1.

Nastanak radnog zakonodavstva u rs

Prethodilo je poslednja faza razvoja radnog
zakonodavstva u sfrj.obiljeili su je zakon o
odsnovnim pravima iz radnog odnosa i zkon o
radnim odnosima donesen na osnovu saveznog
zakona. Formiranje radnog zakonod.u rs pocelo je
1993.god. Donoenjem prvih zakona iz radnog
zakonodavstva:zakon o radnim odnosima i zakon o
zapoljavanju i ostvarivanju prava nezaposlenih lica
i zakon o zatiti na radu.
2. Podela izvora radnog prava
Izvori radnog prava dijele se prema porijeklu i
donosiocu .Prema porijeklu dijele se na unutranje
izvore i izvore meunarodnog porijekla.
Unutranji izvori su Ustav - Zkoni koji ine
radno zakonodavstvo i drugi zakoni u dijlu u kojem
sadre odredbe o radnim
odnosima,tj.pravima,obave.i odgov.u radnom
odnosu.- Podzakonski akti koji sadre odredbe o
radnim odnosima, - Kolektivni ugovori
Autonomni opti akti.
Izvori meunarnodnog porijekla su:- Konvencija
i preporuke Meunarodne organizacije rada
Meunarodni sporazumi Bilateralni meudravni
sporazumi
Izvori prema donosiocu heteronomne-koje donose
institucije vlasti (ustav,zakon i podzakonski akt) i
autonomne-koje donose subjekti na koje se
primjenjuju.(kolektivni ugovor i autonomni opti
akt)
3.Naela radnog prava
-Svako ima pravo na rad i slobodu rada (Prinudni
rad je zabranje, svako je slobodan u izboru
zanimanja i zaposlenja i pod jednakim usluovima
mu je dostupno radno mjesto i fukcija.
- Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu
-Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno
vrijeme,- Zaposleni imaju pravo na
dnevni,sedmini i godinji odmor,-Zaposleni imaju
pravo na plaeno odstustvo, -Zaposleni imaju pravo
na zatitu na radu,-Omladina,ene i invalidi imaju
posebnu zatitu,-pravo na slobodu sindikalnog
organizovanja i djelovanja,- Pravo na trajk,-Pravo
zaposlenih ilanova njihovih porodica na socijalnu
sigurnost i socijalno osiguranje,-Pravo na
materijalno obezbjeenje u toku privremene
nezaposlenosti, pod uslovima utvrenim zakonom,Osposobljavanje za odgovarajui posao i
obezbjeenje uslova za zapoljavanje graana koji
su djelimino sposobni za rad,-Pravo uea u
upravljanju u preduzeu...
4. Zakoni koji ine radno zakonodavstvo u RS
-Zakon o radu-Zakon o zapoljavanju,-Zakon o
administrativnoj slubi u pravi RS-Zakon o trajkuZakon o zatiti na radu,-Zakon o inspekciji radaZakon o savjetima radnika-Zakon o lokalnoj
samoupravi-Zakon o zaponjavanju stranih
dravljana i lica bez dravljanstva,-Zakon o
evidencijama u oblasti rada i zdrav.osig.
5.Pravilnik o radu
1.To je opti akt donesen i objavljen od strane
poslodavca na propisan nain kojim se blie
ureuju zakonom propisana prava po osnovu rada,
organizacija rada, plate i dr. prava i obaveze pos
ovnou rada, postupak njihovog ostvarivanja.
Pravilnik je duan da donese poslodavac koji
zapoljava vie od 15 radnika. Postupak donoenja
zapoinje tako to prijedlog pravilnika poslodavac
dostavi sindikatu i sindikatu radnika,ija miljenja
je duan da razmotri prije donoenja pravnika,iako
ga ne obavezuju i od njega zavisi da li e ih
prihvatit.Poslodavac donosi Pravilnik o radu i
objavljuje ga na oglasnoj tabli.
6. Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa
Propisuju se zakonom ili otim aktom poslodavca:
-vrsta i stepen strune spreme,-specijalistika
struna zvanja,-radno iskustvo,-posebna
zdravstvena sposobnost,-posebna psihofizika
sposobnost,-posebne godine ivota,-struni ispit,odreena lina svojstva,-znanje stranih jezika i
drugi uslovi.
