Professional Documents
Culture Documents
Logistika
Logistika
LOGISTIKA U SAOBRAAJU
Seminarski rad
Tema: Logistika transporta
Nastavnik:
Dr. Marko Vasiljevi
Asistent:
Mr. Zoran Ristiki
Student:
Slavia vori 858/14
Smjer:
Logistika
1
Logistika transporta
SADRAJ
UVOD...................................................................................................................................................3
1.PODELA TRANSPORTA..................................................................................................................4
1.1. elezniki...................................................................................................................................4
1.2.Drumski.......................................................................................................................................5
1.3.Vodni...........................................................................................................................................6
1.4.Avio (vazduni)............................................................................................................................7
1.5.Cevni...........................................................................................................................................7
2.KARAKTERISTIKE VIDOVA TRANSPORTA................................................................................8
3.SPOLJANJI TRANSPORT............................................................................................................10
3.1.Izbor transportnog vida..............................................................................................................10
3.2.Izbor prevoznika........................................................................................................................12
3.3.Kadrovi i obuka.........................................................................................................................13
3.4.Trokovi spoljanjeg transporta.................................................................................................13
4.UNUTRANJI TRANSPORT..........................................................................................................13
5.POMONA TRANSPORTNA SREDSTVA....................................................................................17
ZAKLJUAK 18
LITERATURA...19
Logistika transporta
UVOD
Transport predstavlja jednu od najznaajnijih logistikih funkcija, delom zbog visokih
trokova koje sa sobom nosi, a delom to zauzima prvo (transport sirovina za proizvodnju) i
poslednje mesto (transport gotovog proizvoda do potroaa) u proizvodnom procesu.
Praktino, zaustavljanje transporta bi znailo zaustavljanje prozvodnje. Stoga je od izuzetnog
znaaja za opstanak preduzea na tritu, dobro organizovanje i upravljanje procesom
transporta.
Kao ilustracija trokova koje sobom nosi transport moe posluiti procena da su
trokovi transporta u SAD za 2003. godinu premaili 300 milijardi dolara, a za 2005. su
premaili celih 1.000 milijardi dolara.
Skupoceni proizvodi kao to su kamere, juvelirski proizvodi i elektronika imaju niske
transportne trokove (% u prodajnoj ceni), poto su male mase i malih gabarita, tako da je
mogue prevesti veliku koliinu takvih proizvoda i podeliti ukupne trokove transporta na
velik broj jedinica. Na osnovu ovoga je evidentno da e jedinicu transportnovane robe
optereivati mali deo ukupnih transportnih trokova, koji, usled visoke cene takvih proizvoda,
predstavlja jako malo relativno poveanje cene proizvoda. Suprotno ovoj vrsti robe, ugalj,
eljezna ruda, bazna hemija itd. imaju relativno visoke transportne trokove, to dovodi do
apsurdne situacije: cena skupih proizvoda se minimalno uveava usled transportnih trokova,
dok trokovi transporta predstavljaju gotovo najvei deo cene jeftinih proizvoda.
Svoje zadatke transportna sluba izvrava obavljanjem sledeih poslova:
-
Logistika transporta
1. PODELA TRANSPORTA
Postoje dve, esto koriene, podele transporta. Prva se bazira na odnosu transporta i
proizvodnog procesa pogona, a druga na osnovu sredine kojom se vri transport. Prva podela
razlikuje spoljanji i unutranji transport. Unutranji transport se vri unutar proizvodnog
pogona i tokom procesa proizvodnje i o ovoj vrsti transporta e biti rei u poglavlju o
rukovanju materijalom.
Spoljanji transport se esto deli na ulazni i izlazni transport, odnosno pravi se razlika
da li se radi o transportu sirovina i poluproizvoda prema proizvodnom pogonu ili se radi o
transportu gotovih proizvoda ka distributeru, prodajnom mestu ili direktno kupcu. Ova podela
se vri samo zbog naina upravljanja transportom, dok su transportna sredstva identina u oba
sluaja. Osnovna podela transporta i transportnih sredstava, u ovom sluaju, se vri na osnovu
sredine sredstva kojim se transportovana roba kree, tako da su osnovni vidovi transporta:
- eljezniki,
- drumski,
- vodni,
- avio (vazduni) i
- cevni. [1]
1.1. elezniki
Jedna od velikih prednosti eljeznikog transporta je sposobnost da se preveze
razliita vrsta robe, poev od suvih, rasutih i tenih roba, zamrznute hrane, sveeg voa i
povra koji zahtevaju kontrolisanu temperaturu tokom transporta, robu nepravilnog oblika i
velikih gabarita i slino.
