u toj sam klinici bio na izvoru. Moja
me elja za znanjem tjerala osim toga na bezbrojne
teajeve i predavanja, jer se gotovo nije mogla za
dovoljiti. I opet je poela potraga za novim spoz
najama irom itavog svijeta, ali ovaj put neto
opreznije nego prije, jer nas je u meuvremenu
obogatio svojim roenjem i na sin Neal koji je u
to vrijeme bio malen. Svi smo zajedno odletjeli u
Ameriku, u kolu dr. Ann Wigmore i u Optimum
17

Health Institute, te u Ilona's Health and Fitness

Retreat.
Snano su me se dojmile prirodne metode lije
enja i to je potaknulo mene i moju obitelj da od
letimo u Indiju. Indija nas nije dodue obuila
posve onako kako smo to zamiljali, ali ljudi koje
smo sreli i iskustva to smo ih stekli, obdarili su
nas i obogatili iznad oekivanja.
Vrativi se u vicarsku nastojao sam pomoi
ljudima koji su dolazili u moju praksu za savje
tovanje o zdravlju i prehrani. Uskoro sam meutim
ustanovio da je veini ljudi bilo teko provesti u
djelo dobre savjete i prihvatiti korisna shvaanja u
uobiajenoj srdini koja ih je dovodila u tolika isku
enja. I spoznao sam d a j e navika najgora bolest.
Neto kasnije otvorili smo School of Life u
Fllieli-Ranftu, gdje moemo ljudima i praktino
pomoi da nau odgovore na svoja pitanja. Tu ih
moemo i pratiti, te pomagati na munom putu da
nau istinu za sebe.
Za mene je meutim najvea i najpouzdanija
uiteljica ipak ostala majka priroda. Sreo sam je
pri traganju za Bogom. Ona mi je odgovorila na
pitanja to su me muila kao dijete, a odgovara mi
jo i danas. Kao plau za to trai moju bezuvjetnu
ljubav prema njoj i prema svemu to iz nje pro
istjee. Jer ona vrsto ustraje pri tome d a j e u sve
mu tome nazoan Bog. Ona zahtijeva od mene da
ne unutim nita ime me ona obdarila, pa ni ono
18

to mi slui za hranu, i da ne posegnem ni za im i

ne uzmem u se nita to ne pripada onom njezinom
dijelu, kao prirode, koji je u meni samom. Ona isto
tako oekuje od mene da budem uvijek sjestan
toga da sam i ja proizaao iz nje i tako sam Boji
hram. init u i dalje sve to mogu da ispunim nje
zine zahtjeve.
Sad u ukratko pokazati da mi moemo veoma
mnogo utjecati na nae biljke.
U zajednikom istraivakom radu s Ursom Antenerom, Urdorfom, nastale su sljedee Kirlianove
fotografije. Prva snimka prikazuje list pinata na
kojemu su vidljiva jasna oteenja. Odmah zatim
stavio sam taj list meu svoje dlanove i svjesno u
ljubavi pustio da mu tijekom cea. 3-4 minute pritjee energija. Poslije toga bio je jo jednom foto
grafiran. Rezultat je uistinu zaudan!

prije

poslije

19

Tako, draga itateljice, dragi itatelju, sad Ti

elim predati neke recepte koji trebaju pokazati
kako moemo darove majke prirode dopuniti i
obogatiti s ljubavlju prema sebi samima. Ti su re
cepti veinom smiljeni i izraeni u School of
Life. Oni trebaju posluiti samo kao ideje, a ne biti
obvezujui, jer su tu poeljne i potrebne vlastita
mata i osobnost svakog pojedinog ovjeka.
Poslije recepata naveo sam u nastavku jo ne
koliko vanih toaka s kojima sam se upoznao tije
kom svog kolavanja na podruju ivota i zdravlja.
One su mi dale osobit oslonac i snano me se doj
mile. Moda Ti neto od toga moe biti korisno.
Uzmi to Ti treba.
Svakako je prijeko potrebno da se radujemo
hrani koju uzimamo u sebe, jer inae tijelo ne vje
ruje ni pri prijesnoj hrani da ona moe biti doba za
njega.
Dakle, mnogo radosti sa ivom hranom, jedi je
prijesnu i budi veseo.
Sve dobro!

RECEPTI

Sljedei recepti trebaju pokazati mnotvo mo

gunosti za pripremu jela od prijesnih namirnica.
Tu nema granica, osim granica nae vlastite mate,
to nam omoguava da se radujemo svakodnev
nom sastavljanju novih jela i uivamo u njihovom
konzumiranju.
Svaki ovjek ima svoju posebnu osobnost i tre
bao bi je posve unijeti u pripravljanje jela. Mata i
intuicija jednako su vane kao sastojci.
Prijenosna i iva hrana ne bi smjela samo sluiti
u svrhu da se neto pojede, ve treba i smije imati
kulturu i to na visokom nivou. Pri tom nainu pri
pravljanja ne trebamo vie formule kao pri kemij
skoj promjeni ugrijavanjem, ve on zahtijeva spo
sobnost uivljavanja s ljubavlju, kako bismo biljke
mogli po elji i s interesom upotpunjavati jedne
drugima, ali i zainima i tako jo isticati njihove
odlike.
Ova Vas knjiga treba ohrabriti, potaknuti, voditi
i pokazati Vam neke mogunosti i ideje, ali nikada
ne ograniavati i koiti strogim recepturama, she
mama, sustavima. Jer sve ivo uvijek podlijee
promjeni i evoluciji i to je dobro.
U navedenim se receptima ne upotrebljavaju
luk, enjak i poriluk. Ve su stare Vede znale da

