Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I
ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

Zagreb, sijeanj 2006.

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Sadraj:

1.

UVODNI DIO.......................................................................................................................1-1
1.1
1.2
1.3

2.

STATISTIKA PRIRODA EMC I EC .............................................................................................. 1-2

VRSTA PRENAPONA ................................................................................................................... 1-3
PRENAPON I DIELEKTRINA VRSTOA .................................................................................... 1-4

METODA PRORAUNA PROGRAMA EMTP ................................................................2-1

2.1
2.2
2.3
2.4
2.5

MOGUNOSTI EMTP PROGRAMA .............................................................................................. 2-1

METODA RJEAVANJA U EMTP PROGRAMU ............................................................................. 2-1
INDUKTIVITET ............................................................................................................................ 2-3
KAPACITET ................................................................................................................................ 2-4
RAUNSKI POSTUPAK ................................................................................................................ 2-7

Ukupni broj stranica: 15

Sadraj

stranica: 1

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

1.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

UVODNI DIO

Udar groma i sklopne operacije u VN (visokonaponskim) mreama stvaraju prijelazne struje

koje uzrokuju pojavu prenapona u VN sustavima i upravljakim elektronikim krugovima. Njihov utjecaj
ovisi o amplitudi; on moe biti neznatan ili pak moe uzrokovati krive operacije ili ak kvarove.
Prijelazni prenaponi izazivaju utjecaje o kojima treba voditi rauna prilikom provoenja postupka
koordinacije izolacije (engl. isolation coordination IC) opreme, kao i mjera elektromagnetske
kompatibilnosti (engl. electromagnetic compatibility EMC) u postrojenjima elektroenergetskog sustava.
Kako bismo se suoili s ovim problemima preporuke elektromagnetske kompatibilnosti daju pregled
aktivnosti iji je cilj usklaivanje poremeaja u sustavu i izdrljivosti sustava s obzirom na te poremeaje.
Usklaivanje se moe izvesti smanjivanjem poremeaja, poveanjem izdrljivosti sustava, ili
kombinirano. U veini sluajeva izbor ovisi o ekonomskim aspektima.
Elektromagnetska kompatibilnost obuhvaa tri osnovna aspekta:

izdrljivost sustava u odnosu na veliinu poremeaja koji sustav moe podnijeti,

emisija koja se bavi s poremeajima emitiranim iz jednog sustava u drugi,

elektromagnetski okoli koji se bavi s proraunima veliine poremeaja na mjestima gdje bi

sustav trebao funkcionirati.

Posljednja toka ukljuuje dva aspekta: poremeaji koji dolaze oienjem ili sustavom uzemljenja i
poremeaji uslijed zraenja koji stvaraju prijelazne pojave u elektronikoj opremi. U daljnjem tekstu
povezati emo posljednji od tri navedena aspekta s prijelaznim prenaponima u VN mreama.
Koordinacija izolacije energetskog sustava obuhvaa dvije temeljne komponente i to :

dielektrina vrstoa opreme (bavi se veliinom prenapona koje oprema moe izdrati bez pojave
preskoka ili proboja);

prenaponski poremeaji (bavi se izraunavanjem amplituda prenapona na mjestima u mrei gdje

e oprema biti postavljena)

Aspekt elektromagnetskog zraenja koji je prisutan u EMC, a nije u IC, moe se povezati s prijelazom
prenaponskih poremeaja s jednog naponskog nivoa na drugi.
U daljnjem tekstu razmotriti e se prijelazni prenaponi uslijed udara groma i sklapanja.

1. Uvod

stranica: 1-1

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

1.1

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

STATISTIKA PRIRODA EMC I EC

Svojstvo problematike EMC i IC je da su promatrane fizikalne pojave statistike prirode.

Vjerojatnost pojave poremeaja opada s porastom amplitude i teko je precizno odrediti maksimalnu
amplitudu. Zbog toga se prilikom projektiranja oprema odabire na temelju vjerojatnosti pojave
poremeaja. Na slici 1. prikazana je funkcija f0(U) to je ili vjerojatnost pojave prenapona amplitude U
(IC) ili amplituda poremeaja (EMC), a Pa(U) je vjerojatnost proboja izolacije ili pogrenog djelovanja
(ukupna vjerojatnost osjetljivosti za EMC) pri naponu U. Vjerojatnost kvara ili pogrenog djelovanja
izraunava se kao konvolucija ovih dviju funkcija.

