P ca re & Cee" 51 > mauris chy Jugoslavije 1941-1945, io PV |: Naess na Sve ratne akcije elitne RUS enrauy i ee Ce Get Ll EeImpresuit YP-MAGAZIN 2A VOINU povjest onslaavenia 4 GLAVNLUREDNIK: 2eeninls Despot GRarIeKOOBLIKOVANIE: RetPulr Jom za pretletu fonza thatele ‘ad.ao, ot Ro Gaspolacle 8 Svea Neda ‘Soon, E on pin esenien ca 27 ss LAS Sadrzaj Ratni put Crnih mambi Prui put sve bitke najelitnife postrojae Hrvats¢e vojske Hcgircle uty POLST) st Ee Ny) wh amijau Punskiratoviizmedu TRIE ReN Cv SiTED Gitte ean a cee UZARISTU KAPITANDIEDERICHSEN TAJMEMISIJE 2 Nijemci sve manje Zele | Njematki konvoj Propalo osam uBundeswehr ........6 potopili Saveznici ...10 _britanskih misija ....24 JOSIP ZUBEK OBRANA SUJEDOCANSTYA Titov najbolji vojni ——_Jarminu obranili Romibraniteljiuborbi pilot .. 44 njezinimjeStani ....60 za Hrvatsku .. BOSNA HERCEGOVINA OTKRICA POVIJESTHRVATA Pogibija Tihomira Rutnu bombu Napoleonove Misiéa -tkojekriv ...64 izumilisu Kinezi .... 66 1 68YONIMIR DESEO glavniurednik alae xjesnigari to ont ideo Teed os 1a svokt drug na Gin ncopterecenh slase ako ma Hvarskoy al fire tebamo pari now DOVES Drogogevetskog it slime kako bi Lote vemena vratil nna, ako bi rehablitirallneke sta propale, pordiene ideologie, rege sume da 30 anata stvat Stare ne sje mito fe je ne: fospotn Sinjonies da emo o Dew ain syjotskoro rat, pa port 51900. sil samo onako kako j> Komunisticke parti hte i pustta, ato je blo pease odo Strang, ikjuevo, desto > iam Shen. poctia, dogadajinna, poses e0!sKI obj Tpke fecinom coaiiaianu, Ne Zaiot, Jost danas imamo tragovetei love uigostavenste 1 Koruna Ke histoniogranje koju proteira- ju pojeini akient komma esha Kio | njhori poltick 2a init te idomljenc, kot pat akan radii novi, fezanma, a sastarim zakjuecina. XG sto amano s druge strane, one poraiene,glasove ako znal- fan the kajipastn-povo Zee eba- Diverat sindtvo {Anta Favela 2 pita hy set Koje net ‘ere s poxisnim cinjenicara nas pote jo8 uve ima pre- Wells uljoos) na proneavaie 902 jest a pole dokxz viens kad ere evo vite modi 0 nedavno} ra toto} protlonti sui same fa terse, povjesath inj Ca, ber poliikanseva U ome Ce fun syekako pripomoe nao ju nie Tors Alig i ne Foxe seu task rtm! Bear Majer o parts Hoja pri pretgljano a Dou, A yO ean Povjesnitari se slau kako nam i potrebno pisanje nove povifest Drugog svjetskog rata i poraca pocinastov knjige “Orazans sla Reus KP), WAl.-1945." sigue Ge izazvatl raspyave. No knigaie pri znansivene-popuarai pak aj dase na jednor injesta obra {i’kompleena peoblemtatka pat= lizanske vojeke jar talve Injee osad, nakon 1990. nismo mma. Swaga je svakako wij prota A Foliko je jugestavenska histori: dguaja bika jednosirana, dovol hoje protital i@lanakZvoninirs Frehvogela © jedaom od noke fi pomosskih sukeba na facra fnuthekom Druxeg s)etskor rt bpnom blizu Premuale weet 28 Wopace 1945, godine, Medi taj je dogada) ostao govuro ne: prez hvacsko} 1 bivso) juss ‘ensko javnost er nero ns Stijelovai brocow partizanske thornarice, nego samo ajemacl 7 saveznieki brodos), Stoga “nile hoo valan” za jugoslavensica pc morse posiest Torristay Sul pak nastavla 9 t= vishitn pritania o elim hot Skint postrojbama iz, Domovin Skog mii, 0 koja je do danas premalo ii govoro nigta napisan, Fy prikarane posve neuceme Ijpna. Tako nakeon Rojne Franko- pan irsame priike prvi pat Glt- five 9 Cenian: mambama koje st pa srpsko} strani uvijee dohiva= Te pretinate “alogagne’. A nist fone bile "aloglasne! zhog poti- pjeaih alotina, nega zhog kin Noje su sepskog okupacora tala npiududivele bucale wot3j Tra kraju, yjerejamno sie vee pro- ital da je Minstarstvo zaanoat dbrazavanja i Sporte preporuiile oristenje VP-a u nastav' povje si Hata eva koji su prepozna Ierijedaost naseg CasopisaPosten, sve pole za vas 2esopts ft sam proceo cisuté od prov baja, Méstin da nary je fedro taken sivo nedestajalo drage ral je a je Vas prijeks prepoznat {od strane MI- nistarstew ebvazoounya. Nana koji radio w Skolk moze uno pomaci u onganizacii rasiave jer dobrin aijetort pakiret nastavno gradivo, Posto se tuetin uéenike Sto je vse moguée animiyati i 2a- interesirati za povilest, Vas Sam Gasopis finiennes sinaniew predstavio nasevjem osoinan bloges (wwe moyayoviiest com. Radlujeni se novine brojevina. S postovanjen, Danijel Kaveli prof Giienjonit Sw int pravo na sop milena Laon Keon Kameondis is ule Ponsa chatelia, "VP" br 7), alt gosp. Mlavton Ansi, gost komentatar iw broje | magasina "VP" Ja sam se pornidio i porovo procitay danak "Profesional. ina hisioniografiye inna tdanus great soon Fos wijek sia ma huabetnosi"l rato’ velikora tradi te vidiny ito bi Clank moglo bith wo sersio, Cini il se vrlo objektioan uuesporediteniu dgoudaja iz NDI, komenistithe Jugosla- fe HOF, PNET CSPRD Tina state fuse tazen dae duressnje vitjane tne dovotfrodusora kept sonedjubivon Coujekse magn dobro docaratt priredu vast NDH. kao { Stanjetedraaut ali noguesamorest dau danasnie srterae {Jos uvjek nema dovolfao autora Kop dobro docaravaju privod olasti kemunisiicko} Jugestavy, kao ¢ stanje w ‘drzaui - recom sma nesto istrioljabiii uc kop ga.zna- {Ju Sto setiee knyige Slaoka Goldsteina, ne mogu je komen tical jer uc nisan cliao,« ne vjerujenn kako je apologiia NDI. Nemogu se ne slozti sgosp. Aneiéem da je "xov0r 0 pooilost uijek kulturnt proizvod Motda gosp. Keoneneie sada medu one kojlzazinu od svakogobjektionogisteas bua NDI, all | SPRL pacye je siiet provise "ern t ije” Alco saan x kriva, ja se ispricait, alt bi onda voli vise dokezina potkrieptienihrecjasnjenia od gasp, Kamenciee Sasvin reagrede naponiinjent ckeje hreabka f jet ea wait Ko oruistenastvano na s.91 mudgaztna Ve"Dy 7 mia ine tnerze cuco pie poiphustke. ‘Merz jenjemac: fea jee stocitive fe ca sifu epocrebyavat dussrougar- Ske va)nick Pat Gans cen, ponekad, debverom eoujeinvee1 “Tis prav merze’ not, ipa, mje kn tZeUME oak ez, IMuzan su starinsko topnucko orice nanatyenieno gadtanyi eka zidina ii pre brda Kop su se cad put poyavil I. svfeskann rath. fe nih sts vault |zaritjentt ih pot puntosti minobacadt thaubice. Rijee muzar se upotrebtiava Fu kuhaniy za predmet Kojey Turck zope "avant jer su rje- dent rantovlitorn orb tent meszeria (onimsredao- jekovnirna) Zehwaljuiem na pocomest S poitevraniem Pastovan', Vas tacopis jo odtttan, canto tako nastavite. Molio bth vas da rabriha 0 puckama,starim ‘Leo Enfild, Moitin Nagent, Springfield ot) i novine (ml6a2..) possane rodovna Ako moze nes 0 Legijistranaca, natinu obake voja krox po Uljest Lu rasnim vojstanne te 0 ratovinaa u Indokind ie eine vrojevtina, Unaprijed zatwalian, sanjin lta pie eee eee non Infoavae Magazin za voynu povijest statert 2)do cence Se EE sre, pijavilo se tek 3455 donrovolaca, a 7B ih jeubiz9 odustelo osljednjih mjeseci Bun Jdeswehsproleed krozvo- ju hajdrasdcui | najop: sezuijuvelormu jos od Oanutka iestudenog, fave kako bi se do 2014 3 mine eur proracina, Powebu za slienim potezorn poliicke Gesetjeci- ojnl rok kad poo su mioglini byojae zatwe u rato w Afganistant, ni nt skandala koji su postjednjth_ godina pottesalt Bundesssehr, nije imalo takvu te- Fioukco aktualna financijska kei- 7a, Tako joj se Niematka do sada uustvarivilozilavn adupirala, Prva sh he sad tye Karl najasio je jos tt kolowoctr prose godine. vnogi njegewi kolone iz jenng blaka CDU/CSU sont plenom Kaji se fobexna vojna sluzha namjers vale u potptnosti zamijenitt do ‘Sueje mn jena laa kl a aspalotont aradinad 2a Be sonedem urudcona ‘hom i koji piipadnika 1 sipaje ove godine mledi Nijom- doswehr_ moratl “smrSati" na jos vrclem smieru sted: Kordinom roku tebalo srezeti na civse ne idiru vojeky po siliaa. pakily 145 000 vojnika, edhosno rjeusijedio js nakon Sto seni samo 165 000, dakle za ireCinu, kona, Usput jet pregazeno kolo” na skore pola prvobitnik Kiko jebilarigcostednji,hance: banje_konzervatiene vindajuée [to u trenutku kad je Njematks larka Merkel tople je pozdiavila 3 ajo prautiau jedanaest sojnih rea, Rat red j= Inisija dijem svjeca, od keith oe isa hb sigurnosiie pltanje" we jeobe- fone Algenistan bro u tanga prvom roku, do 1. srpnja, pajav fala da oo ga ,Ronstrukilvno pias nedaio ebjavjeno da Ge Buns pia vejnike Ig se sana 3159 dobroveljaca, od Un", to unaioc tome sto je bila jee oitazitovmucern poltekom ay oe of Krumpiru, Receno, ueinjen. Yee RCH AALS wrt e% tie's eae (] Afpanistanu vojnici ginu najteS zhog manta otlopnog naoruZan\a igi ae ioe tara errs jemand abit trace faa ex avipna za radar HOOT sek ota: Boe Ee An ee a eg ny (Oktopib tans ssw pak u gansta si ikoptet, aekOIK i fazin2a vojnu povifest /studen 2011kojhje749, siteod petin, ubreo dls, Nei abogtoasto vont hot has nije ipa sak ke vim novael zara, neki jak zbog boli poslornh ponu lau chy neki og eaznth pr vain aoa, Kiko ferjee odt= Drovaljcima, Hide se nije moe Silom advise ispunile hoa pn hojina se sere mkt Njemel ni ubuduce tee Seluseepan zanimanjer oe Sasa aaska Renna w kaka taint gukal ne oetaa kaka prostor 25 jot vast dope! nor na bojnom pal. fod pie feo ti godine fotzivanje Io ‘ita sotjlnih znanosd: Ban dean uted eda se tad ta vojmu kavfjeru tanimato se fan poseo lec dbs tame duis 132 godine sao, 0 Desttae Rok sani dotsja0 Es potiebe protescnsne vase tijemacko} Now tavnju je Mi nistasteo obrane pocel kz pantbu, shvztist de Je samo 0,1 poste ed ont iz populace koja Fora pit a nae hye rispotozero raradival za 3 vous ortzpmt rake Osnovns fe prablem Ws tome §to ne moze prod nt ciel san da iz Aiganistana ne stgae ke ha gadha viest sto erat sospodiarsive ope bile gosp0- dls rast, Sto znadl dase rane ivrke opel potaaa kan eaesta i kojima bi vedio pols ost fui haduenost, Rundestes ese, koj'zhog afginistana po. ‘Teeth godin sumejeo srl naopasnost po Woh, toga mora prelaotjat kao dofsta oda poslodavac “akalike “aamjerava Privti mlado. Na fednom pr Injere 0 gle tako da 20-60 Aiijak kaj nakon die. god ne sholuvan za plots moog Joven dobije ia aaseavna, na plac oi 1500 eur net, os fat slanevaieu vou hry Daj, zdrasivenosiguran}e al pagodost u suc da on ont ims obitel jeu i testa Avago, blede set program ob Xe, jt po novome taje do 23 injesecapokusavaprieuct tine Sel se pokvacaju st oble za senog eijoskolskog.skolova aja. vec jek najaljeno da fe sermoe nae trance kof dlugo vremena dive u Njemiekoy a. inane Times Deutsehland Gita 'e inveme dakmente ministasva po koma kann panjizanovetenieteha eatin Inlede sa slabvim oejenara, nt om straenom spremonn ih ak beravisenesnednje ale. vada noel pier © kalevom je sianju iteé pokaza jei to da je u zemlji koja se tach innahio nikada nile rarhachala hnovenmn, (7 huxdeta ministansta focobrene 15 nil juna evra samo Zzapropapandnn campanju tier menins kada ministarsive obra ne zhog sveopée Stecaje temeli to prewstiojave svoje necionalne onvane shage, Seima je 0&0 jasno da je vojna Praumont a Afganistants wee politiht danak na ave strane. U Drosincu 2009, agencija Infratest Dimap objacilaje a €9 posta Ni jemaca Zeli reniaino posladene Hjeroatkih. yojnika iz ISAB-oe invisije na Hindukusu te da th 77 posto ne seruje terdnjama viade Angdle Merkel da se jas Ist KG obayjestava o pojedinan do. gadajima u Alganistanu, Nijem. lina doduse od pocetka uije po Voijnf ona sto jeu tom rat nes. porno. Nakon teroristkognapa- dana NewYorkod II. jnaz0bI, ‘lada njematkop, kancelara Ger hharda Sebrcdera pozvala je par sment da prinvati sudielovanie Nientatke u NATD-ova] aperac “Operation Enduring Freedom O"ratu protiv terorizma ok fu tiju rezolueia Vifeea.sigure host TINA, Ves 2. sijetnja 2002, Bundeswehr je 2apotea lxgrad- ju svoje pve bave u Algeniota- nu, Carapwwarehouise u Kabul 5. ujka iste gndine poginuo jes ra ajerradet vojnike—prlikom Homontaze saber. Neretnih go ifina ginuio se u promeiin ne srecama, od mina, ustaljenth hapada, uw samoubilagkim nest) PIN) wzaristu: Njematka angela Uorkel zaponeakajerda se ore wtedet na traskavinae za vosku OSSEMIN ea intel sc ni aren dda je Bundeswehr brzopleta i ne= "preman poslan 1 isis ISAF-a, sitieari nacode i ta 8to neki od prvih ranjenih vojaika godina i oat iach SUT oemaleer onriaia os : Jeera Zag ose cao Jove ME vennewl ncrang cove ae pe sltuoelje muon, lake ba8 mje najjednostaynlje pronaci nek! ‘ligt odgovarajact lira. Ono sto se lspiva svodilo suino nz manu ‘jemacku yojnu prisutnost u Ka bulu, ubrz> je izrasio u Bunde swehrov preuzimanje nadzo: a rad Severin afganistanskim ae ao provinelama Kunduz. 2003.) 1 Saini Faizabad (2004) sa_zadatkom da se nadigleda i Stitt obnova in fiastrukture. To je anatilo + ra zovwiavanyepripadnika raznih nniliela, zaatitar konvoja, abuke alganisianskih_polieijskth 1 0} ih snaga, paneled | ogeanise he ofenriene akeije, 2 a4 2008, fpocine i prve velike akelje protiv falibana, pobuajenika | marco: fordova, uz upotrabt artiljerie | fenkora, Togetkom 2010, Ange In jo Merlot gotinje danacija w Giviina obaove zemlje povsiia 2a 440miljana ours, poveca Ia je {bio} policijskin instrekeora sv 123 0.200, a Bundesteg je pr Iivatio I zaltjev da se najveti do- pusteni bro} njemackih:vojeika UW afganiscanu poveca s 4590 na 5300, od Eee 350 rezervista S10 se pak Uuskuva intervenctis ww Afganistana dee, rad ih pro: ‘enjuje na ized 300 1985 su Tjuna eurs godisnje, adnosao na ukupnodo 55 mila. Nera: EN ener ene i inscitue 2a ekonomsko ieee vanje {DN}, medutizo, ragum pribraja fkanate na financiianje Vojnogangezmana keo itoskore ‘drugih ministarstava ga ranjone i poginule vojrike, Svaki poginull ‘ojnike procienjuje se da kod iniijuna cura, DIW na kraj dole ido izes od 36 mibjardl ears, tosamo ukoliko Bund Isiapoene s povlaéen) rile do 2015, yodine Us takve su broke 1skoel Bun deswenra ajemacke gradane le nil samosve ogorceni}ima na koji se adayno izjalosio kao lise, sista. Tako se dosio i do srpnja, ada je biv8i playni zapocjednike Bundeswehrai glavni planer nje rmagke mise u Mganistanu, Ha ald Kujat, javno priznan da je oni dio misije dozivia potpu- ri neuspieb te da se raiom ispu- nile samo to da se SAD-u iskeze solidarnost, UJ listopadu se ko- rnaéno doypcila ca je memack predsjednik Christian Wulfsvom Aiganistanskom kolegi Hamiclu Karzai obedaa da Ce brig 0 si _gamosti zemije njegpvirn snage. ta Nijemnel predati do 2014. yo. dine, ‘Njemeehi vojniei dana> au osimm w Njemacko} angazirani na Ko. Sova u BIL, ha Sredozejiu, v Juzaom Sudenu, Etiopii, Fite: ji, DR Kongu, DHbutta, gant Siamu, Usbebistanu, Libanonu Grup. joc je u pravluo neste ‘use od 7090 vec gouiamna stl: ro ragporeteatih vajnika. tox fe konacni argument zu Guiteober a1 oka © neodzivo) newt: itesti Bandeswehra bid 10 Sto oka. od 230) OOD pripadlnika inovemstw istovremeno moze posal samo sedam do osem Sata sojnika'- Obecao je zgradit so jsku koja 6& bit jeftinia, alice kao profesionaina biti sposobia dat Se vojpika za razne inter wenede, To} logic! nije se moglo brigororiti Medutim, vee uo” is zapenjednik kopnenih stag general Werner Freers porutio Je ypoxjedniien Bundeswehr ge rat Valko7u Wiekra dit 6e Se tkoliko se vlbrzo bra}, bros: Tiaca znatno ne pove’au vO} sei otvaiti kei manjkos 1 080: bij da e vee 2012 u pitanjo dost sposebnast Njemagkeda pokriva sroje vojne obsezo u svijet. Taka rezs0} 2nacio bi te5}o po. liieko | volne. ponizenje Nj- mathe, posebno w NATO pa je Thomas de Meiziere (CDU}, Koj 2-1 oZujku upravo preuzen ie histaisb'0 abrane, kao prvu stvar Fro je ui — inaknue § polo- fafa zu Guienbergavog (CSU) powug driavnng tania Walhera Green, zaprnen ores plana 6 proustiojt Rundeseehr Naf patigka 1 tohnic Seta wee Brepotinjone Novolj su otsie keen na im nootelavanien mestin, 9 hog jodie of nh CSU je mo groveaeranalt Sveviien ne En Guteenbergovorndostorats dog Logan je ova} momo dat sek ko je Dil Hee 6 hho ml stiinathoj eet Igpostaia sb da e se mer Svar oko 40 od kun 400 vo nit ie Nj}. oy Imnoge i avarsko},fedino eo tin CSU, 0 6 790 fhtak