20

21

te biljke sadre tvar koja ima razdraujue djelo

vanje na donje akre (energetska sredita). Budui
da u donjim akrama drijemaju veoma snane po
kretake snage, mogu one pri njihovom podraivanju lako izmai kontroli, to moe dovesti do
prekomjernog razvitlavanja snage. To bilje ne
predstavlja osim toga uitak za ljude koji se pre
hranjuju prijesnom hranom. Ono openito stvara
neugodan zadah iz usta.
Tu ini meutim iznimku medvjei luk. On bi
se trebao brati prije cvatnje. Najbolji okus ima da
kako u svjeem stanju, ali moe se i osuiti kao
drugo zainsko bilje.
Treba se naglasiti da se za pripravljanje recepata
u ovoj knjizi upotrebljavaju samo hladnopreana
ulja. Iznimka je ulje kukuruznih klica. Kukuruzne
se klice zagriju na ca. 70C i tada preaju. (To je za
majoneze najprikladnije ulje to ga poznajemo).
Nikako se ne bi trebala upotrebljavati rafinirana i
ekstrahirana ulja.
Recepti su, ako se ne navodi nita drugo, koli
inski predvieni za 4 do 5 osoba.
Opis zaina i bilja moe se nai u 3. poglavlju.
Pojedinane ete recepte nai pomou kazala
"Recepti", Dodatak 2.
A sada mnogo radosti pri pripravljanju IVE
HRANE!
22

23

ZAINSKO I LJEKOVITO BILJE

Ako se upotrebljava sueno bilje, tada g a j e po

trebno upola manje nego svjeeg. Trljanjem sue
nog bilja meu dlanovima oslobaaju se eterina
ulja i pojaava njihov okus.
Anelika Ljekovita biljka koja se moe upotrije
biti i za aromatizaciju napitka, npr. "re
juvelaca" ili "pjenuca" (vidi poglavlje
Napici). Osobito je prikladna kao zain
jelima s jabukama i krukama.

Borovica Plod biljke Juniperus communis najbo

lji je za upotrebu uz mlijeno kisele
vrste kupusa. Borovica pospjeuje pro
bavu, jaa eludac.
Bosiljak

Zainska biljka veoma ugodnog mirisa.

Svjee ili suena preporuuje se pri
dijetama s malo soli. Odlian je zain
rajicama.

Cimet

Pravi se cimet dobiva iz unutarnje kore

drveta Cinnamomum ceylonicum, zim
zelenog drveta koje raste na Sri Lanki i
zapadno-indijskom otoju. Stare Vede
ue da cimet u dobro usklaenom spoju
s umbirom, mukatnim oraiem,
kliniem i kardamomom moe djelo
vati poticajno na ivotnu snagu i pra
vilno je usmjeriti.

Curry

To je zainska mjeavina (sastoji se od

umbira, kurkume, papra, cimeta i dr.)
koju moemo i sami nainiti, ili je po
elji dopuniti dodatnim zainima.

Anisove Sjemenke anisa, biljke titarke.

sjemenke Zvjezdasti anis je osobito aromatian.
Asant ili Ta aromatina smola koja se dobiva iz
asafoetida korijena biljke s nazivom Ferula Asafoetida, upotrebljava se zbog njzinog
osobitog okusa koji je nalik na mjea
vinu luka i enjaka. Radi njezine se
ljekovite snage upotrebljava u malim
koliinama. Ona je uinkovita protiv
nadimanja. U trgovini se moe nabaviti
kao smola (u obliku grumena) ili u pra
hu. Smola je najee ia, ali se prije
upotrebe mora ribati.
98

ubar
umbir

Ljetni je ubar neto blai.

Zingiber officinalis je korijen pikantnog
okusa. Uinkovit je protiv kolika, a kao
99

Kelp
aj djeluje protiv prehlade i nadraaja
na kaalj. Po mogunosti upotrijebiti
svjeeg.
Goruica, Ima tamnocrveno/smeih, te utih sjesenf
menki. Pri kupnji senfa odnosno zainskog umaka od goruice treba se dati
prednost onom koji se nudi kao biosenf, to znai da je proizveden s ja
bunim octom i medom umjesto s vins
kim octom i eerom.
Kadulja

Ovalni, s obje strane gusto maljivi listo

vi ljekovite biljke Salvia officinalis da
ju svakom jelu ugodnu aromu. Pri grlobolji moe kadulja udesno djelovati.
Ako se jednostavno vae ili se njome u
obliku aja s limunom grglja odnosno
ispire grlo, djeluje antiseptiki. Taj je
aj isto tako koristan za ope dobro
osjeanje. Kadulja je uspjena pomagaica u stanjima slabosti, pri probavnim
poremeajima i astmi.