7.Zabrana diskriminacije
Diskriminacija,direktna i indirektna,moe se
odnositi na;uslove za zapoljavanje,napredovanje u
poslu, pristup strunom
osposobljavanju,dokvalifikaciji i prekvalifikaciji,
uslove zaposlenja i rada i prava iz radnog odnosa
ukljuujui jednakost plata,otkaz ugovora o radu,
djelovanja u udruenjima radnika uli drugoj prof.
org,Zakonom o radu ureena je zatita prava
lica.Lice izloeno diskriminaciji moe podnijeti
tubu nadlenom sudu protiv poslodavca.
8.Ravnopravnost polova u radnom odnosu
Zabrana diskriminacija na osnovu pola i
ravnopravnost polova u radnom odnosu ureeni su
zakonom o ravnopravnosti polova u
BiH.pol;drutveno uspostavljena uloga ena i
mukaraca u javnom i privatnom ivotu, za razliku
od sitog izraza kojim se daje bioloko odreenje.
Diskriminacija po osnovu poja je pravno ili
faktiko,direktno ili indirektno razlikovanje,
privilegije, iskljuivanje ili ograniavanje
zasnovano na polu zbog ega se pojedincima
oteava li negira ostvarivanje ljudskih prava i
sloboda.

9.Pravni osnov zasnivanja radnog odnosa

Ugovor o radu je pravni osnov zasnivanje radnog
odnosa. Prava i obaveze iz radnog odnosa nastaju
onog dana kad radnik stupi na rad kod
poslodavca.Ako radnik ne stupi na rad nije
zasnovao radni odnos.Radni odnos radnika kod
privatnog poslodavca zasnivan je danom stupanja
na rad na osnovu ugovora o zapoljavanju. Radnik
je fiziko lice sa najmanje 15 godina starosti,
sposobnost za rad stie ipunjavanjem optih uslova
za zasnivanje radnog odnosa. Poslodavac je fiziko
ili prano lice.
10.Obavjetavanje o mogunostima i uslovima
zapoljavanja
Poslodavaca je u poziciji da bira da li e Zavodu za
zapoljavanje da prijavi potrebu za radnicima u
cilju javnog objavljivanja ili da trai da mu
neposredno predloi kandidata za zapoljavanje
radnog odnosa. Poslodavac, je pored dostavljanja
prijave, duan da Zavodu podnosi izvjetaje o
zaposlenju radnika kao i izvjetaj o prestanku rada
radnika. Zavod poslije prijema prijave oglaava
potrebe za radnicima u jednom od javnih glasila
dostupnim graanima u RS (ako to poslodavac
zahtjeva).Poslodavac samostalno odluuje o izbogu
kandidata za zasnivanje radnog odnosa i nije vezan
za prijedlog Zavoda ili agencije za zapoljavanje.
Odluku o izboru donosi izmeu kandidata koje je
predloio Zavod ili agencija ili koji su se
neposredno obratii.
11.Radni odnos na odreeno vrijeme
Moe se zasnovati u odreenim sluajevima, a
zavisi od stvarnih kadrovskih potreba,od toga da li
su u pitanju poslovi koji se obavljaju u kontinuitetu
ili sa prekidima. Takav rad je mogue zasnovati
radi zamjene privremeno odstunog radnika, radi
posla koji traje do 6.mjeseci, kada se privremeno
povea obim posla,kod zasnivanja radnog odnosa
sa pripravnikom radi obavljanja pripravnikog
staa.Ovakav ugovor se moe vie puta
produavati, stim da ne smije trajati due od
2.godine od dana zakljuivanja ugovora.
12.Kontinuitet ugovora o radu
Ugovor o radu se ne prekida u odreenim
sluajevima iako radnik za to vrijeme ne radi. Ne
prekida se za vrijeme;-godinjeg odmora,
privremene sprijeenosti za rad zbog
bolesti(porodiljskog),-udaljenje s posla,perioda
izmeu dana otkaza ugovora o radu i datuma
vraanja na posao po odluci suda ili drugog
organa,-ne prekida se ni zbog drugih opravdanih
odsustvovanja s posla.
