Uvod u etnologiju

studere lat. baviti se neime

problem je znanstveno pitanje i podrazumijeva se rijeavanje problema;
moe ga se razmrsiti ili staviti pod tepih;
filozof Friedman najvanija osobina znanosti nije znanje nego
sposobnost stjecanja znanja; formulacija problema esto je vanija od
njegova rjeavanja
razlika znanosti i nauke - nauk ne istrauje, nego ima gotova rjeenja
nauavanje gotovog sustava znanja daje gotova rjeenja; znanost je
autokorektivna (moe sama sebe popraviti), ako je nauk u osnovama kriv
on se rui; postoji opasnost da se znanost nametne kao religija
(scientoloka crkva); Leslie White: Postoji opasnost da se znanost sroza
na modernu magiju
Adolf Bastian (druga polovica 19. stoljea) tvorac pravca u etnologiji
evolucionizam (razvoj ljudske kulture)
etnologija je znanost, ali je vana imaginacija i intuicija ali se ni vjera ni
intuicija ne smiju mijeati u znanstveni postupak; objekt istraivanja
predmet znanosti;
sinteza dobivanje zakljuaka na temelju ope poznatih stvari
indukcija uvoditi; dedukcija izvoditi; aksiom polazna pravila
Galileo Galilei poetkom 17. stoljea definirao 3 osnovna znanstvena
pitanja: to kako zato (treba odgovarati tim redoslijedom)
etnologija je komparativna znanost to znai da uoava razlike meu
kulturama i bavi se kulturama
teza/postavka postavljanje znanstvenih zakljuaka
hipoteza/pretpostavka prvo to pada na pamet kao mogue rjeenje
radna hipoteza suvino ponavljanje
zakon dobiva se dokazivanjem hipoteza, ali je zgodnije govoriti o
pravilnostima nego o zakonima
kada se skupi vie pravilnosti dobiva se teorija
teorija je logino udruivanje raznih teza, ali i onaj dio znanosti koji se bavi
naelima te znanosti
praksa upotreba teorijskih zasada u konkretnom poslu
Povijest etnoloke misli

prva etnoloka misao razlika u ponaanju ljudi

objanjavanje pitanja zato zavravalo je u mitovima zbog neznanstvenog
pristupa: a) mitoloka/vjerska razina b) eksperimentiranje c) znanstvena
razina

pojedine skupine sebe zovu ljudima (npr. Eskimi), a drugima ne daju taj
pridjevak (zbog mita o postanku)
Slaveni oni koji su svoji, koji govore tj. meusobno se razumiju
tijekom godina prvo su se razvijale tehnike znanosti, a humanistike
dosta kasno jer su se dugo objanjavale kroz mitove
razvoj kulturne povijesti: a) ljudi su skupljai i vegetarijanci b) lov i
zemljoradnja c) razdoblje otkria, umjetnost i obrt
Herodot u svojim djelima esto govori o pronalascima Lidijci su izumili
novac, Karijci perjanicu na ljemu, Egipani hramove i podjelu godine na
12 mjeseci, Babilonci sunani sat i podjelu dana na 12 sati; Herodot je
otac povijesti; u njegovo doba javlja se sofistika kola ovjek kao tvorac
kulture i ivota
Hipokrat lijenik, glavno djelo O vjetrovima, vodama i krajevima; tim
djelom udario je temelje znanosti antropogeografiji (prouava odnos
ovjeka i njegove zemlje); ima komparativni pristup (usporeuje metode);
pisao je da u grubim zemljama, polupustinjama ive mravi ljudi, ali hrabri
i spretni, a na plodnim visoravnima ive visoki, vitki i blagi ljudi
Eudoksos slavni geograf, ali je donosio i etnografsku grau; pisao o
Perzijancu Sastapenu koji je da bi izbjegao smrtnu kaznu zbog silovanja
morao oploviti Afriku; spominje i da su Perzijanci nali male ljude u
palminom liu (Pigmjei);
Hipija tvorac rijei arheologija
Tukidid tvorac egzaktne historiografije
Aristotel glavni grki filozof; djelo O politici; daje opu etnografiju s
etnografskim razmiljanjima; razlikuje 3 kulture: a) lovako ribarsku b)
nomadsko stoarsku c) zemljoradnika; ne stavlja ih niti u jedan
vremenski slijed;
Pitija pomorac i geograf, putovao do Islanda i proao obalom Britanije;
spominje skromnu prehranu na sjeveru i pie od jema; u Britaniji uoio da
mlate ito u zatvorenom prostoru;
Timaj opisao Korziku
Eratosten ivio je u Aleksandriji i bio je direktor knjinice; prvi je iskovao
rije geografija (filolog);
enkulturacija prilagoavanje drugoj kulturi
bitno to se tie Grke: osnovni Herodotov pristup povijesni proces u
kojem djeluju razliiti faktori koji nisu uvijek nuni (npr. jednokratna
povijesna zbivanja); Hipokratov antropogeografski pristup unosi u
diskusiju prirodne zakone; neznanstveni element traganje za uzroima u
zvijezdama
Povijesni okviri razvoja rimske znanosti