Kardamon Sjemena lupina te biljke koja pripada

porodici umbira, ima dosta jak, prirod
ni okus i radi toga se upotrebljava samo
u malim koliinama. Proiuje dah.
100

To je morska alga. Ona sadri velike

koliine organskih minerala i elemenata
u tragovima. U usporedbi s drugim pre
hrambenim namirnicima koje i same
imaju visok sadraj odreenih elemena
ta, sadri kelp mnogostruko vie od to
ga: sadraj joda u kelpu vie je tisua
puta vei nego u mlijeku, sadraj elje
za 72 puta, a sadraj bakra 35 puta vei
nego u jajima, sadraj kalija 2 puta vei
nego u bademima. Kelp se moe u trgo
vini nabaviti ili kao zain u prahu ili
kao sueno lie. Sueni se listovi na
moe, a zatim sitno nasjeckani upotre
bljavaju kao dodatak juhama, umacima
itd.

Kim

Taj je zain prikladan za sve vrste ku

pusa i ukiseljenog. Posebna je vrsta ku
min ili talijanski kim. Djeluje protiv nadimanja.

Klini

Zainski je klini zapravo sueni cvjet

ni pupoljak tropskog drveta Myrtus coriophyllus. Ulje klinia je jako aroma
tino i djeluje antiseptiki. Klinii mo
gu svojim djelovanjem proiavati krv
i upotrebljavati se kao lokalni analgetik
protiv zubobolje.

Komora Ima dugoljaste, blijedozelene sjemenke

okusa slinog anisu. Uinkovit je protiv
nadimanja, osobito kad se pomijea s
anisom i kimom.
Kopar

Perasti listii kopra sa svojim okusom

slinim kimu prikladni su za jela koja se
trebaju samo blago zainiti kimom.

Korjandar Svjei listovi biljke Coriandrum sati

vum imaju jedinstven, otar miris, tako
da je korijandar kao zainsk i biljka
osvojio gotovo sve azijske zemlje. Ljeti
se moe zasadaiti i kod nas. Sjemenke
koje se najee upotrebljavaju mljeve
ne, daju jelima proljetnu aromu. U nji
ma sadrana ulja pomau pri probavi je
la koja sadre krob i korjenastog po
vra.
Krbuljica Mali listovi imaju svje i snaan okus.
Ona je kao zainska biljka osobito po
godna za juhe koje daju energiju.
Kurkuma Aromatini se korijen biljke upotre
bljava kao zain jelima i daje im boju.
Potjee prije svega iz Indije, Zapadne
Indije. Pripada porodici umbira. Ima
diuretiko djelovanje i pospjeuje pro
bavu.
102

Kvasac,
oplemenjeni

Taj se kvasac dobiva iz melase i bogat

je vitaminima B-kompleksa, kao i mineralima. Zahvaljujui svom snanom,
osobitom okusu moe odlino upotpu
niti vlastitit okus ive hrane i opleme
niti jela. 100 g toga kvasca sadri 50 g
bjelanevina, 5 g masti i 31 g ugljikohidrata.

Ljupac

Daje okus slian celeru.

Majina
duica

Thymus vulgaris, veoma poznata ljekovita biljka koja je u rodu s mauranom,

a rado se upotrebljava zajedno s kadu
ljom.

Matinjak Melissa officinalis, ljekovita biljka svje

e arome koja podsjea na limun, pri
kladna je za vone bole, kao i za fine
umake. Od nje se moe osim toga pri
rediti divan aj. Matinjak je od davni
ne poznat kao sredstvo protiv greva. U
njega se nadalje cijeni njegovo tonizirajue djelovanje na eludac, crijevo i
ivani sustav. On isto tako pomae pri
glavobolji i besanici. A pripisuju mu se
i osobine sreivanja tekoa vezanih za
mjesenicu.

103

Mauran

Med

Melasa,
crna

Metvica
ili
paprena
metvica

104

Majina duica (timijan) i mauran spa

daju meu najpoznatije ljekovite biljke.
Moe se upotrijebiti jedna umjesto dru
ge. Mauran je meutim jo neto profi
njenijeg ukusa.
On je uz sueno voe najbolje sredstvo
za zaslaivanje. Treba se dati prednost
medu zdravih pela koje nisu toliko is
koritavane da se moraju hraniti ee
rom.

Mravinac Origanum vulgare je u rodu s mauraili divlji nom, ali snanijeg okusa.
Mukatni Mukatni orai je sjemenka tropskog
orai
drveta Myristica fragrans, nalik na orah
i bogata eterinim uljima. Slui kao za
in. Ima ukusnu i snanu aromu. Oprez
s koliinom koja se stavlja u jelo.
Nori

To je ono to ostane pri proizvodnji ecera, a sadri sve tvari koje nedostaju
eeru. Melasa je bila meutim ugrijavana, sa svim odgovarajuim posljedi
cama tog postupka. No, ona se moe
smatrati sredstvom za uivanje meu
onima koji se prehranjuju prijesnom
hranom. Ima detoksikacijsko djelovanje
(dakle odstranjuje otrov iz organizma) i
potie peristaltiku.
Postoje zelena, engleska i kudrava (kudrava nana). Ona unosi u jela ugodnu
svjeinu. Listovi mente stimuliraju probavni trakt i ublaavaju nadraaj na po
vraanje i muninu. Kae se i da metvi
ca potie ivotnu energiju.

Zove se jo i yakinori, potjee iz Japana

i Koreje. Upotrebljava se u sushiju (suiju) i po tome je poznat. Nori je mors
ka alga bogata mineralima. Beru je ro
nioci ili se uzgaja na mreama. Poslije
branja se ocijedi, osui na suncu i obra
di u listove sline papiru. Treba se pazi
ti da nori bude nepren i nezainjen, te
da ne sadri dodatak glutamata. Postoji
j o i drugo morsko povre koje moe
obogatiti hranu, npr. Seabeans, Dulce,
Wakame itd.