radmin myesta ws ekelnin tmanim sracovina kao 1x00 anca za mnagetokaine poso- ve Dv fe teagan haart pre Inijer Horst Sechete. Naja fe Doseban program pmo 21 10- Bodena petnica. So i ea. Ie veiotiepo dase mje vee mnie doo de broke of 1.2 nile fora kaka fe pocienseno dace loktatprenatroy Burdens owrh onth #3 mire era Eo Tika jevlada kngel Merkel 2390 Sjoued se nora iter Sodeca je tvar mad Lajom ce Hetil u Njenacko) ago te onde Malsitrone osursjeoe Plana svog prothodeka éa mint Etuotruspounjibre)shebords( 3000 na 2000) af ko de nk Sent | dae bude rosjope fu aa dra kia povets tome inspedu Donut berlin. Do si je 1a ods blo 2500 pres 500 Maorst Bonu, asada e bil 150 prema 125) «Kort ett Kol Novato praktieno, jem ce po Kavatk Vecine ast jean Se razura. Zen tanspore ne ikopterma prez repo si kad | prowuaraet obra tnBtevenje neupotetjin tor tenih sreestava ie u deloktug opnene voiske, «stomsko-bio Insto:kemisea asta voi or estar raed ‘shagsima 73 posi opuitena tvota od preevide nity 145 00 wejike pote Ge “po roddvinn lata da. o pte snage mana spol thud) svojnka, akonlostvD o> 3, morrariea 13 3, sani V4 620 ajdt sng 90 dia 35290. Pitn jo ost prosir di se vojse sboge godt Mie po, mogscnvst) popunjc ine dodarnih 7500 brow Ki Kako ‘asad scot stje oj fe vahsjrojain bit jako retan tke narecnih gina opened Toit osnouns potrebe a 030 ier Magazin 2a voinupowilest /studen:tekst: Hessan Haldar Dia M6 tote tnrtednogod nara eau Konzervativno) Siw dishoj Arabiji saudijskog Dinca Sultana bin Abdu Tie al Sauda, iakn je bila o&e- Kivane zhow,ietke hotest, prem mnigienju ¢naliieara i promate fa, rasigirna Ge destahiliirat po ee [peas rau pine Hdec bn Sessa Sea Labret lla Abdaiana, boo jeune fd najewiih esooa u Sacco, Arabi prvi a nia za prijestaje Boje ministarobranc ievekoplow {$8004 1963,, a locadna bolescai Fagin nue 20 godine He nekoliko mijeseci opeltan je New Yorku, gdje je premio, Take je suzbeno imap nsarnlese! dn wean Gatun njegovoy, ro a olka nlje bio paztn ‘sjegora Je cugogodisnjaboga- | polticka karvera od obnasaya uzaosti guvernera gawnog grade FAijalape do ministra obrane, kala jeotigtao Kijucnu wlogu uasuvte- henjivanju vojpih snaga, Visemi Hiueskin- uisgsnjirnau opremanje ‘ojsce smmjestio je Sauls Ara ji ured zemalja koje naive trose a obzanu. Iso tako, 2ishvan je {a osnivanje racionaine zzake, plone kompanie Sauclia, Po sve. mn suilest zamijenit bi ga mogao Sulmdeseinsmogodisnji prime Nayet Koji od 1375, obnasa du THA ministra unucarajih poslava, ali zabrinjaca to 80 je po slavo- viima blicak forzevatisnom Kle Fi tla bi mogio ugrarits nrownde jo colori te destabiliiratt cil api. Polidehi analitiéar i qoci Satnatinzaijh Soadjlih novina "Olaz’, Hicham Alwan, koi i jin deadesc: soins pratt pe ijevako} obitelj Saudisho} Pini ceagovora ca "nt po ‘wjest"Kazao je Suit sraco “sraliuie od delaska princa Saanjéo penis prince Su fia Kojl bi abo tvutt yjershih Sawova i nepnjateljskog rapoo- Zaaje prema Siejl 1 Iran ogo U Zaristu: Saudijska Arabija S princevom smrti nema wise reformi? Prernarat sued prone Salton bin Abdulea a Sand estabiliirati regi fe Ge zasigur ro zausiavitl se relate Koje je bajavio saueliski lealj Abdula ben slbculaziz, ubljwcujuct | siobodne labore koji su pajavijeni za 205, godinu. Ono 2bog. eg Zapad na} ‘Se stzahure, a posshice SAD, to je So princ Nave kalnijiisham wSaudijsko} Arabi te sekaoministar unutarnth postovs pokvzao okrtan proms svinn na Somiiljenicima jet eli nad ej. lim sauljsinn devstvom provest vehahyjsha ideology. To bi zn To dase wales ozo u Saackjsko) Arabiji koja no aijedi ieotog jusmatra novemilom, -istkrmie je Aliwan te dodao:~ Neimne, pine Naya angonntn voto san pproma Zenit» jako rabrinjava ch jlo drustvo u Saudishoj Arabi Gn je jean koji se sudo suprat- sav nedavroj incjacsi kralja e mogucem kanddiranju Jena ne parlamentarnian izbortina te pit Yo a glas. Kab toinistar unui nll posiova voota je posebn ca 8 opoibum | neiswossijenicima, Sol oporbent celate bil Sk zatv raniilipotjeran, a veein je nap sla Saudjsku Arabij ie sur nS ‘wlociste na Zapad, & najokratnj je bio prema élanovina simatize: fina Al-Qaide.lako je kralj Abdu lah tada potpisan zakono oprost, brine Naje nije ga prizaa, - obj Sao je Altwan. Alt prine Naxef ipak utiva velky potporu kraljowske abjelj, Da je Tolika opasan za sauclisko, dra’ tbo bill ga kraj postavio w trav jt 2008: a njesta podpredsjed nila Snustieke Arabij, pital sme Alivan, «Prine Nave! bio je toltke jak da je sem sebe 2009, postavie ha myesto podpredijednike via do angjusi da je princ Suan teako bolesian kao Sra Abdul koji ‘danas ima 88 godin, a nakon nj hove sini pe hraljersho} hierar Iijton postaje saul Kral Tuas jedosio do raskola unwar kealje e obit nj a5, i vetiaje bile pros Taliho je raskol dnsco nav slik da je prine Tall jayng iskavae srbfe nezadoeo}si0 § takvitt nat Gnom ponasinja stiea Mazer | tuazi0 od Kralja Abduila ponistenje jegovog tmenovanja zs podpred: sjedina viadete|etrazio novo gt sanje unucar kraljevse obicei ns So se pine Navel oglasi, Zakto SAD taliko strahuje ot do: task Nayeft pa nijesto premitu Magazin za vou povijest Suen’ 2071 Jog princa, Sultana, uptali «ma Miovana, -Rezumijivo 2 strahowe- ‘jeSAD-anadolazak prineaNaye- fara ministra abrane kojt bi mo- gain cavesti da pekida sve enjne Siahaje izmedu SAD-a 1 Saul se Arahije, 2 u najmanja rule bi srnanjio kupocanje raorueanje of SAD-2. Toke su SAD bileabriaw: te daje, prema neki za sada ne powrleaim informeciiarna, kids je prine Sultan Ben Abdulaziz pre- mninu prije dvadesctak dana, ve Hike amerieke delegacja stiga jeu Saudlishu Arebjusisastalases kra- kom obitel pokusavajuci th nagoxbiid cla udine sve kako ne bi pine Nayet dosao ne anjesto pre- ‘minulbg,peinea Sultana, er Ame- rikanel st uz vojna suradnyu jako zatcinull da venablje na dodu na “ast sto bi znacilo destabilizacju ‘cjde regije. Naame, poznato je da Yebabije smatraju sve neistomi jenike nevjernicima i pod svaku jen Zele da svi muslimani po- stanu vehebie. Ps pogeedaje ko- Iiko je toseno novacat oil strane sehabija u Saudisko} Avabijt da Se te ideologie u Bgipal. Naime, od pada Housn) Mubarak do ta ‘as potiSenn je preko 12 miliar Ai colara, rine Nave! zbog mre prema Sijtima, jorih smatra nog. Hubsimal negjemicima,osahe fe narod slanje saudiskin vojnita u Bahreniscla gage Stee pobiana akon sa je SAD objevia dao ran hii ubid stusdisog veleposlaniks W SND U te diet sates velepor Sarstvo u zrok odnos! ed 5a udiiske Atebip i Irana izuzeeio su apet, &o8e, Saudsba je rab ja prijetia dae asset Iran. Huge Fi dbtezak prinea Nayelt na aje seo preminaleg prise Subian do ato zZcostravanl sukobe lated Ihara i Swdiske Atabie, ne Kt jul razguxbia pital sno lwana 'Naravno, &ac bi mogle coe! 6 ‘orufanih sukoba & to takoder r brinjava Zapwed 1 SAD jer sujet u ‘osim trenuteima ne Zeli nikakve vojie sukabe Iraniom jer znaju dobrodabise listkobi megh pro Sri na cijlu regi i ugeozith in {erese Zapada | SAD-a na Bliskom istolu, ~ kazao je polidéki anal ar licham Avan,brocia 1 brodov jegove pratne Blo Eglo more kano 2 jemel zoo velleh bata tr nace tne sh bz teesne frateves mtransce bojisnice a Koja thoy stojeweliine nist mh Til podbot Nie sh tla | sh!iggadtah brodewn kremun jes Jacana w Grek os potkea 19. peng, alt kako mst ini Tigra, een je peconienn ‘acnim hapadiea, oo sive ii torpedi mina asjedama paizapstal bani biti is {heap britenskt tat br dovi Korvate i minolowetakoer si zajedno » ,Dieeriehsenom™ postani¢ jalanske na egerex Bajos, a kenvojs je preoinn ttebay privat Jor dan go ‘ack biod, oj Je osteo «Tit {boy kvera poyposich stojev. Hjem su posto oko2 45 Inhapaliizzasjede neyoxeti at Ii brow Joa err te | Es jeotocens evra je uae: to bio w plamena, @ jedaa ol Kowveta nesta jet velky ek sploz}t Napidae su se guile oth napa Se mn ne uspjeann poktara spas asiecenetreaeve Gilera podela se odvja- ti sand dia sein pie, 12. ve fake 1948 godine, ads ae smell Adria adeana (-Adital Adin, Zapovjecn eda er dranv) prio iz Soret Zepo~ viedeika niemaeiah Momerickin inza voin Drugisvjetski rat - Balkan: Bitke YY v2 [ Mae: povijest /stx Bet i eee Paani red “Citard tuns” ken tatiana bod ‘prj oie (bir ase skupina jug, adiniraia Kure Rke-jedou od tih-dhiju operacija nije edi naredonje rasianjedvajubi- bile davoline stedstava nt ude ail cgowackh brodova na Ege) stv. Sko mioce, admiral Bricke inva Kako Je pozziao, njemacks rat jesvojesjedistc Sof, azapavi- na momarica, GKtegsiuauine Jado je poducjem Grog, Ege} poslije taljanske Kapitulacije Seog 1 ladranskop mora, Blades! Fujalh 18, godine aij males nit fodredeni za slanje bili su putnié- brodava ni posada na Sredeze- Ki brod ,tieidelberg" ¢zapijenje- aij, a posebice na Jadranu, Cak ni taljenski ,Citta di Tunisi") i nije bila dovolino prstuke za soa motomni bred ,Kapitin Diede- ivanje,ze momerei vojike koi. fichsen” (isi “Sebastiand Ve- si moral pioviti na brodoviens niet"), a Konsoju su se treba: koje jo tek trebalo osposobiti Ni le prighigitit wi bra minalovea_jemet su na Stedazemnom mora (Riiumbonote') 12.flotie za raz- prvolno raspolagali sama sa za~ thiniranje (12, R-Flottile), 1 me-plienjenim stariim taljanskimn duisremena dopremljena rijeke —tomiliakkama 1 topovnjscains Napadadi su se izgubili u nodi, a napadnuti su vise ili manje uspjesno pokuSavali spasiti o&tecene brodove mai cestom Tirenskoy mors na _(nsontanin. shalnien pazobro Indian josposobljenaNeneeiji dima) fe wastiim luli joint AUnutalJournna bio je vieadm cama —motornimy corpijrkomn faljoachim Lietznan, a njegor {brim minoloysima~ koje a Se stozer u vejael 1A. godine dopremijene jekama 1 ara naadodstanjupreeleajalzBe: ing lc Nematke na Sredozenle, Oysada wOpallSiogsza pripre= gue st ponove sasanlene tine- I operaci, shizbeno nazvane rane. Nek! ojelnues! brodoy, vecheaehe (drzaiy bukvelng lesan enkonosel | nlnope= “dskijazsvac") ednestavnonije egal, green si u ljansr dito dOvojno sremena, a acm brodogadistina, gdje su. Ni ral jadrann istxdotno je mort ere! zapijeni | brojne «bjt pleniradrogifos ve padatwvat, Ske nowogradnje nastojet ih do SBkreavanje na Vs, pretide rit wih Ze sastte potrebe, State | 2 200 novogradenc torpiljarke i pone- Kitazatag) dobile su u njenacko} Such! dzrakur TA ¢lorpedeboot, Ausland =torpiljarka Sranog 20° rij), all isto raikad nj bilo dost, Jer su gubite! Sialno nad inashval bo) hovogtad. U pro- sinew 194% godine irgubylena jet saya ktstariéa Niobe (bivst ca taro”, bivsa jugoslavenska ,Dab macija, a drug sianjt biodow. bili su vise na popraveima nego na moru, Pogonsht steojevi novih, hrrodova takoder su asia bill w livaru, ponelad bog nesnalaze~ ‘ja njematich posada ne taija- skim rodovimna, a mozca | zbog sahowv7a u brodogradilisiima, V doa Kade su dva braa tigo- saika broda tiebaln krenutl na Fgeisko mare zapovjednistvo njemazke 2. odlepne amie ©. Panverarmee), zaduzeno 72 ope racjona dalmatinskojobalit ato: eitna, postavil je ze 2a ish ‘eavanje jakth snaga na Vie aj btok tada predetavliae posliednp> lupordite jugoslavenstih part hha w obalnem podrusj, akon eau se posi telijancke kapice: lacijei aslobadenja veikag djola bale i vetine otoka, ipak more Hi powuct pred jatiiaajemackin postrojbams. Nijemei su, bascm ia papiru", nadzial jel abe IL ovOke ositn Vis | Lastova, al se naVisuosiin ghivnog pata Skog uporisia (ujedao tranetineg Centea Za doprernu origi | wata Ain . one & a Ey ca xrk = BE == io a 2 vazzaokupirana podreeia, te mie ste proko kojeg je stanovnistvo Dalmaeije mogle biti ovakairana wo italiju) nalazila i baza brican Sih lakh naga, mocornh to piljanki i topornjuéa, koje su sve ie ometalenjemask promet Stoge je njenacki ,Webrmache® ‘Onuzane srage) planirso u ras olf Hamtee 20. veljace 1 1. tvaujha 1944. napastl f "oetst” isod parizana iSaveznika, kako bi barem_privremeno -smanjwo pasiiost koja Je s njega pried la. Stalno zaposjedanje ctokanije bil precideno jer Njemei 7a 10 nisw mali dovoljno snaga na ras- polagaryju, la je operecia dobila Sluzbeni naziv’ Freisehiit" (e3- robni strijlac, strijelac-vleniak), 124 izsedbu iskicavanja bile st heophedno potrebne i momarie- ke sna, Deetea, razdloblie viadalo je uvierene kako Ge se obje opere ile mo6l zest istocohno, Bra minclosei 12. Ntile treba st rile ouaska’ np Egejsko. more rehaciti postrajhe 771, opkapar. skog bataljuna (771. Bionterbats Kraljeviee uTrogiru okvi hu operaeije sreisehits”, Zastiea Lontoje «Preckdaehs" morale ox pojacati Enjemagce matorne tor pilpice Gelnollboste/s Boote), alijeadmiva,Jadrana caspolagas 1 voli aa samo ima jeciniea matege ipa. U medusrerena st za njomatky momuticu dovise- nei prve korvete telijanske Kase »Cabbiano®; kojesu usteuslusbu. kao lovei podmomiea (U-Noct- iger/UN. Diije jedince te Kase isto ou: namijenjene egejskoj bo. Jisiiel, stoga su prikjatone kon Voju. Tiebaly sh je postije vad hat Fada, aku bi w Egefsko § Cr hog tnora Kae ajfhova zamjena stig daugt lover podmomi Opera Je “2avinjala” vee cd samog pocetka Premda su bro- ogradiista uw Trstu | Montalco ett (Tizicu) radila danonosno, Fado na brodovima kasnili su, 4,Gittad'Lunssi* nije mogao bit \dokiran prj 20. veljace, .Kapi » plovetvo (Luftvalfe) w Hrvatska hije ragpolagale lovackin zrako plovina, «lokaln fe zaposjedaik tvdio kako nem doveljnozteko: plova za istadobau potporu obi Juopertcja Zakoplovisu uebi- Ti danju Sitit brodowe w Tukama Hin veru, a noeu na mor te mnural Hetzmann u co je doba vee blo uvjeren kako ne moze rien hata zraenu pomporu wekom ‘bij operaetja, Pourebni mecen- rovoski vel takoder su bili zl iti za dva poduhvata, 2a iskrea- ‘anje na Vis (Freischit") bilo je inwzro lijepe tvedro wtijeme, dok su brodovi za prielazaks Jadanat Zastitu konvoja morale su pojaéati i njemacke motorne torpiljarke, ali je admiral Jadrana, raspolagao samo trima jedinicama toga tipa tn Diederichsen marae je: pale inkecattugljen za pgejsku bjs ou, all uiglena nije bila # Vent. Ji gee fakodervadate nesta otisa) i brod je postan uxaljew Rate, kako bi tarno prouzee tere, Na teansporine brodove zbog 2a ainjeleisporuke niu postanle ni radavsht wredaji, ali $10 je bilo Jos gore radave nistsdobii ni bro do prin 80 36 pos ho Jos je vee! problem predstavijaa ata potpora, NJetaco 13k 1a Egajske mace eeball obletna ‘lose vrijeme, kako bi ihe tele bth, Napad na Vie adgeden je potkrajveljaéo 2a Getenaos! dana atin 2a jas dea tjedna, a konae no je sasvim ponisten. Ni sljedeee: L} Nazno je osiguint stoogs taj- ost opevacije, posebice prifla- zak dvaju broeea Tia PUR 1 rwalbbiju posije 20. wehace 1914, godine 2) Konvo) Ce postje napuste Magazin ze vojmu govijest /stucesi 2011 ja Pale ploviti zapadno ed nia vvanjskih otoka (kako partizani ne bi adr biodove 1 jel afore pokrote Saveraicind, 5.) Podubvat se mora Lzvesth w Tuadobju losh _meteoralaskih ujeta, a eda izbjech i zadrZava ‘je w Bot Kotorsko), koe @ pelle bio uobteajenn, 4,3 Kao zastia trebaju shuziti dvi- jebivse telijanske torpljarke | Bote) pod zapoyjednistvon. ‘zapoyjednika 11. flotie 7a asign Fanje (11. Sicherungsilonilic, 5) Konvo| kod prolaska ivoz Gurantski jesnae treba dca no tit imotorne corpilfarke (S- Bote iz Rake (3, fli 1s Kria (24. lol) Trsacha planova operacie .Fre- chdachs" pavjerena. je malom brug lj, kako bi Se edrzaia Iajanse, @:zapovijed Momarietch skapina Jug, koja je sigla 16. ve- Hjabe ubljudivala je sfedoce coe ke ‘Oba rode treba prije povetka ‘Operate prebacts u Pali Giok pestrojsa mora nepust {i Balu posiije aurrake © plo vest izxan lanea vaniskih otoka Kerenuti prema Splity, Kame. br stil u zoru sjedvteg dana, ako Gee isodoin izwoditi operac ja obreischttas, brodavi treba Hastavlil plovidba ujekom dan, all Tavan lance juendalimatin skih otoks; “konvo) mont navecerstoga danaDrugi svjetski rat - Balkan: Bitke prod pakts} Boke kotoroke kako 1b. se smaniila opasnost otkriva ia jekom prolaska kroz Onant ‘ki jeanne; od Beke je edieden “injet plovidbe prema otoku So: eit. pred albarskomt balm Kiko Bi se izbjeghtopasnost ot kriwanja prouivniekin radaiskinn retain Pdrucie kod ria Ploce, tzmedu Sibenika 1 splita,crebalo je tas ‘aU 98 prje posetks operat je, kako bi se pravodobne otkaila hevatnost protieni¢kihmotornil torpiljarki. Za iavidanje 19. veja e predvidena su tri brzz mino- Tovea, a 21, vege to sa podruc je tebale obiei dvije torpiliarce Kako se vtijeme jako pogor To, vidnice strane trupa isnodd kupole 2am} jer seven sjerdu. Tanke si habokovimaimaleispisan natpis INOVH (Narodnooslobodilatia, ofa Hrvatske), a iepod njogn manjanukogenir siovima,, Tone alalon". Sa stewznje strane navlgrada svake tankete stajan je mali bijeli dvornamenkast bro, Fa fotogrefifama smo estenovil lanketes brojevimat? 