Slika 1.1. Proraun vjerojatnosti dielektrinog kvara ili kvara EMC

Meutim, matematika definicija ne smije sakriti problem. Zanimljivi dijelovi grafova za obje funkcije su
na podruju malih vjerojatnosti. Ova su podruja slabo poznata i vjerojatnost kvara jako ovisi o obliku
ovih krivulja. Treba naglasiti da pouzdanost ovih procedura ovisi o to boljem proraunu poremeaja i
izolacione vrstoe. Usklaivanje izmeu izolacione vrstoe i poremeaja proraunato je statistikim
pristupom budui korisnik esto doputa odreeni postotak kvarova u sustavu raunajui na niu cijenu
opreme.
U daljnjem tekstu, panja e biti posveena poremeajima, koje obuhvaa EMC i IC, uslijed udara groma
ili prijelaznih prenapona u mrei.

1. Uvod

stranica: 1-2

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

1.2

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

VRSTA PRENAPONA

Podjela prenapona u skladu s definicijama prenapona koje su dane u preporukama meunarodne

elektrotehnike komisije (engl. international electrotechnical comision) IEC 71 1 je slijedea:
Prenapon je svaki napon izmeu faze vodia i zemlje ili izmeu dva fazna vodia, ija je vrna vrijednost
vea od odgovarajue vrne vrijednosti najvieg napona opreme. Dakle, za bilo koju konfiguraciju
izolacije, prenapon je bilo koji napon na stezaljkama opreme vei od vrne vrijednosti napona industrijske
frekvencije koji postoji kada je na svim faznim prikljunicama opreme narinut najvii napon za koji je
oprema dimenzionirana. Ukoliko nije precizno definirano, kao to je to za odvodnike prenapona, iznos
prenapona izraen u p.u. odnositi e se na Um 2/3.
Naponi i prenaponi podijeljeni su prema obliku i vremenu trajanja. Podijeljeni su u sljedee skupine:
(Tablica 1-1.).
Tablica 1-1. Vrste napona i ispitivanje

Trajni napon: napon industrijske frekvencije i konstantne efektivne vrijednosti, trajno narinut na bilo koji
par prikljunica neke konfiguracije izolacije,
Prolazni prenapon: prenapon industrijske frekvencije, relativno dugog trajanja, moe biti priguen ili
nepriguen. U nekim sluajevima frekvencija moe biti nekoliko puta manja ili vea od industrijske
frekvencije.
Prijelazni prenapon: kratkotrajni prenapon (trajanja nekoliko milisekundi i manje), oscilirajui ili ne,
obino jako priguen. Prijelazni prenaponi mogu se podijeliti na:
Udarni napon sa sporim elom: prijelazni prenapon, obino neusmjeren, s vremenom maksimuma 20s <
Tp < 5000s, i trajanjem hrpta T2 < 20 ms,
Udarni napon sa brzim elom: prijelazni prenapon, obino neusmjeren, s vremenom maksimuma 0,1s <
T1 < 20s i trajanjem hrpta T2 < 300 s i

1. Uvod

stranica: 1-3

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Udarni napon sa vrlo brzim elom: prijelazni prenapon, obino neusmjeren, s vremenom maksimuma Tf <
0,1 s, ukupnog trajanja < 3 ms i sa superponiranim oscilacijama frekvencije 30 kHz < f < 100 MHz.
Kombinirani prenapon koji se sastoji od dvije (ili vie) komponenti napona istovremeno narinutih izmeu
svake od dviju faznih prikljunica izolacije i zemlje. Definiran je s komponentom vie vrne vrijednosti.
U stvarnosti su svi prenaponi najee kombinirani prenaponi.
Postoji jo jedan naponski poremeaj kojeg IEC ne definira za izmjenine sustave: istosmjerni napon.
Takvi poremeaji uzrokovani su nabojem nastalim uslijed isklapanja kondenzatora. Takav istosmjerni
napon (ak vei od 1 p.u.) moe utjecati na ponaanje izolacije opreme kada je u kombinaciji s drugim
prenaponima.

