KOLSKA KNJINICA- KORAK DALJE

Poglavlje 1 Poslanje
-kolska knjinica je medijski centar, a temeljna zadaa programa knjinice kao medijskog
centra je osigurati uenicima i nastavnicima djelotvorno koritenje ideja i informacija
-temeljna zadaa se postie:
osiguranjem intelektualnog i fizikog pristupa materijalima u svim formatima (medija)
davanjem uputa kako unapreivati struna znanja i poticanjem interesa za itanje i
koritenje informacija i ideja
suradnjom s nastavnicima u oblikovanju strategija uenja
-kritiari obrazovanja zastupaju dva razliita modela:
1.prvi zagovara povratak temeljnim znanjima novo informacijsko doba ini ova model
neprihvatljivim jer su se promijenila temeljna znanja
2.zagovara slobodno trite u obrazovanju provedba ovog modela dovela bi do napretka
samo kroz dobru opremljenu i obrazovanu knjinicu
-suvremena knjinica postaje najbolji okoli za uenje, a uitelj-knjiniar, informacijski i
medijski strunjak, najbolji pomaga u uenju
-to postaje kljuna, ali nesumnjivo najzahtjevnija funkcija knjinice i knjiniara
-svojim ciljem i ukupnom organizacijom suvremena kola potvruje kolsku knjinicu kao
njezin integralni i neodvojivi dio
-kolska knjinica:
prikuplja, obrauje i stavlja u funkciju sve izvore znanja (od knjige do Internet
informacije) uz pomo suvremene tehnologije te postaje informacijsko i nastavno
sredite kole
sredinjica je i svih kolskih odgojno-obrazovnih, javnih kulturnih zbivanja i raznih
stvaralakih mogunosti
mjesto je partnerskog odnosa uenika, nastavnika i knjiniara (uenik bira i predlae
teme i sadraj rada, istraujui ui samostalno i stvaralaki
prostor je uenikova dolaska organizirano i po slobodnom izboru, skupno i pojedinano,
poticaj razvoja uenikove samostalnosti, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi
otvorena je za promjene, jer se sve znanstvene injenice, tehnoloka dostignua, uvjeti
ivota i rada stalno mijenjaju
-funkcija kolske knjinice, kao i njezin doprinos obrazovanju i unapreenju obrazovanja lei u
slobodnom protoku informacija i znanja
-kolski knjiniar je struni suradnik u nastavi; on je od uitelja postao profesionalac,
informacijski strunjak i strunjak za knjinine medije
-odgovoran je za oblikovanje i organizaciju zbirke, za njezinu dostupnost i za rukovanje njome
-na njega utjee niz faktora:
vanjski faktori: financijski uvjeti i tehnologije
unutarnji faktori: poslovna strategija i timski rad
-knjinica mora razumjeti vanost i djelovanje tih faktora koji bitno odreuju njihove aktivnosti
i zadae npr. financije su bitne za knjiniarevu mogunost oblikovanja zbirke; one
odreuju temeljni poloaj knjinice unutar kole
1

-temeljna je pretpostavka razvoja obrazovanja kvalitetna i suvremena zbirka, ije su temeljne

odrednice podrka i dostupnost nastavnom procesu
-kolski knjiniari ne rade iste poslove i nisu isto cijenjeni temeljni je uzrok znaajnih
razlika izmeu kolskih knjiniara, osim u razliitoj kolskoj spremi, i u razliitom pristupu i
ponaanju okoline u kojoj djeluje
-moe se rei da su te razlike zbog ''neprozirnosti'' posla koji bi trebao obavljati, zbog
razliitog materijalnog statusa pojedinih kola i njihovih knjinica
-kolski knjiniar ostvaruje svoje poslanje:
koristei se multimedijskim mogunostima knjinice, kao komunikacijskog
sredita kole, a uz pomo suvremene tehnologije i u suradnji sa svim nastavnicima,
uenicima i strunim suradnicima, osuvremenjuje odgojno-obrazovni proces, stavljajui
u funkciju sve izvore znanja
za svako nastavno podruje ostvaruje najmanje dva sata godinje u kolskoj
knjinici, kako bi uenici upoznali izvore znanja koje ona nudi iz tog podruja, prostor i
mogunost kolske knjinice u promicanju stvaralakog iskustva
pridonosi osposobljavanju uenika za samostalno uenje i pouava ih o koritenju
udbenike i dopunske literature, rjenika i leksikona, enciklopedija, elektronskih
pomagala (pretraivanje, citiranje, parafraziranje, kritiko miljenje i vrednovanje)
pomae pri izboru knjiga i drugih izvora za uenje i razonodu u pripremi i obradi
zadane teme ili referata u nastavi
primjenjuje individualiziran pristup uenicima kroz model edukacije koji se izvodi u
paru, radnoj skupini (3-8) ili individualno
pridonosi rastereivanju uenika od prevelikih kolskih obveza timskim radom
s nastavnicima i strunim suradnicima na povezivanju predmetnih podruja kao to su
kolski projekti, uvodni satovi u pojedine teme i epohe, satovi sinteze, nastavni dan u
kolskoj knjinici, tematske izlobe i sl.
u podruju osmiljenog slobodnog vremena uenika u koli omoguava razvoj
uenikovih izraajnih sposobnosti, organizirajui itateljski klub, skupinu mladih
knjiniara, stvaralake radionice, suraujui s voditeljima novinarske, literarne,
dramske, ekoloke, likovne, recitatorske, lutkarske, foto i filmske grupe
podrava kvalitetnu komunikaciju kole s roditeljima u dijelu koji se odnosi na
promoviranje strune pedagoko-psiholoke-didaktike literature za roditelje na
skupnim roditeljskim sastancima i pojedinanim posjetima kolskoj knjinici

Poglavlje 2 Polazita za rad kolske knjinice

-bez dobre zakonske podloge i Standarda koje e razumjeti i primijeniti u radu ni kola ni
knjinica nee osigurati kvalitetu obrazovanja za koje su zadueni
-IFLA/UNESCO Manifest za kolske knjinice i IFLA/UNESCO Vodi za kolske knjinice
predstavljaju utvrene i dobro razraene osnove za rad kolskih knjinica
-hrvatsko kolsko knjiniarstvo podrava te preporuke, a razvoj i osuvremenjivanje rada
k.knjinica podravaju_ zakoni, pravilnici, Standardi, Temeljni kolektivni ugovor za slubenike
i namjetenike u javnim slubama, kurikularni pristupi planiranju i programiranju rada, Udruga
i sustav cjeloivotnog uenja
2

POGLAVLJE 3 Odgoj I obrazovanje

- obino se pod obrazovanjem smatra kolovanje, a poesto se zaboravlja istaknuti da ono
implicira i odgoj, te da bez te komponente i ne bismo imali kompletni sustav
- ve sama sloenost odgojno-obrazovnog sustava optereuje dvostrukom odgovornou one
koji ga realiziraju
- po samoj svojoj prirodi obrazovanje je orijentirano prema budunosti, prema neem
nepoznatom i nesigurnom, to obrazovni sustav treba procijeniti na pravi nain i prilagoditi
programu uenja danas, za usvajanje znanja koje e koristiti sutra
- procjenjuje se da su glavne zadae ugraditi u obrazovni sustav kreativne pristupe,
osposobljavanje za cjeloivotno uenje i stalno struno usavravanje, pouavanje usvajanja, u
praksi primjenjivog znanja
- u tom smislu u svim se preporukama i deklaracijama Savjeta za obrazovanje istie znaenje
neformalnog obrazovanja
- u tom kontekstu, odgoj i obrazovanje koje se provodi kroz knjinice, osobito kolske, postaje
sve prepoznatljivijim i sve znaajnijim imbenikom cjelokupnog sustava
- obrazovne ustanove mogu uspjeno uvesti informacijsku tehnologiju samo ako redefiniraju
ulogu uenja
Uiti kako uiti
- druga polovica 20.st. je bila razdoblje u kojem se uobiajio izraz promjena promjene su
jedina stalna odlika naeg vremena
- formalno kolsko obrazovanje se u posljednjih 50 god. obiljeavale znaajne i este promjene
u njegovim namjerama i svrhama, sadraju, nastavnim strategijama, nainu ocjenjivanja
uenika, ponudi kola, razini financiranja
- od nastavnika se oekuje da nadomjeste nedostatke drugih ustanova odgovornih za odgoj i
kolovanje mladih
- potovanje prema raznovrsnosti i individualnosti temeljno je naelo koje treba dokinuti sve
oblike standardiziranog pouavanja
- formalne obrazovne sustave se optuuje da onemoguavaju osobno ispunjenje time to
svrstavaju sve uenike u isti intelektualni krug, a ne vode rauna o raznolikosti talenta
-apstraktno znanje se razvija na tetu drugih kvaliteta,npr. imaginacije ili komunikativne
sposobnosti
- najvei raskol se javlja meu onima koji se znaju sluiti novom informacijskom tehnologijom i
onima koji to nisu imali priliku nauiti
- stoga je informacijska tehnologija najvei izazov za obrazovni sustav pa je na njemu velika
odgovornost
- pred obrazovnim ustanovama je zadatak osposobljavanja svakog uenika da se nosi s naglim
porastom informacija te iskazuje kritiki stav u odabiru i rangiranju informacija
- informacijska i komunikacijska tehnologija mogu znaiti stvarno sredstvo kontakta s
neformalnim obrazovanjem i postati jedan od najvanijih sustava drutva koje ui i u kojem e
razliite faze tog procesa biti sasvim promijenjene
- veina kolskih knjiniara definira svoje poslove kroz temeljnu zadau kole i odgojnoobrazovnu ulogu
- ne moe se ostvariti odgojno-obrazovna uloga ako knjinica ne posjeduje dobro organiziranu
i voenu zbirku, dobar prostor u kojemu se moe organizirati rad i naravno, knjiniara koji je
profesionalac koji zna svoj posao, koji je spreman timski raditi i razvijati knjinicu
- on stvara obrazovne uvjete u prostoru koji je najbolje okruenje za uspjeno uenje