160. sli¢ne coenake imaju idruga njihora ake Topna voz, Potetak partizanskog ratnog zrakoplovstwa evi st arakoploui dospjeli rake ustanika nadziranih. oc) Korat nisia kada su djelauni Gasmicki namjesnik, Fron), Kluz na ura Koplow ,Poter 25" bro} 5007 nae ‘ovarenom oruzjem i stxjefjivorn amijenjenom — opkeljenc} ustasko} posedi_ a Sanskom Mostu, (e priéuvni poruenk Ru- Wolf avec zvan Rus soln mehanisarony 1 strjeleem vide niko Dragutinom Tizbecom amin Milo, leledi na ztakop: Town Twegvet XIX" < motorom Iuypiter" bro} 4251, w sklads s Uunaprijed smigjeniza planom 28 svibrya 1912, aietjeh ie arabns Jako Zaluzane, kraj Banja Luke, te sloyjli na porrosno wsetises Une kod Prijedara, a koji grad ‘par dana ranije osvojil kre ki paizani, U wom je’ tenutkw Sjevcrorapadna Bosna. pleni nom Keeaiom i podtucjem oko jello najeece ustanitky Zarste IUNDIT pa Fattave bist go avije, Ova] fe prelet imao vel promidabentnacay Prema nekin priéaraa raddog Kluzovog. prebjegavanja partizat nina nite bio isalfaeive Kdeotoske prlrode vee ponaipnje u vetikin Jockarskim dugovime. Njegovi ‘euagledat sowesve noted. dit za nckalito ecana elo Ihasestunciamoza umientia Tusk se takoder mote ofl nia skiize mas kort Ronse se itl suglasio Chinehilovom exjnonn pre fucnom nae ake Janke ‘he Amoreld teleposbra Be tg Arthur Bige Lane, bio je atcobaja 1011 godine a Was Ringiona puted soopeiugosie ress} ta ako su jedjene Dede sprere dan Justo. tepogednont predvidens Lend Teasoatteda ge gos dalle sth Kerkall snce Gokbude lobo ineorana intivin obecaine ke Pas leg vad sve ise Se plan} Osovin, brane to Nie t2sto prvi dana oata'on au sto poke da i a Kner tla fo oi tine: Narodna odbrana ‘oe opovielih sranaka tae: Hh patron dase uputl 1 7oza 194. pete koe Kanadeks posi borbordoa "Ralf" koja je sputtala pomne brovelfoeis Kanal. Lino test oniroala tar 2? godina koje 2M aova nad lagoon: Peer Sinai rg aor) fv Menu Kommentare Zarek, pevtleistng aie (pros desta), rentarseries evtaticur( povczor}¢ Konus adve teeo) ea Ni gor wok Zine esr 294. godine uporme trazectda ostane eves Brkeanet cet sa Jos ean pe: Jugal atevn uljecat pa kneza Sel britanske diplamacije, Ant ony Eden, 1 naceinik. glavnoy slozera general, Sr john Dil, kot si jo8 od 22, veljace u Grek} i na Sredojem istoku, Selju 5. ozujlar 1941, godine po veepostaniku a Beograciy Campelut povjerhiva isn knezu Pavia Kojem ade ugoslavija pridruzt Britani iGréhoj uw obra Balkens. end, 6 sg og fo eth vet spremu kvtge ea pul Reidy Btn! ede aor Ago eek da se to wypre br nls Iupanjanin, ‘aoe predjedmikaSepske “enijone tad nfbote baleen al media opaziie, propel fe 17-osuka predstavnian SCE w Heogeacu kako je Narodne bar Inbrroauflau Newark dase goslavensle date | dolrsce 2 Magazinza vojnu povijest ibe deponiane w SND edioah prepest uw Razne nevtralMe me- {ropele ~ $utkom naryjerom dla se preduiet sya amen owes ha zanmrzavani jugests- weaske imovine alo Jugostevia Dorp seTiojhi pakt= Amedkanct St upravo Gj adut i namprava. Ui skovisit uw slueaju pace, a co tine 5a vakasajenjem. Tek 2 ajta visite wnat dav, ‘ain, Summer Welles, upozorin ievledu u Beosradu ~ ako s Nie ‘halon sklop Kika ugowor ko lernji suverentet il aufonomija Jugoslaije, ako Nijemeima olake ‘apr napad na Grek i bata shesnageu Sreserembue aka na bile hojinadin pomagnusileOse- ine na Yopne i sa mor, vac {a Sjetijenth Drzava oda Co blokat va jugoslavenska now fanasredatn Suedrtevsuti jo8 usiok of ckiajjn mor’, brtansk diplo- ‘nett predstavnil SOE weogre: Aka soma se 19, oyu nga Suatoviih dogadajat json tniormaciit donose odcku da se Dpokusa nayovartl la da fod hese ostavka prije porpisvanja Pakte gr obec ubseuu Tp djanina Kot vee suealan “obra {lige minsie Cabalovea | Bu disavfesica, jueisiavnike oni divjuviadinih sranaka kee je SOE nostano pomazaa. Ont pr Stojusuiprotstavt se Paki a kako biughaknjiheve opsieukeiie bio jos snaanij pridebit su | nezav shogministia Vibaila Konstant soca, nace pljatelja Kneza Ps bla Na dramatic) jet’ vac fe noel, nakon ko Je Cvetkovie ‘ove medumarednt olin} 78 milje attain proved, prema Dreporucl Kanshop savjete, pot nit od fedamnacst pricutnih sinisara uj prot toda pode seomatku, No'lada nisa uapjel must, Nie im u tome pomoga i provokativ jal apel Bud Katake stank, lets sslovonn Pailin hoje eta seat jam obznantia seo protaljenye Porplaivenjurojnog paktace po ‘Nala nated a sabe redove. da stab pun Sarnopoavalanje t= re uso shag, tran S70) yf 1 ideatna. Raspacavane tog Toth, iskenog ut Zadiuzn0) Stampast uZageebu, «dacrano sU Beograd, 24. marta 1941. Jabranjeno jesobrazlozenjer dt ee inazemstva, Molim Vas, fxjest Kojinadin acgode se dabijoncke. deve, Cetkovie Chicer Markoxié to dogada na jugoistok okupies to ubratko keke Kontakte imate s liko dana na olunskom frontu* — stavili au avoje potpise na arate. ne Trop vim gruparnai sio mozereutial U tim dramatiznin menutcima ni kolopristupanjlugoslavije"hoj- Pree vest o stanju u Jugoslavijit'daim pomognete-" SOE ne sjedi shrstenihs ruku. Nje- nom paktu akon osovinske okupacije, Kaj Kao ishodl toga, vee posetkonn ry Binet, Hugh Dalton, zabiljezit eHekancinisubiliiznenadeni, alia je Stute | ponekad pronjesns, na 1841. godine u stozeru 3OL 2Loiufau svoine drevaiku: ——Ihjevijestipakoziojedilai razuca~potele su ni Stednit tok prist- Kaisu odlueenn jeda se Jugesa Lote vilest i Tugueryje [J Por ila Pod priiskom aki eanod- gad) uijekurn nijeseeakolovezaviju upul piv probrar mista. i biaojuy dase Upeuijebe sa asu pron ibe eagienfina1941.yalie preko Tuske, Oano- redox kvaljeskhjugoslaverskdh Steve zt lvisenfe previata G, bilo fe ponesio osteniekaga br silsu th Kur ern, povezanl —arakoplovaea, kof su poste kaph (Glachsyn Jeb, laren deter esa Istoga cana kad Jeugoslavi- odawjesa)nim punkiom kraller- tube prebjegit na sk Ist0, SO Srali onda Bien EO. Rolmobatutin putas SRUTeOeyAnaucHTEdN,- nabmeerie vedas diet ie Torgh ofee/" Ageitima SOk tum SOL i Beagrad dobllap & koji je m Kata nepostedvo ru: jon Zatanje Ostovie 4 Mirko La Ai Beogracu pestan Je 24. oza}iaLandona upureda moraju poki-Koradio Jovan honowc. lako Je latowe te nareanik Veo Dragh iasralinice u Londonu brzojaw 4a vs saotea na vaku ko- Donowé nastoao da takve Infor Gent kao telegaltst. U posted Snardbom da ,putom paren’ jm se Cvetiowe 1Cincar-Make- macte ostam! llucivo jugo-tenvtak preted je I briana pomognt, waaton sayetovanja s FHC vincaju fz Beta U Beograd slavensta soar, zbogovisnastio Kapetan une 1. Hudson, Za Poslaniion, Yelepostanik Came na to su reagiralljetsu bil za-—_materijlno| 1 svake} drugy) pot: Kaplovortau prebacet na Malt, bell isiogs e dana debio odije-okuplientkrupnijin. poslovime. port Bitanaca bio priser d= nda €e 16. rujna 1941, godine Lenerubeidenmujebrasjwioi. Odgovorl susan dasdabrone. jets njima tistode wofih obs posmoricer y riumph otpo: Karadasimsedstimapokrene precije mnogo vee prokke" da. yestahcelovana Tako fered vil prema jarani, rode avn misienje dodajuc: citako seeiznfiutondonura SOE u Keirt porta) Heta 134i, Miia Bullseye", kako jet sku “imate mole pune ovaitenje za mnane daje potelo odbvojavane godine domae .0 neka) potel- pina uromish nazrana, iskreala ivemprekoesmanate ipramn: taizvisenje arlamogudara. ho] snganizic! gerskih grup, $6 20. nujaa uveter na crnogor Magazin 2a nupovilest /=Ferar Simic wetegrays skoj obalinedaleko od Petravea. dnevniku pedmornice «Triumph © tome @ zapisano.” -Kapotia Hudson i njegova tr Sibinantplo~ vil si 1 stfo dobrom raspolo- Zenju, Post suv ekspecicaju po {cratkoj poruet i njihova se opre- na moral ghawiom dopurit laroeskih eer Kanetan Hudson bio je previ ko fe Thitancima watkrio pastojanie Drganizirenilypartizanskih sha 42 pod komandom sekietira ja oslavenske Kormunissidke pari 'e, Josipa Broz Tits" Dnjons temelju noposrednih va Stith vapazania. scekao uvjorone ako je vee tad raglan! mic 5 Dina Mibaiiovign kno legen Sanom i jedinom vod! gerile lugoslavij* nestvavan i neistin, Fhidson je 9 toine ponesio deo doznanjali Kairu i Diez. shod je blo porvan. U. Kairu ajegoviin apeinne nije beeretons oe Ie pozortist jer se nisu ullapala Us okvine tadainje sluzbene bit- lanshe poiuike prema kraljessko} Jugoslavensho} vad 1 njezinom jmninisiru wojtom u-ocadzbint S aruge staane, Draza je bio ogo fen zog takvin: Hudsonovth po- ruka pa je njerna naprasto one mogueio odrvavanje radiovvze britanski vojnim vlastima, Tako se ugasila ova yeu izmed SOE L njezinog sluzbenog ebavjestajea 10. orpuste zrebaccons 1944. godine Wjugos.iji Britanci Ge kroz nno duze razlable poneve osteti ber pouzaanih inlermacija 0 do- gudanjima na ovom prostort, aj vakwn pottajaoje od prosinea IDL yodine pa sve do kolovoza 1912, godine, Za co vijeme sve su bortanske raise weze bile pieki- ule, a Gia niz pokusaia da se u Igoslavinn upute drage msi ‘rsio je neuspjehom. Posted tom nizu nesispjctih pokusaja po Ave j pots} seen | pr ana veljaée 1942 godine, ito prlicno spektskelaran nai. Sto Ber SOL wksirw odlugia j, aime, Dest ual tveems usobno velo udaljena podrugs. je 10 Operacija pozar’, ake ja Kojo je nepostecine rukav dio Tora, 8. Masterson, sass vee Set kainskoga urea SOE, Dulje od owt misja zajedno su pale na wo) nekerjeonl put 17 Sijecaja 1942, godine podinornl= coin Thur" s Malke, Na odied- Ste je ptva stigla misja Henne ko} su bill porucnik Stanislav apotee i vadnik Stevo Sinko, U anu zore 27. sijecnje s pedior- hice su prebagen gurmenien Eamn~ ‘cent u uvalu Saplunaru na sjewe- Forapadno} obali otoka Mela. Podmnornice je zatim s,drugor fnusijom, ounséenom Siirantine hazivont ,Hydra’, proshjedila do (George Wea dest) Alexander Stach uStoveny 1943, #198, emogorske obate, "tu ce se 4. ijate Isreal! major Terence Ae Rerton,kapetan Radoje Ned vie I naredk Patrick O'Donovan gatoro na istomme testa adie | Fiudson nekolkee majeee pie. U {ojeveiomel treta grupa «Ope. faeljepovar vee bla na start, S Malte fe naveter 4, vollate 1942. godine dkomotomnim brtanskim Bombarderam -"Wheetly-Atm sting. popularno -nafvenin Tiving’PonciP,poleyjela eet Jota mia ,Dsclaa w kop) Su bil major Cavan Eller, por rik Bacto Cinjanskl te vedic Pe tar Milovie | Roboet Chopman. ‘Giporod sasettbied Sartove | LE nieweba gitienban Gains eps kere se stot padabeantaa rast o* oad sujegom sametenon ftenaalom Niedine oct oxi ju mis nije Lpauoea rene Rapotes [Sinko Yee su na prvom weotaka ei ote Meu capa heprecvidene teskove._Djiton Fadiopostajy,corbusnowerm faxrut crue oper, Koj su na kon iskreavana dost nespretho sa val Sopa, isiogdana pron mpestan! ob ini sila Maranowea | Kora, S hhadenim noecemn ean je mladic pezuriu spite potea navelto Kapovatl mrede {nal ugh t bart poor: Sum je pot love’ Sioje upon pretost jh mogusnast, 2 peyoton kad Se oki fako plata taljanskim tsk bankotama iz rem sie Muslijeveabesiske ar pai, koe sis nis bile opie J Ova neopreznost ureda SOE w Kara odnosno en Lost ope thal mist Fenny skupo Stajalnektihg desetata Peja Stk Meta Talon: si odmah A onipnogkupen pe: Ui gna ode apeblt emer nag, Ubi jeu njhovon su Kes bil ealopostjs, sur a oar bea prieelt Tate drag dokava e nazotnont nepijachskh Spijena na Mle tuvzaredaa 2 un ‘tie metas Morano Rea Sore bn Poles pi Penta st Rupee Siko ble fe polinrnawen cll. sn Hufane u znano} jee pore wet ibone pune. Wat, Hepotes je csp apie seg Kenta sesh vod I Jom Ialunovisen-iveaninon 1 Jos ela jadima ic njegova kra- fy @poverso sets nekoleinam Sonditjegstavensan nach nists loka Kora Sibeni= Ke Medi, svejetoradio wnt bijee sum fant neprekidno bila tagu, Cre sane Ta, Magazin 2a vojnu povilest /Drugi svjetski rat - Balkan: Tajne misije sxogorskojoballu bliin Revo ca, ovajbiesluredalkciizdavae be gradskoga ednike na englesk me jeakt South Slav eral aos jeu dati partzanimna te proveo gexovo chat mpsees U¥= hosmon Sabu, Medutin, 1 noci 5. trauma 192. godine, mia ie sHiydra" bez zanja \rhovoog 3 napus Foe tzaputila se ucSebiju, s nakanom da doe da raze Mihatioxita. To ipnsied jes se pauzlano zna tam Si Nac izmes 22.125, cana major Allerton | neqov telegrs fish rae Patri O'Donoean, ne Stoll sm nedaldca sel Tatras SaCohotini, Nahova Hela nikada bisa aden, Kasnije strage pa Ubzanskog Vehoonog stabs, bila UTracniac 194. gine rakon sausloanjaggude, slifvcc Anton Sin boik Mlnan: nerode hora) Goranad, skin éasmika i Drs Minaloviea nt ast Cree erie bape Obrad (rate) tzapafedndeTraondt uteri su da je njh dvoiea na jerojataie ube eetnik Spasoje Belief Celebiea #10 ra lars Ka koje au inal, Trt elan mise “Five, kapetan doje Novel Lovie 10 Se nije saga » Aches ‘Onoinzato Se read bdvojeno, stigao Je samt stab Brave Mia iste Ni GeGa misja 2 .Operncje po- 2av" nig bit puno bole see ‘Nakon sto su Me prvi minite- aa 5. elade (842, godine ikko- Gill nad Roman jom, cetworicy ie padebranacr docetala na ze- Sh snjzna vig, stten igo- tem snijeg, Zatrpavét ma. breina Konteiner © opremom, one koe su-uspiel prorat mito, noe jvo su odie nal nesalvo} hhapustenf Kolb. Kad jo svanu incpdmal pos petragu za Svojem radiopasiajony spo Stee vor ¢Kairom, Cekao fh sveugpdnn fanensdenyeswijaviea fe Siijeg zane st sve tye ipo Hopilk Soil Danaea pst poginac na tellers oi), ge Voda AlecandorSinich, Mariaifen, svuda vokolo prosttala se eho iain Deno tneponnerdasobe ncglicu bien! Gaonyg taba Sheenieu even 148. godine lier) eso bla prosieanstve. Bil so ‘agubljniu pusto} | nogostel ObarjeXaji NOPAs togpodiut- 190 5 detaitkin 2apovjedaihom se ntzadreac daze wijeme,radesi bio) planinikoju njedan od aj jaedprvogesu dana bil tek Sloveoij, unjoronn Katots No: nacorganiaadj obaseitane sui- nije posnaveo, nijelshoy siCaje Spltsk ike vakom, Path) tpoja wet jeuBe- beDinarskeceaitke oblast. Miija je .Dibelai" gorovo diva alaes mouutesia inenorn «Ko- gia, a asian sa Zarhom doh tako dvajiea glavnih ak- dana uealadno tagalt a vadio fie" posta je Obuision kaniite- Todovoieem, ada cemekion ke- esa "nljetsiog slat” Ldbjewi poste ostalon neaphiduon Wu xtiia vise iyjesca o kictanjamandantem Uv. seveinty po- — povjed Tate dese vise-mie-Spremon bilo je_dogororero apolec njegovin vezama ine Ktana’, @ u pivo) poled sip- —feneduzah Iu avis Ce abo ae in Cewi mjerama, ,Kacle” Je fe podatke nje Md. godine taporecse uspio afin na roby, Sudenje petoried aulaska tith bucena nova opre lobie rai jodnog “Svog Cavjeka’ — domeci Cargrada./O njegomt je prvoopiuzenth edrzano je poim tay ako se du tada ne Jove. al wo ko) se Usplo ubacka Kapotecu za dowasku SeF ureda vojne obavje- Ere) Kolovoza 1912, godine pred je bikt ick polovisna utjebs. Tim, uns Stajne sluzbe emigrantsce vlace ‘taljanstim munim sucom wSibe- vise Sco 54 wy diugog dana bo Finale je misje ,benna’ eini seu Carigadu, Viadimit Per, 16, — niku, Nih je optuznica trctila za ravka na Nomany) bil otkriveni. pak bro olnunjeno nekim re- spa 82, godine aajesto ko- _tenato splongggiog vonsltaz~ U popaeuin saa. welade aukatima, Rapotee je patetkom mandy u Kairu: ,Rapotec doaeo one politica". Kaane su bile dré-deivorica promr2ih padobranaca Ribnia napueto Sells lenin srloadnu porukasvisdu EM stems dane osuden na28 go-- pemocnoce-s prags eve Kalbe Bpravama ofputovao u Zagreb. — nlstra Deora dina zatvora, drugina 17, Led pa promalrati kaka. se oko. njhova Tujestupio uvezu snekolicinom Drug) se lan mise, Stew Sine — pet i. Skrovia steze obtu streliackeg, domobranskih casnike, ¢ nekol)- ko, namjeravao tekoder prebaciti Drag misia, predvodens britan- shoja damobrana, koseputasastao isnadbiskupom i Splitau Beograd i dale u Cari- skimmajerom Athectonom, zavi- Zatobljenici w engleskim pad: Swwpincem, IrZagrebajeprasie- — gred all vojvoca Bitéanin poslao file je. ne same neuspjesne, nego branskim odijelima spravedent dio w Tjutijanu, ge je tazgove- ga jeu Knin popu Dujicu. Sinko} tragiéno. akon iskreavanja na su prvo u Mokro pa date u Sa:rajew. Ta th preuzimaju Nijemet {pod jakom strazom opremajs lakorn tt Beograd. Tr eet pro~ vest ¢eu Glavnjach a zatim shed joy dugocrajan 1 tegoban put kroz jogore zarworcu NJomackoy: Lartiag u Erankfurtu. pa Majo) ‘loglasni betlinski Moabit, Osna~ ‘artes, Stalag Vi Gna nizozerskoj ‘Trojica Slanova misije ,Disclain’ docekali su kraj rata iza logorskih fica, kan ratni zaroblenici. Geter 4, ztakoplovhi vodnik Petar Mil kovie. upio jestedinom 1914. go- ‘tine pobjeci it logora, Bio je 10 jegor eel nokta) bijega. Mie: secima se skrivan pod zaititam helgiskog | nizoremskog pokre- a otpora, a posljedajih dana pro: sinea 144, godine pregao je kod saarbriickena lini fronts i do: ‘mogao se amerigkth polozaja Odilieta 1941. godine do sred ne 1842. godine 801 je poduzela sam pokuaja ubacivanja bri tanskih misja u Jugoslaviju, ali guioro bee kaki reaultaca. Na~ Kon neuspjeha ,Operacie pozar Britauci Ge duze vrijeme potpune dusiall od slanja novih. oubija Njhove ce saznanja o dogadani ‘mu u Jugostavit ovisiel sada goto- vo ishljucivoo izsjescima 810th je slaa Draza Mihallosi¢ preko Mal- |e, amaterskom radionostajom 5 pozivnio znakom. -Hullseye". 