1.3

PRENAPON I DIELEKTRINA VRSTOA

Na slici 1.2. prikazane su, u ovisnosti o vremenu, amplitude razliitih prenapona koji se
pojavljuju tijekom standardnih operacija u mrei. Razliita podruja odgovaraju razliitim klasama
prenapona: (i) trajni napon industrijske frekvencije, (ii) prolazni prenaponi, (iii) prijelazni prenaponi sa
sporim elom, (iv) sa brzim elom, (v) sa vrlo brzim elom.
Za prijelazne prenapone iscrtano su oznaeniprenaponi uslijed sklopnih operacija, a punom crtom
atmosferski prenaponi. Openito, u normalnim pogonskim uvjetima vrijedi: to je vee vrijeme trajanja
prenapona, to je manja njihova amplituda.
Ovakav opadajui karakter posljedica je svojstava unutarnje izolacije opreme. Za unutarnju izolaciju
podnosivi napon opada neprekidno s trajanjem prenapona (krivulja A na slici 1.2. profil podnosivog
napona unutarnje izolacije). Dakle, zbog koordinacije izolacije, mree se projektiraju tako da u
normalnim pogonskim uvjetima krivulja ovisnosti amplituda prenapona o vremenu ima opadajui
karakter. Brzina opadanja ovisi o srednjoj vrijednosti smanjenja prenapona za vrijeme rada. Slika 1.2.
prikazuje i karakter podnosivog napona zranog raspora s obzirom na trajanje prenapona.

Slika 1.2. Tipine maksimalne amplitude klasa faznih prenapona u VN stanicama i tipine krivulje
podnosivog napona unutarnje izolacije (A:papir) i zranih raspora (B manji od 2m, C: vei od 2m) /3/ (1
p.u. = Um 2/3)

1. Uvod

stranica: 1-4

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Tri su mogua uzroka prijelaznih prenapona:

udar groma koji stvara udarne prenapone sa brzim ili veoma brzim elom,

sklapanja prekidaa i rastavljaa koja stvaraju prenapone sa sporim, brzim ili veoma brzim elom,

kvarovi koji uglavnom stvaraju prenapone sa sporim elom.

Meu svim prenaponima, prilikom dielektrinog dimenzioniranja opreme za nie naponske nivoe (Um <
300 kV), od interesa su oni uslijed udara groma. Uglavnom, prijelazni prenaponi su glavni izvor problema
elektromagnetske kompatibilnosti za elektroniku opremu u VN postrojenjima.

1. Uvod

stranica: 1-5

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

2.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

METODA PRORAUNA PROGRAMA EMTP

Izvorna metoda prorauna u EMTP programu bazirana je na rjeavanju valne jednadbe za

idealni vod prema DAlembert-ovom opem rjeenju. Nepoznati naponi vorita raunaju se u jednakim
vremenskim intervalima t, rjeavanjem sustava linearnih algebarskih jednadbi. Prvotnu metodu i
verziju ovog programa razvio je H. W. Dommel. U proteklih vie od trideset godina program je
neprestano razvijan i unapreivan, tako da su danas njegove mogunosti proirene na rjeavanje brojnih
raznovrsnih problema. S druge pak strane ovaj je program viestruko testiran i provjeravan.

2.1

MOGUNOSTI EMTP PROGRAMA

Osim prijelaznih pojava EMTP programom mogu se raunati i stacionarne prilike. Prije
rjeavanja prijelaznih pojava dobro je izraunati poetno stacionarno stanje kao provjeru zadavanja
ispravnosti nadomjesne sheme elektrinog kruga.
Prijelazne pojave mogu se raunati u krugovima s proizvoljnom konfiguracijom koncentriranih
parametara (R, L i C). Elektrina mrea moe sadravati prepletene ili neprepletene prijenosne vodove,
nadomjetene raspodijeljenim parametrima. Gubitke u njima mogue je uzeti u obzir pomou
koncentriranog otpora. Postoji mogunost
uzimanja u obzir frekvencijske zavisnosti parametara
prijenosnog voda. Takoer se moe modelirati nelinerne otpornike (odvodnike prenapona), te nelinearne
prigunice s zasienjem. Otvaranjem ili zatvaranjem sklopke mogu se simulirati manipulacije s
prekidaima, kao i iskrita.
Naponski ili strujni izvori zadaju se kao sinusoidalna, impulsna ili step funkcija. Izvor moe predstavljati
i funkcija proizvoljnog oblika, koja se zadaje pojedinanim tokama. Moe se uzeti o obzir utjecaj
zaostalog naboja na prijenosnom vodu.
U okviru EMTP programa postoje programski moduli, za modeliranje pojedninih komponentni, poput
prijenosnih vodova, kabela, odvodnika prenapona, energetskih transformatora.

2.2

METODA RJEAVANJA U EMTP PROGRAMU

Ovdje e se ukratko opisati princip metode na kojoj je zasnovan EMTP program.