- uspjeh programa u pouavanju korisnika za uenje na izvorima informacija i znanja i

cjeloivotno uenje mjeri se stupnjem u kojem se prijanje miljenje i rad razlikuje od njegova
miljenja i rada u istoj situaciji, ali nakon iskustva i pouavanja kroz knjinicu
- iz iskustva znamo da uenik i nastavnik, nakon takvog iskustva uenja istraivanja,
promijenili odnos prema knjinici i knjiniaru i konano prema uenju
- ono to se istraivalo i uilo na takvom jednom satu u knjinici ostavit e daleko vie
zapamenog od klasinog sata u razredu
- uenje u knjinici stvorit e mogunost usporedbe ponaanja u uenju, ukazat e na razliku i
omoguiti svakom sudioniku da znanja koja je dobio iskoristi i drugi puta
- promijenjeno ponaanje svrha je obrazovnog procesa kroz knjinicu
- kada uenik i nastavnik zavre program obrazovanja kroz knjinicu oekuje se da e i drugi
puta upotrijebiti naueno u novoj situaciji, a ne da e znati pravila i definicije to je koji
katalog i kako se pretrauje u klasino ili suvremenom okruenju
- to promijenjeno ponaanje u uenju, koje ukljuuje istraivanje i sluenje svim dostupnim
izvorima, provjeravanje i stvaranje svog osobnog miljenja, demokratizacija je obrazovanja
koja je otvorena i veim mogunostima koje je donio Internet
- kroz odgojno-obrazovni rad ostvaruje se temeljna zadaa kolske knjinice
- kolskog knjiniara treba gledati kao profesionalca koji je strunjak knjiniar i nastavnik
koji vlada pedagoko-psiholokim znanjima potrebnim kako u odgojno obrazovnom poslu bio
kompetetna osoba
- dobrim programom, uenjem u knjinici se ui uiti i potie se kritiko miljenje to je vano
znanje koje korisnici trebaju dobiti
- promijenjeno ponaanje u uenju nakon iskustva uenja kroz knjinicu nastaje kao rezultat
zadovoljstva rjeavanja problema prema svom stupnju poznavanja problema, a da pri tome
nisu ometali druge, ali isto tako da ni njih drugi nisu koili
- rezultat je takvog uenja novo znanje, znanje istraivanja, znanje kako doi do informacije u
trenutku kada je ona potrebna
- i ono moda najvanije: novo znanje i vjetina koje e moi ponovno iskoristiti
-tak o je kolska knjinica informacijsko, motivacijsko, nastavno, kulturno i stvaralako sredite
kole
Uloga kolske knjinice u obrazovanju
-razdoblje pred kraj prolog stoljea u prvi plan stavlja odgojno-obrazovnu djelatnost kolske
knjinice i uenje na izvorima informacija i znanja
-govoriti o suvremenoj kolskoj knjinici u naim uvjetima i njezinoj ulozi u obrazovanju
moemo ako:
je pristupana svim uenicima, nastavnicima, strunim suradnicima i ostalim djelatnicima
kole
osposobljava uenike za samostalni rad
budi interes i radoznalost
stvara naviku i potrebu itanja i praenja literature
obrazuje korisnike za sluenje knjinino-bibliografskim pomagalima
stvara navike i vjetine sluenja svim izvorima informacija i znanja
upoznaje korisnike s mogunostima knjinice i bazama podataka, osobito nastavnike i
strune suradnike
stvara uvjete za uenje uenja
proizvodi vlastite izvore informacija
organizira i pomae rad izvannastavnih aktivnosti
razvija metode i tehnike samostalnog obrazovanja
4

 sadrajem i opsegom fonda udovoljava suvremenim zahtjevima nastavnih planova i

programa i individualnih interesa korisnika
osigurava uvjete za suvremenu nastavu i uenje
ostvaruje korelaciju nastavnih predmeta i podruja
omoguuje struno, cjelovito obrazovanje nastavnika i strunih suradnika
uvodi inovacije u nastavu
omoguava pristup svim izvorima znanja
osigurava slobodan pristup znanju
Odgojno-obrazovnu zadau kolska knjinica ostvaruje dvojako:
izravno ( komunikacijom izmeu korisnika i knjiniara )
neizravno ( u suradnji s nastavnicima i strunim suradnicima u pripremi i organizaciji
nastavnih sadraja, kada ona preuzima ulogu izvora znanja )
- ona podrava inovacije u obrazovanju, odnosno metodiko preoblikovanje obrazovanja, prije
svega intermedijalno uenje
- odstupanjem od tradicionalnih oblika nastave postie se vea povezanost nastavnika i
nastavnih sadraja, nastavnika i uenika, uenika i kolske knjinice, nastavnika i kolske
knjinice i tako se ostvaruje intermedijalnost
- kolska knjinica i suvremeno obrazovanje promiljaju jednako nauiti uenika kako pronai
ono to mu treba, kada mu treba i gdje se to nalazi, to znai nauiti ga uporabiti sve izvore
informacija i znanja koje e mu trebati u radu i ivotu uope
- zato je umijee uporabe informacijskog sustava kolske knjinice znanje neophodno svakom
pojedincu, a ono bi trebalo biti primarni interes i obrazovanja i drutva uope
- kolska je knjinica uvijek imala svoje mjesto u obrazovnom procesu
- klasina kolska knjinica, ija je osnovna funkcija bila posudba, jo je donedavno bila
prisutna u kolama, uglavnom, kao pratilac nastave knjievnosti
- inilo se da je vrlo dugo knjinica nosila samo to obiljeje, dok je nastavni proces napredovao
- s vremenom dolazi do stagnacije u nastavi te to, kao i jednakovremena potreba za
promjenama u odgojno-obrazovnom procesu uzrokovala je polagane, ali sigurne promjene
unutar kolske knjinice
- svijest o potrebi stvaranja snane potpore nastavi i obrazovanju uope uobliila se 80-tih
godina 20.st. kada kolska knjinica definitivno dobiva novo mjesto i ulogu u koli
- ve tada u nazivu dobiva informacijsku funkciju to je glavna uloga svake knjinice
- funkcije kolske knjinice poinju se znatno iriti, fondovi se ujednauju prema potrebama
predmetnih podruja, vidno se gubi iskljuivo posudbena funkcija, ostavljajui mjesto
individualnom uenju u prostorima knjinice
- fondovi se popunjavaju i neknjinom graom, pa knjinica moe sudjelovati, osim u pripremi
nastavnog sata, i u samom nastavnom procesu s izvorima znanja na razini medija
- kolska je knjinica prostorno, uglavnom, smjetena u sreditu kolske zgrade, a
razgranatom djelatnou postaje sreditem odgojno-obrazovnog procesa
- osnovni put kojim otada ide kolska knjinica je put razvoja, irenja funkcija i bogaenja
djelatnosti
- sve vrste i oblici uenja baza su postojanja knjinica
- u njoj se u svakom trenutku, pri svakoj djelatnosti, u okviru svih aktivnosti iskljuivo ui
- sva uenja moemo grupirati kao:
uenje za redovitu nastavu
individualno uenje sa proirivanjem programom predvienih sadraja
5

svi oblici uenja za ivot: -uenici sadraj za budunost ; nastavnici struno

usavravanje

- informacije potrebne za proces uenja ine zapravo resurs knjinice sadraj su svih izvora
znanja te ih ne bi trebalo razliito vrednovati, dajui prednost nekoj novijoj elektronski
prenesenoj informaciji
- dananja potreba korisnika je, meu ostalim, i snalaenje u ''informacijskom labirintu''
izravna uloga knjiniara u tome je selektiranje informacija, biranje potrebnih, onih koje nam
mogu koristiti pri uenju predvienih sadraja
- jo vea odgovornost knjinice je u osposobljavanju korisnika za samostalno snalaenje u
traenju i koritenju informacija
- vano je, prema tome, usmjeriti se na ulogu knjinice u:
osiguravanju pristupa informacijskim resursima (najvaniji alat su elektronske knjinice)
razvijanju informacijskih vjetina pri uobliavanju informacija
uspostavljanje temelja za dugorono i djelotvorno uenje
- ukratko, osnovna uloga kolske knjinice kao posrednika u informacijskom lancu je obuka,
priprema i provoenje novog uenja
- obrazovne mogunosti kolske knjinice su velike:
natjecanje u brzini pronalaenja podataka (razvijanje vjetina pronalaenja)
izdvajanje bitnog od nebitnog u ponuenom tekstu
pronalaenje istovrsnih podataka iz razliitih izvora
prikupljanje materijala za postavljanje tematskih i prigodnih izlobi
vjebe pretraivanja kataloga na zadanu temu
formiranje mape u kojoj e se prikupljati podaci koji e jedan problem sagledati s vie
razliitih stajalita
- svi oblici obrazovanja u kolskoj knjinici imaju za cilj osamostaliti uenike, stvaralaki ih
probuditi, samoobrazovati i osposobiti za samostalno procjenjivanje postignutog, uz
samokritinost
- postignuem ovih ciljeva kolska knjinica postaje mjesto stvaralatva i djeje radosti, a
kroz izgradnju multimedijskih obrazovnih dokumenata kao proces koji obuhvaa pripremu
obrazovnih sadraja, njihov prijenos u virtualnu uionicu, povezivanje s alatima unutar
virtualnog razreda, zamjenu i dogradnju te interaktivnu pomo za njihovo koritenje

Poglavlje 4 Obiljeja i konteksti novina

- obrazovni sustavi danas moraju osposobljavati ljude za inovacije, razvoj, prilagodbu svijetu
koji se stalno mijenja te za usvajanje novih promjena knjinica je mjesto gdje se to realizira
- informacijsko drutvo se odreuje kao:
drutvo stalnog uenja, uenja kroz ivot
drutvo demokracije i osobnih sloboda
drutvo globalizacije
- specifino za nau situaciju jest da je prosjena profesionalna razina u knjinicama, polazei
od kvalitete usluga koje knjinice pruaju do strune razine knjininog upravljanja, jo uvijek
znatno ispod one u zapadnim zemljama
- u nas postoje tri programa obrazovanja knjiniara (Sveuilita u Zagrebu, Osijeku i Zadru)
6

