You are on page 1of 13

Finansijka trite Blanchordov model

MSc. Emin Neziraj

Cijene obveznica i prinosi


obveznica

Obveznice se razlikuju u dvije temeljne dimenzije:


Bankrotni rizik je rizik, da emitent obveznice nee
platiti puni iznos obean obveznicom.
Dospijee je vrijeme nakon kojega se emitent obvezuje
platiti iznos na koji obveznica glasi imaocu obveznice.
Obveznice razliitih rokova dospijea imaju cijene, a s
njima povezana kamatna stopa naziva se prinos do
dospijea ili jednostavno prinos.

Cijene obveznica i prinosi obveznica


Krivulje prinosa u SAD-u: 1. studeni 2000.i1. lipanj 2001.
Krivulja prinosa, koja je lagano opadala u studenom
2000., otro se uspinjala sedam mjeseci kasnije.
Relacija izmeu dospijea i prinosa naziva se
krivulja prinosa, ili terminska struktura kamatnih
stopa.

Vokabular trita obveznica


Dravne obveznice su obveznice, koje izdaje sama
drava ili njezine agencije.
Korporativne obveznice su obveznice, koje izdaju
tvrtke.
Rejtinzi obveznica su ocjene, koje objavljuju Standard
and Poor's Corporation i Moody's Investors Service.
Premija je razlika izmeu kamatnih stopa plaenih na
danu obveznicu i obveznicu s

Vokabular trita obveznica


Obveznice s visokim bankrotnim rizikom se esto
nazivaju junk bonds.
Obveznice, na kojima je obeano jednostruko plaanje
po dospijeu nazivaju se diskontirane obveznice. To
jednostruko plaanje se naziva face value obveznice.
Obveznice, na kojima su obeana viestruka plaanja do
dospijea i jednostruko plaanje po dospijeu se
nazivaju kuponske obveznice. Ta se plaanja nazivaju
kuponska plaanja.

Vokabular trita obveznica


Omjer kuponskog plaanja i face value obveznice se
naziva kuponska stopa.
Prinos kupona je omjer kuponskog plaanja i cijene
obveznice.
Vijek obveznice predstavljaju svi periodi do njezina
dospijea.

Dravna obveznice SAD-a se klasificiraju prema


dospijeu:
Treasury bills ili T-bills: do jedne godine.
Treasury notes: od jedne do deset godina.
Treasury bonds: deset i vie godina.
Obveznice uobiajeno isplauju fiksne nominalne
iznose. Meutim postoji i tip obveznica, koje se nazivaju
indeksirane obveznice, koje isplauju iznose
korigirane za stopu inflacije.

Cijene obveznica kao sadanje


vrijednosti

Arbitraa i cijene obveznica


Povrat od dranja jednogodinjih i dvogodinjih
obveznica za jednu godinu

For every dollar you put in one-year bonds, you will get
(1+ /i) dollars next year.
For every dollar you put in two-year bonds, you can
expect to receive $1/$P2f times $Pe1f+1 dollars next year
Ukoliko drimo dvogodinje obveznice, cijene po kojoj ih
namjeravamo prodati sljedee godine je nesigurna
rizina.

Hipoteza oekivanja govori, da investitori vode


rauna jedino o oekivanom povratu.
Ako obveznice nude jednaki oekivani jednogodinji
povrat, tada je:

Arbitrani odnosi su odnosi, koje oekivani prinos dije


razliite imovine izjednauju.
Arbitraa podrazumijeva, da je dananja cijena
dvogodinje obveznice sadanja vrijednost oekivane
cijene iste obveznice sljedee godine.

You might also like