753. pr. K. braa Romul i Rem osnovali Rim; 509. pr. K. oslobaa se
etruanske vlasti i iri se na Lacij; 330. itava Lacija; 304. Napulj; 272.
osvaja Veliku Grku (juna Italija i Sicilija)
bili su nepismeni, no kada su nauili pisati ne razvijaju pismenost; poeci
pismenosti veu se uz Lavija i Andronika
tijekom godina Rim je doivio puno stvari (vladao svijetom, Neronov
poar, 1054. crkveni raskol itd.)
ranokranstvo: 49. g. odran prvi koncil (prvi sabor u Jeruzalemu); 69.
g. veliki ustanak idova; 80. 100. g. pie se Evanelja; samo jedan Bog;
kr. mislioci se ne bave znanou Isusov nauk su shvatili kao konanu
istinu; pokrtavanje Slavena 10. i 12. stoljeu
Bai Daissan sirijski pisac; prvi kr. kulturni povjesniar; istraivao
indijsku kulturu; estoki protivnik astrologije; stavlja naglasak na svjesno
prihvaanje kulture; izvodi openite etnoloke zakljuke;
ovjek svjesno treba neki nain ivota
svaka kultura ima neto to je povezuje u cjelinu neki narod moe otii u
drugo podneblje, a da ne mijenja nain ivota (npr. idovi); narod moe
promijeniti obiaje (npr. prihvaanje kranstva) a da se nita ne mijenja;
Aurelije Augustin (sv. Augustin) 354. 430. g.; djelo De civitate dei
prikazuje kakav bi trebao biti ivot na ovom svijetu i suoava ga s
poganskim ivotom; daje vrlo temeljit opis rimskog poganstva;
trulanska sinoda u sluaju dvojbi, Biblija ima prednost nad vlastitim
istraivanjima
Jan Scot Eriggena (810. 877. ili 882.) pripadnik ilirskog plemena;
vjerske istine shvaa kao simbole papa Honorije III. ga zabranio;
Jan Duns Scot (1266. 1300.) pokuava odvojiti znanost i teologiju;
razlikuje razum i volju (razum znanost, volja vjera); uinio znanost
djelomino autonomnom prema teologiji;
Albert Veliki (13. st.) njemaki teolog; ope naelo: negira jedinstvo
znanosti i teologije;
Toma Akvinski (13. st.) za ivota je bio pod cenzurom, 1325. povuena
je zabrana njegovih djela: 1875. njegovo uenje je slubena filozofija
katolike crkve; dominikanac; doveo skolastiku do vrhunca, inzistira
naautoritetu crkve i kransko tumaenje Aristotela;
Roger Bacon (1210. 1292.) zalae se za izvornog Aristotela
(induktivna metoda); napominje vanost eksperimentiranja; udario je
temelje suvremene znanosti
u 14. stoljeu dolazi do potrebe da se izae iz okova srednjeg vijeka:
Dante, Petrarca, Boccaccio; Dante je napisao Boanstvenu komediju,
napisana je na talijanskom jeziku, iako su do tada djela pisana na
latinskom, u djelu stvara sponu izmeu antike i srednjeg vijeka, Vergilije
mu slui kao vodi kroz djelo; Petrarca je studirao Platona, otkriva ljepotu