Parametri idealnog prijenosnog voda su jedinini induktivitet L i kapacitet C, dok su gubici zanemareni
(R=G=0). Valne jednadbe za napon i struju mogu se napisati u obliku:

2U
2U
=
LC
x 2
t 2

(2.1)

2I
2I
=
LC
x 2
t 2

(2.2)

Ope rjeenje jednadbi (1) i (2) prema dAlembertu glasi:

pri emu je: Z v =

I ( x, t ) = f1 ( x vt ) + f 2 ( x + vt )

(2.3)

U ( x, t ) = Z v f1 ( x vt ) Z v f 2 ( x + vt )

(2.4)

L
valni otpor, a v =
C

2. Metoda prorauna programa EMTP

1
brzina irenja vala prijenosnim vodom.
LC
stranica: 2-1

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

U jednadbama (2.3) i (2.4) predstavljaju f1 (x-vt) i f2 (x+vt) proizvoljne funkcije varijabli (x-vt) i
(x+vt). Fizikalna interpretacija funkcije f1 (x-vt) je putni val koji se kree brzinom v u odlazeem smjeru,
dok funkcija f2 (x+vt) predstavlja putni val koji kree u povratnom smjeru.
Mnoenjem jednadbe (2.3) sa Zv i njenim zbrajanjem, odnosno oduzimanjem od jednadbe (2.4) slijedi:

U ( x, t ) + Z v I ( x, t ) = 2 Z v f1 ( x vt )

(2.5)

U ( x, t ) Z v I ( x vt ) = 2 Z v f 2 ( x + vt )

(2.6)

U nastavku e se ukratko obrazloiti interpretacija gornjih jednadbi.

Prema jednadbi (2.5) je izraz (U+Zv I) konstantan ukoliko je (x-vt) konstantno, a prema jednadbi
(2.6) je izraz (U-Zv I) konstantan ako je (x+vt) konstantno. Za fiktivnog promatraa koji putuje odlazeim
valom brzinom v biti e izraz (x-vt) konstantan, tj. s porastom vremena t poveavati e se i udaljenost x,
a na taj nain je konstantan i izraz (U+Zv I). Slino tome je i izraz (U-Zv I) konstantan za fiktivnog
promatraa koji putuje zajedno s povratnim valom, budui da je za njega izraz (x+vt) konstantan.
Vrijeme prolaska vala prijenosnim vodom je:

= d / v = d LC

(2.7)

pri emu d predstavlja duljinu voda. Za fiktivnog promatraa koji naputa vor m u trenutku t- izraz
(U+Zv I) mora ostati isti kada stigne u vor k u trenutku t , tj.

U m (t ) + Z v im,k (t ) = U k (t ) + Z v (ik ,m (t ))

(2.8)

U gornjoj jednadbi za struje vrijede oznake prema slici 2.1. Struje ik,m i im,k su protivno usmjerene.
Slijedi jednadba za struju ik,m:

ik ,m (t ) = (

1
)U k (t ) + I k (t )
Zv

(2.9)

im,k (t ) = (

1
)U m (t ) + I m (t )
Zv

(2.10)

i analogno

s ekvivalentnim strujnim izvorima Ik i Im koji su u vremenu t poznati otprije iz trenutka t-,

I k (t ) = (
I m (t ) = (

1
)U m (t ) im,k (t )
Zv

1
)U k (t ) ik ,m (t )
Zv

(2.11)

(2.12)

Slika 2.1 prikazuje odgovarajuu ekvivalentnu mreu valnih impedancija, koja potpuno opisuje idealni
vod bez gubitaka, na njegovim krajevima. Topoloki krajevi nisu povezani; prilike na jednom kraju u
odnosu na drugi oituju se indirektno preko ekvivalentog strujnog izvora I , uz vremenski pomak .

2. Metoda prorauna programa EMTP

stranica: 2-2

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Slian pristup moe se iskoristiti za proraun s koncentriranim parametrima L, C i R.

0
Prikljuak m

Prikljuak k
0
(a)

+ 0
Uk(t)

ik,m

im,k(t)

Z0

I k(t-)

I m(t-)

Z0

Um(t)

0
(b)

Slika 2.1. (a) Idealni prijenosni vod; (b) ekvivalenta mrea sa impedancijama.