8 hnbeirom na takwe okelnosii, Br- lancima je neminorno potela dlase pokézuje neste nereaina shi- kao raevoja dogadaja u zemii’ Posebno ce to dost do izntza- Je porkry 1942: godine, usyjets piesa rue dogadaps Stearn Nuine, krajemn 1912. godine temaja se tanijenia shuacha Sredoenju, To Je vtjeme emitke ofenzive za konaeno isuertvanje ogovnskin snag te Sjeverne Alike, vijeme stor daleloseanihodlua 1 priptema ‘a sjedest angloamerke dat nasil Posie tesor poraza bitkikod Hl alametna fod 25. sto pada do 4, stidenoga 1942: gach net njematke! talfnske posto) bepotelesu se mga poze na Zapet All otuda hn evapajetta opmssont, Nakon 8p Je btanska Sr armip potove zai ik, dj bl se savezniste aemije americas | 1, beans) ‘eke tle Abgtu I Marok, Da bi za Stil ugrozene postrojbe w Ab @&, Njemnel | Taljan eu potetkorn ionen nie euler i vljat dio Franeuste, sjedno 3 Rorzikom, te vezi uporiea TNsilAL Soop seeps cea al ue: Tero Me are seed pol Gu sect Bitenskint zapeviednfelma. na Srednjem Isto bio Je jasno da Zeemicke | rhecne prometnice na allanya napose ane ug ‘Sg prekankueai za opskretinanje Komtoelove a mje w Ale, Soga je zanmanye Brtanaca za dogaana jg slevit ponommo porto, Pilkom preogjenjvanjeelokupne voine Siuace na tom proston, se pokazélo keko pasival Mie loxiésa swojen kompromidranion Setnichin pokrewn ne moze bit ‘ozailjan suradnik “a predstejece planurane operacie. Sdruge sta he, wlownjenevsenje nepozna- to da u Jugostasifi postot siroko rasprostranjen | ure djelorvoran ppartizanski pokret pod vodstvom Tita, Britanch nis Dill upuceni sve pojedinastt a raspinstrany- est) tog pokteia, medusobnin ‘odnesima | veramaizmedis poie- dinih njegovih jelova, alt vee n fosiew unvaéenth njemnackih vjeSCa zal su da partizani veda liza se matne nepriateljske snage FT narose im ozbiljne gubitke. Ato Jes vojnog stajaista Beltancima u fom nenvtha tile naweznije, Taio se byitansks politika nasla procijept famed ,dalekeseznih palitickih obvezs britanskog Mi histarsiva vanjeldh posiosa pro ma jogoslevenskoj kealowsko} vladii atkorotrih vo) rahe va za pomod grupama otpoca 1 fugoslacij". Cledista vojrily za pporjednika i yojaih stratega vee Su tada bila bliska onom stavi So Ge ye britansk! prenijer Winston CChiutehil neko mjesec posi Jeoblikovaclu poznate crastiono} Izjavt: .Wene samo zanima tho smo uija vise Nijersaca tho ih moze ubjat jos sel” Drugima 1 jecima, i prienego stosu "nang- ‘vio) razini" peibvageni zakljucet ( politci prema NOP-uu Jugosla- vi}, betansko Glayno zap: hisho Seednjeg. isola uw Kain ‘odlusilo je, zbog Gisto vojnil rx logs, priptemit sve za uspostay Feldenaria Aad, oS smotcsjugosiavenskBt poser apa Sele 195, godine JJanje prelims ko: s ‘Thovim pantzanit, Operativna provedbs ove slozene 1 potiuekt ‘lo slezene operacife posjerena je Daltonovoj Uprawi za spect he operacije (SUB). Pokavat ce se ‘kako je SOlsna nek: natin predia- hate beitanske pobiicare iyo} he Sefoee, Predvidajuci da bi se u blzoj il datioj buduénosti mopla lukazati poucba greg anxazirania tu gerilskim akrijamia u hugnsta- Ji, Uprava za specijalne oporacil jog je polite, 1941, godine pogela Inuedu iseljenicina i lugnsiasic Ameriei pot trazitidobrovolce 2za.,probne mislje" Kes to zatro- ba oni ée biti spuitent padlobri hima da aspostave vezn ioned Dystanskog zapoyjednisiva Seod- injogistoka i gers Regratianje ovih iseljonika do broeoljacn, medi Kojima se Te vali bil najorojniji, posierene je pukovntku 5. W. Bailey i Jago slavenskeg, odjeka SOP 1s Kab, Njemu je u tome pomagio ki- peta 8. E Scuart fc Uprave vojuc bayjevtajne shuzbebritanskog Ghinog zaposjedniswa Sredajey Isioka, Sua [e isha Iskusbie siignim poslovinna jer jeu kanad: skom Ministarstvu 7a migra pie rata radio na ocabiew jugo- slavenskih useljenita, a do tray ja 1941. godine bia je slurbenike britanskoga konzulala u Zagre bu. Balle 1 Swart oiputovall su nna svoj tajni zadatake pre aces io prije ulaska Sedinjenih Dr macau rat a Magazin za voinupovijest / stale 2011Drugi svjetski oS Partizan sudan nakon Sto su 1946, wi Zopanuna Sav ikvidirali | ‘adaknje OpCnsko poglavarsivo sastav}jeno iskllutivo od H1SS-ovaca jedne leonjanidee brigade wspie Toa 4, tnivnya 1945, godine pro bit extu obrane kojujena potezu Vibanja —Jamena~ Gonja dralo pet ustasto-domobranskih pie ockih bojni 163. pukomnja i sa- staat njerratae 22, pjesacke divi aije. Somissioipac na wrediela ‘ajensske fronte Narudnoostoto- silacka vosk Jugosaije dime je sebioevarta protazza dalje nape: ‘ovanje uz neha Saeu prema za yadu.Ono je, medatin, brlopano spotie od o¢ekivanog buduei da Su porazene postojbe povia 8, unatoc teskim gubieima koje Su pritome tipjee, onesposabij vale za promet vojnih vortla vaz- lj costo irusile see: mostov Punil deset dana tiebalo je sto fa partizanina da dod do 50-ak filometara idaljene Zupanie. ta ddashjeg sedis kotara soko 4000 sanownika, u koji je 8 ernogor- ska brigada nakon kracep okrsaja 1 zaosialion saypinama branite Natebik Mio juzbasié pruzdesnasinzonjerimsa kof st gaat Slederame(snralene 1048. godine) Ifa na prodjela Cie geede i Pol 2 u8lau prijepocieenim satima maobitelske kuée Supanjgkogle- susjedi zabvalio na brit vide nisam vidjole— sjoén eo Ana 13, tavnja 1815. godine. Glavnina tograla Emila Nemetaa, u koe Toga 4. rewnja vee jo ila pala Sipiek, najmlada od potero deco njemackih i ustasko-comobran- jo prespavalas oS oko 20 mjesta, noe imi palijegal spavad kada je Wvnna Balentoviéa koja je ce 1946, kik mage Zupanju sa napust — nay Ana je Flipowie umjesto sve netke pokweto ne vrata, Majka je invala 11 godine, Ie noc tanje,as ajima itek ma- joj nejpaije otila do kace Ivana ut veijome ahog problema sve. Tune je pokazat Gee, oca ko: ji dio miesiana, ,Oslobodios#", Halentoviea, ugediog Zupanjoai nama na nogarna lila bolesna i jenna je, kako iste, bila Hubian Jako su semi cebe nazivaly, do: dlanaOpéinskogpoglavaistrakoji prikovana cakrevet,adokse otac ca ispratila w intl Shap sai Gekini sus velikim podavtenjem —jeujedna bio | visokapozcionie- — ShSan ja sarn vee batSka Foivarlla buy Je weter,takouler bez Thakvou jorst do domaceg ais dopele ni ISS ovse: Pritexdne o0 og toga urvasitah praznim ull- vid slo hocei kakvesu im narnje- Ka ,Nemo| i, oni tebe ubii", stelja vas i predstavrkanaroda ama, atust nocbio}ni Zupan}- we upoworla ga jesina, ezpuny Ose je lagna | mjpeg spustio zabranlh na Iokalrim ieborima Squinost potrarl kod susjedarazmisijan Balentovié e ddyo~ mojerukes rjegova ica ine okre- Kojisu imal podreme. oro kako on w rate nije uikoxa Cuct se posao za onim vojnikom Stradan, vrecojudi se iz podmu- ubsoidia mena revloga bjezad ( — wsmjeru Save, Od tada gu nikada Magazin za vojnupoviills ena je sem Pero Tikipo- ie, osamnuestogednit sh iz bonje Mahale, sela u okDlich Ons Vo brace su nea vojit, ka snije smo saznall da st 10 Dil patizani, dosh oko jeden sat za paneci. Bio jo ukoljabis nase, bo- Sanske strat Save pasa gambrali lv Kaalisu nd reba ne stu prevestcamcem, ane’ sto oso urjemeon, jai pumo dru rodbine spaval kod beke u Zupa- nj Ga je kuca odmah co nasipa Kamo se Pero pred jatio ratio sev bled i oblixen hladnim znoier, Video se da je uoku, ai nam je ipak uspio kavati di spartan tpravoubiliosam Iii, Pocetv: udo otpriice stecine rjeke gdje stim, sjecam se da jeco neglaso, ant iz pittoja pura wget akon toga su ott padallu Sod. Cin mise da je rokao de nist bil cezani te da samo jedan od njih aolio da buidu posiedent dk x Sti onal Ske tetajalts Kip Sameu atin bi stijelend = kev su obavila dea vojnika koja su Pett caprijtia da nikorne aeprita oonome sto fe vidio ina fe E01 on zavisii Savi, Mazere ‘nisl Kako je nana dj bio u om trent, kre nana se sledhia tvalama, a dana postje nismo sell det grat seu cvonste I eda) Boze na nasip. Baka nas je oseima upozoria dane ravgovae Fame s nepoznatin udima koji Setaju ur Sav jr su fo najyjr0- jatnile provekator koji taze one oi su evenaualno éali pucnieve abit sami moglistzadat'—zavor O tin: danima danas #2-gediina Manda Benkovie Peru sa, zakliueili si naknad ho ostali Slanavi obitej, spestie samo regent godine jer je jed Salo pumaljoran, a ata joe vo damac aca toga Soka tae eanin Donje Mahale nije. znaa «1 osebe koje panizani voce hagubile, pa i Per, pri, godinaina ke: sje nisu spominjall aj agian Alogaday, ada je rjezin bat jetint idbk sucove eprekiuct}e novogs ‘efima, po Zupanft se prigalo vee poslje nekoliko dann, Znale sto, pretpostalj, 1 obitelf pogublje hi Zupanjeca, ali yjerojatno. Stiaha rnediige shelar nisusrae= itnisiepitato sulbynisvofih 0a) milijh. Da ubrz0 nakon ikvidac- Jeon tise nije Dla nkakvatajna potvrduje' cmnjenccadajetedesn Fupanjski zupnik welecasni Ferd = hand Wagner u erkvenim kayige~ ma za 1945. godinu 2a osmovicn Ina Hlentov,casnjicton Opcinskog pagloversiea mesh 185 a nestalth Zupanjaca naveo kako th jerukionio KNOL odnosno da st th ‘bil pripadnit ozloglsenog Kerpusa tarpdne obrane gost uli Pero Fillpavie je isa 0 zo {nu kejemu je sviedotio potent com trevnja 1945, godine pole daosSgodinalanye. Da je Hlgidacy ugtesnih Zapa- njacs pred re} Drugor sero, fais baatlo uprawo ENO) Horde { ssegadling Joey Sdrtowe, ne- ak tada ubijoneg Bure Soeco ‘ies, ENO! ea, polstnjava, Sle Hescire ponies ue tor Cenc Baris caudal a noes tor stds wast nepeinvulivdy Mult Koji su chog ugieds | poseovanja je su ult kod Iebalnog ste iva predativjal opaton Ineskujuel” gedinar pevatno adn Golo Je saci nleeoy hic doSao feo bro aot} tlh podataka. “sine Duro fe blo domobran ad gov najiadi brat nalazio ~ priéa Stireovie Po naceinika Opeinskog posh varsiva, Mija Juzasica, partizan Su prvi pute doled wee 13, aay {du Opeine tjettena u prosion jama danainje Glazbene. Stole Predsuntic) (ck ustiojeiog Nie rodnoeslobodiaekog acbora po: ‘nd stm estat ne elo tokal> nie vlast do. preisiojech rzbora Koj b, Kako su kava, reba it ‘nérZani po nslobodtenju cele d= ‘ave te dali dopusienje di ov rail zupanjskog HSS2. jzbase je to odio wz obrarlozenje da se ie ne Ze bavi poltkon jer i ssohtio pasvetii dbradi zemlje od ‘Magazin 2a voinupovijest /studen 2011AY) Drugi svjetski rat - Balkan: Zlocini Log fivjod Toga je tremurke oobi, smatia Josip Svitterie, porpisae smiteat presude Buicktl dae od bio stavitse pod kontrolu patti zans ca koje e pnedstael po wale- nicimbenik, ‘Kako rile seekrva Maria prt Ja, Miju je po powauku tz Opcine bac Josip 240 da dade kod nje- ipa ha stan Koj! se nalazlo pad Su Thom Cmagieda. On medutin za to nije ho cut jer se njeasjecan civ ri za sca. Bo Miu Juzhasi a doilisus prim mrakom a do huge dove th je Mato. Kobase: ve, Vee su bil reall prema Savi ada se Mj vat auprucis wa (a yehac: "Ovo fe zadej, part ma docu ava cba uk be ot Sar." Nevado fe metho od susje akior wataod sora cue dae Dip dok sth u holon voll ke da yDjeco, pobicenas!™preptt fava Kata vase Koja se 1902, dala za sljlnogsina Franasol > luo paje m goaine Dan nation nesaaka osam Zupee ayaea muir su oe Here te poweagu, Prva je Marja azbo- {id otsht do Opene ate je mate Hapantzanskog simpatizers bu ge races ty Bato {e Babine Grede kako jede evarke Snovina. Kada ju je vidio odmah je skotin { poukio via aista ne ‘mani fe wupationa Antuna Be bea: Ni on mie bin ino neti pa je na plane So Jes njezinir Inver Mijarn sarno rox, Pe favice Mavis sam nj 7700 Stiohom, odbio je daljesie ne nam" Pop nj canon stalin bite soda su nalaait na 2id uty. Kako je erame ube pro 2ilo Zapanjom jo kaso sx v0 raliGeth glasiva 6 nestalit Ge novima OpGnakog, pogbssicava pase tako a sta pelo de hhegliew ator adj hanno homuve, dasuadvedentiiajeda fdotllaijh stand u olasju it pak prebaent u fase na pris ae. Iscdobno 5 cake naa aijions, kof su dalla pretposta: Fal da sujos wvjele Zh, pojedini ‘humjesiant es kako st na Sas hasubano a jednomy od bajera djel tivo tjeko Mie Jeb a hojega su prepornall pa pen deur kakwog Je samo on Imo to vifeme dak Je supruga Niko ie Alto es stoga suprga na- odn nasa nizvodnie Uz Dba, ah enestao dag je otisa pokolat hekoga daa aru Das smo: Tica advedetih pobjena dale se naslatic akan sto je antun Ser tevie kod sara Josipa Kaba “je kuea bia w pevom rod wz Savu, pronasao Kako se na Zick sual prinjak ngova brata Dare, Koaievic se prardao kako jet prsluk, koit je dia sokacke nos ‘je. pronsatan, allie hn kava Ade Tkada. Postaji je sve pai dasha je fostal nevis fmm es yesojatno nada nese i ranadent jer au partzani ofa Engin ele Zupanjaca da Ea fina patrolraja Savors | ofibove ledeve folispivajana povetnn it se nisudu ne obale otha dale ier, Salsa da potinjene otin vie nie moze sked, ovouspostanje fine patzansea slant potela v= Slutepreshanadableliina nesta Ul, Zabvaijivano injedataace sea di se medusobno drize as ‘remo su mavrjeme on) tako- der pou ckrijem nae! eavacent haspitnanjetzgradu kaye ok pretense zat Na Gy su ho Einzastvasen clita da uhrao mse his sme nist imikogepita suojemtove, aevei beac, MUO im ie bilo dovobino pa su nas ct Kea pote placa, Pro su nam aduzel 3a jutta be povoreei da stro kulach da nas se, maj nas petoco djece treba stevia top isl Seve Jed. dana dosh otra svn Sroka ele a1 soe stead ie He, Onin st sano sete ike nut idovima, Vecina toga acon je akon to je sianja sutra Eve bile kod Tea t Beograd ej fla gadtonaminoporticah, naodaja so madly nije mo ido je snalzit sino se kao fo anal ural or neon sj rodbina stra bo nit sanje puino pomagat Kao dae cela kalasjane bil tlovojin bio} smo deze bi bijeeent 1 stato Sika ol seca vast — govori ktor suze ‘nha iptkt oil stemenin Di st Claout 1943, zateeen0g Dpeinskog. pogtvasive tBu suireese pogubien! Komunisi ih fe rea prizmaa tek 1! podina Kxsnje, Coline 1936, provede- pa jo naime ta agmaraa reform Kojom su ukinute dotadasnja 7 drage koe su kup po neko Xo olitelf. Kako au sklop tot snort ii avtjesen} tn sko-puasnd alos avakom Clans bet hoffe tat varuge trea fe ptpastjednak ott ‘ne koja feu njuunesera, dno sno lop je 7a vijeme njeziog rrajanjastvorena, U