- knjinine kole u svijetu nude danas programe koji obrazuju strunjake koji e moi
upravljati jednako tradicionalnom kao i hibridnom ili digitalnom knjinicom te strunjake koji
e svoja znanja moi koristiti u bilo kojem podruju ljudskog djelovanja u kojem se trai
sposobnost pronalaenja, organiziranja, pakiranja i posredovanja informacija
- granice knjinice u suvremenom tehnolokom kontekstu pomalo se gube a istodobno ono to
se nekad identificiralo kao tradicionalna, iskljuivo knjinina znanja, postaju univerzalno
traene vjetine
- World Wide Web (WWW) je multimedijalni servis za objavljivanje i razmjenu
informacija
- radi se o dokumentima, odnosno tekstovnim datotekama s pridruenim grafikim ili
zvukovnim podacima koji su stvoreni kodiranjem u programskom jeziku za izradu
hipertekstovnih dokumenata (HyperText Matkup Language, HTML) i pohranjeni na posebnom
raunalu (Web posluitelju), prikljuenom na Internet mreu
- prva inaica WWW programa stvorena je 1990. za internu uporabu u vicarskom centru
CERN
- autori su bili Tim Berners Lee i Robert Callau, a stranica je prvi put postavljena na Internet
godinu dana kasnije od tada do danas brojnost WWW stranica za pregledavanje popela se na
vrtoglavo visoke brojke
- danas svatko moe izraditi svoju vlastitu stranicu te je postaviti na Internet bez novanih
obveza i posebnih odobrenja ili recenzija sadraja
- zajedniko svim WWW stranicama je da svaka od njih ima svoju adresu (URL _ Uniform
Resource Locator), tonije smjetaj na odreenom Web posluitelju
- ta se adresa sastoji od naziva stranice (osobe, institucije, korporacije i sl.) i domene (DNS
Domain Name System), odnosno lokacije web posluitelja
- domene se mogu odnositi na:
zemlju ( hr Hrvatska; at Austrija; uk Velika Britanija,; de Njemaka )
podruje ( .edu obrazovanje; .com komercijala; .org organizacije; .mil vojska )
- hrvatski World Wide Web ine internetske stranice s:
informacijama na hrvatskom jeziku
informacije o Hrvatskoj na bilo kojem jeziku
hrvatskom domenom
- servise za pretraivanje informacija na Internetu mogue je, po kriteriju kvalitete informacija
koje sadre, podijeliti u dvije skupine
a) opi servis za pronalaenje informacija (pretraivai ili search engines) sadre ope
informacije koje ne moraju biti kvalitetne
b) specijalizirani servisi za pronalaenje informacija (predmetni direktoriji ili information
gateways) sadre kvalitetne informacije
- opi servis za pronalaenje informacija pod ovim nazivom podrazumijevamo
pretraivae namijenjene opem pretraivanju na Internetu
- pretraiva je sustav koji se sastoji od 3 dijela:
alata za generiranje popisa novih stranica i pregledavanje poznatih stranica
baze saetaka stranica koje opisuju te stranice
programe za pretraivanje baze sa sueljem preko kojeg korisnik postavlja upit bazi
stranica
- pretraivanje Interneta obavljaju specijalizirani programi koji se zovu robots, crawlers,
spiders, wanderers (roboti, puzai, pauci, lutai) njihova je zadaa konstantno pregledavati
Web i prikupljati nove stranice
7

- nakon pretraivanja Interneta, nove pronaene stranice se analiziraju, oznaavaju i u obliku

surogata pohranjuju u bazi pretraivaa
- oni mogu biti u obliku citata ili saetaka
citat predstavlja postotak relevantnosti, naslov stranice i URL, te ostale informacije o
stranicama
-jedna od tih informacija je i datum kada je pretraiva posjetio stranicu
saeci ovise o vrsti baze
- ukoliko je baza web stranica full-text baza, onda je saetak kontekstualan, odnosno
predstavlja dijelove web stranica s rijeima koje su u kontekstu
- standardni saetak se javlja u bazama web stranica koje su oznaene kljunim rijeima, a
saetak se sastoji od prvih par redaka web stranice
- treu vrstu saetaka su kratki saeci, koji se sastoje od naslova stranice, URL-a stranice i
mogue, od nekoliko rijei o sadraju stranice
- prilikom postavljanja upita na pretraiva, korisnik upisuje upit u za to odreeno polje koje se
naziva ''Query box''
- kod postavljanja upita mogue je koristiti Boolove operatore te navodnike ili zagrade, ukoliko
se eli postaviti upit u obliku fraze
-ukoliko se ne koriste Boolovi operatori, ve se rijei samo upisuju, pretraiva e primijeniti
njegove unaprijed definirane operatore to mogu biti operator AND ili operator OR, a pored
njih se moe koji put javiti i ''fuzzy AND'' pri emu se prvo koristi operator AND, a potom
operator OR
- pretraiva nakon dobivenog upita, preoblikuje upit iz prirodnog jezika u strojni jezik, te
pretrauje bazu preko algoritma za usporeivanje i rangiranje
- specijalizirani servisi za pronalaenje informacija kategoriziraju, valoriziraju i
selektiraju informacije, najee uz pomo knjiniara i predmetnih strunjaka
- specijalizirani servisi ili predmetni direktoriji sastoje se od baze Web stranica, organiziranih
po kategorijama
- mogu biti openiti, akademski i komercijalni
- po organizaciji i izgledu slini su stvarnim katalozima (predmetnim i strunim)
- stranice se indeksiranjem grupiraju u kategorije, preko nadreenih i podreenih pojmova,
ime se stvara hijerarhijski organizirana struktura esto se nazivaju i predmetnim stablima
(subject tree), jer zapoinju od nekoliko kategorija koje se potom granaju na podkategorije,
koje se opet granaju na svoje podkategorije i sl.
- nedostatak je najee u tome to ti pojmovi nisu utvreni nikakvim kontroliranim rjenikom
kao npr. tezaurusom, pa ukoliko korisniku nije jasno u koju kategoriju spada njegov
informacijski zahtjev, pregledavanje je neuspjeno
- izvori su organizirani na nain da odreenoj skupini korisnika kojima su namijenjeni pruaju
mogunost pronalaenja izvora sukladno njihovom podruju interesa ili djelovanja

kolska knjinica multimedijsko sredite

- glavni ciljevi kolskih knjinica koji se mogu primijeniti u svim kolama:

uiniti kolsku knjinicu izvoritem knjiga i ostalog didaktikog materijala, koji e bogatiti i
unapreivati nastavne i izvannastavne programe kole
teiti ka idealnoj situaciji, gdje bi kolska knjinica izgubila ulogu pomone slube ili ak
dodatka ona bi postala srce kole, sredite bogato odgojnim aktivnostima, kako za uenike,
tako i za nastavnike
- multimedijalnost u odgoju i obrazovanju prisutna je ve jako dugo sva djeca ne ue na isti
nain, a primjena razliitih medija omoguava uenicima razvijanje osobnih stilova uenja
- kolska knjinica kao medijsko sredite osigurava:
8

pristup gradivu u papirnatom izdanju, ALI i multimedijskom obliku:

o videokasete /interaktivni videodisk /DVD
o CD ROM izdanja
o Pretraivanje kataloga putem raunala
o OPAC
o Pretraivanje udaljenih baza podataka
o Pretraivanje Web stranica

Medijski centar i pismenost

informacijska pismenost
- svjesnost uenika da mu je potrebna informacija
- znanje potrebno za njezino pronalaenje
tehnoloka pismenost
- poznavanje tehnologije u onoj mjeri koja je potrebna za pronalaenje potrebne informacije
kolski knjiniar kao informacijski strunjak :
odabire materijale koje e se nabaviti
jednostavno kad su u pitanju cjelovita multimedijska izdanja
Internet?
- filtriranje (iskljuivanje) nepoeljnih sadraja dobre i loe strane
- prethodna selekcija stranica (Web portal knjinice?)
ui i potie na kritiko razmiljanje
- filteri kako prepoznaju i blokiraju nepoeljne sadraje, ALI ne blokiraju netone informacije
- kako i gdje pronai tonu i suvremenu informaciju
- kojim Web stranicama (institucijama) vjerovati, a kojima ne
- vrednovanje dobivene informacije
- multimedijski pristup u nastavi i usvajanje znanja uz pomo vizualnih, auditivnih,
tekstualnih, audiovizualnih i raunalnih izvora osiguravaju nepredovanje svakom ueniku
prema njegovim sposobnostima i interesima
- osnovni preduvjet je kolska knjinica kao dobro opremljeno multimedijsko sredite
- opremljenost raznovrsnim izvorima informacija i pomagalima te didaktikim materijalima za
samostalno uenje krajnji je cilj, ali i veliki izazov u naim uvjetima rada danas za sutra
- multimedijsko sredite, sposoban knjiniar i nastavnik su oni koji stvaraju nastavne
izvedbene programe i omoguavaju postignua zadanih ciljeva
- i metodologija razvoja kolske knjinice ka multimedijskom sreditu razvijala se dvojako:
prema uenicima i radu s njima
prema nastavnicima i strunim suradnicima
- multimedijalnost ostvarujemo ako:
poveavamo knjinini fond informacijama za uenike i nastavnike, stvaranjem raunalne
baze podataka, uvoenjem svih nositelja informacija (knjinih i neknjinih) i standardizacijom
njihove obrade
osiguramo dostupnost informacijama korisnicima kolske knjinice
uspostavimo uvjete za razmjenu kao neophodan preduvjet bogaenja fonda
provodimo plan knjininog obrazovanja korisnika (uenika i djelatnika kole)
- rezultat uspjeno provedenih navedenih uvjeta je racionalizacija svih poslova i zadaa
kolske knjinice
- informatizacija kolskih knjinica je osnovni preduvjet usvajanja raunalne pismenosti
- raunalo u kolskoj knjinici oznaava korak blie multimedijalnosti, umnogostruava
mogunosti komuniciranja, stvaralatva i uenja
9