13.Forma i sadrina ugovora o radu
Ugovor o radu je formalni akt.Obavezna je pismena
forma i bez nje ugovor nema pravno dejstvo,ako
zakonom o radu nije dugaije odreeno. Poslodavac
je duan da primjerak ugovora o radu urui radniku.
Ako poslodavac ne zakljui ugovor o radu sa
radnikom ini povredu prava radnika. Ugovor
sadri podatke o ;naziv i sjedite poslodavca, line
podatke prebivalite i struna sprema radnika.
Datum stupanja na rad, radnom mjestu na koje se
radnik zapoljava, duini i rasporedu radnog
vremena, plati novanim naknadama i drugim
primanjima radnika po osnovu rada,godinjem
odmoru.
14.Probni rad
Poslodavac i radnik mogu zakljuiti ugovor o
probnom radu. U toku probnog rada provjerava se
da li radnik ima odgovarajua znanja i sposobnosti
da uspjeno obavlja odreene poslove. U ugovoru o
p.r. ureuje se i nain srpovoenja i ocjenjivanja
probnog rada. Probni rad moe trajati 3 mjeseca s
tim da se sporazumom moe produiti za jo 3.mj.
15.Pripravnici
Pripravnik je lice koje je zavrilo sss,vs ili vss i po
prvi put zasniva radni odnos u odreenom
zanimanju, koje treba da ploi struni ispit i kojem
je potreno nrethodno radno iskustvo u njegovom
zanimanju ili profesiji.Za vrijeme obavljanja
prip.staa,pripravnik ima pravo na platu i druga
prava po osnovu radnog odnosa. Poslodavac plaa
80%minimalne zarade,a zdravstveno osiguranje
obezbjeuje nadleni zavod za
zapoljavanje.Pripravnik se tretira kao nezaposleno
lice.Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa
pripravnikom na onoliko vremena koliko traje
pripravniki sta.Pripravniki sta traje 6mj.za lica
sa sss,a sa vs i vss do 1.godine.Struno
osposobljavanje prip.vri se po programu
propisanom od strane nadlenog organa ili
poslod.Nakon isteka staa pripravnik polae struni
ispit u strunom zvawu. Istekom prip.staa prestaje
radni odnos i ne postoji obaveza zakljuivanja
ugo.o radu,bez obzira dal je poloio ispit.
16.Volonteri
Volonterski rad je mogu ako su poloeni struni
ispit ili radno iskustvo uslog za zasnivanje radnog
odnosa pripravnika.Volonter je lice koje je zavrilo
sss,vs ili vss, i koje po ptrvi put zasniva radni
odnos u tom zanimaju,koje je duno poloiti str.isp
i kom je potrebno prethodno radno
iskusvo.Volonter ima pravo na zdrav.osig.koje
obezbje.nadleni zavod za
zapoljavanje.Poslodavac plaa 35%minimalne
zarade za volontera zavodu za zap.koji pokriva
osig.volonter.

17.Rad na crno
Se pojavljuje kada poslodavac ne zakljui ugovor o
radu sa radnikom da bi izbjegao obavezu da prijavi
radnika.Predviena je novana kazna za
poslodavca,ako sa radnikom primljenim na rad ne
zakljui ugovor o radu, ili ga ne pijavi na
zdr.osiguranje,penzij-invalid.i osiguranje od
nezaposlenosti,i kad propusti da radnike kolektivno
osigura od nesree na poslu.
18. Radna knjiica
Je javna isprava koju izdaje nadleni optinski
organ uprave. Postupak
izdavanja,sadrina,upisivanje
podataka,ponitavanje i izdavanje nove radne
knjiice se ureuje podzakonskim aktom.Lice koje
je napunilo 15 godina moe podnijeti zahtjev
poslodavcu,kod koga se ona nalazi za vrijeme
radnog odnosa.Prestankom radnog odnosa
poslodavac je duan da vrati radnu knjiicu
radniku,i duan je da upie vrijeme koje je radnik
proveo u radnom odnosu. Radnom knjiicom se
dokazuje sta,osiguranja i drugi vidovi penzijskog
staa.