tore se pe Spd morao ued tocan Be dlanovapojedinen tei prices ‘ast vie nisu malinikakvog dj latnog prestors te su obitet Me Iuabedta, Nana Balentosca, 8 ‘una BuSia.Josina Kunciéa, Ni {ole Sikoiéa, Dure Sokcia, tie Vineeiéa i Due Sireevca Stary insjestle das oni ikevdhrani ka dviawni nepaiteji, Nikakea de- dame pojasnjenja risa se sjela seit, nt Heldacka see je finjela spominat Butiea i ugiedne pj tne HSS. ove abicels smabinace emer Zypanjacs ima isdn fopaliséia pozadins, Ulaskom Zapanje patizani su, kaze, sate [ILTISS ont vies hej je puta sso hale vee dvs puta sarsdom, Sopdiokisu Elect aod bi Snnlens | postovs Tijekun eat rate godine 4 Jule nitko nije daa, i usiase AL Gestapo, To zac samo je Soa a0 eda subi pametn jer je tlt doba trebiko zat tract funvah scoju gla. & ca su debro radi posrdije to so je prva kt- masa sea obagjena 198 foalne we to jew njibowoon deu- om manda pote iggadnja Seclorane Brith su sjlo vik me rlao lunkeioniranjuzivoa, a priteme nist nia puno Seva nis ustasama nis domobranim, Sparizanim nis ni mogt da st Ijelijernhnie bila eo pred samy ‘ay rata ito tek neko rain (rupa kojetceslaeale 1 ble jim Sarnareim. Steg se nist niboga snitega pial pa su i po- dnuatenibulesinou Leet ok sar spaval salt kod voje kes Mojo valdjueak da sedis iat Sto fh se portizaal bo ina potentae ope ho ded upanjcinia ne. ajedetin ‘Phorina prvi vee bo] gles ko edaijela pobject speed lite KP-a~ raljuduje basic U anak sjeéanja na Zupanje sti jeljae tava 1945. godine na Savon fe tsipu, ws stepeaiae ojina su sprovedeat do cane ‘80, postatljen vei Kriz de nal podooziu nesipa gre na kapelica Presveiog ste Ist- sovog pored koe Je postaviena sporren obikezi.yal 8d ae iy ew ty fis i Ly Rie a JOS IH UVIJEK MOZETE PROZIVJETI PREKO STARIH BROJEVA VP MAGAZINA Ml ZA VOJNU POVIJEST! Pre ct Poe [inti peptic en neu wine tas Cm tan ICE e Cm pana oc usure acy Pe oarkoe eis leer Cee Cerca a hie C aut dea Gece ress aa ota Gijenadostave iznosi 25 kuna (PDV ukijuten), a vrijeme dostave je 7 dana od dananarudzbe.Gost komeniator SERIAL O HRV 'SKIM KRALJEVIMA DANAS JE POTREBAN I NUZAN T, ALITTESKA ZADACA POTHV Niki problem s Koji. se suscecu povje- ssn svih europskih naroda jest me ddostatak izuora koji i nam prwali do ‘oljne obarijest ostaljecina koja neti _7hag tog vole nivel mranim, Sed he strane, Hjek vremena winio je soja { mnogi su dokument odavno propa, § detge ple saraise sani je srocnj vj wijeme kde ee iar ‘malo pisalo,« provladavojuéa je kultura kormuniei ran bila uomena. Hevateke je u tom smi pine ssromalnija od Zapaula al je sabuvala svoj “orbiv a Jamenut, razmnjerno bogat zbie kamenth talpisa fz uunutrsSnjosti predromanigksh crhava. Sioieni s Lm problemina, poriesni¢ani vanijih raz Uabija, @ poyanovu 19, stoljeca, tzmisljali su povi- Jesne move kojiria bi moglt docarail tazloblie i Kojee nena civblino podataka tisprieatt prieu nat tegnedja ijeukh Fslabo pavezanii vijest. ilo fe 10 ‘rijeme stvaranja naeija koje sit teal sto slavnit prostost pani Hvat nis bil enim, Danas su prt- Tice drigaeije, ai posijesna je znanost razsiia moan dologiur koja inoze azueic: mit od yjerodostojnih podataka, Shimiti Cokurentarna-igrani serjal o ranostedjo- ‘koen) hreatsko} posit pokazuje se caka kao danas petieban t dapaee nvian pothvat, alt veska ‘aaa vi kojoj se mora naci praca mera kako bi se pavezali resulta znanosti bez miceva jtehnolosie, ‘ada to i dalje bude gledatehima zanimlivn i tko. ‘Naravno da suvremena tehnalogja nudi mogueno- Si-kaje st donedavra bile: nexamistive. Ue pomoe fxéuriala danas maemo % terol poli vk od lee sit se safivall samo tomes moveme i hex nage statista inovaca prikaza i cijele vojske i mor pnurice. No (o je samo pomoéno sredstvo koje nam akEavaposao, ane rjosava ni pitan a Kopi pret hodne moramo pestavic. Da bismo enki od koje je saeuvan same manji dio rmogli prkezati w njezinom bar pribliane ievornom. ‘bli, potiebne je pun trode pavieanieata unsjet- hast, athoologa 1 arhicekara, a do yjesenja gosto mozemo doc! saree komparativnim proucayanjer ‘anja satuvanih negdie dragije, pa w udajentnt eget tepierinnne: Sliéao jet caljecom. Nije nam se satuvan gow hi fedan priker ranostesdnjorjekuvnih Hivata. ont oj jesu izsadent su'u kamen, Grobal nalal pr aj natn abevtesti 0 nak, all ilo rijetko 0 tka hinama, a alsta 0 krojevima. | tu se mora peibjest kompareeijamasasaeuranim ikovnio peikazima ih ‘ijeovima odjeee hop se Cavaju urazrimeutopskimn ‘muzejima, Povijesia Kostumogratja disaplina je 7a sobe koja jaiskuve mnogo citanjaraaliite suze i- erature, za svaki avalay fn potrebno je izvorno 'strazicane jer nikaloth pravih prediozaka nema. Posoban je problem docaravanyje unutrasjosti er ise en peti rsetec rac FCs pernncic) Bay stalieuee tei 66 Mora. se naéi prawa mjera kako bi se povezali rezultati znanosti bez mitova i tehnologije, a da to i dalje bude éledateljima, zanimljivo i pitko kava ilistambenih objekata. Gotovo svi kojisuimali pike sidje Lament ayes] emosrednovkv ni chhava folame pregeads cha. esionie, Zang blinds sn, hoje amesa ‘To je zat ot sehoja koja ih Je poi ed. Yiutonuispral osm « Stim agovina.Upesen wal} jena amo das koma kamen bil zaprvo daren, preteen! uglamnom cevenom Fplavan bojom, ponolad slam. Kaa to 3 ta ‘il even da Goto enet mosd | segodocane ‘eupuconlh plod ajo veeno posi pt Kara soarionakein lakes dot bill ban alo to nafsdje mafema. ako u peta cave Spat fel cla! Koma se rch or ne prograde kojesu edvape dio eave salen Metra o ong sasvecenke Soruzjen je net lake Jr seu grobovina 0 du xjintnalatatma sara dos maceta, kop Stielea noe al pak ostaje pane, jest Fainet bil opremjen takin onizjen Werojth jeje da misty nego ete hile ores dok se Ono ranarslike nie sea ere polagana Ea ; i /Apravo, ska pojedina soena savas pred lz poteshoga, Neralisesamo o te kak sa full i Dijevea t premlens a kako su taeda are ‘ho kako su yest ako eal ena jedi na drug (rinerice kako su biskupl pala nadhiscui if Jako st se poral oieet Hi ok jeprolen adan.\ onda dolaio dojo ed po fetkoes:Fakvajehia segetisjaniosrieme satin Sgimo ne ake a danas kad u Pale pest. ‘iva bor kei je do nae dean sok potion 9st ‘jem hneatcah bralesn Sana J weer bila bjologerena, foe danas eke amish Kone ‘oj kojaje ada protean ITs, pools Se kroz guste fume moein, Heda ber dation fas veein nosing, Nepoken, kak emeutaa erik Firvta 9: 1, stolen? Kako bi home! teal fort «cto eal premtetmeno Hl a nan Stronog splice potpuno vo Zao sus sen DEL hon eal opie uShenfeus be usu a pli ajo oval polarekonsrakele hakenie bwatske ponent, dt ne apojeno ve Ih tle eps, abate venues, taste bora ves Puno ee ane sk ho fe dab se decaralo to rab, koe saa ra pt mczemn sled wva, 2 pak, gledael 0 Fa bil yes da fe uspkes aver fem cucu Ye likdio opoga sto videspak plod mae autora po ‘esmiar, Kostinegrt,seenograa na prvome Ist —redatela. To jemnuzng fer be lavas Dojetnosti | djeoxa prcene bblomogice pri {to ziruretonsmula}udavne post 347 Magazinza voinn novijest /stuceni2n.jam Ratnici kroz povijest Granitar Slunjske pukovnije 1809, godine Mp tokstiitustracija: MF veimevunsie ustiiske wojske podiza a je na hrvaisko) vojno} ganic jedarraest pukow iija (Gren, Regimenten) Takog pjesastva, Recomsu te ble 1, litke, 2, otogka, 3, ogulins) 4, slunjska, 5. varizeinska (Cre user), §, varazdinske (St, Gear et), 7 brodska, 6. gradiska, 9 pettovaradinska (un)oj su shit I momel iz Isioene Slayonie) te diije banske, Sve su granitarske ukownije Imale regular status Kao 7 retoxito pjesastvo. Si pukovnija Imela je dvije djelatne Fbojne t jednu_prisuem. Jednu je hojnus Tyorila Sest kempanija Swoulapno evaka je pukosnia imal, kupno 2986 pranigara, 240 osinestrijelaca i 14 topnile Pricuena boja imala je (137 grani¢era, Duje banske pukov hijo (10. i Glino 11. ke Petrinje) 64, slinjska immale au u svojem. sastevu 1200 serzana konjanika i plesake, Odiedbom tz 1208, godine sea hari su svoju sluzbovau bijelu don (Feldmiontur). zarijentl siiedon (Huusmentun, koxt je dg {ada bile U uporabi samo na ‘granict liked kuce,U rat si 1803, godie 5, 6, 7,18 pukownije ‘tise u hijelim odoranna. Odora jeiniaa Sljate x, madarske ru- caves ukvasom nvanin "med ‘jee kannd7e” (Biencatzen) ‘Na ifusitecii je praniear Slunjske pukownije s narancasio-zutom raxlikornom bojon tmemainom (sivom| cupmadi dok je ogulin- ski imals bronéanu (utu) die igmacl,tilace su bile plave hoje, esto Steg hrvatskog_ kroja, lznadl kaljena § takezvanimn 2a to-ernim madarskim evorosima, Geanican sna glavi nosili Cao model 1805, godine izaden od filea s kogniin sitnikorn. Obiéan je peamicar bio naonazan samo musketom i bajunetom, i nosio je bijelo remenje, Ostostnietct su od onuzia nosili i manju pre ka sablja icra remenye, free satnija 4, shanjske pus kavnije satniba Juri Vigcowi ppojagans. < neste moma iz A. salnije, sweukupno oto 200 gmniéars i nesto topmica tao. Stalin austrijskih.vejnike (pre ma jednom izvoru sveukupno posedle od 242 vojnikal, branila je drvenu wvide (Blockhaus) ta prijevoju Predel koja je za piijegia prokw, cestom prema Unutesnjosti Austije jure 15, svibpja 1008. godine uterdu je apalo francuske pjesestvo le Cetilw pjesaekht pukovalja | vanaest 1opeva sreukupno sa 6 G0 - 7 O00 judi. Hrabra posada ‘odolijevala je francuskim napa dima €o 18 svibnja, U siloviim Dorbama preztvio je samo jedan Gesnik i osam granicara, Na mje Sti njitove pogibie padignut je Spomienik st staiuom lava, agi niacin u Gast Pred je nazvan austiskim Termpilom alisdira- ici na herojsku borhu 300 sper lanskih, vojnika Koji su brane jedan klanie od nadmoéniihh Perzjaaaca iaginuli do posied leg Gnanitarisu naglant nos Sako med 1906 godine txadon of fee ‘kann Sitnikomn. Obitan jegeasitar blo naonsansarao naske fo oajurconnn | noo jo bijeta romienje Magazin za vojwu povijest /stuDrugi svjetski rat - svijet: BitkeMEG TT U pivoting} ineticl operacye , Barbarossa’ Krimsta poluotok nije bic mi spomenut, Prima cl emacke opera na pocetka suo bia je sovetska metropota teksti toro! Shepsupto, o4 kraj. 10, stoljeca kala je Kotarina Velika oseojla vu oblast, od azetnog, strateskog 2anacaja 7a Rusu. 110 ponave Ge zbog jedne ed ajveeih soja lula ~ Sevascopolja. Zahveljuju- ovo) pomorsko} bazi Resi i danas Cava starus najvege voine sile na Cmem mor. Podsjet mo, uktajinshi je partament pros le godine big prisiljen ratifeirat Sporazum o produljenju borarka niske Cnomarske flote na Kt ‘mu. sve do 2M2, godine, unatos yelkom protivjenju akrajinske jnvosti lasno Je siogn zaste je Moskva pod sictku eijenn rast. jala zadioati Grim | Sovastopo} i Drugom ssjetskom miu animljiva je dau prvomoj Gel Operacije Barbarossa, [Krimslé peluotokenije bio n: spo. meavt, Primami cl) njemacke operacije na pocetk njemagko- sosjelskog sukoba bila je Moskva jerje njermacki vojai vei na Geka x Hiewom snnatrao dd Ge aticir je Moskve znacltt hea) sovedske agen. U poo} fuzd operacije- njernae: a Vojna yrupa Jug tHeeresgru ppe Sic) trebaia je zauzeti Nyev apedtnw krajiny a nakon toe izbili na jek Volgu. 510. bi joj ‘cimogucilo kesnipi prodor prema kavkaskin nafinim poljima. No pollke se na cerenu promnijeni fe kada njemadhe postinjbeiz sa stava Vojne grupe Jug nisu uspje. le osivaritotekivani napredak kroz, krajina i Kad Je w sepa 1941. gocinesoxjetsko zrakeplov stp izvelo diva vrlo Zestoka zac nna napada izSevastopola na nat ‘ma polja urumunjstom Ploestija lunStiv8i pritom sige o¢ 10 000 ‘ona nafte. Bio je to tezak ude rac Hitler jer je ijekom Dragos svjetskog rata Ploiesti bio glavni iaxor nalte za Njemecku. Hitler je ada odkitio promijenitistrategt- Ju a prema mnogima utinio je i ddvojiea generala, Heinz wiheln ‘Gucderian | Hermann Hoth, moti da nastavi s napredovanyera pre ma Moskei, Hitler je, nakon SID je saslusao njhove argumeate, Tnkonské odgovarin: .Maji zapo- jednici, nazalosi, wopee ne re sumiju ckonomski aspeks rat. Hitler je, name, nakon So je pre vremend odgodio plan za raz manje Meskve, odluio Stalin vada ehonomskitiearae™Vaz- Krajem srpnja 1941. godine Hitler je svojim generalima odaslao tzv. zapovijed 8% kojom se zauzimanje Krima oznafava kao prioritet jodau od najvedil gredicka zhog Iooje st njemmacke stage capele obnoj ruskoj zi odiutio je we= likkaio svuh postobiprebacit Ukrajinw te, unaioe protivjeajt najskusnijnjemaekih were Jy ausiaei napredovanje pre nla Moskol sve Uk pustiajoe ni juga ne zauznna Kijex rujauiste godine zawzeo je, ronieno, smatran svojam ve ikem vajnom pobjedom, no po- kavalo s¢ da ga je uprave ta pro- jena scrategife kostala kijaeai jedanaest tedana koji si kasni- Je hod: debakiom njemagiih, saga na Istocniorn bofSt Tako su gana vojnom sisiankw cdanom u srpnju 1911 godine owt auiiman)a Ukraine agi ‘ot indus | yospodats Tia Sovjthog saa te da ijeaniosZauatnanjta Nema obi ave obo toe Stalin sj gibi glen, 20 pe thst atl Calin orem ~" sto br njemkim sagen uebalo fnagucts nesta proder pre ‘ma natin alin Kav) ‘gj, chne th hematia dada taike potebna maf 7a mast Sadr Zaurimuanjet Kestog poeta, stata eller Nj atk ne samo da alam mun nein oli jim Je Cis ye bt int waren BU prema Kaskivt Lee sae Pripadnicl njemae (1. armile weorevaju soreske nine na Perot rajemstpnja 1941. godine Hitler je ojim general odaslag ta Zaposiied 3 kojom se ravzima ie Kena ozneteva Koo pri Zs iamtgenje ove zapovgedl bik, j¢ vadufena 11, njemacea samt ia bie fe zaposiedistvo ruin 1941, godine preused jedan od boll niematkih gener, rich von Manstein, Mansein je bio srestany cla mata uspioh Ks av fe ple godin dans rae n Franaiske) ledoste lentava, Hoga se ponahile vdluéio ono: nia peat Te jor sizaporednitevor Blt djaor Tone ToGo! Cotreo arma, do ruimunjske su snage bile vb slab wojo opsenljne, 5S drape atane, anuiajue ie Hjeeennaekih naga Uiraj Stain { zaponiednsvo Coe inna Deu sjestl mogucnst dabiNjend uskoro mopllzapo Geil ivarIit nas polusok Stalnjesredinom kotoveza tsa godine obrankrina edhico oo ‘ert general pukownicu Fodor Rumnjecomt 21, soyetsko) ara Fito} su pridrizene I cet ne {omy esnovane divizje,Za tuk fod Mansteina, Kuzrjecor gotov da nie mao pravop tatnog sku Seva, vee dia stoje vine halje te proweo je kao peda na vo} nol hol Sto 6 ge uskoro pokaat a0 nlegov nedostatak, a aepred ot PRI” pokret) njemazkih sma pred Krom ungent st oe sre dinom rina laa su Mander hove postrojoe Zapotele manjo horbene akelle ma Perekopao} revise Na to) piokcano- mull ‘to vt waka} prevlaed (na po Jedinim djelowon tole) sve Fan) bolt poveeuje Kr s Ko prom, golovo da {alle blo pe fodhne vegetecie, slog nie tsk zedijueil da on sonetld capo: seine! uct vet propust ne terval oe dovolino upravo tom podtruej, Nets fesan USK! btpor kod Perekopa, olnosio na podtrucjt stasa, Manstemn moze Donafeie zanvail! Xwznjecow | hjegorom slvepom pidizavanjt Svo}o) predraio} kik) prema Kojo ye arene Kea pocvala prvenstveno na Risin pono Exim | aracnim snagamay odno- sia snag) Cmomorska} o- 1 Gorana Peretopske prevlake Drepestem fe samo jedio} ie Erckoy avis (136, kom fe 2 pouijedio genera bojaik lan Yasiljevie Cemiajev, Unaiot pro- rmasenoj obrambeno) lal Sto ih generat. njegov bora pr [le nenijtelie nine ena crt$69 EO 1941. - 1942. jena. eprom 2. ujua 1H. Renae 1am Pru snadnijinjemaeki napad do. godia se 24, ruja 1941, godine, Kada su njernaka 45, (73, divizi= ig napale sovjetske linije obrane. Zestoke harbe nastavile suse ni. recha ti dana, a general Manste inzapisanje a .nepriateljZesto- Ao bran’ svaki rou, soak hunker" 26. rujna ajemaehe stage uspije. ‘inno Yl” Chet ie {Fer studenng 1843 Sine Osvions Pe 152. Olden Sse id. ek eae 7 rare: a ec ¥ onuetsken am filafska opwriciie ¢ opener rt vaju probiti soxieske linije obra- _jkojima je zapoxijedan puakovnile nei UW iMunjevitom naler zauzi- ven Grigorjevié Toropeew: Borhe miaju Aniijansé, najvece mjosio ra Armjansk nastavile st se jo napmviagi. Unatocrasnla umtar —sljedeéih nekolky dana, sve dole | 5B.divizile.zapovjednisiva Cove- 30, rujna njematke nage, potpo- nearmije pokusava rearganizira--mognae ,Luftiaffeom” i sricke obranu survedit pologajejwne ko rasenih vopnigkih ware po odlAmmjancka, Taj zadatak poe. polokajima ajeeshog. pjosastve, ron fo2#1. 