Prevoznici koji se bave eljeznikim transportom se smatraju "prirodnim
monopolistima". Razlog za ovo su visoke investicije koje su neophodne za otpoinjanje ovog
posla (ovde se u obzir uzimaju transportne organizacije u razvijenim ekonomijama, poto kod
nas, praktino, postoji samo jedan prevoznik). Uz pretpostavku da je infrastruktura razvijena,
prevoznik mora da obezbedi terminale za pristup vagonima, opremu za podrku utovaru,
manipulisanju i istovaru i lokomotive i vagone. Zbog ovakvih uslova, eljezniki transport, u
svetu, vai za deo industrije "u opadanju", odnosno, udeo eljeznikog trasporta u ukupni
trokovima / zaradama opada. Kako eljeznikom transportu ostali vidovi transporta
intenzivno oduzimaju poslove, eljeznike organizacije su prinuene da unapreuju svoje
poslovanje i sniavaju trokove transporta po kilometar-toni prevezene robe. Ovo snienje
trokova povoljno utie na poveanje obima transporta, to ima dalje povoljne posledice na
industriju koja se koristi ovim vidom transporta.
eljezniki transport se koristi uglavnom za transport vee koliine roba na due
relacije. Transportovana roba je, po pravilu, niske vrednosti po jedinici mase, kao i visoke
specifine teine (velika masa po jedinici zapremine). Ovaj vid transporta se veinom koristi
za transport drvene grae, rude, poljoprivrednih proizvoda i poluproizvoda hemijske
industrije. Kako su ovo robe koje imaju relativno nisku cenu po jedinici mase, trokovi
transporta imaju visok udeo u ukupnoj ceni navedenih proizvoda na tritu. Sa druge strane,
ovo utie i na prihod koji ostvaruju organizacije koje se bave eljeznikim transportom i taj
prihod je za ovaj vid transporta najnii po prevezenoj kilometar-toni od svih ostalih vidova
transporta.
Logistika transporta
1.2. Drumski
Drumski transport deli prednosti sa eljeznikim transportom, po pitanju vrsta roba
koje moe da preveze. Pored ovoga, drumski transport ima i dodatnih prednosti u vidu:
-
Logistika transporta
1.3. Vodni
Vodni transport karakterie korienje postojeih puteva reka, jezera, mora i okeana,
koji uglavnom ne zahtevaju odravanje (ovde se moe navesti izezetak odravanja pristanine
zone, kao i renog korita, koje je zbog nanosa peska i mulja potrebno oistiti). Od prevoznika
koji se bave ovim vidom transporta, se oekuju investicije u plovne objekte i objekte u
pristanitu. Od pristaninih objekata, najvaniji je nain utovara / istovara i najee se
koriste veliki kranovi ili je omoguen ulaz motornim vozilima direktno na plovni objekat.
Izgradnja pristaninih objekata, uglavnom, pada na teret drave ili grada u ijoj zoni se nalazi
pristanite, a zatim grad / drava vraaju uloeni novac kroz naplaivanje usluga koje pruaju
prevoznicima (privez, utovar, istovar, energija, takse i slino). Postoje i sluajevi da neka
privredna organizacija izgradi svoje pristanite, za svoje potrebe. Kao primer za ovo reenje,
mogue je navesti rafinerije nafte i novosadska i panevaka rafinerija imaju svoja
pristanita, ili beoinsku cementaru.
Prednosti vodnog transporta su niski trokovi po kilometru-toni prevezene robe. Iako
vodni transport ima visoke osnovne trokove, usled prevoza ogromnih koliina robe na, po
pravilu, velike udaljenosti, trokovi po jedinici tereta su najmanji od svih vidova transporta.
Vodnim transportom se uglavnom transportuju robe visoke specifine teine (ugalj, rude,
nafta), koje je potrebno transportovati u velikim koliinama.
Veliki nedostatak vodnog transporta su visoki inicijalni trokovi (cena plovnog
objekta) i niska brzina prevoza. Jedan od ozbiljnih problema koji se javljaju kod vodnog
transporta jeste utovar, odnosno istovar robe. Kako su pristanita skupa za izgradnju, nije ih
mogue izgraditi u blizini svakog korisnika vodnog prevoza, tako da je potrebno organizovati
i prevoz robe do utovarnog pristanita, kao i prevoz od istovarnog pristanita. Ovo znaajno
podie nivo trokova, ali i nivo rizika od oteenja robe prilikom transporta od proizvoaa
do kupca. [6]
Logistika transporta
1.5. Cevni
Cevni transport karakteriu izuzetno visoke inicijalne investicije u vodove, terminale i
pumpne stanice. Nakon izgradnje neophodne infrastrukture, transport putem cevovoda ima
najnie trokove od svih ostalih vidova transporta.
Nedostatak cevnog transporta je nemogunost transportovanja vrstih materijala.