19. Privremeni i povremeni poslovi
Ugovor.o obavlj.priv.i pov.posl.ne uspostavlja se
radni odnos.Izvrilac posla ima pravo na naknadu
za izvreni posao,ukoliko obavlja posao u radnim
prostorijama poslodavca ima pravo na zdrav.i
penzij-inval.osiguranje.Privremeni poslovi su
kratkotrajni,kontinuirani poslovi,a povremeni
poslovi su isto kratkotrajni ali se ne obavljaju u
kontinuitetu.Ugovor se moe zakljuiti pod
uslovom:-da su priv.i pov.poslovi utvr.u
kolektivnom ugovoru ili pravil.o radu,
-da ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje
ugo.o radu na odre.ili neodre.vrijeme sa punim ili
nepunim radnim vremenom,
-da ne traje due od 60 dana u toku kalend.god.
Ugovorom se odreuju ugov.strane,poslovi zbog
kojih se zaklj.ugov.rokovi za otpoinjanje-uslovi i
nain izvrenja,visina nain i rok isprate za pos.
20.Omladinsko zadrugarstvo kao oblik radnog
angaovanja
Je poseban oblik radnog angamana
mladih(studneti,uenici)nezaposlenih lica do
35.god.starosti.Ureen je zakonom o
omladin.zadrugama iz 1996.godine.To je nain na
koji se zadrugarima obezbje. Da za potrebe
poslodavca,obavljaju povreme.i sl. Poslove za koje
se ne zasniva radni odnos,ve se stiu stredstva za
zadovolj. Osno.socij.kult.i drugih linih potrega.Za
osnivanje oml.zadruge potrebno je da najmanje 10
fizikih lica potpiu osnivaki ugovor,da na
Skuptini usvoje zadruna pravila i da na osnivkoj
skuptini izaberu rukovodstvo.
21.Zabrana konkurencije poslodavcu
To je novi istitut radnog prava,kjoi se kod nas
pojavljuje u Zakonu o radu 2000 god. U obliku;
-Zabrane obavljanja poslova iz djelat.poslodavca
-Prava prvenstva poslodav.kod otkupa pronalaska
-Zabrane zasnivanja r.o. za odr.vrijeme kod drugog
poslodavca poslije prestanka r.o.
Zabrana konkurencije je predmet posebne klauzule
u ugovoru o radu. Ako radnik prekri ovu obavezu,
poslodavac moe da otkae ugovor o radu ili da
trai naknadu tete, zavisno od klauzule.
22.Puno radno vrijeme
Iznosi 40 sati sedmino.Radnik moe zakljuiti
ugovor o radu s punim radnim vremenom s jednim
poslodavcem.Poslodavac je duan da vodi dnevnu
evidenciju o prisutnosti radnika na radu.Poslodavac
je duan da izvri raspored radnog vremena radnika
najmanje za 30 narednih dana.Duan je da raspored
oglasi na nain na koji je pristupaan svim
radnicima.Raspored radnog vremena se organizuje
u okviru petodnevne ili estodnevne radne nedjelje
kao:-redovan rad ili organizovan u smjenamadnevno ili nono radno vrijeme-ravnomjerno ili u
turnusima-jednokratno ili dvokratno rad.vrij.
23.Duina i koritenje godinjeg odmora
Kod uvr. G.o. rauna se da je radno vrijeme
rasporeeno na est radnih dana u sedmici.
Kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu ili
uogvorom o radu moe se drugaije odrediti.
Duina g.o. zavisi od:-duine neprekidnog rada u
toku godine-starosti radnika-posebnih uslova rada.
Radnik koji ima najmanje 6mj.neprekidnog rada
ima pravo na g.o. u trajanju od 18 radnih dana, a
radnik koji nema ima pravo na g.o. u trajanju od
najmanje jedan dan za svaki zvren mjesec rada.