- informacijska tehnologija omoguava uenicima i nastavnicima stjecanje informacijskih

vjetina, potrebnih za uinkovitiji prijenos i usvajanje znanja
- kombinacija pedagokih pomagala, od knjige do videokasete i telekomunikacijske
informatike preuzela je nekadanju ulogu udbenika u smislu poboljanja kvalitete
obrazovanja

Poglavlje 5 Sredstva i financijski proraun za kolsku knjinicu

- sredstva potrebna za rad i razvoj kolskih knjinica dio su sredstava iz Dravnog prorauna
predvienih za odgoj i obrazovanje ta izdvajanja u Hrvatskoj zaostaju za svijetom
- u Dravnom proraunu, meu ostalim osiguravaju se sredstva za:
programe informatizacije kole i
programe opremanja kolskih knjinica
Formiranje proraunskih sredstava
- poticanjem suradnje meu svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, sustavnim
planiranjem prema kalendaru kole, kalendaru obljetnica, izvedbenim programima svih
nastavnih i izbornih sadraja (izvannastavne i izvankolske aktivnosti, ekoloki i drugi projekti,
natjecanja u znanju i stvaralatvu itd.) te korelacijom tih sadraja, dobro opremljena i struno
voena kolska knjinica kao informacijsko, motivacijsko i stvaralako sredite, moe
zadovoljiti sve kolske potrebe i ostvariti brojne zadae
- iz tih razloga ona mora imati odgovarajui i stalan izvor financiranja
- pristup njezinim izvorima je besplatan
- u svrhu osiguravanja dostatnih sredstava za svakodnevne zadae vano je:
razumjeti kolski proraunski proces
biti svjestan rasporeda proraunskih ciklusa
skrbiti da su potrebe knjinice prepoznate i jasne
- proraunski plan treba sadravati sredstva za:
nove izvore (knjine i neknjine)
promocijski materijal (posteri) i promocijsku aktivnost
uporabu raunalne opreme
administrativni materijal
namjetaj i AV opremu
specijalne projekte, znanstvena istraivanja i razvojno planiranje (mogu biti i posebno
iskazana)
- financijski plan kolske knjinice izrauje se na poetku kolske godine i sastavni je dio
financijskog prorauna kole
- kolski knjiniar treba biti lan strunog tima koji planira ukupne trokove kolske knjinice
- kolski knjiniar u godinje financijsko izvjee ukljuuje podatke o utroku sredstava s
jasnim pokazateljima koji govore jesu li planirana sredstva dovoljna za knjininu djelatnost
- on mora uvjerljivo opravdati i stajalite ako treba poveati financijsku podrku!
- donacijama ili dodjelom namjenskih sredstava od lokalne uprave i samouprave mogu se
ostvariti i dopunska sredstva za opremanje i financiranje kolskih knjinica
- razvoj kolske knjinice s krajnjim ciljem njenog velikog udjela i doprinosa itavom odgojnoobrazovnom sustavu, mogu je samo uz zajednika nastojanja struke i drutva
- uloga struke je osigurati kvalitetne programe rada, a uloga drutva je financijski pratiti te
programe

10

- slijedom toga, potrebno je promijeniti dosadanje financijske djelatnosti kolske knjinice,

koje je bilo u okviru zajednikih planiranih materijalnih sredstava za kolu i sredstava
Ministarstva prosvjete i porta za otkup lektirnih naslova i referentne zbirke
- namjensko financiranje kao promijenjeni nain financiranja kolskih knjinica od 2003.
godine, trebao bi pokazati bolje rezultate i omoguiti kolskim knjiniarima da aktivno
sudjeluju u oblikovanju zbirki za koje i odgovaraju

Poglavlje 6 Strukturiranje programskih odrednica kurikulum

- razvoj kurikuluma jedno je od kljunih pitanja promjena u obrazovanju
- esencijalistiki i enciklopedijski pristup razvoju kurikuluma ve se odavno pokazao
neprimjerenim jer od uenika trai uenje brojnih podataka
- autorice istiu prednosti razvoja pragmatinog pravca razvoja kurikuluma jer je usmjeren na
uenika i na rekonstrukciju drutva
- vanost kurikuluma koji je usmjeren na uenika autorice obrazlau analizom vrsta
inteligencije i stilova uenja
- vanost kurikuluma koji je usmjeren na rekonstrukciju drutva je prikazan opisom uloge
obrazovanja u obliku etiri svjetska razvojna temelja svjetskog gospodarstva
- termin kurikulum najprije se poeo koristiti u anglosaksonskim zemljama, pa u Njemakoj, a
danas se koristi i u drugim europskim zemljama
- izvorno znai put do neega, npr. put planiranja tijekom odgojno-obrazovnog procesa
razliito se tumai, npr. u smislu sadraja koji se ui, kao zamjena za termin nastavni plan i
program, u smislu sustava, programiranja, edukacije, planiranje, pripremanje i vrednovanje
(razvojni kurikulum) u smislu kurikulumskog pristupa programiranju
-zato i postoje kurikulumska teorija i kurikulumska praksa
- temeljna naela za stvaranje programa rada kolske knjinice daju Zakoni o osnovnom i
srednjem kolstvu, dokumenti koji propisuju osnovna polazita: ''svaka kola ima knjinicu'', a
''kolski je knjiniar odgojno-obrazovni djelatnik''
- ve time je reeno da kolska knjinica sa svojim resursima kao i knjiniar sa svojim
osnovnim odreenjem odgojno-obrazovnog djelatnika prati rad, ustrojstvo i program rada
kole
- kola je odreena programima za koje je verificirana, a koji su utvreni planom i programom
rada za pojedine predmete osnovne i srednje kole rade po razliitim programima
- za svaki obrazovni program propisani su predmeti u zadanoj satnici
- svaki predmet mora slijediti predviene i propisane sadraje koje tijekom godine valja
obraditi programiranje i planiranje nastavnog procesa je propisano, a nastavnici su
odgovorni za tonost realizacije
- ovaj dio programa temelji se na sreditu (Marsh,1992.), dakle to je dio propisanog kolskog
sustava
- godinji plan i program rada u koli ipak ostavlja veliku mogunost daljnjih razrada,
odstupanja, poboljanja i kreacije
- taj se dio po Marsh-u naziva ''kurikulum temeljen na koli'
- propisani dio, koji daje zadani okvir, ini vrstu okosnicu koju svaka kola oblikuje na njoj
najprimjereniji nain
- zato je u koli izuzetno vaan godinji plan i program rada koji dogovaraju, planiraju i
izrauju upravo oni koji e ga i realizirati
- u izradi, osim uvaavanja glavnih zadanih okvira predmeta i satnice za redovitu nastavu,
sve ostale aktivnosti mogue je dodavati, osmiljavati, mijenjati i prilagoavati mogunostima
pojedine kole ili potrebama uenika
- lanovi strunog tima odabiru koje e aktivnosti i u kojoj satnici biti zastupljene tijekom
kolske godine
11

- fleksibilnost godinjeg plana i programa oituje se upravo u njegovoj razliitosti svake godine

Plan i program rada kolske knjinice

- sastavni dio godinjeg plana i programa rada kole je i plan i program rada kolske knjinice
donosi se godinje i ini ozbiljan pristup 'temeljen na koli''
- ono to se propisuje u programu temelji se na Zakonima o osnovnom i srednjem kolstvu i
Standardu za rad kolskih knjinica u RH i predstavlja okvir za vrste djelatnosti koje provodi
kolski knjiniar, a sadri:
1. neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost
2. strunu i knjininu djelatnost
3. kulturnu i javnu djelatnost
-program navodi i poslove koje u okviru ovih djelatnosti treba obaviti

1. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost

A) Rad s uenicima
razvijanje navika dolaenja u knjinicu
organizirano i sustavno upoznavanje uenika s knjigom i knjinicom
razvijanje italake sposobnosti uenika
uvoenje suvremenih metoda u razvijanju sposobnosti djelotvornog itanja
ispitivanje zanimanja uenika za knjigu
pomo pri izboru knjige i upuivanje u itanje knjievnih djela, strune literature,
dnevnih listova i asopisa
upuivanje u nain i metode rada na istraivakim zadaama (uporaba leksikona,
enciklopedija, rjenika i dr.)
organizacija rada s uenicima u produenom i cjelodnevnom boravku te s uenicima
putnicima
rad s uenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi te satovima razredne zajednice
organizacija rada s uenicima u naprednim skupinama i izvannastavnim aktivnostima
rad na odgoju i obrazovanju u slobodno vrijeme mladei
organizacija nastavnih sati u knjinici (timski rad)
pomaganje uenicima u pripremi i obradi zadane teme ili referata
uvoenje uenika u temeljne naine pretraivanja i koritenja izvora znanja
(informacija)
sustavno pouavanje uenika za samostalno i permanentno uenje cjeloivotno
uenje
pouavanje informacijskim vjetinama pri uporabi dostupnih znanja

B) Suradnja s nastavnicima i strunim timom

suradnja s nastavnicima, svih nastavnih predmeta i odgojnih podruja pri nabavi svih
vrsta knjinine grae
timski rad na pripremi nastavnih sati i stvaralakih radionica
suradnja nastavnika i knjiniara pri izvoenju pojedinih nastavnih sati
suradnja s nastavnicima i strunim suradnicima na programima iz podruja odgoja
mladei
mentorski rad
timski rad na izradi viegodinjeg plana razvoja kolske knjinice
suradnja sa upanijskim strunim vijeima

12

C) Pripremanje, planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada te

struno usavravanje
izrada godinjeg plana i programa rada i pisanje izvjea
rad na usklaivanju s godinjim planom i programom kole
pripremanje za odgojno-obrazovnu djelatnost i izvannastavnu aktivnost
mjeseno, tjedno i dnevno programiranje odgojno-obrazovnog (i drugog) rada
struno, permanentno usavravanje iz podruje knjiniarstva i informacijskih znanosti
praenje literature iz podruja pedagogije
praenje djeje i literature za mlade
sudjelovanje na strunim kolskim sastancima
sudjelovanje na seminarima i savjetovanjima za kolske knjinice
suradnja sa Zavodom za knjiniarstvo NSK-a i upanijskim matinim slubama
suradnja s ostalim knjinicama
suradnja s knjiarima i nakladnicima

