www.UpravniStudenti.

net

Prekrajni zakon
proieni tekst zakona
PRVI DIO MATERIJALNOPRAVNE ODREDBE
Glava prva (I.) TEMELJNE ODREDBE
Odreenje prekraja
lanak 1. (NN 39/13)
Prekraji i prekrajnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako
povreuje ili ugroava javni poredak, drutvena disciplina i drutvene vrijednosti zajamene i
zatiene Ustavom Republike Hrvatske, meunarodnim pravom i zakonima ija zatita nije
mogua bez prekrajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zatita ne ostvaruje
kaznenopravnom prisilom.
lanak 1.a (NN 39/13, 157/13)
Ovaj Zakon sadri odredbe usklaene sa sljedeim aktima Europske unije:
Direktivom 2010/64 od 20. listopada 2010. o pravu na tumaenje i prijevod u kaznenom
postupku,
Direktivom 2012/13/EU od 22. svibnja 2012. o pravu na informaciju u kaznenom postupku,
Okvirnom odlukom Vijea 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. o jaanju kaznenog
okvira s ciljem sprjeavanja olakavanja neovlatenog ulaska, tranzita i boravka.
Naelo zakonitosti
lanak 2.
(1) Prekraji i prekrajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i
prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje
nadlenosti utvrene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga.
(3) Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna

www.UpravniStudenti.net

sankcija za djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim
pravom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreeno kao
prekraj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekrajnopravne sankcije poinitelju moe izrei,
odnosno primijeniti.
Naelo primjene blaeg propisa i vremensko vaenje prekrajnog zakonodavstva
lanak 3. (NN 39/13)
(1) Prema poinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekraj
poinjen.
(2) Ako se propis nakon poinjenja prekraja, a prije donoenja pravomone odluke o
prekraju, izmijeni jedanput ili vie puta, primijenit e se propis koji je najblai za poinitelja.
(3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovog lanka izmijeni naziv ili opis prekraja ili izmijeni
naziv propisa, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede
pod bie odgovarajueg prekraja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit e
propis koji je blai za poinitelja. Nema prekraja ako pravni kontinuitet ne postoji.
(4) Izmijeni li se propis za vrijeme trajanja poinjenja prekraja, primijenit e se propis koji je
bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.
(5) Propis koji je na snazi samo za unaprijed odreeno vrijeme ili unaprijed odredivo vrijeme,
primijenit e se na prekraj poinjen u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako
tim propisom nije drukije propisano.
Naelo krivnje
lanak 4.
Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna
sankcija ako nije kriv za poinjeni prekraj.
Vrste prekrajnopravnih sankcija
lanak 5.

www.UpravniStudenti.net

(1) Prekrajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekraj i
koje se mogu izrei odnosno primijeniti prema poinitelju prekraja su:
1. kazna (novana i zatvor),
2. zatitne mjere, sukladno lanku 50. stavku 2. ovoga Zakona.
(2) Prekrajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su:
1. mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda),
2. zatitne mjere (lanak 50. stavak 1.),
3. odgojne mjere.
(3) Prekrajnopravna sankcija koja se moe propisati odlukom jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kojom se propisuje prekraj i izrei poinitelju prekraja jest
novana kazna.
(4) Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija propisom se odreuje njihova visina, odnosno
trajanje i nijedna se prekrajnopravna sankcija ne moe propisati ni izrei, odnosno primijeniti
u neodreenoj visini ili na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije odreeno
drukije.
Opa svrha prekrajnopravnih sankcija
lanak 6.
Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekrajnopravnih sankcija jest da svi
graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini prekraj, te da se poinitelji prekraja
ubudue tako ponaaju.
Ogranienja u propisivanju i primjeni prekrajnopravnih sankcija
lanak 7.
Odreujui sadraj prekrajnopravnih sankcija i nain njihove primjene, poinitelju prekraja
mogu biti ograniene njegove slobode i prava samo u mjeri koja odgovara vrsti
prekrajnopravne sankcije i njezinoj svrsi odreenoj zakonom, bez prouzroenja tjelesnih ili
duevnih patnji, neovjenog postupanja ili poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog
dostojanstva i osobnosti.
Pravo na rehabilitaciju
lanak 8.

www.UpravniStudenti.net

Poinitelj prekraja koji je pravomono proglaen krivim i prema kojem je primjenjena

prekrajnopravna sankcija ili je osloboen kazne ima pravo, nakon proteka odreenog
vremena i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom, smatrati da nije poinio prekraj a
njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu poinili
prekraj.