2.3

INDUKTIVITET
Za induktivitet L grane k, m prema slici 2.2 moe se napisati jednadba:

U k U m = L(

dik ,m
dt

(2.13)

koja se mora integrirati od poznate vrijednosti u vremenskom trenutku t-t do nepoznate vrijednosti u
trenutku t:
t

1
ik ,m (t ) = ik ,m (t t ) + (U k U m )dt
L t t

(2.14)

Gornji integral se rijeava koritenjem trapezoidnog pravila:

ik ,m (t ) =

t
[U k (t ) U m (t )] + I k ,m (t t )
2L

(2.15)

pri emu je opet ekvivalentna struja Ik,m poznata otprije:

I k ,m (t t ) = ik ,m (t t ) +

2. Metoda prorauna programa EMTP

t
[U k (t t ) U m (t t )]
2L

(2.16)

stranica: 2-3

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Ekvivalentna mrea valnih impedancija koja odgovara izrazu (2.16) prikazana je slikom 2.2.

Slika 2.2. (a) Induktivitet, (b) Ekvivalentna mrea impedancija

2.4

KAPACITET
Na slian nain tretira se kapacitet grane k,m (slika 2.3). Vrijedi:
t

U k (t ) U m (t )

1
=
ik ,m (t )dt + U k (t t ) U m (t t )
C t t

(2.17)

Ponovnom upotrebom trapezoidnog pravila slijedi:

ik ,m (t ) =

2C
[U k (t ) U m (t )] + I k ,m (t t )
t

(2.18)

pri emu je:

I k ,m (t t ) = ik ,m (t t )

2. Metoda prorauna programa EMTP

2C
[U k (t t ) U m (t t )]
t

(2.19)

stranica: 2-4

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Slika 2.3. (a) Kapacitet, (b) Ekvivalentna mrea impedancija

Otpor je jednostavno predstavljen Ohmovim zakonom:

ik ,m (t ) =

1
[U k (t ) U m (t )]
R

(2.20)

C
i13 i14

vod bez gubitaka

i21

Z 0*

i12

R
5

i15
i1

Slika 2.4. Skup komponenti mree prikljuenih u voru 1

Ako se svi elementi mree nadomjeste ekvivalentim mrenim impedancijama, jednostavno se moe
postaviti jednadba za struje u voru 1, prema slici 2.4:

i12 (t ) + i13 (t ) + i14 (t ) + i15 (t ) = i1 (t )

2. Metoda prorauna programa EMTP

(2.21)
stranica: 2-5

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Jednadbe (2.9), (2.10), (2.15), (2.18), (2.20) supstituiraju se u lijevu stranu jednadbe (2.21), nakon ega
slijedi:

1 t 2C 1
t
2C
1

U 4 (t ) U 5 (t ) =
+
+
+ U 1 (t ) U 3 (t )
2L
t
R
Z v 2 L t R
i1 (t ) I12 (t ) I13 (t t ) I14 (t t ) I15 (t t )

(2.22)

Jednadba (2.22) je linearna, algebarska jednadba s nepoznatim naponima. Vrijednosti na desnoj strani
jednadbe izraunate u vremenu t- t poznate iz prethodnog koraka.
Za bilo kakvu mreu sa n vorova moe se napisati sustav od n jednadbi.
Najbolje je jednadbe prikazati u matrinom obliku:

[Y ][U (t )] = [i(t )] [I ]

(2.23)

pri emu je:

[Y] = n x n simetrina matrica admitancija vorova
[U(t)] = vektor napona n vorova u vremenu t
[i(t)] = vektor n strujnih izvora
[ I ] = vektor n ekvivalentnih strujnih izvora, poznatih iz prethodnog vremenskog koraka.
Moe se zapaziti da e realna simetrina matrica admitancija vorita [Y] ostati nepromijenjena uz isti
korak prorauna t. Zato je preporuljivo, ali nije nuno, raunati sa nepromijenjenim korakom prorauna
t. Matrica admitancija vorita [Y] satavlja se na isti nain kao i kod prorauna stacionarnih prilika.
Neki od napona vorova u jednadbi (2.23) biti e poznati zato jer su na njih prikljueni naponski izvori,
ili zato jer su vorovi uzemljeni. Zato se jednadba (2.23) moe razdijeliti na niz od A nepoznatih napona
vorova, i niz od B poznatih napona vorova.