G.O.ne moe da iznosi due od 30 radnih dana.U
g.o. se ne rauna period koritenja odsustva s dara
po drugim osnovama.Pojedine kategorije radnika
imaju pravo na minimalan i uvean g.o.ali on ne
moe da iznosi vie od 35 radnih dana.G.o. se
koristi bez prekida.Radnik neiskoriteni g.o. koristi
najdalje do kraja mjeseca juna naredne godine.
24.Pravo radnika na odsustvo
To je pravo na odreen broj dana odsustva u
predvienim sluajevima u toku kalen.god.Radnik
ima pravo na plaeno i neplaeno
odsustvo.Poslodavac snosi kazne za prekraje ako
radniku ne omogui koritenje odsustva.5radnih
dana za:stupanje u brak,poroaj supruge,tee
bolesti,smrti l.porodice.Neplaeno-3 dana;vjerski
praznik,neodloni linni i porod.poslovi,priprema i
polaganje ispita,posjeta l. Poro. U inost.na 3

mjsecea a najdue do 1.godine ako je u pitanju

kolovanje u inostranstvu.Trokove penzijskog i
invalidskog osig.snosi korisnik neplaenog ods.
25.Dunosti poslodavca
Poslodavac je duan da sa radnikom sklopi ugovor
o radu i da radniku obezbjedi osnovne vidove
soc.osiguranja (zdrav.pen-inv.i osigu.u sluaju
nezaposl).Dunosti iz oblasti zatite na radu
odreene su zakonom o radu:-da upozna radnika sa
propisima-da provjeri da li je radnik osposobljen da
rukuje sredstvima rada-da provjeri da li je radnik
osposobljen da rukuje sredsvima zatite na radu.
26.Prava i dunosti radnika
Pravo na zatitu imaju;-radnici u preduzeuuesnici i studenti na praktinoj nastavi i strunoj
praksi-lica koja se nalaze na strunom
osposobljavanju,prekvalifikaciji i
dokvalifikaciji,lica na profesionalnoj
rehabilitaciji,uesnici dobrovoljnih i javnih radova
organiz.u javnom interesu,lica koja se nalaze na
izdra.kazne zatvora i druga lica.Radnik ima pravo
da odbije da radi ako mu zbog neipravnosti na
objektima i na sredstvima rada,neposredno prijeti
opasnost po ivot i zdravlje.Moe odbiti da radi i
zbog nepostojanja odgovarajuih mjera zatite na
radu.
Dunosti radnika su:-da se pridrava utvrenih
mjera zatite na radu,-da namjenski koristi sredstva
rada,zatitnu opremu i sredstva line zatite-da
odmah pismeno ili usmeno prijavi
nedostatke,kvarove ili druge pojave koje bi mogle
da ugroze bezbjednost na radu.
27.Prava ena za sluaj trudnoe,poroaja i
staranja o djeci
Mogu se podijeliti na mjere koje se odnose na
zatitu o radu i mjere koje se odnose na zatitu
prava.Posebne mjere kojima se titi zdravlje ene
su:-zabrana rada na posebno tetnim i opasnim
poslovima,-privremeni raspored na druge posloveuslovljenost rasporeda na rad u drugo mjesto,-pravo
na porodiljsko odsustvo,-zatita od otkaza ugovora
o radu,-pravo zaposlenih koji se staraju o djeci
28.Pravo na platu
Radnik ima pravo na platu, a poslodavac obavezu
plaanja(da obezbjedi odgovarajuu platu za
obavljeni rad).Plata pripada za izvreni rad. Periodi
za isplatu plata ne mogu biti dui od 30 dana. Plata
se isplauje unazad,u skladu sa kol.ugov.pravi.o
radu i ugo.o radu. Poslodavac je duan da radniku
urui pismeni obraun plate prilikom svake isplate.
Pojedinane isplate plata nisu javne.Najvaniji
elementi za odr.visine plate su:-sloenost poslova
na radnom mjestu-radni uinak,-odgovornost u radu
i godine rada.