Glava druga (II.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Prekrajna neodgovornost djeteta

lanak 9.
(1) Osoba koja u vrijeme poinjenja prekraja nije navrila etrnaest godina ivota ne
odgovara za prekraj.
(2) Kada se osoba iz stavka 1. ovoga Zakona uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje
obiljeja teih prekraja, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja
obavijestit e o ponaanju te osobe roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema
njezinu prebivalitu ili boravitu njezinih roditelja ili skrbnika.
(3) Za poinjeni prekraj osobe iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj ili drugi tko je
nadzire ako je taj prekraj u izravnoj vezi s proputenim nadzorom roditelja ili drugog tko je
nadzirao tu osobu.
Iskljuenje primjene prekrajnog zakonodavstva u posebnim sluajevima
lanak 10. (NN 39/13)
Ako je protiv poinitelja prekraja zapoeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je
obuhvaen i prekraj, ne moe se za taj prekraj pokrenuti prekrajni postupak, a ako je
postupak pokrenut ne moe se dalje voditi.
Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona
lanak 11.
(1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona odnose se na sve prekraje propisane zakonima
i drugim propisima kojima se propisuju prekraji.
(2) Ako zakonom nije odreeno drukije, propisi o prekrajima koji se odnose na fizike

www.UpravniStudenti.net

osobe primijenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi, obrtnike i osobe koje obavljaju
samostalnu djelatnost.
Primjena prekrajnog prava Republike Hrvatske za prekraje poinjene na podruju
Republike Hrvatske, njezinu brodu ili zrakoplovu
lanak 12. (NN 39/13)
(1) Prekrajno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini
prekraj na njezinu podruju.
(2) Posebnim zakonom moe se propisati primjena prekrajnog zakonodavstva Republike
Hrvatske i u prostoru mora u kojem Republika Hrvatska ima odreena suverena prava i pravo
jurisdikcije.
(3) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
prekrajni e se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju te jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.
Zastara prekrajnog progona
lanak 13. (NN 39/13)
(1) Prekrajni progon zastarijeva nakon etiri godine.
(2) Prekrajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekraje za koje je ovlateni tuitelj
obvezan izdati prekrajni nalog.
(3) Propisi o zastari odnose se i na stegovno kanjavanje tijekom prekrajnog postupka.
Tijek zastare prekrajnog progona
lanak 13.a (NN 39/13)
Zastara prekrajnog progona poinje tei danom kad je prekraj poinjen.
Zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija
lanak 14. (NN 39/13)

www.UpravniStudenti.net

(1) Izreena prekrajnopravna sankcija ne moe se izvriti kad od pravomonosti odluke

kojom je izreena, protekne tri godine.
(2) Zatitna mjera obvezno lijeenje od ovisnosti iz lanka 53. ovoga Zakona ne moe se
izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju je izreena, odnosno kad protekne vrijeme
provjeravanja iz uvjetne osude.
(3) Odredbe o zastari izvrenja prekrajnopravnih sankcija primjenjuju se i na zastaru
izvrenja stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka.
Tijek zastare izvrenja prekrajnopravnih sankcija
lanak 14.a (NN 39/13)
(1) Zastara izvrenja prekrajnopravne sankcije poinje tei danom kada je odluka kojom je
prekrajnopravna sankcija izreena postala pravomona. Ako se radi o kazni zatvora iz
opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu.
(2) Zastara izvrenja kazne zatvora, rada za ope dobro na slobodi odnosno zatvora kojima je
zamijenjena neplaena novana kazna i zastara izvrenja zatitnih mjera ne tee za vrijeme
njihova izvravanja.
Zastara izvrenja oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta i trokova prekrajnog
postupka
lanak 14.b (NN 39/13)
Izvrenje odluke o oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta i trokovima
prekrajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti odluke kojom je
isto izreeno.
Primjena rokova zastare
lanak 14.c (NN 39/13)
Na zastaru prekrajnog progona i zastaru izvrenja prekrajnopravne sankcije primjenjuje se
rok zastare propisan u vrijeme poinjenja prekraja.