[YAA ][YAB ] U A (t ) i A (t ) [I A ]
[Y ][Y ] U (t ) = i (t ) [I ]
BB BB B B B

(2.24)

Nepoznati naponi [UA(t)] mogu se izraunati iz jednadbe:

[YAA ][U A (t )] = [I ukupno ] [YAB ][U B (t )]

(2.25)

[I ukupno ] = [i A (t )][I A ]

(2.26)

pri emu je:

To vodi k rjeavanju sustava linearnih jednadbi u svakom vremenskom koraku. Ako se t ne mijenja
biti e matrica [YAA] konstanta. Desna strana jednadbe (25) mora se u svakom vremenskom koraku
ponovno izraunati.

2. Metoda prorauna programa EMTP

stranica: 2-6

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

2.5

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

RAUNSKI POSTUPAK

Najbolje je jednadbu (2.25) rijeavati trijangularnom faktorizacijom matrica [YAA] i [YAB], i to

samo jednom prije poetka izvoenja vremenske petlje. Isti postupak se nakon toga primjenjuje na vektor
[Iukupno] u svakom vremenskom koraku u tzv. rjeavanju postupkom unaprijed, to je oznaeno brojem
(1) na slici 2.5. Nakon toga slijedi slijedi povratna supstitucija, oznaena brojem (2) na slici 2.5., pri emu
se rauna vektor [UA (t)].

(2) (1)
Y AA

Y AB

Slika 2.5. Postupak rjeavanja linearnih jednadbi

U matricama [YAA] i [YAB] samo je nekoliko elemenata razliitih od nule, pa se koristi tehnika spremanja
slabo popunjenih trokutastih matrica, ime se postie uteda u vremenu rada i memoriji raunala.
Sastavljanje vektora [Iukupno] uglavnom je problem memoriranja. Pobude u obliku zadanih strujnih izvora
[iA(t)] kao i vektor ve izraunatih strujnih izvora poznatih iz prethodnog vremenskog koraka [-IA] ulaze u
vektor [Iukupno] prije zapoinjanja rjeavanja postupkom unaprijed. Nakon sastavljanja vektora [Iukupno],
koristei postojee napone iz prethodnog vremenskog koraka, specificirani naponski izvori [UB(t)] ulaze u
vektor napona vorova [U(t)]. Uzbudni naponi mogu se uitati korak po korak, ili izraunati iz
standardiziranih funkcija (sinusoidalne, pravokutne, impulsne, ili slino). Uzbudu moe predstavljati bila
koja kombinacija naponskih i strujnih izvora, ili se moe promatrati sluaj u kojem ne postoji uzbuda
(npr. izbijanje kondenzatorskih baterija). Nakon izraunavanja vektora [UA (t)], obnavlja se zapis ve
izraunatih poznatih vrijednosti pri sastavljanju vektora [Iukupno] za slijedei vremenski korak, to je
vidljivo iz dijagrama toka programa za proraun prijelaznih pojava na slici 2.6.
Ovdje je opisan samo najosnovniji postupak prorauna, dok se EMTP program tijekom vremena jako
razvio uz primjenu brojnih specijalnih potprograma.

2. Metoda prorauna programa EMTP

stranica: 2-7

Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.

PRIJELAZNE POJAVE I ELEKTROMAGNETSKA
KOMPATIBILNOST U EES-u

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA VISOKI NAPON I ENERGETIKU
Unska 3, 10000 Zagreb

Uitaj podatke; postavi inicijalne uvjete;

t=0
Formiraj gornji dio triangularne matrice
Formiraj reduciranu matricu
Provjeri stanje prekidaa
Da li je promjenjeno stanje prekidaa?
Ne
Da li je ovo prvi korak?

Da

Da

Poslije reduciranja matrice za specifinu

poziciju prekidaa; formiraj donji
dio triangularne matrice

Ne

Ako je nelinearni element:

nai vektor (z)

Uzmi stare vrijednosti, unesi -( IA) u

(I Ukupno) i prikai eljene struje
t=t+ t
Da
Da li je t > tmax?
Ne
itaj ili raunaj odreene napone i struje;
unesi napone u (V(t)); dodaj struje u(IUkupno)

Stop

Rjeavanje ( IUkupno) sa gornjim

dijelom trijangularne matrice
Proslijedi pozicije prekidaa u ( IUkupno)
i (UB(t))
Dalje rjeav anje ( IUkupno) sa
donjim dijelom trijangularne matrice
Vrati zamjenu;ej = ei ako je prekida
j - i zatvoren i i > j
Ako je nelinearni element: korigiraj napone
Prikai napone

Slika 2.6. Dijagrama toka programa za proraun prijelaznih pojava

2. Metoda prorauna programa EMTP

stranica: 2-8