29.Struno osposobljavanje i usavravanje
Poslodavac moe da uputi radnika na odreene
oblike str.osposob.prema zahtjevima i potrebama
radnog mjesta radnika. U pitanju je sluaj usvajanja
i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji
rada. Zakonom je to propisano kao mogunost
poslodavca.Optim kol. Ugovo.u RS to je dunost
poslodavca.Poslodavac je duan da organizuje
struno osposobljavanje i usavravanje radnika u
skladu sa promjenam u procesu rada,tehnikotehnolokim unapreenjima i potrebama
organizacije rada.Radnik je duan da postupi po
zahtjevima poslodavca za dopunsko
osposobljavanje i struno usavravanje u
propisanim sluajevima.
30.Tee povrede radnih obaveza
Su:-odbijanje radnika da izvrava radne obaveze
-kraa,namjerno unitenje ili oteenje sred.posl.
-nezakonito raspolaganje sredsvtima poslodavca
-zloupotreba poloaja sa tetom po poslod.
-odavanje poslovne i slubene tajne
-namjerno onemoguavanje ili ometanje drugih
radnika u izvr. Radnih obaveza
-nasilniko ponaanje prema poslodavcu,drugim
radnicima ili treim licima za vrjeme rada,
-koritenje alkohol.pia i droge u radnom vrem.
-neopravdan izostanak s posla od 3 dana
Lake povrede radnih obaveza su:
-kanjenje na posao i odlazak s posla prije isteka
radnog vremena izazivanje svae na poslu
-neljubazan i nekulturan odnos prema drugim
radnicima i strankama konzumiranje alkohola za
vrijeme radnog odnosa u manjim koliinama,nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima
-ponaanje koje teti ugledu i materijalnim
intersima poslodavca ili treih lica
31.Disciplinski postupak i kazne
Disciplinsku prijavu moe podnijeti svaki
zaposlenik, ista mora biti potpisana,obrazloena i
potkrijepljena dokazima. Na osnovu prijave,
poslodavac odluuje o pokretanju dis.posl.Za laku
povredu rodk za pokretanje postupka je 6.mj.a za
teu 12 mjeseci.Postupak se vodi pred
prvostepenom disc.komisijom. Z vrijeme postupka
zaposleni ima pravo:-da bude obavjeten o
navodima i dokazima o povredi sl. Dunosti- na
pismeni prigovor ili usmenu izjavu ,pravino
sasluanje u razumnom roku,pravo na odbranu
preko pravnog zastupnika,na javno izricanje
odluke,na albu protiv odluke disc.komisije.
Protiv odluke prvostepene disc.komisije zaposlenik
i poslodavac mofu se aliti i to drugostepenoj
komisiji u roku od 8 dana od prijema odluke.

Disciplinske kazne zbog povrede slubene dunosti

su: -pismena opomena, pismeni ukor, kaznene
asuspenzija sa radnog mjesta-degradiranje na nie
radno mjesto-prestanak radnog odnosa
32.Radni spor
Radnik moe da pokrene radni spor u cilju zatite
svojih prava. Ako smatra da mu je poslodavac
povrijedio pravo iz radnog odnosa, moe da
podnese tubu nadlenom sudu. Tuba se podnosi
radi zatite individualnog prava povrijeenog
pojedinanim aktom ili faktikim
ponaanjem.Pravo na podnoenje tube moe da
zastari.Rok za nastupanje zastarjelosti za pokretanje
tube tee od dana saznaja za povredu prava,tj. Oda
dana uinjene povrede. Tuba se moe podijeti u
roku od 1god.od dana saznanja za povredu,tj.
Najdalje u roku do 3god. od dana uinjene
povrede.Poslije toga nastupa zastarjelost i ne moe
se podnijeti tuba.Ureen je Zakonom o parninom
postupku.
33.Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca
Poslodavac moe da otkae ugovor o radu u
zakonom propisanim sluajevima,a razlozi su:
-ako radnik izvri teu povredu radne obaveze
-ako se iz ekonomskih,organizac.i tehnol. Razloga
ukae potreba za prestankom rada
radnika(teh.viak) ako radnik s obzirom na svoje
strune i radne sposobnosti ne moe uspjeno
izvravati radne obaveze- ako se radnik u roku od 5
dana,od dana isteka neplaenog odsustva ne vrati
na posao
Otkaz ugovora o radu posll. Daje u pismenom
obliku gdje su navedeni razlozi zbog kojih se
ugovor otkazuje, a na osnovu toga radnik moe
pokrenuti radni spor.