www.UpravniStudenti.net

Glava trea (III.) PREKRAJ

Nain poinjenja prekraja

lanak 15.
(1) Prekraj se moe poiniti injenjem ili neinjenjem.
(2) Prekraj je poinjen neinjenjem ako je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti
nastupanje propisom opisane posljedice prekraja to propustio uiniti, a takvo je proputanje
po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem.
(3) Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o
prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem.
Vrijeme poinjenja prekraja
lanak 16.
Prekraj je poinjen u vrijeme kada je poinitelj radio ili je bio duan raditi, bez obzira na to
kada je nastupila posljedica prekraja.
Mjesto poinjenja prekraja
lanak 17.
Prekraj je poinjen u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u
cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja, a u sluaju kanjivog pokuaja i gdje je
posljedica trebala nastupiti.
Nuna obrana
lanak 18.
(1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao u nunoj obrani.
(2) Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga
odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad.
(3) Poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti.

www.UpravniStudenti.net

Krajnja nuda
lanak 19.
(1) Nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova propisana obiljeja radi toga da od sebe
ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi
nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.
(2) Poinitelj e se osloboditi od kazne za poinjeni prekraj kad je postupao radi toga da od
sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na
drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo.
Sila ili prijetnja
lanak 20.
(1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile.
(2) Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod
djelovanjem prijetnje, primijenit e se odredba lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona, uzimajui
tu silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost.
Pokuaj
lanak 21.
Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako je to propisom o prekraju propisano.
Pojedinani poinitelj prekraja i sudionici
lanak 22.
(1) Poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom
druge osobe poini prekraj.
(2) Sudionici u poinjenju prekraja su poticatelj i pomagatelj.
(3) Supoinitelji prekraja su dvije ili vie osoba (poinitelji) koje na temelju zajednike
odluke poine prekraj tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno
pridonosi poinjenju prekraja.
(4) Poticatelj i pomagatelj su sudionici koji ne vladajui poinjenjem prekraja, poticanjem ili
pomaganjem pridonose njegovom poinjenju.
Odgovornost i kanjavanje sudionika
lanak 23.

www.UpravniStudenti.net

(1) Svaki supoinitelj odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj
odgovaraju u granicama svoje namjere.
(2) Stvarne ili osobne okolnosti poinitelja koje predstavljaju obiljeje prekraja ili utjeu na
visinu propisane sankcije, primjenu sankcije i njezino odmjeravanje uzimaju se u obzir i
sudionicima, a strogo osobne okolnosti zbog kojih propis iskljuuje krivnju ili predvia
ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom poinitelju ili sudioniku prekraja kod
kojega postoje.
Poticanje i pomaganje
lanak 24.
(1) Tko drugog s namjerom potakne na poinjenje prekraja ili mu pomogne u njegovu
poinjenju bit e kanjen kao da ga je sam poinio, a za pomaganje se moe i blae kazniti.
(2) Nema prekrajne odgovornosti poticatelja i pomagatelja ako je prekraj ostao u pokuaju
za koji nije propisana prekrajna odgovornost.
(3) Pomaganjem u poinjenju prekraja smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se
poini prekraj, stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te
unaprijed obeano prikrivanje prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj poinjen,
tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem.
Beznaajan prekraj
lanak 24.a (NN 39/13)
Nema prekraja, iako su ostvarena njegova bitna obiljeja, ako je stupanj ugroavanja ili
povrede javnog poretka, drutvene discipline i drutvenih vrijednosti neznatan i ne postoji
potreba da poinitelj bude kanjen.