Papar

On je otrog i ljutog okusa. Ima osobinu

nadraivanja ivanog sustava i zato se
u naoj koli ne upotrebljava. Kao na
domjestak se moe preporuiti hren.

Perin

Postoje dvije vrste, talijanski i kudravi.

Petroselinum crispum je veoma omiljen
i kao zain i kao ukras. On ima visoki
105

sadraj vitamina C i klorofila. Perin je

hvaljen i kao prirodni dezodorans.
Piskavica To je u Indiji veoma raireno povre.
Kao sjemenje, klice i listovi blago gor
kasti zain.
Roga

Mukatni Ima neto liniju aromu od oraia.

cvijet
Mnogo se upotrebljava u Inodoneziji.
To je zapravo suena sjemena lupina
mukatnog drveta (ne cvijet!).
afran

Crocus sativus je kralj zaina. Uzgaja se

u Kamiru, panjolskoj i Portugalu, te u
Wallisu. On je najskuplji meu zaini
ma, jer 140000 cvjetova daje samo 1 kg
afrana. Dugo se cijena afrana ravnala
po cijeni zlata.
afran sadri ute i crvene karotinoide
topljive u masti, te uta eterina ulja. To
daje jelima i umacima osim ugodne aro
me i tamniju utu boju. afran potie
probavu i djeluje oputajue na elua
ne miie.

eer

Sve su vrste izoliranih eera nepriklad

ne za prehranu.

eerna
melasa

To je ukuhani sok eerne trske ili eerne repe. On je pun eera koji je
zbog vruine ve dijelom karameliziran.
Ne moe biti preporuiv za prehranu.

Vanilija

Na panjolskom znai vainilla "mahunica"... To su plodovi biljke Vanilla

planifolia, biljke penjaice iz porodice

Plod drveta rogaa (Ceratonia siliqua)

udomaenog u zemljama Sredozemlja,
ima izgled dugake crno-smee mahu
ne. Veoma je ugodnog okusa, lagano
slatkast i bogat vlaknastim tvarima. Si
tno se mljeven upotrebljava i kao nado
mjestak za kakao.

Rumarin Rosmarinus officinalis je cijenjena lje

kovita i zainska biljka, mirisa slinog
tamjanu. On potie vitalnu energiju.
Soj in
umak ili
tamari

Trebalo bi se paziti da je taj umak priro

dno fermentiran, bez umjetnih dataka,
boja i slinog. Prirodni je tamari bogat
enzimima i potpomae probavu. On
istie vlastitu aromu jela i idealna je
alternativa za sol. Tamari sadri vitamin
Bi2-

Sol

106

Najbolje je upotrebljavati morsku sol, i

to u najmanjim koliinama. 5 g soli ve
e 1 1 vode!

107

orhideja koja u tropima raste kao epifit.

Plodovi se beru prije dozrijevanja i su
e. Mlijeni se sok pretvara fermentaci
j o m u cmo-smeu masu snanog i
klasnog mirisa. Najboljom se sortom
smatra burbom vanilija. Pri kupnji se
treba paziti da se nabavi prirodna vani
lija, da se ne pobrka sa sintetiki proiz
vedenim vanilinom.

UZGOJ KLICA, MLADICA I

PREHRANJIVANJE
Klice i mladice su odlina hrana, ne samo zbog
toga to time nismo vezani za godinja doba ni vrt,
ve i zato to one predstavljaju jednu od najbo
gatijih i najvitalnijih ivenih namirnica.
Klice su biljne sjemenke koje su tek poele
klijati.
Mladice su biljne bebe koje su upravo poele
postojati biljkom, ali su tek razvile dva zametna
listia.
Klicama i mladicama je zajedniko da su upra
vo izvojevale pobjedu ivota nad smru, da vie
nikada nee rasti bre nego u toj razvojnoj fazi i
zbog toga nose u sebi golemu energiju. Tu ivotnu
snagu moemo unijeti u svoj organizam. Penica
na primjer klijanjem umnogostruuje sadraj vita
mina za 400 do 600%. Klice i mladice su veoma
njene po svojoj strukturi i stoga lako probavljive.
One imaju visoku enzimsku aktivnost koja u
dremljivoj sjemenki jo ne postoji, te su tako rei
skladite koje postaje tvornicom.
Klice se mogu uzgajati na razne naine: ili u
kupovnim klijalitima, u staklenkama i slinom ili
u vreici za klijanje koja je veoma praktina prije
svega na putovanjima.
109

UZGOJ KLICA

Uzgoj klica u vrei za klijanje

Takva se vrea za klijanje moe nainiti od tila
za zavjese. Da bi se vrea mogla gore stegnuti radi
zatvaranja, uvue se oko njezinog otvora vezica za
cipele. Zatim se postupa na sljedei nain:
1. Sjemenke staviti u vreu za klijanje i ovisno
o veliini sjemenki poloiti na 5-10 sati u svjeu
vodu, najbolje u izvorsku vodu.
2. Vreicu za klijanje uzeti iz vode i objesiti. Da
bi se sprijeilo kapanje, moe se vreica za klijanje
izvana presvui plastinom vreicom, ali se mora
paziti na to da klice dobivaju dovoljno zraka. Sve
se moe objesiti u autu ili privezati na naprtnjau u
sluaju potrebe.