2. Struna i knjininu djelatnost

organizacija i voenje rada u knjinici

nabava knjiga i ostale informacijske grae
izgradnja fonda
inventarizacija, signiranje, klasifikacija i katalogizacija, predmetna obrada, otpis i
revizija
izrada potrebnih informacijskih pomagala
praenje i evidencija knjininog fonda
statistiki pokazatelji o uporabi knjinog fonda
sustavno izvjeivanje uenika i nastavnika o novim knjigama i sadrajima asopisa
i razmjena informacijskih materijala
usmeni i pismeni prikazi pojedinih knjiga, asopisa i novina
izrada popisa literature i bibliografskih podataka za pojedine nastavne predmete
izrada popisa literature koja promie kulturnu batinu i daje temelj za razumijevanje
razliitih kultura
zatita knjinine grae

3. Kulturna i javna djelatnost

- kulturna i javna djelatnost je dio godinjeg plana i programa rada kolske knjinice i
knjiniara, a ini i sastavni dio odgojno-obrazovnog rada kole u cjelini
- ine ju sljedei elementi:
organizacija, priprema i provedba kulturnih sadraja kao to su predavanja, knjievne i
filmske tribine, susreti i natjecanja u znanju, knjievni susreti, predstavljanja knjiga,
tematske i prigodne izlobe, filmske i video projekcije, susreti u kolskoj knjinici
suradnja s kulturnim ustanovama koje se bave organiziranim radom s mladei u
slobodno vrijeme (amaterska kazalita, pjevaki zborovi, narodne knjinice i dr.)
suradnja s ostalim ustanovama kulture: knjinice, muzeji, arhivi
- program se ostvaruje u redovnoj i izbornoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima
-svaki programski sadraj mora imati odreen: cilj, zadae, sadraje, sredstva
- toan raspored satnice unutar pojedinih aktivnosti nije odreen, osim moda okvirno
preporuen internim dokumentima strunih knjininih tijela
- kolski knjiniar je taj koji e sam izraditi program drei se osnovnih djelatnosti u zadanim
omjerima:
60% odgojno-obrazovna djelatnost
40% struna knjinina i kulturna i javna djelatnost i struno usavravanje
13

- osnovna strategija kole zacrtana je u godinjem planu i programu, a toj se strategiji treba
prikloniti i knjinica
- razrada programa rada knjinice, uglavnom je, knjiniarev posao ne savjetuje se svim
knjinicama isti pristup
- ponovno e odluujuu ulogu imati vrsta kole i potrebe korisnika kao takvih potrebe
uenika mogu biti:
vezane direktno uz nastavni proces i uenje
vezane uz njihove dodatne interese
- svi sadraji koji se odnose osobito na odgoj ui e u kurikulum kolske knjinice

Kurikulum kolske knjinice

- kolski kurikulum najee ine predmeti koji se pouavaju
- okvir za kolski kurikulum mogue je opisati i kao smjernice koje su nastale i koje se stvaraju
upravo da pomognu
- on obino sadri:
temeljito naelo ili platformu
opseg i parametre kurikulumskog podruja
openite ciljeve i svrhe predmeta u kurikularnom podruju
smjernice za izradu nastavnog programa predmeta
sadraj
nastavna naela i naela uenja
smjernice za vrednovanje predmeta
kriterije za akreditiranje i ovjerovljenje predmeta
budue pomake u tom podruju
- ovo su ujedno i polazita na kojima se temelji razvojni kurikulum kolske knjinice u podruju
neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima koji u promijenjenim uvjetima predstavlja
skupinu meusobno povezanih predmeta za planiranje odreenih podruja uenja
- precizna osobina je ''ueniku orijentirano uenje''
- dio kurikuluma koji e kreirati kolski knjiniar mora biti fleksibilan, moi se mijenjati i
doraivati svake godine temeljem iskustva i postignua
- u suradnji s pedagogom kole utvrdit emo koji oblik nastave najvie odgovara uenicima
- ako je to zorna nastava ili multimedijski organiziran nastavni sat u kolskoj knjinici, ponudit
emo plan s najmanje 5 nastavnih sati za svaki predmet
- nakon to ovakav dogovor ue u godinji kurikulum knjinice postoje velike anse da bude
dobro zastupljena multimedijska nastava i u kolskoj knjinici i u uionici
-glavni ciljevi kurikuluma kolske knjinice koji ispunjavaju vane potrebe njezinih korisnika su:
promovirati timski rad nastavnika i uenika
uvoditi najuinkovitije i suvremene oblike uenja
integrirati tehnologije u nastavu i uenje u svim podrujima kurikuluma
neprestano ocjenjivati programske rezultate uenja, izvravanja zadaa nastavnika, kao
pomono sredstvo pri stalnim nastojanjima poboljanja cijelog obrazovnog procesa
proiriti programe koji promiu kvalitetnije uenje
promovirati mogunosti bolje komunikacije s nastavnicima
iriti suradnju s drugim knjinicama i srodnim ustanovama u cilju stvaranja navika
uenja izvan kole
omoguuje vjebanje sadraja koji proiruje etike i moralne vrijednosti, znanja koja
vode razumijevanju razliitosti meu ljudima
proiriti poveanje u podruju informacijskih tehnologija
14

uvoditi nove pristupe uenju kao primjenjivanje nauenog

iriti spoznaju o potrebi cjeloivotnog uenja (struno usavravanje nastavnika)

-planirati i provoditi kurikulum koji ispunjava sve potrebe korisnika zahtijeva odreene
preduvjete kao to su:
kompetentan kolski knjiniar
suradniki odnos
informacijska tehnologija
raznovrsni knjinini fond

Poglavlje 7 Uenje u i sa kolskom knjinicom

- najee se od kolske knjinice oekuju funkcije namijenjene uenicima, no u novije vrijeme
sve svestranije zadovoljava odgojno-obrazovne potrebe kole na svim razinama (okrenuta je i
uenicima i nastavnicima
- obrazovanje kao civilizacijska steevina ukljuuje: uenike, nastavnike, mjesto uenja,
vrijeme uenja
- znanje je najvrjedniji osobni kapital, a sagledavamo ga kroz sposobnosti i mogunosti
pojedinca da doe do njega, njime ovlada i primijeni ga u odreenim uvjetima
- prioritet u obrazovanju dajemo stvaranju povoljnih uvjeta za uenje, mjestu u koli koje e
svojim duhovnim ozrajem oplemenjivati boravak u njoj takvo je mjesto kolska knjinica,
mjesto gdje su svi knjini i neknjini izvori informacija i znanja:
centralno smjeteni
provedeni kroz kataloge te
na dohvat ruke korisnicima
- to mjesto se nudi kao mjesto bogato promjenama, rezultat kojih je uenje temeljeno na
istraivanju, rjeavanju problema, pretraivanju, selekciji i koritenju informacija na svim
dostupnim medijima
- to je novi pristup uenju uiti radei i raditi uei s naglaskom na ''znati uiti''
- svrha je u tom podruju da uenici prihvate kolsku knjinicu kao riznici ljudskog znanja i
kulture, mjesto gdje e dobiti odgovore na pitanja i gdje e poticati njihov stvaralaki i
istraivaki duh to je osnova samostalnog uenja
- iz tih razloga kolska knjinica postaje potreban suradnik u povezivanju svih zbivanja u
nastavi i izvannastavnim aktivnostima
- zadaa je kolske knjinice da informira, obrazuje, odgaja i zabavlja uenike putem
raznovrsnih informacija i izvora znanja, ali i da organizira za njih takve aktivnosti u slobodnom
vremenu, kroz koje e oni postupno upoznati njezine mogunosti u uenju i provoenju
slobodnog vremena
- to je duh kolske knjinice? Oslonac, podrka uenju, vizija i nada bolje budunosti
-koja je uloga kolske knjinice u poticanju i osuvremenjivanju obrazovanja?
-uimo uenike da su sve knjige u knjinici za njih te im tako darujemo dar za cijeli ivot,
uenje bez straha, vie radosti i zadovoljstva, onda i uspjeha u koli
-kolska knjinica odraava ''pravo lice'' kole kojoj pripada
-razvijena i otvorena kola nezamisliva je bez razvijene i otvorene kolske knjinice, koja je u
takvoj koli sredinje mjesto za uenje