Glava etvrta (IV.) KRIVNJA

Sadraj krivnje
lanak 25.
(1) Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv, koji je
postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je djelo

www.UpravniStudenti.net

zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekraju propisana prekrajna odgovornost za

taj oblik krivnje.
(2) Iznimno, propisom o prekraju moe se propisati odgovornost samo za namjeru.
Neubrojivost i u znatnoj mjeri smanjena ubrojivost
lanak 26.
(1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne moe izrei ili primijeniti prekrajnopravna
sankcija.
(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja nije bila u
mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog
duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnoga duevnog razvitka ili neke
druge tee duevne smetnje.
(3) Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja zbog nekog stanja iz stavka 2. ovoga
lanka bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do znatne mjere
smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno.
Samoskrivljena neubrojivost
lanak 27.
Ne smatra se neubrojivim poinitelj prekraja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem
nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom
uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje
kod njega postojao nehaj glede prekraja to ga je poinio, odnosno namjera kada je propisom
o prekraju propisano kanjavanje za taj oblik krivnje.
Nehaj i namjera
lanak 28.
(1) Prekraj se moe poiniti svjesnim ili nesvjesnim nehajem.
(2) Poinitelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali
lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti.
(3) Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da moe poiniti prekraj iako je
prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te
mogunosti.
(4) Prekraj se moe poiniti izravnom ili neizravnom namjerom.

www.UpravniStudenti.net

(5) Poinitelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo
poinjenje.
(6) Poinitelj postupa neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poiniti prekraj pa na
to pristaje.
Zabluda o protupravnosti prekraja
lanak 29.
(1) Nije kriv poinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo
zabranjeno.
(2) Ako je zabluda bila otklonjiva, poinitelj se za poinjeni prekraj moe blae kazniti.
(3) Zabluda e biti smatrana otklonjivom ako bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati
protupravnost djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili
slubu bio duan upoznati se s odgovarajuim propisom.
Zabluda o biu prekraja i zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost
lanak 30.
(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekoga njegovog
zakonom ili drugim propisom odreenog obiljeja.
(2) Ako je poinitelj bio u zabludi o propisanim obiljejima prekraja iz nehaja, kriv je za taj
prekraj.
(3) Nema prekraja iako je njegova propisana obiljeja poinitelj ostvario s namjerom, ako je
u vrijeme poinjenja djela pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo
dozvoljeno da su one stvarno postojale.
(4) Ako je poinitelj bio u zabludi o okolnostima koje iskljuuju protupravnost iz nehaja,
kaznit e se za poinjenje prekraja.

Glava peta (V.) KAZNE I KANJAVANJE

Vrste kazni
lanak 31.

www.UpravniStudenti.net

(1) Za prekraj propisan zakonom moe se poinitelj kazniti: novanom kaznom ili kaznom
zatvora.
(2) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe
se poinitelj kazniti novanom kaznom.
(3) Kazna zatvora zakonom se moe propisati samo kao stroa kazna uz propisanu novanu
kaznu.
Svrha kanjavanja
lanak 32.
Svrha je kanjavanja da se, uvaavajui opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, izrazi
drutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, utjee na poinitelja i sve ostale da ubudue ne
ine prekraje, a primjenom propisanih kazni utjee na svijest graana o povredi javnog
poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te pravednosti kanjavanja
njihovih poinitelja.
Novana kazna
lanak 33.
(1) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti
propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 2000,00 kuna ni veem od
1.000.000,00 kuna.
(2) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili
samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od
1000,00 kuna ni veem od 500.000,00 kuna.
(3) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti
propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 50.000,00
kuna.
(4) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za
poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu
manjem od 500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna.
(5) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za
poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost
koji je poinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne moe biti

www.UpravniStudenti.net

propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni veem od 5.000,00
kuna.
(6) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za
poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu
manjem od 100,00 kuna ni veem od 2.000,00 kuna.
(7) Za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava,
okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, socijalne
sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija),
ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u
okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u
podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu moe se propisati i izrei
novana kazna u visini najvie do dvostrukih opih maksimuma propisanih stavcima 1. do 3.
ovoga lanka, a za prekraj u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja
prirode iznimno je mogue propisati i izrei novanu kaznu do 1.000.000,00 kuna
okrivljeniku fizikoj osobi.
(8) Za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe
kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj.
(9) Propisom o prekraju moe se, za najtee prekraje iz stavka 7. ovoga lanka, propisati i
izrei novana kazna u postotku od 1% do 10% prema povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s
naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka novane kazne. U tom sluaju ne
vrijede ogranienja o maksimumu novane kazne iz stavka 1. do 8. ovoga lanka, ni prigodom
utvrivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne novane kazne.
(10) Rok za plaanje novane kazne odreuje sud u samoj presudi vodei rauna o visini
novane kazne. Rok ne moe biti krai od osam dana ni dulji od tri mjeseca, a u opravdanim
sluajevima (ovisno o visini novane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud moe
odrediti obronu otplatu novane kazne u vremenu do est mjeseci, osim ako propisom o
prekraju za to nije odreen dulji rok. Ako se radi o okrivljeniku iz lanka 136. stavka 1.
ovoga Zakona, rok plaanja izreene novane kazne se moe odrediti odmah.
(11) Opi minimumi novane kazne propisani ovim lankom primjenjuju se i prilikom
utvrivanja novane kazne za prekraje u stjecaju.
Prisilna naplata i zamjena novane kazne
lanak 34. (NN 39/13)