1. Klice moiti u vodi (1.), ovisno o vleiini:

male sjemenke oko 5 sati, vee oko 8 sati, zrna
graha i itarice oko 10 sati.
2. Odliti vodu (2), sjemenke dobro isprati kroz
gazu uvrenu preko otvora staklenke (3.), tada
postaviti staklenku okrenutu otovorom prema dolje
i malo nagnutu ukoso, npr. naslonjenu u stalku za
cijeenje opranog posua (4.). tijekom itavog tog
postupka ostaje staklenka pokrivena tilom za za
vjese, gazom ili drugim, to znai da se odlijevanje
vode i ispiranje sjemenki obavlja kroz gazu ili til.
Tako sjemenke ostaju u staklenci i ne mogu biti otplavljene s vodom. Staklenkom postavljenom na
glavce i ukoso dobivamo zapravo "mini stakle
nik", jer pri klijanju nastaje toplina i zadrava se u
staklenci. U njoj ostaje i vlaga koja bi inae ishla
pila. Suvina voda meutim polako otkaplje. Tako
dobivamo u staklenci optimalnu klimu za klijanje.

3. Vreicu za klijanje s klicama 1-2 puta dnev

no, ovisno o temperaturi, uroniti u svjeu vodu, da
bi se klice isprale.
Uzgoj klica u staklenci
Za uzgoj klica u staklenci potrebna je dakle sta
klenka ili slino s odgovarajuim poklopcem, ko
madi mree protiv komaraca, tila za zavjese ili
gaze koja se navue preko otvora staklenke i uvr
sti gumicom. Zatim se postupa na sljedei nain:
110

Uzgoj klica
111

UZGOJ MLADICA I MLADE PENICE

(PENINE TRAVE)

Prednost je upotrebe mladica u tome da su mo

lekule jo veoma mlade i lako se asimiliraju, a ve
sadre klorofil. Mladice su osobito dragocjene
zbog svog visokog sadraja vode, jer to je najia
voda.
Uzgoj mladica poinje kad proklijaju sjemenke,
analogno postupcima 1-3 pri gore opisanom kli
janju. Zatim se dalje postupa na sljedei nain:
1. u klijalite ili slino stavi se sloj humusa de
beo 2 cm. Ta se zemlja moe obogatiti npr. bra
nom morskih algi.
2. im klice pokau bijele vrke mogu se posi
jati na pripremljenu zemlju, po mogunosti gusto,
ali tako da ne lee jedna preko druge.
3. Klice zaliti. Zemlja treba biti vlana, ali ne
smije biti mokra.
4. Posijano proklijalo sjeme drati 2-3 dana
vlanim i zamraenim, to znai pokriti npr. vla
nom krpom ili slinim.
5. Zatim otkriti i staviti na danje svjetlo. Sva
kodnevno zalijevati, tako da zemlja ostane dobro
vlanom.
6. Nakon 7-12 dana, ovisno o vanjskoj tempera
turi, mogu se mladice brati. Biljice odsjei otrim
noem to nie, to znai blizu zemlje.
112

113

7. Ubrane mladice po mogunosti upotrijebiti

posve svjee. Mladu penicu na primjer odmah
preati i piti.

PRIPRAVLJANJE
iva zemlja, vitalni temelj
U ivoj zemlji ima kamenia, zraka, vode, or
ganskog materijala, kukaca, glista, mikroorganiza
ma i bakterija.
Zdrava, iva zemlja daje zdrave, ive biljke za
zdrave, ive ljude.
Gdje da naemo tu ivu zemlju?
Za uzgoj mladica i mlade penice prikladna je
zemlja iz bjelogorine ume ili dobra, neupropatena vrtna zemlja.
Ta se zemlja moe kompostiranjem uvijek izno
va upotrijebiti.
Kompostiranje u kui omoguava nam to ak i
u gradskom stanu i olakava nabavljanje zemlje zi
mi. K tomu je postupak kompostiranja neovisan o
vanjskoj temperaturi.
Za kompostiranje trebamo sljedei materijal:
3 plastina bureta:
1. bure u koje se stavljaju biljni ostaci
2. bure u procesu kompostiranja
3. bure s prikladnom zemljom
6 opeka
3 posude za sakupljanje suvine tekuine

Uzgoj

mladica

mlade

(penine

trave)

Zatim se postupa na sljedei nain:

Budui da je za proces kompostiranja potreban
zrak, probue se rupe pobonim stijenkama (1.), a

114
115

da bi mogla otjecati suvina tekuina, izbue se

rupe u dnu (2.)- Burad se postave na po 2 opeke
(3) izmeu kojih se gurne posuda za eventualno
istjecanje tekuine (4).
Tada se moe poeti puniti prvo bure. Biljni se
ostaci (5) uvijek slau vrcima korijena prema go
re i prema vani, kako bi se sprijeio daljnji rast.
Poslije svakoga sloja biljnih ostataka stavlja se sloj
otpadaka povra (6). Da bi se pri postupku kom
postiranja sprijeilo vrenje i neugodan miris, ne
smiju se upotrebljavati ostaci voa.
Za proces kompostiranja neophodne su gliste
(7), jer one izmeu ostaloga obogauju zemlju du
ikom, te omoguavaju ivot mikroorganizmima i
bakterijama nunim za ivu zemlju. Gliste se mo
gu ili izvaditi iz gotove kompostirane zemlje i tako
davati dalje iz bureta u bure ili se jednostavno mo
gu upotrijebiti gliste iz vlastitoga uzgoja.