Poglavlje 7 a Uenje u kolskoj knjinici

15

1. Stjecanje vjetina informacijske pismenosti

-prvi osnovni oblici uenja u suvremenoj kolskoj knjinici bili su:
individualno uenje
uenje u manjim skupinama
ovi se oblici u k.knjinici afirmiraju 80ih godina
uenje u paru
-tendencija je bila napustiti tradicionalnu knjinicu i krenuti prema novoj, koja e imati zadau
sudjelovati u obrazovanju u toj novoj knjinici na prvom mjestu je uenje
-za kolsku knjinicu upotrebljavao se i termin ''Multimedijski centar'', koji je bio jednako
dobar, jer je sadravao i dodatnu poruku da se kolska knjinica eli sa svojim resursima
proiriti i na ostale medije
-osnovna zamisao je bila uenje skupljanjem razliitih informacija na razliitim medijima
-takva je nova knjinica mogla preuzeti ulogu suradnika u obrazovanju svojih korisnika i
uenika i nastavnika
Oblici uenja
-poeci uenja u kolskoj knjinici vezani su uz:
a) individualno uenje po zadai, iza nastave izrada seminarskog rada, referata i sl.
individualno uenik ui proputeno, nejasno i ono to eli dodati svom znanju
b) uenje u paru ili maloj skupini uglavnom se odnosi na izradu veeg i sloenijeg seminarskog
rada
-ovaj oblik uenja prvi je razvio uporabu vie medija taj je poticaj dolazio od kolskog
knjiniara
-uenje kroz vie medija (knjiga, slika, zvuni zapis, videoprilog, nastavni film) zapravo je
proces istraivakog uenja
-rezultat je rad i pripremljena prezentacija na slian nain
-ovaj oblik rada kolskog knjiniara s uenicima (individualno, u paru i manjoj skupini) sadri
u osnovi pouavanje i razvijanje vjetina informacijske pismenosti
-termin informacijska pismenost ukljuuje logian slijed metodikih postupaka koje provodimo
u kolskoj knjinici, vodeu uenika kroz razliite oblike i procese uenja
-informacijska pismenost znai istodobno:
sposobnost za prepoznavanje potrebe informacije za rjeavanje problema i razvijanje
ideje
postavljanje kljunih pitanja
koritenje razliitih informacija
lociranje relevantnih i odgovornih informacija
sposobnost koritenja praktinih i konceptualnih pribora i informacijskih tehnologija
proces istraivanja
oblikovanje i objavljivanje u tekstualnim i multimedijskim formatima i prilagodba
tehnologija koje se pojavljuju
-kolska je knjinica direktno obvezana i odgovorna za provoenje stjecanja vjetina
informacijske pismenosti
-primjena steenih vjetina potie se i provodi takoer u kolskoj knjinici
-planom i programom rada kolske knjinice su upravo zato predviene takve aktivnosti koje
su uvijek proete i predviaju naine rada koji e afirmirati i vjebati uenje rjeavanjem
problema
-program rada sadri skupno pouavanje kroz nekoliko faza, ovisno o dobi i razvijenosti
kurikuluma pojedine kole i njezine knjinice
-okvirno taj program obuhvaa:
upoznavanje s nainima i oblicima rada kolske knjinice
16

 snalaenje u kolskoj knjinici

sluenje referentnom zbirkom
pouavanje za izradu seminarskog rada
pouavanje za izradu zavrnog rada
-svaka od faza iri se na detaljnije razine pouavanja
-''6 velikih'' pravila vjebanja (The Big 6) razvili su Mike Eisenberg i Bob Berkonoitz (SAD)
najpoznatiji i najraireniji oblici vjebanja pristupa informacijama i oblici informacijske
pismenosti novog informacijskog doba u svijetu:
definiranje zadae
odreivanje strategije traenja informacije
lociranje i pristup informaciji
uporaba informacije
sinteza vrednovanje
2.Nastava u kolskoj knjinici
-u svakodnevnoj nastavnoj praksi i planiranju vano je svakom ueniku omoguiti napredak u
uenju, a danas tog napretka nema bez znanja uporabe informacija
-zato je i opravdan zahtjev za cjelovitim ukljuivanjem kolske knjinice u nastavu i
izvannastavne aktivnosti
-kolska knjinica postaje integralnim dijelom odgojno-obrazovnog procesa
-sve ee govorimo o nastavi kao komunikacijsko-interakcijskom procesu u kojem je bitan
odnos i suodnos svih imbenika
-zato je suradnja nastavnika, strunih suradnika i knjiniara sve vanija: ona podrava
nastavni proces i odreuje naa postignua
-uspjenost nastave uvelike ovisi i o uporabi odgovarajuih sredstava, ureaja i pomagala kao
prenositelja i primatelja informacija primjena nastavnih medija, koji podupiru i promoviraju
najdjelotvornije oblike izvoenja nastave, obvezna je u nastavnom procesu
-nastavni proces u kolskoj knjinici samo je poboljanje za uenike i nastavnike, prostorno i
sadrajno, jer omoguava rad u skupini, paru ili individualno
-rad kolske knjinice u izravnoj je vezi s radom nastavnika, a oituje se u planiranju i
programiranju nastavnih sati, uporabi izvora znanja i obrazovnim postignuima
Intermedijalnost u kolskoj knjinici
-nova, suvremena kolska knjinica ima mogunosti individualizirati uenje, usavriti
razliitosti meu uenicima, i pruajui im potrebne sadraje prema sklonostima i dosezima
svakog pojedinog, na vie razliitih medija
-po prvi puta uenik je mogao isti sadraj ponoviti ili razjasniti na nekom drugom mediju koji
mu bolje odgovara
-to je dovelo do porasta individualnog uenja u prostorima knjinice
-korak naprijed u organizaciji novih pristupa znanjem je stvaranje multimedijskih paketa za
pojedine teme
-uz ponueni, multimedijski paket uenik je uio odabirui medij ili primajui ili dopunjavajui
znanje slikom , zvukom
-nastavnik je u traganju za osuvremenjenim pristupima nastavi prihvatio suradnju s
knjinicom koristei se resursima knjinice
-intermedijalnost u procesu uenja usvojena je dakle preko kolske knjinice i njezine
strategije razvoja i programske orijentacije
-mogunost odabira medija u individualnom uenju ili dinamina izmjena medija na
nastavnom satu rezultirala je boljom motivacijom uenika
17

-iako dugo prisutan kompjutor je tek s Internetom stvarno mogao ui u obrazovanje

-danas Internet ini svaku nau knjinicu prebogatom izvorima informacija i znanja moemo
ga promatrati kao dio naeg fonda, kao dodatni resurs , ali i kao dodatni medij koji se da
iskoristiti na tisuu naina
- intermedijalni pristup primjenjujemo u individualnom uenju, pripremi i izvedbi nastavnog
sata te u vrednovanju (evaluaciji)
a) individualno uenje individualni rad u kolskoj knjinici najstarijeg je datuma, zato je
intermedijalno uenje u kolskoj knjinici zapoelo upravo u individualnom radu
- ueniku 21.st.nezamislivo je uiti na klasian nain
b) nastavni sat u kolskoj knjinici spajanje interdisciplinarnog i intermedijalnog
pristupa prua mogunost najuinkovitije nastave koja e sadravati visoki stupanj motivacije,
potrebnu dinamiku, rjeavanje problema u radu s manjim skupinama, priliku za kreativnost
uenika, kvalitetnije znanje
c) prezentacija znanja nije dovoljno samo uiti, nauiti i znati, nego je vano znati
pokazati to znanje na poeljan nain, prezentirati ga
- intermedijalni pristup koristimo koristimo za dvostruko uenje:
uenje (zadanog) sadraja
uenje reproduciranog sadraja
- prezentacije nakon uenja mogu biti rezultat rada u manjim skupinama na nastavnom satu ili
rezultat nauenoga kroz individualno istraivako uenje voeno u kolskoj knjinici
Uloga kolskoga knjiniara u intermedijalnim prezentacijama
- intermedijalno uenje i prezentacije tako steenog znanja moe se ostvariti samo uz
tehniku podrku kolske knjinice i kroz suradnitvo nastavnika i kolskog knjiniara
- daljnja vana uloga kolskoga knjiniara je pri vrednovanju uenikih radova pravilno
vrednovati moemo samo ako se ve i zadacima tono naznai ueniku to se oekuje od
njega, na koji nain elimo da predstavi svoje znanje, to sve mora prouiti i sl.
- zadatke za intermedijalnu prezentaciju izrauju zajedno nastavnik i kolski knjiniar
intermedijalnost u kolskoj knjinici je dakle dio usvajanja ili usvojenosti vjetina
informacijske pismenosti
- vanije od suvremene opreme je imati razvijene programe rada u kolskoj knjinici, dobar
suradniki odnos nastavnika i kolskog knjiniara i ve stvorenu naviku kod uenika na
suvremenije oblike rada kao to je interdisciplinarna nastava i intermedijalni pristup uenju
3.Nastavni dan u kolskoj knjinici
- sredinji problem je kako oblikovati nastavu koja ne izaziva stres i dosadu
- glavne odrednice takve nastave trebale bi biti jasnoa, preglednost i aktivnost uenika
- nastavni dan u kolskoj knjinici najpogodniji je oblik ostvarenje planiranih ciljeva i elja
- ovaj oblik uenja primjenjiv je u sadanjim uvjetima, prioritetno, u niim razredima osnovne
kole (razredna nastava) zbog jednostavnijeg ostvarenja zadaa nastavnog dana (jedna tema
se promie kroz sve predmete) i zbog toga jer su uenici u uzrastu kada se razvijaju itateljske
sposobnosti (temelj uspjenosti uenja svih predmeta) i komunikacijske vjetine
4.Radionica kao metoda uenja i ivljenja
- uenici aktivno sudjeluju u radu samo ako zadovoljavaju svoje potrebe, jer se tada zabavljaju
i ue
- zato kolska knjinica ne treba biti samo mjesto za uenje, ve i prostor susretanja, ivljenja i
iskustava