www.UpravniStudenti.net

(1) Ako novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist nisu u
cijelosti ili djelomino plaeni u roku koji je odreen u odluci o prekraju, naplatit e se
prisilno, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Novana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomino naplaena ni
prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit e se
radom za ope dobro osuenoj fizikoj osobi.
(3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri svojom krivnjom u roku
koji je za to odreen, novana kazna zamijenit e se kaznom zatvora.
(4) Iznimno, ako teina prekraja i osobine linosti osuenika ukazuju da zamjena radom za
ope dobro na slobodi nee ostvariti svrhu kanjavanja, u sluaju iz stavka 1. ovog lanka,
osueniku fizikoj osobi neplaena novana kazna iznad 2.000,00 kuna odmah e se
zamijeniti kaznom zatvora.
(5) Kada okrivljenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije
uplatio novanu kaznu u roku odreenom odlukom o prekraju, novana kazna odmah e se
zamijeniti kaznom zatvora.
(6) Neplaena novana kazna zamijenit e se na nain da se svakih zapoetih tristo kuna
novane kazne zamijeni s dva sata rada za ope dobro odnosno jednim danom zatvora, pri
emu rad za ope dobro ne smije biti krai od est sati niti dulji od 240 sati, a zatvor ne smije
biti krai od tri dana ni dulji od 60 dana.
(7) Plati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje rada za
ope dobro ili kazna zatvora e se obustaviti. U sluaju djelominog plaanja, izvrit e se
samo preostali dio rada za ope dobro odnosno kazne zatvora.
(8) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.
(9) Ako odluku o prekraju nije donio sud, odluku o zamjeni novane kazne donijet e
nadleni sud, na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o prekraju.
Kazna zatvora
lanak 35.

www.UpravniStudenti.net

(1) Kazna zatvora se moe propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje
trideset dana a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana.
(2) Za prekraje nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv
okolia i teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna
zatvora do devedeset dana.
(3) Kaznu zatvora poinitelju prekraja moe izrei samo sud.
(4) Kazna zatvora izrie se na pune dane.
Ope pravilo o izboru vrste i mjere kazne
lanak 36.
(1) Izbor vrste i mjere kazne poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene
propisom za poinjeni prekraj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe
kanjavanja.
(2) Odreujui vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje
utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea za poinitelja prekraja (olakotne i otegotne
okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije
ponaanje poinitelja, njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih
i osobnih uzroka koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Izriui poinitelju prekraja
novanu kaznu, sud e uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.
Ublaavanje kazne
lanak 37. (NN 39/13)
(1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeni prekraj kad to ovaj Zakon izriito
propisuje.
(2) Blau kaznu od propisane za odreeni prekraj sud moe izrei i kad postoje naroite
olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio s oteenikom, ako mu je u potpunosti ili
veim dijelom naknadio tetu prouzroenu prekrajem, a svrha kanjavanja moe se postii i
takvom blaom kaznom.
(3) Sud moe ublaiti kaznu sukladno stavcima 1. i 2. ovoga lanka u sljedeim granicama:
1. ako je za prekraj propisana novana kazna do 40.000,00 kuna ili u tono odreenom
iznosu do 40.000,00 kuna ili u minimumu do 10.000,00 kuna, kazna se moe ublaiti do