1172. pjetatkoj divi hlar ocbocile protivnit: dovoh Magazin za vojou povijest /studenize2. 1p daloko od grada, Poseskom li slopada nastupilo je dvotjedne ate. Zbog,staromodnih moa fh satowanja keje st, maroc (0 urujanseim okagajima & Man. siefnovim postrojbama polezale ppotptino promeienima, Kuznjo {cov je tijekom rate bio velo testa ‘meta ogavarunja cetalh cosnika Crvone semije koji ga nazivall stkalskina generator’. Poterkern listopeds, obran Kitna } apo ‘vednisevo nad SL. suvjtskon ar- iijom preizet ce Kyzajecorlew zamnjenih, veteran Spanjolskog, igradanskog rata, general pukev= bik Pavel Ivanovie-Bacor Tako su yujni sukobl tzmedu nje- ‘mackih | sovjetskih snaga na Pe rekopsko) previaei pocelt krajem ujna, prvi stiazaij njemacke na- pad na Krin dogedio se 18, lie stopada 19841, godine, kad su posto a dvi njense 04, 54. Korpusa pod zaporjed: nom generala Erika Hansena nnapale polozaje 51, cuske arm je Kojima je zapoviedan general Batov kod mjosta Sun ns seve tw rims. Dipor Crvene armije bip jewrla snazan sioga njemadice snage prvih cana nis zabijesi- leveée pomate. Zenimijiva je da su sovjetske nage a samom po etka njemacke invasije na Keim male ¢sjoene irojganst preduoe, ‘avalja pedsjtiii na injenioa da jomoénarusia Cenomorska iota {ada joi imala potpuints cornin. liu aaGmame moru; nine sit zradne shage zadavale velike po- tesko¢e njemackim postojban Desetak thane kasnije Manseno- ve jetinice pak su uspjele osv- Jiu Bu, to tek nakon ste su im. Kao pojatanfe pristigle wi ber bene grupe lovackih awiona tipa ‘eMessersehimtt” BE 109 oj su Heutralziraii ruske zrabne sm ge f tako omoguciie njemackin Snagama daljfe_napredovanie, akon seo je ,Lultale” Nijem cima donijela zragau prediost, pastrojoegenerala Batova novels su se povlatiel prema Sevastopa. Jiu, a niematka 11-armija poeela je gotovo neometane labial na rim, Batov i soejeesti oni vih ‘oclusil sar branitt Ktim Y7 Seva stopolja [Na taj je natin severski voi veh omogtcio Nijemeima da za sv syne dana stigret pod Sevasto- pol: 30. Hstapada pre njemacke pestiojbe (132 pjosackea diviija) peteie su utvidivati svoje pole Zao nedlaleko od grada. Sosjooka vojska ukopala. se na poloiaj smi vdaljeninn 5-10 kim ed sano sgagrada, du cok 35 km dugecke Bolinice. Bio je 19 posetak jesineDrugisvjetski rat - svijet: Bitke a najyecih opsaca Tbitaka u po: ‘jest 20, stojota~ bltke koja Ce ‘aves paslom Sevestopaljx na. on punih. asa mjesect tesco: kivborbi za svaku ultew izgradit Ta ée bitka Sevastopol doniet slals yada-heroja. Jos pre nego &co su Nijemet za: potel) § invazijom na Keim, 2a ovjednik Cmomorske Hote, vi coacimiral Fup Okgabrsi, dao Je_zapoviled. lokalnomy_ sano nigwu da pogne graditi sklont aj obrambene toeke oko gra a, Stanownisive Sevastonolia. hoje je priie aa brofalo oka 110 PoO|jud, opsadi je prevelou po: cirumines. a mnogi si rasta sa ‘soli. abizajenin tworn kim podavina keji su 2a vijeme op: fade promjedteni « volike pad zone bunkers, Obran grad Oktjabrski je odluéio pojaear pri pacnicima emnomorske morna Fee. ako conjetski mora’ nist bill primame uvjezbayani za ko. pnene bore, upravo ée oni ima {isrlo sazau wlogu i uspjesio) obeani grada od njemathih na: pad, Okiabrskoin je, 24 1aelt Jarod Kuzhjecove, bile sno Ue se Sevastop0} nece moe! brani unos brdove i uz pomoczmae: nih snaga, Neposrecno prije po etka opwade grada, Oktjabisk je Jao pojacenje dopremi jos jed jean su sepripadnte potelioo mac preme samorn gradu. Se- deer dan, njemacka 170. pfesacka divi, potpomogrura fumun skin Shagama zai je neko ko stiatesh yaznin vasisinas az ne stzane grads. No branitejoma Sevastopoliapomogl je nwo sala situacja 1a st200| obs iiKrima gdjeje26. prosinea 184 godine sovjetska veiska pod 22 poxednisivom general Dir Kouleea zapocela velixn por sku inva kako. i restore brant Sevestopobn, Kao ago or na rusk insu, Manstein je bio prison vale dio njerac. i postojbi angeZicanih v0 4 Serastopelja posta u oko orga na ital: Krimsicog poluo toa. Horo za Sevartopoljnasta ‘ile eo dalje no owe do sted ne avibmje 1182. godine, kad je Mnstein aapokon uspie pore thntste sage hod Kerea etna Je trupe risa bile w stan capo aad vecihravsnjera as si akon Sto je uspio “oes Keim ed Sosfetshih saga, steinje amo ujutr 2, Ipaja it godine caposen Operaif Sidr fang’ Lov ni. jesette") koje pajijena sneziim topnighimn bombacdizanjem skit pol jako prada akon Gega je us ru mornaridko-pjesatku brig jedio jedan od najsnaziph a ieNovorosjsia, Neso prje tox, pada sLuftvalea” a nek) grad sredinom Istopada, iz Ddese jeu Pripadnicinjemuete1J.araie ardaje pekosonesishrovora ra Pema od pudetka ma ~sammo prvi dain Sevastopol) stigao i general bo} operaciie. na Sewsiopal je i- tik Ivan Jefimevie Pecos, zap0- Ukupan bro} sovjesish vojnika Do sjedese njemaike ofensive haveno vie od 470 tana bomb ‘yednikriskePsimorske armii.—angaviranih u objani Sevatono- ojajezapocala 17presinea, Oke Sided dana njemetka st se Nalon Mo je w00la kretante pr ta prelazio je broku ed 100 00, tabrekijelakim kystasem ven bombariranja nastaia 10 308 vin shag pred. Serastepaljem, na sen casio neuskleden su: rim" rgd dopyemin nova ve: yecan Jestinom. Nejtza raze. rusk Ohalla baterija sO (Njern- Stay zanoxjednih. fina (Crma- ike pojatsaje ad uhupna 11 DON aja petrpio je sjovern do praca GG2jelasnijewait Visa Mik. morska MlotafRatow — Pemorska —pripanika “36. pjesarke divzi- —w blini koje su ble sijestone Sim Goxki 1" otvorin je vain iz armija/Petros) admagaojeutin: je stodoboo,pripadnict Piimor- — najaeprobojaie ue obrombe- svoihatanm topiva.kiodaboa dove) ear grata Skearmijepostivlisu Sirokpojas ne lini, Osan Zestokihy zug rise su mornad uspjeino odbil Desetog studenog Manstein je mtnslth pol oko samog grads, napada, u prvim Geta dent prve njemache pjeSethe nopue zapovjedio op2i napal na Seun. Za rai od prelhndne ofensl” ma operadjena Sevastopol jet Uidjovtt da ete takolako uci u Stopol, Poatojbe njomathe 50. dine stn, 8's njima i Zubek, ral su Suavarsku UuZnost, Ne ow dugin 1 napornihy mnjese- ti, skursanti” su Se oprosiil od ‘Ghozn0g | upunll na zraenu tak Gott gije su iskoristli sleteno znanye 1 odraaili najzanimnlivit io obuke ~ praktienu abuku i Jetenja, Zubek je dabio svog p- Jota, bio je to Borke Snajder. Na ‘voj zratnoj luci doéekal stra dos vijest dajed. svibnja 1948, godine Kepitulirla Nematka i tlaje Europi mickonstro goiox. Napoicon je doéao idan porratka 1 lugnsiaviju. Zhog dagag pata 1 potreba odeavania zakoplo- va naurleisiima SSsR-a adhe. no je das pilotime ne late nythout ivjelei vet aviomehanigar’, Ove je poprilizne sazotarale. Zube 1 he nije maga nego prihwa Siti pooratak wt domovint Zeje snicom, Sti -kutsant”stetn 0 vrai) w ugosleviju gdje je, na zrasno} luck Sombor, za njih pr roden fatotan dogs. Zubek je raporeden w 54, za oplomni jars puk kao axako: plomni sirjelac na aviony T2 & ‘rain il Skoplje. Zio pop he zrakoplovnitt postro}o1 nove cirzave, marsal Tio adlueto Je de ‘a pel godins buce odskolevane 1000 novilt pilots + zrakoplownihy avigatora, Za prvus Klasu oda. brano je 250 kandidata, mete jimi Josip Zuipek, luzhent yo: Getak Skolovania bio je u Pance. vu {. istopada 1919, godine. Z1- votni i radi uyjet prve Kase bil su jako 1088, polazhici nisu ima lidovoljno pribora za jlo, Knjiga, biljeznica, adjece i obuée. agra de-u kojinia se odvijala nastava | stanovanjenisuimale prozorskih siakala, Jpak u proljeée 1948, go: dine usjeti su posiali boli pad nosiivjl Tefiste same. obuke bilo je na pracimetims: vezanira f - za pomavinie aviona { motora, Zabol elt ie cksperimensalnemavionss-«5 RMS Masia’ teonjiletonga, navigaci taki, Magazin za vojnw povijest/ studeni 200.Povijest zrakoplovstva ck je svoja “zakoplovna kit Liv lemporuenike svetara dodo 1, studenog 1947. godine. Zbog itureinih sposobnost, lnidno St zalagana, ulpecova kaifera Le stnjelowt napried, Nalon Soe posto po Zubek je zadrzn u Vojrom zrakoploy om ueiiseu (WU -Vojnomaz Guhoplovnom uéilist) kad na siavnikletenia nalovcima JAK: Godine 1850. postaie zapovied Aik odiela. Sjedece yocine po Slaven jeza zapovjocnika esa Giri 1D1-pukt Gostne 1953 ypomoenik je zapocjedniba 7a {shalt pilotianf 1! pak Tobi je pile uztabepl om opitrom contu" od S'in56. godine, Od 1937. 1960, sodine Zabok jo Bt vin probaih pilots, Vazduhopiovnog opitnog Centra Nageleik llagkog ode Ii Laraloptouns homande, 1960, godine. VWVA = Vili voine za Joplowna (vezduhoplewna) aka slemija (961.1 1992. godine. Od 1902." 1964, godine nsyreor Je Jomande Rathog sakoplivstva Hprowaacne pbrane. Macchi na ne moxao proel bee tevan- asaenbg oljeta 5 skeplb eat pk, 1g Korputst 06 1968, 1969. £0: Gino. Pompenik zapoyednika'5. 4, stueay: Pozarna skotskom. ‘ratoplovnog korpust za lee: lovew Ujakc-9 (wojnoeviden- Je posiove —inspektor od 1956, eijskbr9j 1337) nedaleko gocine do umicovlienjt 31, pro: edjugosiavensko-rumuny- Sncal971 godine. Umnimvijen u she granice, 15. taunja Gn pukosnia 1948. godine Ono Seo Zuboke izdvajnoclomno- — Zubok je kag nastavnik sedan w a Te Ee ae ratog ztakoplovsta i} je tr pllet-tenik, podporuenik Mis powaaviona nakojimajeleto.ali kin. Zadarak ebio uejedbavanje Jo8 vite, bro letova t sail alot poreca visoke tehnike pilots ra tina 5a Na 2500 metats avin > UW sojacj uty Zubek jo asta. osjetia jokers benzina i po HOA??Sletona w Hajanisloe IGE ragnie Zubek eau je masta ‘Sti, dak jo kao civlni pilot le. G's zerSiwanjom zadaiks. Nahon {io Sa fea ukupnom tisja- Ho si krona usiemio obeusara njuod 6873 sata. Uhupn je rojo pod Katorn @-70_ stupnjo letova 11 229 doi je ulupni broj_ 2, doslo je lo snazne dkplozie aati leenja bio nevjrojeenth 10 benzinkih para predjelu. to G41 il pawih 10 dane let. Tol. tra. Grzina se povseata do 650 Xi bro) aati kebint azn vio kmfh, “Odmah je pouat zaliva 0 > RSD OURS SRS CTT QhuSin [-2 Sturmovik - "Crna sinrt" uni tl-2 zasigurno [e jedan od zrakuplova kof su najee doprint- jell pobjedi nad fasiamom. Ovaj"Letae tenk" Cina soir kako su ‘guveli Nijerncy, Imeo je oklopljene pllotsko sjediste, sprem nik goriva {motor Prototip je poled 12. lstopada 1840. godine, a do kraja pioi- ‘zvodnje napravjeno jecak 36 163 aviona ovog tpa, so ga &ninapro- iavodenijim sojnim avionom svin vremena. Pret primjerel "Sturmovi- Ja” uzrakoplovsteu Jugoslavif ledjel su u sestavn #2, juisne dizi 1945. godine na Srjemskom trontu. Od zrekoplovaca orlékolovanth ts Groznom ustrojen je 3. ofujka 1843. godine 2. jusostavenski zvako- plovn jurigni puk. Ukupno je w invenany JRZ-2 bilo.306 primjeraka, a stalisttu naorazanju sve do 1955. godine Avion "213" sp ZubeX wapfesno fe prima ses {ho predaju, Zabetovu kebinu U ion ireuik pokazata se sv Kotiststanih ye2bl,Zabekje po Mupib po Tanyje uvjezbavanom postupku, Zatoriojestavinu go- 1d as moto to bite pottoilo benzin u ofte evi instalacjama) { siutlo mageets motors, elektleno pallenfe Ovakra reakla rode Je pladom nakon sioje odveraa polaseve | otvorla poktay kabi he, zakuein je da plameni jez td jonjaeaj, Poin naenieru da Soolis Wee canta jai dist spout anaer nena Aijeranjrn Sljetanje = tute bia porvosie ponGleberpe toes bab Je ks Speer pole, nogama trukama, ti 0 Eo jecol ne scdaae: KoMeenenue eRuAlGSe raporjelniiiva Za te je odre teh os Tet pelaatu paved Date sausperiie Ke fa pi Jem Kod ats ia 2. slutaj-Otkazmotorana Skolskom Joveu Ujak-ona mato} visint tend THtogre- (Podgorice)Z5. koloweza 3950. godine Zadaca je ila provjera usjeza- vanje pllowa-kikiea IV, Klase, Mi hajlora, Let od polijetanja pasve o povralka na sliftanje prove- ao je u najboljer red, Na kr a slijetanje, prilikom dave nnja panog gasa ina visini od 80 ‘mietaya, motor je poteo prekidati ra ("kaSljali"), Usprkes posluze- {in radnjarna, motor je prekidan sve Jace jave da bi ubrz0 pope: Ro slao, Zubek se panovo morao ort za vo) i ucenikaw Zivot U reposredno bltani zraene luke i pa putanp) Zubekovog aviona nalazle su se rzne_prepreke: Kamene hridi | depresije pecteo Ribnice, barake garaizona, aero- haza JADA, bensinsko «kladiste i Zeljeznicko naselje, Da prilika bude jo$ tea, Kadet je Mihallov ‘uw napadaju panike, zbog sirmog ia poniruceg zokreta, wukan "upravljaéhu patie u pogriesnom ‘njent, prema sebl. Zabel je visinied pardesetaka meter krentio tion 72150 stapmjac Theposredna pre semog ada rau zembuy, isprivio zrakoplov. 1 eenutles pring udara koraea 9 tlo, ante aebe je primijetio dra {go benvinsko akladises kojega je Zrakoplow uodbijenja presko- Gio. Nakon Sta je avian kone: no prizemnbjia | kretaa se sit hjenom brainom, na 50 mewre ldaljenasi, Zubek fe vidio zg de, Odlucio e poioini pouvuzje ‘kotace), Uporibom neznih Ko: man | zsaenih kocnies, ost no Je nauin f Ulak se zatstavta, Jezeci na wrupu, samo Sest mete mod prvezgraite 3. shutaj: Zatajenje motora mazrakoplovu Utwa-213 uslijed nestankagoriva, nedaleko od BanjaLuke, 95. svibnja1953. godine Posebni let na koji st polesjeli ‘Zubek iHrkevae Marko na zrako- plow .213" imao jeze cli wvie- Magazi ject /studeni21bansanje pnpadnika protuzracne brane, to vnijeme Zubekje le: tio a zrakoplovu Uiwa-212, dok 3", za Cin upravijacem se nalazi, za njega bio prt: ho nos F nepuenatt Up aviona. \Vjerba se odeljaa uw rejonu Vin. Kovaca. Nakon. uspjesno oda dene uloge mete, Zubek je Iueio iskusad novi zrakoplay na poligonu kod sla Klainica. Na kon tegeg naleta na mete, mo- tor je zrakoplova ber ikekwoe prethednog apozorania popu: ho «tao, Bevim pregledom tere Zabek je wzabra njiva s kukura- 20m sisine dvadesotak eentime. tara prinudno setios avadenimy pesceezjem. Zrakoplov je dovivio Ininimalne osocenjoy_ samo. je dlvoktaka elisa bila svinuta, Kav Snijom istragnm utvedili su zasto je mover teko naprasno stap. Ph foti su, name, kovistili uputsive: za procotip zakuplova y213" ko} je 24.200 klogratha kl ko} je Tino 2nacajio rian pottosaju gorva ai senjskog eviona Kojeg Sulevelina ovome letu. Zubek je Ipak morao platiti 10 pesto wt jednosti od stete prieinjene ne zrakoplovu. 