18

- iz tih je razloga u kolskim knjinicama jako vano timsko suradniko uenje koje se
ostvaruje partnerstvom uenika, knjiniara, nastavnika i roditelja i savjetodavnim radom s
uenicima
- bitno je uspostaviti komunikaciju u kojoj nema kritike, a to moemo ako uspostavimo
prijateljski meusobni odnos u kojem osjeamo povjerenje
- rezultat je zajedniko napredovanje, a ne napredovanje jednoga na raun drugoga
- knjinini prostor obogatila je nova praktina metoda uenja jednostavnoga naziva
RADIONICA
- najjednostavniji opis ovog oblika rada je kroz odgovore na tri pitanja
TO? -voena aktivnost (na poseban nain strukturirana)
KAKO? Skupna aktivnost (kruna komunikacija)
ZATO? vjebanje neke vjetine:
iskustveno uenje (o sebi, drugima, svijetu)
rad na sebi
socijalno uenje ( vjebanje kooperativnog modela ivota, uzajamna tolerancija, kulture
zajednitva)
odmor, oputanje
psihoterapija
- voditelj ima sloenu zadau: poticati i olakati razmjenu iskustava, koristiti svaku prigodu i
pozitivno odgovoriti na potrebe, oekivanja i izraavanja doivljaja sudionika
-kako uiti i stvarati situacije u kojima e uenici biti kreativni i aktivni? Kroz igru!
- kroz igru uenike privikavamo na suradnju, kontrolu ponaanja, planiranje, improviziranje,
matanje i razmiljanje
- uz usvajanje znanja upoljavamo srce, ruke, odnosno uvodimo novi obliku uenja uenje
preko uha, oka i ruke
- prije rada vano je i nuno upoznati uenike sa sadrajem
- voditelj se odrie uloge onoga koji zna vie, koji ocjenjuje, tumai, zapovijeda
- uenici kroz vlastiti doivljaj i izraavanje dolaze do iskustva
- kako osmisliti i voditi radionicu?
Uvodna aktivnost upoznavanje skupine i sadraja (ohrabruje komuniciranje i oputa
sudionike)
Sredinja aktivnost glavna tema i svrha radionice ( sadraji usmjereni ka osnovnom cilju)
Zavrna aktivnost tema se zaokruuje (radovi, pano, izloba) olakanje, oputanje,
zadovoljstvo postignuima
- radioniki oblik rada nema izriito odreeno vrijeme ono ovisi o broju sudionika, planiranim
sadrajima i opem raspoloenju
- komunikacija mora biti viesmjerna
-rad u skupinama je uspjean samo ako svi sudionici potuju dogovorena pravila koja
sainjavaju moralni kodeks radionice
- neka od tih pravila su:
- povjerenje u proces
- podrka i meusobno
potivanje
- sloboda nema prisile
- tolerancija nema
nadglasavanja
- diskrecija nema omalovaavanja
- svatko govori u svoje ime
- ono to se govori ostaje meu sudionicima
- u emu se pedagoka radionica kao oblik rada i metoda uenja razlikuje od klasine nastave
u razredu?
19

onaj koji ui izravno je ukljuen u neki dogaaj (situaciju, proces, aktivnost) i sam izvodi
zakljuke
zakljuci su zapravo nastavne jedinice
ovo uenje se temelji na osobnom iskustvu, a ne na iskustvu drugih
iskustveno uenje je usmjereno na proces, a ne na sadraj
na osobno izgraeno, a ne preuzeto znanje (vjetine, stavove)
- ovakvim uenjem procesom povezuje se razumijevanje svijeta s razumijevanjem sebe i
drugih (moralno-etikim i socijalnim svijetom)
-zato su pedagoke radionice i najdjelotvornija metoda socijalnog uenja
-radionice su vane u odgoju i obrazovanju i zato jer donose novo iskustvo, razbijaju
monotoniju i osvjeavaju nastavu, uenici bolje upoznaju sebe i svoje sposobnosti, proiruju
svoja znanja, osjeaju osobno zadovoljstvo i dr.
5.kolski projekt
- suvremena kolska knjinica treba biti stvarno sredite odgojno-obrazovnog procesa
- pod pojmom suvremena danas ne mislimo toliko na opremu i b0ogatstvo fonda, ve na
razliitost djelatnosti koje ona moe ponuditi
- suvremena knjinica pronosi:
nove oblike uenja i rada
suvremene metode u pristupu izvorima znanja
- suvremenost kolske knjinice oituje se u dvije kljune uloge u koli gdje ona ini:
motivacijsko sredite (za uenje)
mjesto, za poticanje, razvijanje i podravanje vjetina i sposobnosti
- u novije vrijeme sve se vie spominju i trae od ljudi znanja, sposobnosti i vjetine koje oni
kroz formalno obrazovanje nisu dobili
- za sada jedino kolska knjinica svojim sadrajima i programom pouava uenike:
vjetinama informacijske pismenosti
korelacijskim odnosima meu predmetima i sadrajima
vjetinama prezentiranja znanja
- da bismo postigli postupni plasman obrazovnih mogunosti kolske knjinice, potrebno je
vie samostalnosti i slobode u kreiranju koliine, opsega i vrste znanja koja e korisnici
usvajati - jedna od takvih prigoda je KOLSKI PROJEKT
- potrebni uvjeti za provedbu kolskog projekta stjeu se:
pojavom vanog i kompleksnog obrazovnog sadraja koji nije predvien nastavnim
programom
potrebom da se uenjem obuhvati sva ili to vea uenika populacija
- takvi obimni programi jedino su izvodljivi u i sa kolskim knjinicama i to:
organizacijski
podrkom izvora znanja
kroz struno uvoenje istraivanja, uenja i realizacije postavljenih zadaa
- uenje istraivanjem pokazalo se uspjenijim od klasinog pristupa:
u knjinici je mogue uenike bolje motivirati za rad
doputa se i potie kreativnost uenika
pokuava se raditi najsuvremenijim metodama uenja
ne postoji direktna provjera znanja
20

vrednovanje je drukije od klasinog ocjenjivanja rezultati vidljivi kroz prezentacije

(izlobe)
uenik doivljava odreen oblik javne afirmacije (nastup)

- faze kolskog projekta:

jasno odreivanje teme
odreivanje cilja
plan i organizacija aktivnost
motivacija

mikro-plan predvienih aktivnosti

rad na zadaama projekta
prezentacija uradaka
evaluacija

21

6.Izrada novog didaktikog materijala

- ve due vrijeme knjinice sakupljaju i uvaju i neknjinu grau koja se sve vie koristi
pri ostvarenju planiranih djelatnosti kolske knjinice
- u kolskim se knjinicama esto proizvodi didaktiki materijal za potrebe nastave i
uenja a do toga je dolo zbog:
potrebe nastavnika kao korisnika kolske knjinice
saznanja o moguem poboljanju kvalitete obrazovanja i znanja
nedostatka sredstava za bogaenje knjininog fonda
- najvea korist kolske knjinice za nastavnike je upravo u jednoj od ''neslubenih''
djelatnosti, a to je proizvodnja didaktikog materijala, dakle novih sredstava koja su
potrebna, koja ne postoje, a mogu se izraditi
- ponekad se ova djelatnost uvrtava u jednu od dionica pripreme nastavnog sata
- djelatnost proizvodnj novih didaktikih materijala u kolskoj knjinici, tamo gdje se
odvija, poiva na entuzijazmu radnog tima
- kao takva, ova se djelatnost ne moe uvrijeiti, a ipak bi bila potrebna u kolskim
knjinicama iz dva razloga:
a) novi materijali izraeni tono prema nastavnom planu i programu i prilagoeni za sat
nedvojbeno moraju doprinijeti kvaliteti nastave
b) autorska izrada novih materijala moe pomoi afirmaciji kolske knjinice i
knjiniara
npr. u strukovnim kolama vrlo malo izvora znanja mogue je pribaviti kupnjom pa je
svaki novi, namjenski proizveden materijal dragocjen u nastavi
Novi izvor znanja kao rezultat uenja
- viestruka je vanost djelatosti proizvodnje didaktikog materijala u kolskoj knjinici
-najvanije je:
proces uenja (ako su ukljueni uenici)
afirmacija suradnikog odnosa (ako su ukljueni nastavnici)
privikavanje na timski oblik rada
- svi ovi ciljevi takve su prirode da ih je potrebno metodiki osmisliti
- didaktiki materijal, koji dobivamo kao proizvod na kraju rada, poeljan je produkt, ali
je tijek izrade ono to elimo postii u kolskoj knjinici
- pojedini sudionici mogu se ukljuivati u izradu didaktikog materijala na vie naina:
istraivakim radom, idejnim osmiljavanjem, tehnikom izradom, urednikim radom,
pedagokim voenjem, strunim praenjem, mentorski voenjem obrade sadraja ili
teme

Poglavlje 7 B kolska knjinica podrka nastavnom

procesu

- od trenutka naputanja tradicionalne uloge okrenutosti korisniku, kolska knjinica

stalno i sve vie postaje imbenikom itavog obrazovnog sustava
- uvoenje razliitih medija prvi je preduvjet za razvijanje djelatnosti praenja
kurikuluma kole
- suvremena kolska knjinica koja ispunjava sve preduvjete okrenuta je uglavnom
nastavnom procesu
- uenik je najvaniji korisnik, ali ve dugo uz njega vani su i nastavnik i nastavni sat
- kolska je knjinica partner u nastavi kroz poslove i oblike:
pripreme nastavnog sata

povezivanja nastavnog sata

povezivanja predmetnih podruja zbog rastereivanja uenika od prevelikih kolskih
obveza
-radi se o direktnom suradnikom odnosu nastavnika i knjiniara, a ne samo o
koritenju resursa knjinice
1. Priprema nastavnog sata
- kolska se knjinica pojavljuje kao partner nastavniku u nastavi u pripremi nastavng
sata kroz:
didaktiku pripremu
-sudjelovanje knjiniara u pedagokoj pripremi nastavnika moe biti vezano uz
pronalaenje potrebnih izvora znanja
ponudu dodatnih izvora znanja
sugestiju koritenja medija
sugestiju idejnog rjeenja sata
sugestiju metoda i oblika koji e biti primijenjeni
stavljanje nastavnih medija u funkciju
- suradnja kolske knjinice i nastave najee se ostvaruje upotrebom razliitih medija
i pripadajuih sredstava na nastavnom satu
- u tom sluaju sat se odvija u kolskoj knjinici uz asisteniciju ili samo materijalnu
pripremu koslkog knjiniara
2. Povezivanje predmetnih podruja i sadraja
- za razliku od koslkog projekta koji se ostvaruje izvan redovite nastavei predstvalja
proces uenja u kolskoj knjinici, povezivanje predmetnih podruja ili korelacija
sadraja odvija se kroz nastavu, na nastavnom satu sa kolskom knjinicom
- ovo je najtei oblik suradnje s nastavom i stvarnog sudjelovanja kolskog knjiniara u
nastavi
- ponuda ve razraene uvrijeene sheme korelacijskih sati idealno je rjeenje
rastereivanja uenika
Korelacija u kolskoj knjinici
- zamisao o rastereivanju uenika od prevelikih kolskih obveza mogue je ostvariti
kroz suradnju sa kolskom knjinicom
- interdiciplinaran pristup temama ve se due vrijeme primjenjuje u knjininom
prostoru
- sudjelovanje kolskog knjiniara u pripremi korelacijske nastave realizira se kroz
odabiranje sadraja
odabiranje pogodnih predmeta
odabir potrebnih medija
sudjelovanje knjiniara u izvoenju sata
organizaciju sata
- korelacijsku nastavu obiljeavaju sadraji koji se javljaju (ili ak preklapaju) u vie
predmeta
- na takvom satu kroz nekoliko redmeta i sudjelovanje vie nastavnika saet e se iste
injenice s razliitih gledita
- kolski knjiniar moe sudjelovati u sa sadrajima svoje osnovne struke, ali uvijek uz
dodatak nekih sadraja iz programa informacijskog opismenjavanja uenika
- ovaj suvremeniji pristup i tijek nastavi najee inicira kolski knjiniar
- zato dio sata pripada samostalnom radu uenika i kratkim prezentacijama
- u tom dijelu voenje preuzima koslki knjiniar