www.UpravniStudenti.net

opeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuu vrstu

okrivljenika (lanak 33. ovoga Zakona),
2. ako je za prekraj propisan minimum iznad 10.000,00 kuna ili u tono odreenom iznosu
novane kazne iznad 40.000,00 kuna, kazna se moe ublaiti do etverostrukog iznosa opeg
zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuu vrstu okrivljenika
(lanak 33. ovoga Zakona),
3. ako je za prekraj propisana kazna zatvora, kazna se moe ublaiti do opeg zakonskog
minimuma kazne zatvora propisanog ovim Zakonom.
Osloboenje od kazne
lanak 38. (NN 39/13)
(1) Sud e osloboditi od kazne poinitelja kad to zakon izriito propisuje.
(2) Sud moe osloboditi od kazne poinitelja:
1. kad ga posljedice prekraja tako pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi
ostvarenja svrhe kanjavanja,
2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekraja ili naknadio tetu koju je njime prouzroio,
ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog ijeg neplaanja odnosno neispunjenja je
pokrenut prekrajni postupak,
3. kad se pomirio s oteenikom i naknadio tetu.
Stjecaj prekraja i produljeni prekraj
lanak 39.
(1) Ako poinitelj prekraja s jednom ili vie radnji poini vie prekraja za koje mu se
istodobno sudi i sud se odluio kazniti ga, sud e za svaki poinjeni prekraj utvrditi kaznu
prema zakonu a zatim e za sve te prekraje izrei ukupnu kaznu, pri tome sud je duan drati
se ovih pravila:
1. ako je za svaki prekraj utvrdio kaznu zatvora, izrei e ukupnu kaznu zatvora koja je
jednaka zbroju pojedinano utvrenih kazni zatvora, time da ona ne moe premaiti sto
dvadeset dana,

www.UpravniStudenti.net

2. ako je za svaki prekraj utvrdio novanu kaznu, izrei e ukupnu novanu kaznu koja je
jednaka zbroju pojedinano utvrenih novanih kazni, time da ona ne moe premaiti
dvostruke ope maksimume novane kazne propisane odredbom lanka 33. stavcima 1. do 8.
ovoga Zakona (osim u sluaju iz lanka 33. stavka 9.),
3. ako je za neke prekraje utvrdio pojedinane kazne zatvora a za neke novane kazne, izrei
e ukupnu kaznu zatvora i ukupnu novanu kaznu, sukladno pravilima iz toke 1. i 2. ovoga
stavka,
4. u sluaju iz toke 3. ovoga stavka, ako se ukupna novana kazna zamjenjuje kaznom
zatvora, ta kazna zatvora i izreena ukupna kazna zatvora skupa ne mogu premaiti
stodvadeset dana.
(2) Odredbe o stjecaju prekraja nee se primijeniti kod produljenog prekraja.
(3) Produljeni prekraj je poinjen kad je poinitelj poinio vie istih ili istovrsnih prekraja
koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti
to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.
Uraunavanje oduzimanja slobode u kaznu
lanak 40. (NN 39/13)
(1) Vrijeme provedeno u uhienju, zadravanju i svako oduzimanje slobode u vezi s
prekrajem uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora i novanu
kaznu.
(2) Prilikom uraunavanja izjednauje se svaki zapoeti dan uhienja, zadravanja i svakog
drugog oduzimanja slobode te zapoetih tristo kuna novane kazne s jednim danom zatvora.

Glava esta (VI.) MJERE UPOZORENJA

Vrste mjera upozorenja
lanak 41.
Mjere upozorenja koje se propisuju ovim Zakonom jesu: opomena i uvjetna osuda.
Svrha mjera upozorenja
lanak 42.