116

IVOTINJSKA BJELANEVINA KAO

UZROK BOLESTI
Meso, riba i mlijeni proizvodi sadre mnogo,
mnogo vie bjelanevine nego stoje ovjek treba.
U dojenakoj dobi kad radi brzog rasta postoji u
ivotu ovjeka najvea potreba za bjelanevinama,
tada je dojene savreno opskrbljeno majinim
mlijekom. Majino mlijeko sadri prosjeno 1,8%
bjelanevine, iz ega se mora zakljuiti d a j e odra
stao ovjek vie nego dovoljno opskrbljen s 2%
bjelanevinskog udjela u hrani. Ona hrana koja po
tjee od ivotinja sadri najveim dijelom daleko
vie od tih 2%, mesa npr. u prosjeku 18-21%. Slje
dea tablica pokazuje sadraj bjelanevine u mlije
ku raznih ivotinjskih vrsta u usporedbi s maji
nim mlijekom ovjeka. Brojke su uzete iz navoda
u literaturi i predstavljaju prosjene vrijednosti.
Suvici bjelanevine u prehrani razgrauju se u
metabolizmu tek nepotpuno, to dovodi do taloe
nja mukopolisaharida i amiloida u tkivu i u kapilarama. Prof. Wendt je uspio u vie od pedeset godi
na istraivakog rada dokazati da ta gomilanja bje
lanevine imaju velikog udjela u nastanku visokog
krvnog tlaka, reume, uloga, alergija, gnojnih ireva, raka, Alzeimerove bolesti i mnogih drugih. Mi
ivimo dakle u vremenu kad prekomjerna potro
nja bjelanevina predstavlja veliku opasnost, dok
se jedina postojea bolest pomanjkanja bjelanevi117

na, kvaiorkor, javlja samo u krajevima gdje vlada

opa neishranjenost, kao npr. u Africi. U vicar
skoj nije posljednjih stoljea poznat ni jedan jedini
sluaj bolesti izazvane pomanjkanjem bjelanevi
na. Suvici bjelanevina nastaju dakako prije sve
ga jedenjem mesa, jaja i mlijenih proizvoda.

ivotinjska se bjelanevina gotovo uvijek kon

zumira ugrijana. Prijesno meso i prijesno mlijeko
tek se rijetko pojavljuju na jelovniku civiliziranog
svijeta. Svakoj se bjelanevini ugrijavanjem znat
no umanjuje vrijednost zbog promjena u njezinoj
strukturi. Biokemiar E.M. Olsen ustanovio je da
se iskoristivost pojedinih aminokiselina njihovim
118

ugrijavanjem sniava izmeu 40 i 60%. Takve neiskoristive aminokiseline dovode do poremeaja u

metabolizmu bjelanevina.
ivotinjska je bjelanevina tua ljudskoj vrsti,
ovjeku koji bi se po prirodi trebao prehranjivati
plodovima, voem. Obrok koji sadri meso, jaja ili
mlijene proizvode dovodi do zantnog porasta
koncentracije bijelih krvnih tjeleaca u krvi. Ona
imaju zadatak odstranjivati iz krvi otrovne i ljud
skoj vrsti strane tvari. Pri prehrani prijesnom bilj
nom hranom ne javlja se takva probavna leukocitoza. Na taj nain ivotinjska bjelanevina znatno
optereuje imunoloki sustav. Alergije i drugi fun
kcionalni poremeaji imunolokog sustava uzroko
vani su u prvom redu unosom u organizam bjelan
evina tuih ljudskoj vrsti, dakle koje ovjeku ne
odgovaraju, te stoga nepovoljno utjeu na njegovo
zdravlje. Prijesnom hranom bez ivotinjskih bjel
anevina moe se za 1-2 godine izlijeiti svaka
alergija.
to se tie mlijenih proizvoda, treba se dodati
da je ovjek jedino bie koje u odraslom stanju
uzima u sebe majino mlijeko i jo k tomu druge,
ivotinjske vrste! Nijedan majmun ne muze anti
lope da bi se prehranjivao njihovim mlijekom.
Tvrdnja da mi trebamo kravlje mlijeko, kako bi
smo postali veliki i jaki, ne moe biti tona ve za
to to upravo ovjekoliki majmuni raspolau pro
ba vnim traktom koji je veoma slian naem ljud119

skom, i zato to je impanza oko pet puta snaniji

od odraslog, snanog mukarca, i to bez kravljeg i
antilopinog mlijeka.
Jaja su tekue meso i ako su oploena, tada su
fetusi i embriji ptica. Neoploena su jaja menstruacijski otpad. I kokoi imaju - poput veine ens
kih bia - sposobnost izbacivati menstruacijom
otrove u krvi. To objanjava zato moe jaje biti
zatrovano salmonelama, a da koko ne pokazuje
znakove oboljenja. Menstruacija je i u ovjeka
proces ienja, pri emu je teka menstruacija
najee povezana s poveanim sadrajem otrova
u krvi. Jaja sadre osim toga 12 puta veu koncen
traciju bakterija truljenja nego pasji izmet. U pri
rodi je predvieno da se neoploeno jaje to bre
ukloni. Odmah poslije izbacivanja jajeta i poslije
uginua ivotinje poinju djelovati bakterije trulje
nja. Te bakterije truljenja razviju otrove koji se po
mijeaju s krvlju mesodera i negativno utjeu na
sve njegove organe. Sljedea lista pokazuje broj
bakterija truljenja po 1 gramu mesa ili jajeta:

ivotinjske prehrambene namirnice sadre osim

bjelanevina koje ne odgovaraju ljudskoj vrsti, vi
e otrova iz okolia nego osnovne biljne prehram
bene namirnice, kao to su voe, povre i itarice.
Zbog modernog naina dranja ivotinja sadre
meso, jaja i mlijeni proizvodi antibiotike, pestici
de, psihofarmake, a prije svega antistresne hormo
ne (jer su ivotinje pod stalnim stresom) u znatnim
koliinama. Nije dakle udo d a j e zdravstveno sta
nje naroda koji ive vegetarijanski mnogo bolje od
naroda civiliziranog svijeta. Amerika akademija
znanosti dola je poslije temeljitih istraivanja do
sljedeeg zakljuka:
ISTI VEGETARIJANCI KOJI NE JEDU NI
MESO NI MLIJENE PROIZVODE, IVE
MNOGO ZDRAVIJE OD OSTATKA PU
ANSTVA.
Priroda kao nepogreiva uiteljica pokazuje
nam u sljedeoj usporedbi mesodera i biljodera
da ovjek posve oito pripada biljoderima.

Mesoderi
Zubi

Sjekutii nedovoljno razvijeni; kutnjaci

dugi, iljati i otri.

eljust

Pokret gore dolje za kidanje ili grizenje.

120
121

Slina

Kisela slina za probavu ivotinjskog

proteina. Nedostaje enzim ptijalin koji
razgrauje krob.
eludac Jednostavna, okrugla vrea koja izluu
je deset puta vie solne kiseline nego u
vegetarijanaca.
Debelo
kratko i ravno; predvieno za brzo izbacrijevo
civanje izmeta, ne za probavu.
Bubrezi
Mnogo aktivniji nego u onih koji jedu
samo prijesnu biljnu hranu. Izluuju 10
do 15 puta vie mokrane kiseline.
Ruke
Kande za ubijanje i kidanje na koma
de.
Koa

Mokraa

Nema znojenja kroz kou, viak vlage

izluuje se putem mjehura, tjelesna se
temperatura regulira disanjem. Nema
pora.
Kisela. Odbojni vonj.

Biljoderi (ovjek i ivotinja)

Zubi
eljust
Slina
eludac

sjekutii dobro razvijeni; kutnjaci za

drobljenje i mljevenje.
Pokret mljevenja (postrance).
Visoko razvijen sustav. Alkalina slina
za razgradnju kroba.
Duguljastog oblika, sloene strukture;
pripojen dvanaesnik.

Debelo
crijevo
Bubrezi
Ruke
Koa

Mokraa

Dugako i zavojito; tu se zgunjava odnosno formira izmet.

Mogu izluivati samo onu mokranu
kiselinu stoje stvara samo tijelo.
Prsti za branje voa.
Znojenje putem koe za regulaciju tje
lesne temperature i za izluivanje pre
komjerne vlage. Ima pore.
Alkalina. Nema odbojni vonj.
(Iz "Psycho-Physiotherapie",
autor dr. T. De la Torre)

Promislimo i o tome da na ovoj naoj Zemlji dr

imo vie ivotinja za koritenje nego to na njoj
ivi ljudi. Sve te ivotinje moramo hraniti, da bi
smo naposljetku pojeli njihova tijela! A potrebno
je 7-10 kg biljnih proteina da bi se dobio 1 kg i
votinjskih proteina i dobrih 10 biljnih kalorija za 1
ivotinjsku kaloriju. 1 kg penice treba oko 110 lit.
vode; za 1 kg goveeg mesa potrebno je meutim
oko 20.000 lit.! Jedemo li prijesnu biljnu hranu,
trebamo ca. 4-5 puta manje biljaka nego pri pre
hrani kuhanom, vegetarijanskom hranom. Pritom
2/3 ovjeanstva gladuju!
To su injenice koje tjeraju na razmiljanje.

122
123

BILJNA HRANA
"Evo. dajem vam sve bilje to se sjemeni, po
svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose
svoje sjeme: neka vam budu za hranu".
(Post 1,29-30).
ovjek je jedino ivo bie na Zemlji koje kuha
svoju hranu i time je ubija prije nego stoje pojede.
Od ca. 42 - 44C propada ivot u biljci. Od te
se temperature drastino smanjuje svjetlosna ener
gija i postupkom kuhanja gube ivene namirnice
- to znai namirnice za ivot - preko 8 5 % svoje
hranjivosti. Minerali postaju netopljivima i taloe
se u krvnim ilama, a slino je i s bjelanevinom
koja se ugrijavanjem zgruava i k tome prekiseljuje krv. Time je pripremljeno plodno tlo za mnoge
bolesti.
Kad priroda ne bi toga bila svjesna, obdarila bi
nas kuhanom hranom.
Na temu "iva hrana" moe se preporuiti slje
dea literatura:
-

"Selber keimen", poglavlje "Ein lebendiger

Organismus braucht lebendige Nahrung",
autor Reiner Schmid.

"Vegetarische Rohkost", Gregor Wilz.