4, slutaj: Lom instalacija podvozjana loveus-49¢ s prinudnim slijetanjem na zraénoj uci Batajnica, 14. rujna 1957. godine \iSe¢iakrobiciie na malo) pri rvini od 540 kif, Zubek je Osjetia siazan car poshfe eg, je usljectio ienutak spistanjs post aviona prema zemli Zade- aul prisednost, Zubekjo obi vijuel vajednosti na komandno) plod, uwndio da je desna noge podeozja iautona, a lijova 20 braijena w avudenom poloiaju, Nakon esi pokusaja da naglion polreiima izvute i lew nog podveja i nakon Sta sve nsio- Jana nist. urodila plodom, pt fot je odusio sleet. Desno folovea zaparalo jo zemljy, digo ss oblak pratine, ali Josip Je bekt iz ove pogibeljne priike za S30 neoulijeden, ll kako bi pilot us syom osebuijnom Zargomu re iv svako slijetanie poste kee: ga. moze hodati je dobro sijeta Fie"! Osim _ovih, moguelh_ po Hivot opesnih nezgos, Zubek je do: via jas 1 napredwidenih dog ‘aja ejeeam leno 1, Djeloiiisa’ otkaz motorn na loveu fa 2 Otkarhidroinstalactje nevi ow 212", 3. om jedinog rake ols loveu tek 9 4. Lom bencinake instalacjecis 5, Uslateje jecine noge podvo eta evion 213" 6 ike jpdneymnoterans pro toupu S-a51MM 7. Lotnlopatice tine nama avon evionw V2 & tke uredaja al upravja ‘je nosnin Ketatem a mia zarom lve 2. Olkaz signalzaciie podo ana pulnitkom zeakoplo vue 10, Dekompresijakabine na a koplow DC na 8300 meta 1, Sreani sto putnita nasi ‘m1 DC nalleu Dubrownik = Neve Caste: Patrik povivi, Danas umirajoni Josip ivi se saprugom Slavicom kojom ions vie kéeri, Unuke Tanja i Rar Ihara inaju “djecave kev, Tanja ji efjuardesa tt Croatia Aline fx", Barbara obavijia it posse 1 njomucko} zrakoployno} ite At Berlin’ Tako U1 5 ans 0 Es 170 | Roday KSA tap 5 Ls [Trojke 7 6. Ikarus Kar 2 7._| UTvazi2 225 8,_ | ikarws2187Uva B18 Vihor pul 9 [ik Ses aa Tiga 10.6 Hanan z 5 | Ral Pavan 1S, Maus 214 mn a Is, Jakovjr eh 3 16. | SAD AC a3 [ir Republic 2 18, de villa MDS MK 373 z 19, Tearus 451M 20, Taras SAS LMP Hears 5-510 Tus "SOKO Galeb 6-2 (N-60) 25, Lockheed 1-23. TY. 26, Lockheed 27, Republie iG ThundeRet 28, Nonh Ameriean F-85D Sabre Dog 29, Noh American F-B9ESibxe (30, MIG-210 (WL-12) SI MiG-21F-13 (LZ) 42, MiG-21PFM. (sponges (735. Douglas boa 36, McDonnell Louglas DC-9 37, BACLT Ss a aE ee Trowacestinarnakon spec nastupa ue avon “Ballas Goat” elza vihovnog zapovjednika ‘ak plloc pam pojedin! et Josipu Zubeku jecan se posebno usjekan Uo sreeanje, bo je to najdraz! let, let za wthovnog zapovjecnixa, rust Ja'fita Uaracnoj luc! Satajnica 18, rujna 1858. godine, Zubek je de ‘monstriao fetne karakienstike na avionu Folland Gat" w za najise predstavnike politichog ivojnog celnistva SFR). Paje leta pilot je pod: ‘io piijavak itu, z potom favo let koji je uldjucivao botbene zeokre {o, tmelmane, bike: lets pelljom, esmice § 6 opterecenyjem pro bijanje zeutniog zida. Nakon uspjeinog let, Zubek je poncvo podaio pra anaTtovo pitarjeosvostimaaviona obs egativne strane ceo malenog lovea. Prje samo odlaska Tito ga jeza- pilao: Sad ni kaa koliko te porasteo puis", a ako iznenaen Zubek ss naan: .Drue marta, ako je, to 2 Simo zbog Veter prisustva". Za ‘ovu vthunsku prezentaeij bojnik (major) losip Zubek dobia je na po Hon ol maréalaTitaslicu's posvetomt zlatnisat, takoders poseewom, Magazin za vojna povijest /stuteniza.l, \ a?Ts Lf J vagazin zavoina povijest / stuseni Ratno delovanje L.bojne potinje Krajem lipnie iu srpnju 1991, dio postrojde uk_jucen jeudramatitna abvanjau Zagredu | 3 sO, teksti toto: SS Tomisi Sul dlukor —_pedsjedai sa Republike dr Ea ajo Tuérrana u svibrju 1991. potinj se wo javal_pree profesioralne briga Se Zhera narodne garde, Druga AA brigaca, builuci Giomori, ek jana je pripadnicima special ih posuojbt police. tz Vinkee, potonn Kummtovca {Taki dale Ta. centara va obuku MOP'a pel- stigo je pruh siotinjak ,specia Taea” te Je ustojena Prva pjesée kabojna. 1isumometimal ratnih Ishustara jer st w poiiijskim in- lervenctjama sudjelovak na neki- ‘ma od kalznth podrutja: Erdutu, smaygstraino) ees, U neci na ma Borvom Selu, Pakracu i Plievi & plovto jutro 20. lipnga skupini je kim jezerima, No, unatoe veliko} Pripadnic’,samnije 1. bojne u Malo Corel, 2a, nara 1991. getine riven vatrenn krStenje; neprt- voli, dobro} kondicij, ani su jos Jaiel e's okolnih bra it pray bili popriteno .zelent po pitanju va, .nespretno" postavljen zapo- Europe. Liudswo Prve bojne nije ca upexrebom cijelog arsenal (a vojnogzranja, Preto lisnim- vied Janae, sve su to problemi bilo vecinski nx iz jedne hvatske og iteskogpjeSathog naorucanja ke policsiaca koji kroz péenié- koje nisu samo Gromovi, odno- —reglje, ne move se recidajeijedan aminobaca, protuoklopna sted na pola pus u pomoe Kolega- sno 1. piekacka bojna prolazii u lag) bio dominantnie zestuplien, — stv, teske siojnicel napao njibov sma ka Borocu Selb, vidjeti emo prvom rizdoblu ratovanja Ono veesu Mambeod potetkadokri- slozer, zatvorsku farmmu. Zvue- tamo baiduice Cme mamhe kako So Marahe ini pasebnima, tn ja funkeionirali hannonieno vie- na kulisa onasnog napada nije ih pechrabro, alti prenaivno adlaze su okolnosti w Kojima st ratewali rojatno i zhog colike ravli¢insti, hunila, odgoenril su na. vatru { potencjalnu pagibely lz nave inaZin kojim su sami nailagrad alli operaiimih sposobnosti ‘auitavil nepeijaelia koji se Genin centara badd: gardisti sv valiseputacija eitne borkene po Raina ejelavanje L.hojne poginje ken dizanje magle poushao, Ve pristizali u Tstenik NarsKi, bliew sirjbe. Kijaéna posebnost CrnihLrsjem fipnja itisrpnit 1991. g>- ki napa, loglena, rezuliea je ‘Dugog Sela, inade ridnigko nase- mambi injeniea jo da susiadjelo- dine, Dio postrojbe io jeulljucenvama Sestoriea su ranjena) al) Jje a otada baena vosimu Drage valibed nasvim hrvatski mest uw dramaliina abivanja a Zagie- | vagnim sazmanjom kako je aki. gardjoke brigide 2. CBI). Boj ma; od Banovino do Dubrowrika, bu, possbo wedeblokada vojame na obrana wnatot podredeno) s- heje naravno samo shuzbeno po a branile eu prodor Mladigevim — Martalho, Urainimsconamalkcje wag ltekake moguca Istodeb: hezira formaci taken jer wxp- samen vim graniénim prosto-suvarinle od nervaenih pregpe>- no, na jniejalion sami. vojpika, inj ikelovoan paidebrom dijeha rimaBosne | ilercegovine: Bocan- ra do otvernog sukoba prilikom — onganisitana su zsidanija i noene jeseni hudsevom realno ne popu skojPosevini,Hlereegonini i Livnu, elaska lenkova INA, nekoliko je asjede u praveu Tteve Korenice. nnjava nidvije saunie, No, (@ jofo- —Takoder su pavebmiy uporedixd pripadnika postiojbe tanjeno, a Na nestest, asnife su u zasjedu tnako vijeme hada eustrojavanje jediao s pestrojbanna 1, gandiske Ravena Cavalo pogiba. Za siije~ ual upiavo gardise, stove sam svake posuype HV-ablls prliéau brigade, po conte sto su popunje- ine obeane glavnog yiada od po- —capovjedath 1. pjesitke bone, hergodna set, Nedostatsk Yud- ni Judinna i svih prostoka Hrval-— kusaja unudiasajeg udara vec io Mato Obsadovie.Zgjutl ra bro soa, kionian nedosiatak suel- Ske, BH, pa Gakl draovolfcina lz Bone, stotlnjac guudiste, nalazio nie vozne ka Gospieis, ovaj pute se na_poxtend) Like gee je kra jem lipns prowreia 2adaéa os ‘guravanj coste Gospie — Titov Koreniea, Tako sui momed euval) {golem nenaseljent prostor, bitan parijevoj voste kod Tjudora, nj hove uloga ne tom podeusju nije nog) doxi do ievazaj. Bil Su, 10 ie, okrweni demiaein pobunje- hichinal forinaejama JNA koje su sve ¥l8e pruzale pomoe stpsko) paravojse, dok se na eventwalne bran. Goxpa realno nije mo: lo kako utjecat. Kako bilo, for ‘Miran je Seststrazarskih punkco- ‘va, od Gea su dva bla na samo}ajiva zasjeda u hojoj su pogiult Inca Kea i Pero fur, aranjeno je 98 pot suboraca, pa ka isan Obradadi, Brzow: interven tot iz juova rasjedl je micbije na spaseni su ok uaeul brane ‘ako to neuen ruzne uspome: sien vu eplzad, taj se dio po siojbe wraea ui vojarni Trstenik. prkijucuje estalim pripadnicima, Dosttajbe koji sv olpsje poslani San podeugje wart Bano sinuPokupije Sam rasplet dogs daa, ranjavanje zamjemska zapo: siednika Marijana Sokoliéa kod MarSuke i Obradovies u Lic, do voli do Coge da Boina ima zapo viednika yelaynom u formalnom | snisla, Djelajuci fagmentirano, na nekoliko podrugja. Banovine istovrerneno, Mambe potovo da njeseca.samostalro vise svoje taulace, Doleskorn kolowia, te 56 drulage velo hia swede na ekvan harhen’ kotaet = neorjateliem, dnosno w rajnu na srakodneene roake bork, U potemam razdoblja na Rano- sini, Bojna je altima na podrasu cline, Vidusevca, Pokupskog, “Topuskeg, Nakon mani bondi co pra Sisku i u Komaresa, tio postrojbe poéeckom kolovo: raodlazi uPetainju,L Gokse oto slutaja neste zna, bore koje su bullae w estima Topusko VE slugera jako su slabo poraate hi= Isko} AvNGst a Uprave SU (ano, nezanibe vodlecezak race hptevan of Oba njesta a Kea- “unisu obranjena, ktomee ona aipor plaila vecim gubieima, 810 fe avjok nizna uspomena, pogo- jovo stozaveeinu np, kao asto~ ra avin redaka, obrana th ejesta nije tala nikakwu pesspeRtivu ni porenejal esim irerutnog, aslaijanja_ napredovania.nepri- _alelja.Borbe na Barvini bil si skexlnoune jZesc0ke. JOS stp= au pobunjeaet sun sigan na fin kao u Ljubovu pritecli vel raged, 07a) puta hez poginli, lak) i canjeno nekoliko pripad= nila |. bojne Smo Tepisko, bramjona jou uistinu teskim ale nastimge smnjenjivale ei se rane pastrojbe, lakad apitne Kral fete, ¢ zapoyjecnik brane, tes Cerovae, muti jo tes mukaas eniinim nedostetlom stl +, komunilacjam 8 ocgovorn mau Zagiebu, ali i nekim po strojhoina koje su se smjenjivale na obramocnim linijama. Nw: ge su se ratudujuce soone doga dale oko Topuskog; npr, jednom je djela posto ir Zayyeba je: ostavnd napstla gale, rl ica Safrie- putajeizersya (ali neiskusna) eki pa spocizilne politije postana pit} loeno u dota dana kasast Dill najéRéa meta 2a gadanje, ie adieu je uranogome pomogle ada. jo_nainiejacion espexjed niet GRR, Roza Budienin, $ no voformirariom Taktidkorn sian 1, fran Mandl, f1é10 obranu svajih 70-ak momalea, Postavi lasebulja obrana, utsral poloza ji radene sit i Gente diveraje, od koji je unvekima nepeijatelja na neseatayolem Seta ipek.napadi su bli pretest, poloza) je 7 nije bilo nelogeno brani eto ponije najvecey napada donesens Je Jena ispravna olluks, a se ‘napusti grad. Dana 13. rujna pala je Hrvatska Kosta, znato seca Ge sva ta vojna sila nakon pljatke i sredivanja redosa bitt postana ‘8a osvoj Tapuiske Ezvubeni su 6 sili tehnika, ibjogia se sudbina Kostainice, a po zapovijedi Bose Thidimira napravijona je nova re frgunizectia obrane,» Borbena Saapina nantaviena ad djelova | 13. pjeSntke bojnezauzela je nove ppolozaje, a veéina diugih pasta) 1H koje au brenile Topusko svacla se u Zagieh, tose Gee obranie Vi Suse, mjesta nedaicko Gline U aju su dijelot Bojne unljuce- 1 Jos od supa. Usivarl jeu on sell. formiano balvojeno zapo: ‘Magazinza Fifa kl maosta Brest, 21-ruina 199! god (onieaa Zoran Fans) vjedno mjesto (17M). w pocrut ji Gline # okebnih sola djetovale Si fadnjene efeline Rojne. Vidi ova je W poéneima napadan 20- stokimminobacaékin napadinn, tako i 16. stpnia kada jo usmecen, Zeijko Pusan —Calek. Nakon gra hatiranja Boris Jacovie okpi jo Aragovaljeo na polavak u wot dh eorzantsan skip, ojos bile po tachna akifenost da se neutralii- ‘ju stelni napaal, all sto tako hhepromisljena, rmogo vise stéa- hharnego razuunno reztadena akel- ja. Deadesetak dragovoliaca sjdo Je ucdva Koma uputilo su ne Drjaveljsko selo, Balti Bi. Hane- nadlenje Je posignutt, Mabie su jeu povijest ste 2 ‘X,a a neprimjetno ute u volo, ali nie Boze Badin, Nj 80-a, adj pronato niko osim Zena istartvenia a efvilna odjecu amiss fa,barem su ko misiiBolniéar su se udomove sproxjerenih Pe Miro Pepee tao je u Kemuri- trinjaca, kof th predstayljaju kao ju sjeliim od snjesiana ko je prijatejeilirodbinu u poset. Gi zavrila Uagiéno; ubijen je, sti jebio yazitina sigurnost adap tak yzainteresizauih” obsvijesten suiz tog racloga postal punkio Jee pridoslicaina turtavjeina0- ve preria obje peuuhaske Vojarne Tomepllecako dasensoxomisio Vaslka Gacese | Samanie, 2 oth sola uéas pretworlio w rai pakeo, da su po eventualnoj poiiebt e Zapocela je bjesoroutna pucnjie bali blokirat tazak PNA u grad {a po cjelo} diveczaniska) skupi-_Mambe sue wistinu crude mis: 1 Kojo} nije preostalo sti nego ju odrZat tgnovicom, take je pla da se povuce, siecom bez daj- nu simpatican minus predstavla jin gubitaka, Slose tive Viluser- 19 too su sviimalt stu ,civilka” 2,0 jemjesta, dolad svojewsnaidonticne ueritke i mai U ta dstupnica i zastica komunikaci-_kvorn su .dress-codeu osigural Fe ha‘Topuskom, postaloprvactia _krathotrajan boravak predsjedni- brane, odoosne sjedeca meta ka’Tudmana. No, uskoro nije bilo ‘ostajania, Neprijata) & zswo ne- vite poteebe za ,kamnflzom' jet olka napada manieg intenzite- Se 2. rujna neuraéunliv. 2apo: ta, ofekivao se ong) uprasi® ma- tamoanjeg JNA Slobodan paul a on je usljedic 30. rujna, ‘Tarbuk odlutio na ,dejstwovanie Tenkorsko-pjeSidcim prodarnm —granatama po grid, oidnosio inti prove. Neravnopracniuod- izkvak vojske i tenicova u ratnom osu snag, braniteljsrbiliprisi-raspored. Uy pamo® nebalicine Teniodstupit, pogotow stosama — domadihennussjasta,cnata se se. ‘obzana nije imala preveligeg stti- pina oduprla naamnénom nepei toskog smish, tosnije bilo jo ne- — jateju toga prisiila na povratak powredno izginani 24 ovaj polo- vojarny Vasil Gaeta, Petcnja je Yo) Vidulevoe nije ektako .eamo cjal kolovor t rujan bila iloze. Inapusten", sodile si ge ubitaéne ne konstantnont orwzanem de horbe, tonkovi su izbliza yodali lovanju, hake pe yada, take i pe Ziv ilu, povasilo pa opelusi-—okolnim mjestima a JNA je keoz tmalo slo, a svaki pul we previte tri yelika poboda pekusala cen vi, Noken peda, Bozo Budinir kevskom silom okupicall gra je aporijedio protinapad w dea U svako) je borbi, ako 12, jna, ‘injeta, Ke nije usp, Relavvia bilo maego eleinenata koje no salisfakel}a horbi oko Vidusevea Zeno usporedls ukisaina uur reaullrelajeanespesoblavanjem — kuvacu, U wigaim barbara kom: (Coliriteakt ad strane Mile Keste, pleut inferiomnost. Mambe st Borisa acoviga Predragi Harmie—niadaknadivle Kasi¢nom impr: ‘ara, pak, SHnNIMI tenkoUl Lostalavizeljoni; nakon svekoy, ola J tehnikane mogunnadonyestit - —nja vate trea bi na dug polo hjenet ca sit Sambe oper gidnia 72) kako bi neprijaleljporviska ca hastradale od (28th borbistizdo- mu se opite rplevantia sia, a ne sta ranjenih | cvoje poginulily i Skupina od. 18-ak garclsta. fost suse pnpadtika yoda nestalinia su morali Guat svnje punktow) zakoese naknadaoszzaialo das Keke bilo, vojska i rezervsti pred posinul weber su zbog, pubitaka povuceni Banovinsku kronalogiu f, bone ntrag u vojain, sto je bla naj- tesko je posto“ jet sit oni skoro —stetuiia ckolnost uptavo. za bra dozimeprijelomne 1931. djelovi- _nilelie koli st ispucali sve So st |i po sainiama, kilometina raz imal od protuolloonih stedstava dojeni jedi od srugsh. Ruku nai pjesatkig.steliva, Baha i sre. reba priznali da je.satnifa" zak w natenie Petrie INS je pl narivkojistanjucdlgovara samo co gubitéon dia tenke, nekel formalnom amish jer sec prak- ke horhenth sovila, « udarena je si brojnost avi eupina event Esk ina sama vojaena, gadana je slno move usporediti sa snagom — skiadiste ory, Ova, pe ilazale ‘ojacanih vodovs, So je takoder _ JNAblokieala jp, dalle, samo mala ran éecl} uw magaje njhowih slapina Mambi, poipomognu faivnostil Uglavnom, te st mi- © nekoliko-damagin dragevelae hi-samije tingmenditano djelo- i pripadeika polio, a 0 uligno} ‘alo na pednacju Bangvine pa je gevihisksavale suse axe idejo 2a tako wimedeblit ogoréenth borbi—deceriontacja protivnika, ako i ‘ko Vidusovea i Topuskog,jednua pad u vojeanu JNA gee se asta ‘Skupina pokusale sigasatl Peti- vila kratkotiajaa vation ,posict an jos Oiprtike seecinom Kolova- nica’, Razdobljede dhugos. rap Bi Esse 5 fajininciizPrvesatnijedolazew diy 16, ja, spunjene je vizam Pripetatct. saint baju fo Hig ors facoe ica Keak dota al gtad piovestt aniaaljive ile zaniiniivh prizaxanaobjestane, tenors Keele Fre va TYE sa J) sagan aor post soar: 200 WyAig ap nbn sre ne ssjone’s Rapa INA nt fe oelg iid golmjaun uaa farlee Wie Salute Nfs pa Jetje unt caste ge she posable ta jeunaifrn pope kako Geer hit gad, To's ustoro cameo Agata. dragon as po row apocinge tt pr fava nnaea,okn = Abana, pom ares “oj ue sah of ees: ojnamenialaz ogodene or ree Garvie pe tytn edz os echo newole, jee je dane NA pusher te: tint avinske napa arivno Sir pois etelany ont Yoh ect mapad bo je nals tao tk ou po muita w enpee penuvecin) fan eta onele 2acaoe Nanbetusciucebia cine Aeedajeu go neon peste ‘Side ore mmorarana cia prot sage ZN a eto moths etter as tos Ie tieap boobs Manip as Seino 2. tulsa eupanctatent The plete deges eth 2og te serepolozenna a fontoti gradu sere bio. fotna ciipmajomezashic eased a Unsle«pr sv pole fe lses recat tania te Frintahoy occa te Supine, gatdlst Sane, Lrazen Howat {Saran Tear acu se Spar doimad brantaia opus ihsorwany pobupie neg Subores inate neuspesto) forndh | postecn et enka Bless stmbe onesposbie a Tein. Sve fo se degoaio Sk Pohire jo imjecetes pa, o- ‘ono a seve wr grad tale js th ust ao a brumeklicna domach td Kon Salnsesolant peru oti TE Punfer Patel acs saa. serine lana Sat sinpomanion aa ar potato eacebye- Pres chp jp canelagtnod deseo menage ratte [Sol natnennt yore Si lajegnc me toes up ae Duitorustog Ne kao 1 fram, bo) bm clr je tiomp Gudims golem pe Eins pee he asec BE cpu peti uecee es Daj ako tats jeden opal poten uj gets Marta tino bani Soo bros (pe mye set co 1000 papacy tntot to adn neprate} bnorao etme euze pra Sie py ac ep mo earns begun fee Vukovara, a bore ie 1 saenije pri jndaju > ostatks ekipe koje po fumama | malin baijkim mye steicima bije teshe svabodrievne Dojeve s neprijateljem koji nerwo- su Zell na Xupu. Zan us ppomena wa odlaza iz Pewinje je kesigem. Nije komplicirano saz Zid nje koje su drzalt napadaci brauitej. Obje su strane inate konirolujedne abate INA. bio Je prodriett 11a Hjev ‘bale rijeke kako bi ntvotia Kori: dot 24 poktet prenta Velko) Gort Petar Bajar hel tena err 8 (lal HIV, se hrenulo u vetlka operseiu Gi) Je blo jasan: uz podrsku avionat 1 {eshog topnisteatenkewsklen pro doom: cazbitproityatka na praweima ‘napada [..) 