stare poezije, pie suvremene tal. pjesme u obliku antikih; renesansa je

svjesno obnavljanje starih antikih oblika, enski ideal u pjesmama;
Boccaccio je bio profesor homerologije, rugao se novom svijetu u svom
Dekameronu
Jean Boden djelo Nain za lako razumijevanje povijesti; daje novu
definiciju povijesti kao znanosti te uvodi antropogeografiju, trai uzroke
dogaanja u svijetu oko sebe stvara novu teoriju drutva i graanstva
obrtnici i trgovci (imaju svoja udruenja itd.)
Thomas More 1500. g. objavljuje svoje djelo ... u kojem opisuje ivot na
izmiljenom otoku Utopija koji je po njemu idealan
nova otkria: tiskarski stroj pomou pokretnih slova, oko 1450.
Johannes Guttenberg; novi svjetovi, narodi i obiaji i potreba za
interpretacijom novog znanja
enciklopedizam pokuaj zaokruivanja cijelokupnog znanja u jedan
sustav; Pavao Skali je prvi upotrijebio termin enciklopedija najblie
dananjem pojmu
Nikola Kuzanski je sredinom 15. stoljea tonije izraunao Pitagorin broj,
a u znanost uvodi pristup mjerenja (znanstvena istina koja se moe
prikazati brojevima)
Nikola Kopernik (1473. 1543.) utvrdio heliocentrini sustav , nakon
toga Kepler i ostali ponovno prouavaju svemir i dolazi se do zakljuka da
Zemlja nije u centru svemira
plejada pojam koji oznaava zvijee od 7 zvijezda 7. franc. pjesnika
16. stoljea
Michel Mantaigne 1571. g. objavio knjigu eseja u kojoj objanjava da je
nerazumno unitavati stare obiaje jer time unitavamo itavu strukturu
jedne kulture i suprostavlja dva kulturna modela barbare i civilizirane
Europljane (... o kanibalima)
Rene Descartes (1596. 1650.) tvrdi da je bog dao ovjeku razum da
moe spoznati svijet koji je Bog stvorio; cijelu ljudsku djelatnost shvaa
kao jednu znanost ije je sredite matematika; miljene mu je bilo iroko
prihvaeno i polazi od dedukcija u promatranju
Francis Bacon (1561. 1626.) njegovo uenje ogranieno na Englesku
zagovaralo je induktvnu metodu, kritizira stanje u znanosti (... isprazno
brbljanje), idoli smetaju znanosti da se razvija; postavlja novu klasifikaciju
znanosti prema funkcijama u mozgu (memorija, fantazija, razum)
tijekom godina javljaju se pojedinci koji razmiljaju i konkretnim pojmovima
i iz njih izvlae zakljuke
J. F. Lafitau (1670. 1740.) isusovac, spremao se za misionarenje
meu sjevernoamerikim Indijancima; uio je indijanske jezike, dobro se s
njima upoznao, proveo je pet godina meu Irokezima; djelo Obiaji divljih
Amerikanaca usporeeni s obiajima ranih vremena - smatra da je
ovjeanstvo jedna cjelina koja uz promjene nosi batinu i ima
zajednikog pretka; ustvrdio je da su Indijanci zapravo Grci koji su pobjegli

