Kriptografija i

sigurnost sistema
Tutorijal 7
Asimetrini kripto algoritmi
RSA

Problem distribucije kljua

Sa porastom primjene raunara porast

potrebe za enkripcijom problem
distribucije kljua

kuriri (na primjer u bankama, za distribuciju

kljueva izmeu banke i klijenata)
isti

problem postojao i u II svjetskom ratu u sluaju

Enigme
problem distribucije kljua u kriptografiji problem
koji je prevaziao sve ostale!!!
dugo su postojale pretpostavke da je problem
nerjeiv koncept asimetrine kriptografije

najvea revolucija u kriptografiji od monoalfabetske ifre

Problem distribucije kljua

70. godine 20. stoljea

Whitfield Diffie (MIT)
Martin Hellman (Stanford University)

pokuaj

da rijee problem distribucije kljua,

odnosno da nau alternativu fizikom prenoenju
kljueva na velike udaljenosti

Ralph Merkle (matematiar)

2

hiljade godina aksiom kriptografije: razmjena

kljueva se ne moe nikao izbjei!!!
Diffie, Hellman i Merkle oborili prethodni aksiom!!!

Problem distribucije kljua

Ideja povjerljive komunikacije bez razmjene

kljueva
Alice

stavlja pismo u kutiju, zakljuava je svojim

katancem i alje Bobu
Bob prima kutiju i zatim na nju stavlja svoj katanaci
i alje je nazad ka Alice
Aloce zatim skida svoj katanac i opet proslijeuje
kutiju ka Bobu (koja je i dalje zatiena katancem)
Bob na koncu skida svoj katanac i otvara pismo
tajna poruka se moe razmijeniti izmeu ljudi bez
potrebe da se razmijeni klju!!!

Problem distribucije kljua

Ideja povjerljive komunikacije bez razmjene

kljueva
Alice

je svojim kljuem kriptovala poruku koju je zatim

Bob kriptovao svojim kljuem
Alice zatim skida svoju enkripciju, te vraa Bobu
poruku koju on moe dekriptovati svojim kljuem

problem poretka enkripcije i dekripcije (FILO koncept)

Ideja asimetrinog kljua

klju za enkripciju (javni klju) i dekripciju

(privatni klju) razliiti
Bob

kriptuje poruku javnim kljuem od Alice, a samo

je ona moe dekriptovati svojim privatnim kljuem

Problem distribucije kljua

Ideja asimetrinog kljua

svako moe zakljuati katanac ako ga pritisne, a

samo onaj ko ima klju moe ga i otkljuati
hiljade

replika katanaca omoguavaju svima da Alice

alju privatne poruke koje samo ona moe otkljuati

problem metematike funkcije

jednosmjerna funkcija

sa

funkcijama je neto lako uiniti, ali ih je veoma teko

vratiti u poetno stanje

faktorizacija brojeva i modularna algebra

3xmod7=1 pogaanje: x=5 ost.=5, x=4 ost.=4... rj. x=6
problem se uslonjava kod velikih brojeva 453xmod21997

RSA

RSA
Ron Rivest, Leonard Adleman, Adi Shamir (MIT)
1977. godine

jednosmjerna

funkcija utemeljena na modularnoj

algebri
2 pimitivna broja p i q se mnoe i prave broj N

p=17 159 i q=10 247 N=175 828 273 javni klju N

iako svi znaju broj N, samo vlasnik kljua zna p i q od kojih je
N nastalo i to je privatni klju
ako je N dovoljno veliko, praktino je nemogue doi do p i q
KRIPTOGRAFIJA JAVNOG KLJUA
p i q reda 1065
kod vanih bankarskih transakcija N ~ 10308

RSA

1977. godine izazov itaocima da izvre

faktorizaciju N ~ 10130

odgovor poslije 17 godina

600

dobrovoljaca koristilo svoje raunarske resurse

kad god su bili slobodni za pomenuti problem

RSA

Zadatak:

Primjenom RSA algoritma kriptovati slovo X

(ASCII 88), ako je p=17, q=11 i e=7

Rjeenje:
N=pq=187
odabrati e tako da su e i (p-1)(q-1) relativno
prosti e i 160 relativno prosti e=7
N=187 i e=7 su javni kljuevi

RSA

Zadatak:

Primjenom RSA algoritma kriptovati slovo X

(ASCII 88), ako je p=17, q=11 i e=7

Rjeenje:

kriptovanje: C=Me(modN)
C=887(mod187)=(88(mod187)882(mod187)

884(mod187))mod187=88*77*132(mod187)=
11(mod187)

dekriptovanje
M=Cd(modN)

pri emu je e*d=1(mod(p-1)(q-1))

d=23 M=1123(mod187)=11&112&114&1116...=88

RSA

Asimetrini kripto algoritmi

znatno sporiji od simetrinih
danas se koriste uglavnom za kripovanje
kljueva simetrinog kriptosistema

hibridni

sistem