1 glavnim stagama nastaviapad peas ‘orn: Peirinja-Lekenik-V. Gorica, Kupe, ei lien, onesposobljen snuxen he- ci, odnosne Zagebu, na sto ned- kako bi seu koneénie} moplo! Hikopter kojje potom pretacen u vosiaisleno ukavuje zaphjenjena omoguciti_slaéenje. snaga’ kz “Zagreb, koite 1988. opet postao —zapovijed general-majoraKotwro- —faenizona Zagreb k Pettinj." ‘lo price o Crnim mambame, jer su upravo njime cesantirant na velikt obra utzacarskom zaledu. Nakon pada Vidusevea, linia se fobrane potelapovlacii prema Poxupskom gaje. se. suborcima nikdjucuju i Petinje™. Zeravaje paska ukazivala kako € uskoro naton niza minobacagki napada Uslijediti napadamne operacia ve likog obuima, Nogetkom istopada scalnim obrSajinna hivaju lezen rinadnies Drage i Tree» satnje. ‘od kejih so jdkan zhio bas u sole oje eo uskors pestati kalinion mjestorn cijele Boje, Novim Far Taw tee ica. Agresox, mocna JNA na Ba: hhovint je prodizala najvise sna. .gom dela 10. korpusa, za So tm Se u ovt listopadlsku fiz opera ce priklugaju dvie prisune be sade iz Sibi, naknadno, ral neuspjehia i dijelosi motorizitane Drigace i NSA i Kamanova, $20) to) sil treba qridadat 2 Mart ‘ew polciu isnape domaéin po. bungeniki kofisu formalna nasi Teritorjaine Soh apéina. Ur ojekabve pi Alnwene paravojaegrape, vlaipns joformacija zdruiens Operativ hu grupu l (CG-1){hrajem eujas Napadaéuje probiem predsiadje~ lo nekolko sela Neboiane, Di- tnaée, Ferkadic...} kojima jos nis coladali ako su dazale skromnne sage ZNG-2 uz nekolicinu do- nach branitelia. Pridast: momei ig Prov sani aktiviai seu ce- Sim izvdan}ima, u mnogina od nil dalazets barb kanal kao npr prilkom iavidanja sela T= 2 paje su napali- nepritelick pieiadiju | tenkove, Svtha invita hija pensjusbeje bil usmjorens na Tanalazenje sonia kako i na koji nnudin sprijoéel napado} na obali Kupe, a pret je adbine uskoro Boro MarjanoviCbio je obcZavatel ania i impresioniran mambama Nakon praih rem iskustava 11 He, po dolaskar na Banovinu osmisiiena je tdeja za naety Peve sataije koj. 6» uskom postaisinonitn 2a efjelu Bojrn, Bon Marjanovie kao obozavately sia, tiypresionivan ubgjitin karakteristixama — najvete, nalbeie 1 hajsmirtonosnije africke ntinsnice, peellezin jo ove) nagiv koji Je prihvacen, Autor omake Wie je Alen Kuhat dizajn je-asmistio Mlzdlen Horvalie, ohojies ppoginul pripadnie) postajhe. Stilzrajndt. zak, (0 amnblent je, uz hovatskt gibi zastavie wertano 1 protuigklopno sredsivo, Osa, Pokazala se, naime, da su pjetaci Pre bojne, uglaviem bez iealevogishustvt § protiokopnim sredstvima, hod, nevjorojatna Inve nandill Lorstilirakotne baste tao dat vot Iritiine jeseni 1991. napravili pravi pomor nad tonkovinis INA. Najutinkovitie sredstvo u berbi protivtenkoxa, o¢ kojih ceo model prigalo kan 6 neunitivon stroj, bila je uprave Osa, odaosno REM", ragat rakern) bacat koje jo 24 budhuce intenje sastte ehnike proievndlta sams IMA. Megezin za voinu povilest/Domovinskirat:Postrojbe lukizao na idealnw obrambenu Dozilju, U izvidanie, kako bi se Droeijenila snaga neprifatelja koji Je napaclap linju ked sela Duma- 'e, kenulp je nekol ko pripacnika Prsesainiie Prolaskom kroz, okol- fn sela,unili su u selo Novi Far- (ié za kojega su shea da je na ‘usteno, da cesaevim sigur biti trasa_ leg. pokretatenkowske sile, ali a Je svojim polozajem pogedno mjesta 2a kroiranje Shrambene line, ustvari nen dujuse zasjede. U zapovjednseru je odabrena ova ideja co njth 30- fk us pomeé nekeliko domacih Ful pecinjeurvrdivati sale, kop Ie roxove i postarljati minsko 2x sjede. lake voeino nijenikad ruko- Vala miinama, postevili su thy pokivila se, ickako ,praktieno't Rapokon je, akon svakodesniy Imincbacethit napada, 17, rajna zapocea vellka operscli, INA fe Oodabrala Kasim statu 2e- Stok copniek, ovaj puta | avtoniskt hhapadl akon Kojega sijede ten oat velika tucska sila, Opisich Gjlovitu boebu za Now Farkasle nije moguce nekoitko redata, ppatrebant je zaseban tekst, stoga tekronologja bili vale Sura time Thedikepitana iostankom bro} nih detalja, Uglavnom, neptiiatel je pokrenao napad na sclo iz dv privet, Dodie, ovaj puta pjeSaet ns harmonikom ipjesmom pra I tenkove kao uw nedaynom na- pal na pripadtnike 2 3. sainic list pet kremil keainie samet- vjerena. UJ medivremenw sei Farkasia ka Letovanian pavukla i skupina, 80-ake pridnenih prtuvnih policajaea, koja se nije Imgla otis mapadom ovalikog razinjena So ijest shvaljvn, fake jerezukirale velo nojationom po. ljodicam. Naime, zaposjednistvo jeizjedtonolklo uselu vise noma ‘brane, pa je u ednom rardabiju mala skupina biapltelja bila wwee- weak | ninobacackom aro Le simjera Letovanica, ulazak dliela (2 Sabackog bataljuns i lokalnih slentorijalaca, Ce mambe do- Gokale. su poipano jutra do vevert su Defala sity a raketnim bac hia priviemeno ill trajno onespo- sobliavali tenkorske srdosi ont tsih borat polako prist Farkasiéa rezuldiran je neyjernal nam statistikom: 30-ak Mamhi je uy pomoé nekolike domatih mje tata ber judskil: gubitaks a stavila whi tenkovsho-pjeSacld raped, oncsposobilavitelzarobi-no™ Jo bt upoteebljia eonkal Novi jo fan na iniciativu zaporjedaika Skapine, Peta Rajan 2aposeo Paty 1p pl Sree Kaen prota 1991 gone sprempe: od fam , os hij c prostaie i. Prvi dan obrane pridoilies vee wvidanjem neprjatelsih. polo ‘aj idonio jojos vee Sok, Krecucl se van sel, Marabe su ugle Dravu Siku uspjesne obrane. Cs sat okoln Kanal bil su prepunt ‘onesposobijenii tenkava, boebe= nib vozila, adbatene oprere foruzjal S obzrom na kolicin Uupobijebljenog, krvavog sanitet kos materijalaoéite je onesposo: blienznatajan bro} pjesaks. Us jedila jo vjeroiame najbizamija ‘scens Kojabicta nljetoliko drama tigna fila vio komigna, Naime, bog, magle i nedavaljnog poss ‘anja terena, ividnica je unisla ottenek tabor.Zebrinati sino’ jim olesajem, protivnicl isu a anna gotovo ideniiéno ,odjove- su xi svakedneune aktienast dorutko. wal, Eogali oroxe, én org, Nakon zxlaéenja. skupinajemo- rata donijet: Konaenu odiaku jer st. (ek tada ustanovil kojom pie Satkor {teckovskom silom tes pole nepejae, Svat sudaje Farkasié nemoguée branit jer jolee napad nese bt polsenat hover plepotencijom, a istodob- no nist feel wzmakeut. jar bi INA imao ctvoren pat do Kupe, Burra rasprava iznjedrila je nco- Gekivano rjeSenje: rece se w na pad prje nego procivaik pokrene istimu, skupina je .opkcl lj, iznenaxten projekt i cago Gilt ce faded Zavala je ope pa hika, protien se poreo boyglavo, povlatit a 0 inija kre Ta jeu, koliko god to nexjerojatno zuigalo, progon i éi8éenje (erena keojio tac ave do 22. rujna ido lake da Glinske peljane, Nepri {os 1oorganizirao, 70-akljudt je sve manje moglo pravi ubitagan Fitna (pogibij,ranjavanja, umor) i prisilenl su stad napredova fnjemt kako bi se povukil w Sano. Tia zaveSave ty, bidka za Farka sie koje nije dnijela sama pobie- Je du nad enosmnncm sion tenkexe 1 pjesaka, nego je weaairala vel Kim protupapadom, osvajanjem o-ak sues bvadeatnih mart onacnim okoneanjom.ikakvog, protimickog napredovanya na i Flog Ban je Lo aja ge | bojna je ne podrucja anovine, na prestoru Wy. Clinskog. ep ‘gotvosvakodnevno ulgzila uo Sajes nepiatelion, bilo da je il diverzije, bilo dae pokusava- la isi zapoviedi_ 0 novi napadajnim, aktivnostina, Dal nna osfobocenja ovalikeg obujma nisubila avec, fako j bilo stl fnih okeSaja. Trimaran je cll bilo ppakaviva' inieijainu, ne dav’ dr {oj strani da dige i protanjerama (eshte wreCali na minoba Ske napade koji su do prienija Sp ER aaa a I] Zaustauljanje bole opremjencg protivntka teruelio se u pokretanu festih diverzantscth alia Avantura prema Balle Br, jedan od prvi ‘alata u proavnicxe redove (10 lo 15 kin) nlje ba tants, Naprots, v duboka idan ile sesvakodnevno,u opasne clverajesvecesce U svaku sljedecu bambe su polvzte mnogo opreznje ueitak je bio netanyero syrhiovitl- jLOdlazak Bale rdo,kso shcne akiivnost naravno da stjedote o naivnosti w pocetnim koracima min mambi, no jos vide ukezujune Einjenicu.o seiko} hrabiost Sto je naivaznije: dokazuju da sv oni, unatoe Dodernim greskama, tipiénim za netkclova- ne vojnike, usiwari vito realno poimali Winn situaeje. Znali su da protivnik, mocaoj INA i domacimn pabunjenicinus, tenth niginn ne ‘nogu pata te dat se Jeno Hesenfe za cate scavijanje bale opreamenog prodvalka temnelt Upokretanjucestih ulversan sk. akelja usta Tso kakelyakvnosti napadajnog djelova- ja. Diverse su bile sve Cesc, sve smote f sso usp)eSnije. Potwntunalazinio iu zapiijen)2= rim dokumentima pretivnika, anajplastienie in mozemo dozivjet étajud zapisane sjecanja xlnuge strane’ MackoViecl, apovjednik24, pjesadiiske briga- ‘de ¥RSK, siaeioniraneu Glin}, prisjeca se kako © vee po prouzimanju duznosti suocio s ta- vim diverziiama: .Nije mi jasno da je neka ci- verzaniska grepa mogla biti 1u,a da tude sta hu prokize jet NA pripadnii TOS doksw. {Uheposiedne) blizini, na oko jedan Kilometer Faamnesteniveckistaispred ..] su éuvati mo: sta aay se Vice prizngjudl Kako gata stom mest, i njeypwo) nepustedng; bilink, pojew [yvati Ge se osnekaliko puta dverzaneske git pe, koje ce nam stvarat! probleme”. O ueétnck- si diversija nerado se seca, sith spomninj, npr. wjedn} je ubijen visokt casi, w deugo) sin general-potpukoxnika JNA. Nebope Tice, itd} tesu akc, kako Mambi ako spripadai= adrugih bojpi 2. GBR, ecitobileéestei unes: Jesu pilifan nenis u redoce neprijatela 6 J Magazin za vojnu povijest /stuceni2071.bik stode-maie™ orzane burbe yobinjri Siba, See ativnost Bani, azalast, eho. ops testa te mezemy dewalt iz jehnostivnog raztogn ste st bor. Delle sakoanevne. ¥i7nt Uspje= St ostignut st apr presinaeemn éstajanjna sel Svea Katrin Ginska PO jana nesamo sta sto tile vaane kote za asnije pote. ruts Olu, ego | zat Stoje im kejama po pet puta Bojna, ak idaje nepoxpunsa brojem, bare na adiedeno) rent patela za nieh jelova, Stove we sur rus dijelorime 2.18 boine Grom mnora. Drage delje bone nikako reser fostavit a wepite nist takode Kjséan element {Spein dbrann Banovine! Ost jemglasi kak jokey 1991 fo. fein 1982. gortinerardatlje uk. Jemsuseorl momel hergranitnog, ‘re elana preworll welt po raion Ttreatcke whe idestvom, “estaientprilpwomn sovth Wud ojaeant adelvacnim Grae nog psa ‘omoaltemogeapoyjednglan fa, Mambe su se stale mora Ido majespekeabiiaja. parka poatojba,Vibortatnogtuis ve HRosrpake agresje neunltno 3¢ peiblizavao he frwatsklin | sh Inaishin domovina u susfedno} Jepublc "Mame su bie spre tube fu top-rmt za nave oka Mambe su u Livmo dole netom Uuocl najreceg napaila na grad, at jikov dolazakrije bio ima: Jo napripremijen i nageo, napco- les Kako su poceli oral u tom jel il ho e una post) be sve vise Canova koji porieklo vuku iz th krajeva Zajelo sto pi jepoct u pomé. braniti comave. Zamoleni su da prigekaju, dane jek dlaze indivicualno u uvjete ko} {Ge sigurna bit kaotiéni kao i pret. mijena, hhodno jeseniu Hevatsko} Tako se formila Takicka skupivia od 220, Arogovoljeca iz Prve bojne (posio jeTi0 moma tz nece bojae 20 P/-ovaca ls Podsuser Tren Ib se wa Livno. fako dubio nave Zan, Kompletirant opreniom, te nikon, t prekajent Iskustwom, stag Mambi, mezca najbul) Carivaj jet! Borsa Jacoviea.t- iw poxjedika skupine: Da seprema Ingjem ierenu priolizavala ovakva utienirana skupina, nezmnjernog puna motivai edlugnosti, moran priznatida bh razmishaoda feza- uustavim sui dpus pustenim stedscvima da ne prije- ie driavnu granicu!. Skupina se kreiala-uobieajenom rurom, tr inn preko Paga. na Tel i da- Sass Lisno, snjestia seu Za Sinje «e preuvela sektor Cincara he pastg ore ishustva, im inedo- {prema Glamockom pol), jedan tod Ses: sekion obrane golemog Livanjskug. pox Sitti Jo bila nimaie poativna uw organizacyjskom smustu, Kao ) sugije, obrana je grads ovisila trudi skupine hvalewejednih. en- Iuaiasta, a problem je bio kako do: _uspostavi Komunikaeiiu s poli- tickim strulcurama kojesu, obeki- vvano, bile bez ikakve vojne kom. petencie. Sreéom po Mambe, a nnajve pa Limo, zapevjedno je myesto prewweo Ante Gotovina i'w hhodu, u svega dan-dva, poslozia tia onako kalo tmebajt fink Cionirati. Otada potinje obestia- no prijatljsteo | poktewanje Cr nih mambl i generale Gorowine: fan je toéna mao $0 | Kae ‘rena lorganeiati a uvieio je da ispred sche ima ebipi hoja takoder toe ho zaa ato teba radii, Pastrofoa ‘Surf, velaga (982, godine, Kinja ezgranicenta seodimai ulti waktivnostina pobolsanju obrane, tak0 je 123, Tuawys, oa dam najsecog napada usta wane ile ae na terenu, Jedna shupina je ndZava- Jz prowoklopnu obuku, druga jes ddomacirn lucia ote ma izvide je po Kupresu, a i Lima ie, zb08 pokretanja tenkosskog napada, stigao Gotovinin poviv za hitna probacivanie u pedinucie oka sela Donji €ujani.lacovieje u preimah tuspia skapidd 15-rk Hudh sasvien dbvolji ra najavienils naka ko tonkeva, ali jana samom ere pu siluacija bila kritiens cugai- ja Siyavst kod fyjina, skupina se suotila § prodorom cijele satnje T.55 tenkova, velikom pjctackom silom od otprilie 1 200 judi, al natalos « nougediiny senna rniasowneg aapustania tena koje jeblo opasne iza same Mannie ogotavo 0 eo ARR SRE REG STS ESE Napad na Lirmo polazao je cokud vod babilos,eunjerenostu stogad emmotivtranost JNA Reéentoom: ,Dobro Ijudt |. alto mine daju jedi brigadi,pada edem amo idata Keapres skinem « dneunog reda jedrom ta vjek-¥4 ova" Slavko Lisco istaknuo jo nel dotura” Ratha Mladiéu, Uitinu, povukso je venkuvskw. satniju i Like, pridruzie snagama na Kuprest: inalnadnio dobio tnkovsku pastcojbu le Kat ns, Na Kupresu je polio uspjch, Kod Lina fe ppelomio zube, Cjelovijeme je iinao nemot vuana vojshu, pestavjay Je nidnska polja kako nie bi dezevitall, peti cuvaranjern vare na ezeviere, all atti ga nssu prexise respektia lis obatom d su mu kral osobmne stvar. Na pat! na Livno pokazao Je dokul vod bahatest, eumjerenost u strogoéi i nemotiviranos sil nik koj je dobio kila nakon uspjebat a Kus presu, Hisica sraira kako 54 Dill sano jedan Sonuk do cilja", ali se pojavom Mamnbi | po= agata swe 1aspalo. bog pojave sta, Za- Muaudala je pantka. Jena tenkovska jedinea™ [pobjegl Je tz borbe ,ne zaustartjajucl se [1 Sais, cuda Bozteg,onisenisuzausiasi ni ‘Glamocu, prosto su protutnjali kraz grad’ sto Jerezultrao ,haosom" Glamatans Kojise po- (ese priprematiza ,reliku bezaniju’.Sboisia se vraiokeke bi prijetnjama zaustavio pani, alije2bog iste pojave moro pohitali narag na Fbojste, [amo je prijetiowhigenjuna, prijekim sudom, vesanjima.feduom je kan bataljur (0) izojegha ivanjskib Sia zanvaly kai ski danjam do go.a:,0, bore, rezervsti pocese dia se skidajul” | yeranjem s boise, «drag put Je to doista i ucinio! J nadi kiko €e poniza vYaijem motivicat #2) cijela minabacatku po- strojbu kojajepobjoa,zapovjedio jeskidanje _Eaaneunlorme’ Na siegos do: nl pote istog momenta da skideju pantalone i blue" a kad je pomistio da Ge it naredba za seid hijem gaca zaustavii, Lsiea se apet gorka aca", samo jedan se po: Dio, otal su br7e- ole gai post kutams Magazin za vojnupoviost /suceri zat \