preko Azije u Ameriku; njegova knjiga je prva etnoloka interpretativna

knjiga
Gotfried Wilhelm Leibnitz studirao pravo, postao diplomat, bavio se
matematikom (jedan od tvoraca diferencijalne matematike), a bavio se i
teologijom i filozofijom; 1700. u Berlinu osnovao Akademiju znanosti
Gianbatista Vico iz Napulja; zanimao se za evoluciju;
sredinom 18. stoljea sve je vie sljedbenika Descartesa (tj.
racionalizma) ideja je da sami oni nee puno toga postii nego treba
prosvijetliti narod francusko prosvjetiteljstvo (takoer postoji i
paralelea u Habsbrukoj monarhiji); njihova sva znanja su skupljena i
objavljena u djelu Enciklopedija, a oni se nazivaju enciklopedistima
Voltaire se posebno bavio Kinom, ali i indijancima itd.; stvorio je pojam
filozofija ispovijesti; tvdi da je ovjek drutveno bie, upuen jedan na
drugog; Studija o obiajima i duhu naroda prvi je pokuaj cjelovite
povijesti ovjeanstva, kulturna povijest;
Jean Jacques Russeau roen je u enevi u protestanskoj obitelji; tvrdi
da je ovjek po naravi dobar, ali ga kultura i civilizacija kvare; prirodne
ljude otkriva kod Karipskih Indijanaca Europljani bi ih trebali slijediti po
duhu
Bouganville otkrio Tahiti (... raj na zemlji)
Turgot oko 1750. napisao raspravu o opoj povijesti, ali nikada nije
objavljena, spominje etnicitet, mijeanje naroda, zanimanje za migracije i
obiaje i jezik
Condorset objavio djelo u kojem je pokuao prikazati razvoj ljudskog
duha i tu dijeli razvoj u tri skupine: a) ljudi se bave lovom, ene skupljaice
b) razvoj stoarstva, ene sabiraice c) zemljoradnja
Diderot glavni urednik franc. enciklopedije, zamilja svemir kao jedno
veliko ivo bie i da se prapravilo koje se skriva u biti tog bia
Holbach njem. barun koji je ivio u Franc.; napisao Drutveni sustav u
kojem objanjava drutveni sustav i kako funkcionira
Maistre kree od toga da je drutvo organizam, a pojedinac njegov dio
tvrdi da je individualna sloboda prava ludost i da su ljudi od poetka
iskvareni;
u kotskoj se javlja pokret kole zdravog razuma (moralni filozofi)
Adam Ferguson dijeli razvoj na stupnjeve u svom djelu: a) divljatvo
lovci, sakupljai b) barbarstvo stoari c) civilizacija zemljoradnici
Henry Home prvi u humanistiku znanost unosi pojam kulture u
dananjem smislu
Stewart prouavao povijest ovjeanstva
Benjamin Franklin prouava etnicitet, otkriva gromobran, a ovjeka
naziva toolmaking animal; javlja se rije etnologija
Msci sustavno vee politiku i ekonomsku povijest, naglaava vanost
seljatva, unaprijedio pov.-hum. znanosti

Merncis napisao Osnova povijesti ovjeanstva s mnogo etnografskih

podataka, ali zbrkani i s rasistikim stajalitima
Gatter utemeljitelj suvremenog zemljopisa
Herder ponovno otkriva kulturu vlastitoga naroda; objavio pjesmaricu
Glasovi naroda u pjesmama gdje su bile objavljene pjesme iz svih
krajeva svijeta (naa Hasanaginica, pjesme A.K. Mioia)
narodni duh (Volkgeist) kultura se najbolje prepoznaje u pjesmama
Hegel napisao Enciklopediju filozofskih znanosti u kojoj je trojstvena
podjela svega ula u interpretaciju pojava
etnologija ima dva izvora: a) zapadnoeuropsko prosvjetiteljstvo b) Adam
Frano Kollar;
zapadnoeuropsko prosvjetiteljstvo promatra kako se razvija drutvo,
koji su odnosti i kako se mijenjaju; Chavannes napravio projekt za novu
znanost antropologija (opa znanost o ovjeku); jedan od posebnih
dijelova bila bi etnologija, tj. znanost koja bi bila onaj dio antropologije koja
prouava kako se ovjeanstvo razvija; zanima ga ovjeanstvo kao
cjelina;
Kollar Slovak; bavio se biljeenjem i opisivanjem naroda, kao i
prouavanjem kulturnih pojava; njega zanimaju specifine povijesti
pojedinih naroda; napisao Ljepote prava i povijesti ugarskog kraljevstva
tim djelom probao pokazati korijen tih naroda i njihove povijesti i kulture;
Slovaci su potomci Panonaca, a Hrvati Ilira taj postupak istraivanja
naroda Kollar je nazvao etnologijom; etnologija je trud uenih ljudi koji
prouavaju predaje, govore i obiaje, otkrivaju sjedita, domovine kako bi
bolje razumjeli dananje narode; bio je kustos dvorske knjinice u Beu;
Kollara zanima specifine povijesti pojedinog naroda, a Chavannesa opa
povijest itavog ovjeanstva; Djelo Ideje o povijesti filozofije
najvanije, spominju se Slaveni;
Herder definirao Volkgeist (dua naroda) i tako s njim zapoinje etnologija
Tylor definirao da se etnologija bavi kulturom (civilizacijom), tj. onom
sloenom cjelinom koja ukljuuje umjetnost, moral, pravo... i svim ostalim
sposobnostim koje je ovjek stekao kao lan drutva; etnologija je za
njega reformacijska znanost (treba oblikovati drutvo) i treba tragati za
uzrocima zbivanja u drutvu; vidio je da se u pojedinim djelovima zemlje
pojave javljaju zajedno; nakon nekoliko godina rada na statistici prestao
se zanimati za statistiku i poinje se zanimati za Meksike teme; dolazi do
zakljuka da postoji neka veza izmeu Europe, Indije i Meksika; napisao
Primitivne kulture - povijest i razvoj religije (govori da je poetak religije
u u snovima); uvodi animizam kao 1. stupanj, 2. stupanj demonizam
(vrhovni demon), 3. stupanj politeizam, 4. stupanj monoteizam;
L. H. Morgan Amerikanac, diplomirani pravnik; poeo praviti biljeke o
Irokezima, bio primljen u pleme, uoio je da postoje tragovi grupnog
braka, tj. da su svi mukarci vjenani sa svim enama u plemenu; napisao
Drevno drutvo istraivanje ljudskih drutava drutvo poinje
promiskuitetom, nema privatnog vlasnitva (prvobitni komunizam); dao
6