Praktino, cevni transport je ogranien na naftu, gas i vodu. U poslednje vreme se poinje sa
transportom ugljene praine koja mora prvo da se pomea sa vodom i zatim se transportuje
cevovodom. Nakon pristizanja na odredite, neophodno je razdvojiti vodu i ugljenu prainu i
zatim je i osuiti, kao bi bila omoguena upotreba ugljene praine kao gorivo. [6]
Logistika transporta
Logistika transporta
Sl. 6. Relativni odnosi operativnih karakteristika osnovnih vidova transporta roba [6]
Logistika transporta
3. SPOLJANJI TRANSPORT
Pod spoljanjim transport se podrazumeva transport roba izmeu skladita
proizvoaa i skladita kupca, odnosno, trgovca. Usled velikih transportnih koliina i
udaljenosti na koje se vri transport, trokovi koji nastaju tokom ovog procesa mogu bitno da
utiu na konanu cenu proizvoda, a samim tim i na konkurentnost preduzea na odreenom
tritu. Stoga je neophodno sprovesti detaljnu analizu svih veliina na koje utie tranport,
kako bi se pronaao optimalni nain tranporta. [2]
10
Logistika transporta
Izbor naina transporta (transportnog vida i transportnog sredstva) utie na sve ostale
segmente logistikog sistema, kao to su: pakovanje, proizvodnja, planiranje, skladitenje,
lokacija proizvodnog sistema, informacioni sistem, upravljanje zalihama itd. Sve navedene
relacije vai i u obrnutom smeru, tako da ako neki proizvod ima unapred odreen nain
pakovanja, transportno sredstvo mora biti priligoeno transportovanju tog oblika pakovanja.
Konkretno, na izbor transportnog vida, ali i transportnog sredstva, utiu sledei
faktori:
-
zakonska regulativa,
postojanje organizacija koje se usluno bave prevozom,
fleksibilnost transportnog vida / sredstva,
direktni (glavni) trokovi prevoza,
sporedni trokovi prevoza (drumarine, takse, carine, learine),
trokovi osiguranja robe tokom transporta, a sa tim u vezi i bezbednost i sigurnost
transporta, odnosno, stepen (rizik) oteenja transportovane robe,
kapacitet (transportna sposobnost) transportnog vida / sredstva,
minimalna veliina za transport,
potrebna oprema (infrastruktura) za utovar, prevoz, pretovar i istovar,
potrebe u pogledu pakovanja,
vreme koje roba provede u transportu (brzina transporta),
tanost, odnosno, pouzdanost transportnog vida / sredstva (verovatnoa da e vreme
transporta biti jednako procenjenom u obzir se uzimaju mogua odstupanja od
planiranog vremena transporta),
trokovi dranja zaliha za obezbeenje proizvodnje u vreme transportovanja novih
koliina do skladita,
specijalni zahtevi kao to su mogunost (i cena) promene odredita u toku transporta,
11
Logistika transporta
12
Logistika transporta
Rukovodilac transporta
Planer
Analitiar
Obraunski radnik
Voza
Pomono osoblje [4]
4. UNUTRANJI TRANSPORT
Izbor transportnih sredstava za unutranji transport:
Olakavaju i ubrzavaju:
Utovar
Pretovar
Istovar
Racionalizuju transport
Bolje iskorienje transportnog sredstva - povrinsko i zapreminsko, povezuju
unutranji i spoljni transport
U odnosu na pod radionice, razlikuju se tri vrste transporta:
- Transport po podu
- Transport ispod poda
- Transport iznad poda
-
13
Logistika transporta
14
Logistika transporta
15
Logistika transporta
16
Logistika transporta
17
Logistika transporta
ZAKLJUAK
Iz priloenoga moemo da vidimo pojedine prednosti i nedostatke pojedinih vidova
saobraaja. Ni jedna grana nije perfektna. Logistika transporta obuhvata sve vidove i nalazi
se u svakome pojedinano. Bez logistike ne bih mogli da zamislimo bilo kakav vid
organizovanoga transporta. Ona nam omoguava to bolje, racionalnije iskoritavanje naih
raspoloivih resursa. Ti resursi se odnose na nase prihode i rashode, kako da postignemo to
bolje iskorienje uz najmanje gubitke prihoda. Cilj nam je imati maksimalan dobitak,
maksimalno iskorienje a minimalne trokove.
Takoer, kako se logistika odnosi na unutranji tako i na spoljanji saobraaj. Iz dana
u dan logistika napreduje, a time nam daje sve vee ideje, reenja za adekvatne probleme na
koje nailazimo prilikom bilo koga trasnporta. Posebno logistika ima uticaj na spoljanji
transport koji je daleko tee organizovati, i uz to prilagoditi svim stranama, a pri tome da
imamo maksimalan prihod. Nekada moramo da mjeamo dosta logistikih sistema za to
bolji uspjeh u poslovanju.
18
Logistika transporta
LITERATURA
[1] Vasiljevi, M., Logistika u saobraaju-predavanja ,Saobraajni fakultet Doboj,2011
[2]
19