34.Otkaz ugovora o radu od strane radnika
Radnik ima pravo da otkae ugovor o radu to je u
skladu sa naelima slobode rada i dobrovoljnosti
kao jednim od bitnih elem.pojma rad.odnosa.Otkaz
ugovora radnik moe dati u roku od 15 dana od
dana kad je saznao da je poslodavac izvrio
povredu obaveze, dostavlja se poslodavcu u
pismenom obliku u kom je duan navesti razloge
zbog kojih daje otkaz ugovora.
35.Otpremnina
Radnik ima pravo na otpr. A to pravo je razliito u
zavisnosti od toga kako je i kada radniku prestao
radni odnos: prestanak u sluajevima navedenim u
Zakonu o radu (penzija) koji su bili upueni na
ekanje prema prethodno vaeim Zakonu o r.o.
-kojima je nezakonito prestao radni odnos prije
stupanja na snagu Zakona o radu.
Visina otpr. Zavisi od duine radnog staa i
isplauje se radniku na teret fonda formiranog za
ovu svrhu.
36.Predmet inspekcijskog nadzora
Podlijee primjena zakonskih i dr.propisa iz oblasti
radnih odnosa,zatite na radu i zapoljavanja,
kolektivni ugovori i oti akti pravnih lica kojima su
ureena odreena prava,oba.i odg.Redovni poslovi
inpekc.nadzora vre se prema programu i duni su
da za uoenu povredu propisa i povredu prava
radnika preduzmu mjere iz svoje nadlenosti.
37.Ovlatenja inspektora rada i postupk u
vrenju nadzora
Inspektor rada ima pravo i dunost da u vrenju
nadzora:
-izvri uvid u dokumentaciju i zatrai istu da mu se
dostavi, koja je od znaaja za ostv.prava i obav.rad.
-izvri sasluanje i zatrai izjave od odgvornih lica
-naloi poslodavcu da preduzme mjere kojima se
otklanjaju povrede prava...
-naloi poslodavcu donoenje opteg akta
-naloi udaljenje s rada radnika kome je izreena
sudska zabrana rada
-da u svako doba izvri uvid u
objekte,skladita,gradilita..
-izvri uviaj na mjestu povrede ili smrti radnika
-zabrani rad na poslovima na kojima postoji
opasnost od povreda radnika
-zabrani upotrebu objekata za koja ne postoji
upotreb.dozvola
-podnese nadlenom redovnom sudu krivinu
prijavu protiv poslod. U sluaju tee povrede.
38.Prava lica koja trae zaposlenje
Svako lkice koje se prijavi Zavodu radi zaposlenja
ima:
-pravo na informisanje o mogu. I uslovima zapolj.
-pravo na posredovanje u zapoljavanju
-pravo na savjetovanje o izboru zanimanja
-pravo na struno osposobljavanje i pripremu za
zapoljavanje
39.Osiguranje za sluaj nezaposlenosti
Lica u radnom odnosu obavzeno su osigurana za
sluaj nezaposlenosti. Sredstva za ostvarivanje
pravaiz obav.osig. obezbje.se iz doprinosa koje
plaaju lica u radnom odnosu i poslodavci.
Dobrovoljno za sluaj nezaposlenosti mee se
osigurati:- vlasnik ili suvlasnik preduzea
-lice koje se bavi zemljoradnjom,
-brani drug zaposlenog u inostranstvu
-lice kome je prestalo obavzno osiguranje

40.Prava nezaposlenih lica

Nezaposleno lice kome je prestao radni odnos bez
njegovog zahtjeva ili krivice, a koje ima odreeni
neprekidan radni sta osiguranja ima pravo na:
-novanu nadnadu
-zdravstveno osiguranje
-penzijsko i invalid. Osiguranje
Nezaposleno lice ima ova prava od prvog dana
prestanka radnog odnosa ako se prijavi Zavodu u
roku od 30 dana od dana prestanka radn.odn.