- minimalno vrijeme za korelacijski pristup nastavi je blok sat

- ne manje vana je i motivacija za ovakav nain rada s obzirom da je nuno okupiti
vei broj sudionika
- motivacijske postupke razrauje i provodi kolski knjiniar
- priprema korelacijski sati ostvarenih u suradnji sa kolskom knjinicom vrlo je sloen i
dugotrajan proces koji organizira i priprema takoer kolski knjiniar

Poglavlje 7 c Suradnja i timski rad

-dobro postavljen plan suradnje, ali i proces njegova oblikovanja, u ije su ostvarivanje
ukljueni svi, vodi stvaranju i jaanju osjeaja zajednikih vrijednosti, odgovornosti i
rezultata
-rezultati timskog rada ovise o strunosti suradnika, kreativnosti i motivaciji za takav
oblik rada, koji s druge strane zahtijeva i bitne promjene u organizacijskoj kulturi koja
ini infrastrukturu svih promjena
-bez takve infrastrukture nema ni promjena u obrazovanju
-suradnici kolskog knjiniara u timskom radu su: nastvanici, struni suradnici,
ravnatelj, roditelji, nadreene obrazovne strukture

Nastavnici
-uinkovitosti nastave i kvaliteti nastavnog procesa pridonosi desetak imbenika od
toga tri skupine posebno utjeu na rad i zalaganje nastavnika:
sustavna briga za razvoj i motiviranost nastavnika
stupanj samostalnosti u radu
stvaranje stabilnih uvjeta rada
- nastavnik se odreuje kao uitelj, suradnik, pedagog, odgajatelj koji organizira
nastavni proces, pouava uenike i pri tom koristi takve postupke koji pomau ueniku
da aktivno i s razumijevanjem sudjeluje u radu
- nastavnici su skloniji primjenjivati konvencionalne metode i postupke koji su im dobro
poznati: izlaganje, razgovor, pitanja i odgovori i zadae iz udbenika.
- razloge, svakako, treba potraiti i u jo uvijek nedovoljnoj suradnji na relaciji uiteljkolska knjinica-kolski knjiniar
- kolski knjiniari se trude pomoi nastavnicima u pronalaenju atraktivnih, praktinih
i korisnih programa za metodiko osmiljavanje nastave
- upoznavanje knjininog fonda, njezinih odgojnih i obrazovnih mogunosti svakako e
pridonijeti uspjenosti odluka o tome kako najbolje pouavati
- interakcija talentiranog nastavnika i irok izbor odgovarajuih medija su ono to stvara
suvremene nastavne izvedbene tehnologije
- na podruju takvog planiranja i ostvarenja jasna je i razumljiva uloga i znaaj
suvremene kolske knjinice i knjiniara
- oituje se u interdiscilinarnom timskom radu, budui da se nastavni sadraji i
predmetna podruja sve vie integriraju
- nastavnici, kao konani provoditelji nastavnih aktivnosti, trebali bi se vie meusobno
dogovarati o znaajnim pojedinostima, planirati i ocjenjivati teme, biti ponekad jedni
drugima na satu, zajedno se struno usavravati i pomagati meusobno
- knjinini fondovi omoguavaju stvaralako ripremanje za nastvu i rad na satu,
ostvarenje timske, problemske i projektne nastave

- istiemo da u ovakvim aktivnostima knjiniar djeluje poticajno ureenim voenjem

frekvencije grae tijekom kolske godine
Struni suradnici
- svakom djetetu treba omoguiti napredak prema njegovim osobnim sposobnostima, a
posebna pozornost je potrebna upravo djeci koja zbog uobiajenih uvjeta , oblika rda i
zadaa postavljenih veini uenika ne bi mogla napredovati sukladno s njihovim
individualnim mogunostima
- ovo su razlozi zato suvremenoj koli trebaju, pored nastavnika pojedinih predmeta, i
struni suradnici, koji e u suradnji s nastavnicima, ravnateljima i ostalim moguim
suradnicima svestrano istraivati pravce razvoja odgoja u koli, njegovu organiziranost,
osmiljenost, utemeljenost, svrhovitost, funkcionalnosti i vrijednost
- danas struni suradnici u koli (pedagog, psiholog, socijalni pedagog-defektolg,
informatiar i knjiniar) djeluju kao struni tim, zalau se za postupnost i sustavnost u
planiranju, ostvarenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, metodinost i
organiziranost rada i povezanost strunih i znanstvenih pretpostavki sa kolskom
praksom
- budui da je kolski knjiniar struni suradnik u nastavi, tj.lan strunog tima, iz
okvirog programa djelovanja tima istiemo podruje strunog usavravanja nastavnika i
strunih suradnika i knjinino-informacijsku djelatnost, to ini knjiniara odgovornim
i znaajnim imbenikom uspjenosti rada strunog tima
- da bi rad strunog suradnika bi uspjean potrebno je ovladavanje temeljnim
funkcijama razvojne djelatnosti, visok stupanj strune kompetencije, struni suradnik
profesionalac opredijeljen za inovacije, istraivanje, razvoj
- struni tim organiziran je tako da bude to blie odgojno-obrazovnom procesu,
ueniku, roditelju istrunim organima kole iz tih razloga mjesto mu je u svakoj koli
Ravnatelji
-uloga ravnatelja viestruko je znaajna za kolsku knjinicu
- odnos ravnatelja prema kolskoj knjinici i njezinoj djelatnosti reflektira se kroz:
podrku programa knjinice
poticanje nastavnika na suradnju s knjinicom
- ravnatelj kao bitan imbenik kolskog kurikuluma je i onaj koji moe da olaka
uspjeno utemeljenje kolske knjinice i njezinih programa
- koncept starih modela i stare percepcije knjiice i knjiniara zasigurno su jo uvijek
prisutni u svijesti mnogih naih ravnatelja
- na promjenu takve percepcije knjiniara moraju djelovati sami knjiniari
- kvalitetan ravnatelj poznaje mogunosti suvremene knjiice i kvalitete knjiniara
profesionalca
- to se oekuje od potpore ravnatelja programu rada kolske knjinice:
od ravnatelja se oekuje da ima jasne stavove o vrijednosti programa
da bude vidljiv u kolskoj knjinici
da podri programe knjinice kao modele za nastavnike
da bude dio tima u nekim projektima u knjinici
da osigura vrijeme za realizaciju programa kolske knjinice
da omogui financijsku potporu za rad kolske knjinice
- potpora ravnatelja kolskom knjiniaru oituje se kroz:
neprekidu suradnju

ukljuenost kolskog knjiniara u kolski razvojni kurikulum

poticanje i osiguravanje uvjeta za profesionalni razvoj
povjerenje i ohrabrivanje
Roditelji
- suradnjom roditelja i kole ne moemo biti zadovoljni u naim uvjetima pa stoga treba
osmisliti programe i poboljati takvu situaciju
- znaajnu ulogu u svemnu ima kolska knjinica i knjiniar
- suradnja knjiniara s roditeljima raa ideje za rad s djecom kod kue, u emu je bitno
dijeljenje iskustva izmeu doma i kole
- knjiniari ne smiju dopustiti ravnodunost uenika prema knjigama, znailo bi to da
im pomau u osiromaenju ivota u samom zaetku
- moraju iskoristiti prigodu koja im se prua i savjetodavno djelovati, pomoi roditeljima
i djeci u meusobnom upoznavanju, razumijevanju i zbliavanju
- biti pomagatelji u brem pristupu informacijama i omoguiti roditeljima upotrebu
pedagoko-psiholoke strune literature, koja e ih savjetovati kako pomoi djeci ivjeti
i odrastati u svijetu koji na njih snano djeluje i slikom i rijeju i zvukom
- roditelji imaju znaajnu ulogu i u stvaranju itateljskih navika i interesa, kao i ukusa
- vano je da knjiniar bude informiran o djejem razgovoru kod kue, o informiranju
roditelja o kolskom radu, zadovoljstvu metodama rada, o postojanju kune knjinice,
lanstvu obitelji u gradskoj knjinici, koritenju kune knjinice i itanju kod kue
- roditelji odluuju o prvoj kupljenoj slikovnici ili knjizi, o pretplati na djeje asopise, o
kupovini knjiga i prirunika, oni su ti koji potiu dijete na itanje i prianje pria
- budui da je kolska knjinica na osobit nain usmjerena na susret uenika s knjigom i
buduim itateljem, vano je u suradnji s roditeljima u svakom trenutku omoguiti im
povratnu informaciju o razvijanju itateljskih navika i interesu njihove djece
- knjiniar je u ulozi tumaa prednosti dobre knjige, predlagatelj je knjiga prikladnih
uzrastu, pojanjava moguu nabavu kroz sadrajno upoznavanje djela, savjetuje
roditeljima stvaranje osobnih knjinica
- savjetnik je i u odabiru knjiga za roendanski dar ili neku drugu prigodu
- suvremena kola trudi se opravdati ideju o partnerstvu kole i doma, jer se danas
kolski ivot, prepun raznolikih aktivnosti vie ne moe zamisliti bez pomoi i aktivnog
sudjelovanja roditelja
Nadreene obrazovne strukture
-