periodizaciju razvoja ljudskog drutva: 1. nie ili starije divljatvo, 2.

srednje stanje, 3. mlae divljatvo;
Freud tumaenje totemizma, pojava da ljudi priaju kako su potekli od
neke ivotinje, a uz pojedine sveanosti ubijaju i jedu ba tu ivotinju;
napisao Totem i tabu ;
Malinovski doktorirao matematiku, poeo se zanimati za pojmove izvan
europske kulture, u Leipzigu je prouavao australsku obitelj; pie o
nuklearnoj obitelji, mukarcu i eni i njihovim odnosima; tvrdi da je
bioloka srodnost za etnologa potpuno nezanimljiva, vano je stambeno
udruivanje, klansko zajednitvo i mitska srodnost; takoer i da se veza
roditelj dijete bazira na emotivnoj povezanosti ne na biolokoj; tvrdio da
treba shvatiti kulturu kao cjelinu i to na terenskom radu; zabiljeio je da
uroenici ne znaju kako nastaju djeca i da se radi o namjernoj mistifikaciji
spolnog ina; na Novoj Gvineji je promatrao domoroce; objavio Ureenici
Mairua (zbog nje dobio drugi doktorat), Duhovi mrtvih na Trobrionskom
otoju, Argonauti na Pacifiku; preuzima vodstvo prve katedre za
antropologiju na Londonskom sveuilitu; radio je i na Yale-u kao profesor;
1942. umro;
Anton bio je slavist; doao na ideju da rekonstruira kulturu Slavena,
prije njihova raspada
braa Grimm Jakob je studirao pravo, a kasnije se posvetio knjievnosti
i postao knjiniar i profesor; Wilhelm je bio boleljiv i posvetio se starijoj
njemakoj knjievnosti; zajedno objavili Djeje i kune bajke i Njemake
legelnde, a nakon toga se razili u razmiljanjima; Jakob je kasnije
objavio i njemaku gramatiku;

1883. godine osnovano Londonsko drutvo za zatitu uroenika u to

doba su kolonijalne vlasti ugnjetavale domoroce;
1839. godine osnovano u Parizu etnoloko drutvo trebalo prikupljati
podatke o pojedinim narodima itd.
1843. g. Londonsko drutvo za zatitu uroenika promijenilo ime u
Londonsko etnoloko drutvo
Klemm poeo izdavati Opu kulturnu povijest ovjeanstva
Pritchard istraivao fiziku povijest ovjeanstva
Weis objavio Antropologija prirodnih naroda (izraz potie od Russeaua) ;
suzuje predmet etnologije na egzotine narode, a izdvaja iz prouavanja
one koji imaju pismo
Lathan objavio Opisnu etnologiju opisivao i identificirao poznate
narode
Darwin Razvoj vrsta kroz prirodnu selekciju; razlikuje bioloku i
kulturnu (drutvenu) evoluciju
Riehl Narodoslovlje kao znanost, iste godine Marx objavio Kritiku
politike ekonomije
7

Saint Simone uio kako se ljudi dijele u dvije klase: industrijalci i

besposliari (vojnici, plemii itd.);
August Comte njegov uenik, koristi termin sociologija;
Adolf Bastian smatrao da su do tada bili otkriveni svi narodi i da moe
poeti ozbiljno prouavanje; imao nemogu stil pisanja (posebnost
njemakog jezika :) mnogo rijei, tekst bez toaka);
Bachofen ustvrdio kako je religija imala prvo mjesto meu ljudskim
stvaralakim snagama i veliku utjecaj; tvrdio da je prvo bio promiskuitet,
matrijahat, patrijahat