SOK MLADE PENICE (PENINE TRAVE)

Prije 12.000 godina bilo je na potonulom konti
nentu Atlantidi prorokovano da e neka veoma
udaljena generacija spoznati pravu ljekovitost soka
mlade penice, kad bude dan klju za to, kako bi se
ugroena civilizacija ouvala od propasti.
Mi vjerujemo da smo dobili taj klju.
Dr. Earp Thomas iz Bloomfield Laboratoriuma
u New Jerseyu, SAD, izolirao je iz soka mlade
penice vie od stotinu tvari, meu njima sve po
znate minerale, arninokiseline, vitamine, te 75
daljnjih elemenata u tragovima. Tih je tvari naao
u toj peninoj travi U veoj koncentaciji nego u
samom sjemenu.
1 dl soka mlade penice odgovara ca. 2 kg naj
boljeg povra.
Mlada penica sadri osim toga velik broj enzi
ma, meu njima enzim P4D1, to gaje otkrio i izo
lirao dr. Kubota u Japanu. Dotada se nije pozna
valo ni jedno jedino sredstvo u prirodi ili u kemiji
za poticanje DNK (dezoksiribonukleinske kiseli
ne). Taj je tajanstveni enzim sposoban stimulirati
sustav obnove DNK. Enzimi P4D1 djeluju isto ta
ko na obnovu DNK oteene rendgenskim zraka
ma. Oni smanjuju utjecaje radioaktivnog zraenja
koje oteuje stanice, usporavaju proces starenja,
stabiliziraju imuniloki sustav i djeluju protiv ra
zvojnog procesa raka.

124

125

Mlada penica sadri osim toga veoma visok

udio klorofila koji ini oko 70% svih u njoj po
stojeih tvari. Klorofilom se moe za veoma krat
ko vrijeme izlijeiti slabokrvnost. Klorofil je ista
sunana energija koja se stvara fotosintezom i po
hranjuje u biljci. Molekule klorofila su po kemijs
kom sklopu veoma sline hemoglobinu. Tajna je u
spajanju hemina (daje krvi crvenilo) koji ima u
sebi tro valentno eljezo kao sredinji atom i s
druge strane klorofila koji ima u sebi magnezij kao
sredinji atom, s proteinom (vidi donji prikaz "Us
poredi klorofil s hemoglobinom). Zelena je biljna
krv dakle temelj za tvorbu krvi, zdravlje krvi, do
bro opskrbljene tjelesne stanice i organe. Tako je
dakle sok mlade penice odlino sredstvo za ie
nje i lijeenje krvi. Nijedan ovjek nije zdraviji od
svoje krvi, jer ona je nositeljica ivota.
No, i za mladu penicu vrijedi da je onoliko
dobra koliko je dobro njezino sjeme iz kojeg je ni
knula. Zbog toga se pri kupnji treba paziti da bude
svakako iz biolokog uzgoja, jer novije sorte us
pijevaju na alost samo uz pomo kemijskih sred
stava i tako je ve sjeme zatrovano umjetnim
sredstvima za gnojenje i prskanje. Za poljoprivred
nike bi bilo preporuivo da upotrebljavaju sjeme
starijih, domaih sorti iz vlastitog uzgoja, kako bi
u bliskoj budunosti jo uvijek imali pod nadzo
rom kakvou sjemena.
126

ma. Kvalitativno najbolji rezultat u soku pokazuje

velika sestra penice, pir (samo u pljevi sposobna
za klijanje).

DODACI

Uzgoj mlade penice odnosno penine trave

opisan je u poglavlju 4., "Uzgoj klica i mladica".
TUMA ZNAENJA RIJEI
Kao literatura je veoma preporuljiva knjiica
"Weizengrasseft, Medizin fiir ein neues Zeitalter"
Reinera Schmida, Verlag Ernahrung und Gesundheit, Leostrasse 14, 8000 Miinchen.

Bioloki
Uzgoj biljaka bez kemijskih sredstava za gnoje
nje i prskanje. Bez kemijskih konzervansa.
Chi (voni chi)
ivi, prirodni, fermentirani napitak bogat enzi
mima, djeluje poticajno i pripomae postizanju
unutarnjeg sklada; prevreo s bio-voem i biljem,
punjen neugrijan. Zbog naknadnog vrenja u boci
lagano muzirajui. Chi moe mnogim receptima
nadomjestiti rejuvelac. U receptima je bio upo
trijebljen voni chi. Sada ima i chija s cvjetovima
(bazginim i drugim).
Dehidrator
To je naprava za suenje koja sui s maksimalno
45C toplog zraka. Suenje se moe provoditi i u
krunoj pei ili u penici tednjaka pri 50C; pri
tom se vrata ostavljaju malo otvorena, da moe is
hlapiti vlaga.

128
129

Majoneza
Mi upotrebljavamo samo majonezu bez jaja
koju sami pripravljamo (vidi recept u poglavlju
Umaci).
Pire od badema
Upotrebljavaju se nepreni bademi.
Rejuvelac
Vidi recept u poglavlju Napici. Umjesto rejuve
laca moe se u mnogo recepata upotrijebiti fer
mentirani napitak chi.
Seed Cheese
Sir od sjemenki, idealni nadomjestak za sir (vidi
recept u poglavlju Kruh, Namazi za kruh, ips itd.)
Vanilija u prahu
Prirodne mahune vanilije usitnjene u prah.

130