www.UpravniStudenti.net

(1) Svrha je opomene da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom
na sve okolnosti koje se tiu prekraja i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnopravnih
sankcija ne mora primijeniti kanjavanje.
(2) Svrha je uvjetne osude da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se
omoguava ostvarenje svrhe prekrajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina
izvrenja.
Opomena
lanak 43.
(1) Opomena je prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti
prema poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00
kuna ako se prema postupanju poinitelja, njegovoj krivnji i prouzroenoj posljedici radi o
oito lakom obliku tog prekraja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja ili
posebno njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem steknu
uvjeti za postignue svrhe mjere upozorenja bez kanjavanja.
(2) Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih
prekraj stekli uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka.
Uvjetna osuda
lanak 44.
(1) Uvjetna je osuda prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od
izreene kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod
uvjetima odreenim ovim Zakonom.
(2) Sud moe primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe oekivati
ostvarenje svrhe kanjavanja, posebno imajui u vidu odnos poinitelja prekraja prema tom
prekraju ili prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem.
(3) Uvjetnom osudom odgaa se izvrenje izreene kazne za vrijeme koje ne moe biti krae
od tri mjeseca niti dulje od jedne godine.
Posebne obveze uz uvjetnu osudu
lanak 45. (NN 39/13)
(1) Sud moe uz uvjetnu osudu poinitelju narediti da u odreenom roku:

www.UpravniStudenti.net

1. popravi tetu poinjenu prekrajem,

2. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje
mogu poticajno djelovati za poinjenje novog prekraja,
3. lijeenje ili nastavak lijeenja ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u
zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici,
4. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim
ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih osoba ovlatenih za provedbu psihosocijalnog
tretmana,
5. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti prilika ili
poticaj za poinjenje novog prekraja,
6. zabranu pribliavanja oteeniku ili nekim drugim osobama,
7. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja,
8. redovito javljanje policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu,
9. druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeni prekraj.
(2) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju
njegovo dostojanstvo.
Izricanje posebnih obveza
lanak 45.a (NN 39/13)
(1) Sud moe izrei posebne obveze iz lanka 45. ovoga Zakona kad ocijeni da je njihova
primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnosti osobe na iju tetu je prekraj poinjen ili kad
je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog
prekraja.
(2) Obveze iz lanka 45. stavak 1. toke 2. i 3. ovoga Zakona mogu se izrei samo uz
pristanak poinitelja.

www.UpravniStudenti.net

(3) Rok iz lanka 45. stavak 1. ovoga Zakona odnosno trajanje posebnih obveza ne smije biti
dulje od vremena provjeravanja, a obveze iz lanka 45. stavka 1. toke 3. i 4. ovoga Zakona
mogu se izrei u trajanju do jedne godine.
Opoziv uvjetne osude
lanak 46.
(1) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako kanjenik u
vrijeme provjeravanja poini jedan ili vie prekraja za koje mu je izreena ista ili tea kazna
od izreene uvjetnom osudom.
(2) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvrenje izreene kazne u sluajevima iz stavka 1.
ovoga lanka, glede izreenih kazni postupit e sud prema odredbama ovoga Zakona o
odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju.
(3) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu za novi prekraj moe izrei kaznu ili primijeniti
uvjetnu osudu. Ako primijeni uvjetnu osudu, sa prije izreenom i novom izreenom kaznom
postupit e se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju,
ali e se odrediti novi rok u kojem se ukupna izreena kazna nee izvriti.
(4) Sud e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuenik tijekom
provjeravanja ne izvri obveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvriti. U sluaju da se
utvrdi nemogunost izvrenja obveza, sud te obveze moe zamijeniti drugima, ili osuenika
osloboditi obveza.
(5) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je protekla
godina dana od isteka vremena provjeravanja.
lanak 47. (NN 39/13)
Brisan.
lanak 48. (NN 39/13)
Brisan.
lanak 49. (NN 39/13)
Brisan.

www.UpravniStudenti.net

Glava sedma (VII.)

ZATITNE MJERE

Vrste zatitnih mjera

lanak 50. (NN 39/13, 157/13)
(1) Zatitne mjere su:
1. obvezno lijeenje od ovisnosti,
2. zabrana obavljanja odreenih dunosti ili djelatnosti,
3. zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi,
4. zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija,
5. zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna,
6. zabrana upravljanja motornim vozilom.
(2) Osim zatitnih mjera iz stavka 1. ovoga lanka, zakonom kojim se propisuje prekraj
mogu se propisati i druge vrste zatitnih mjera.
(3) Zatitne mjere iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka mogu se propisati u trajanju od jednog
mjeseca do dvije godine.
(4) Zatitne mjere za okrivljenika fiziku osobu primjenjive su i na odgovornu osobu u
pravnoj osobi, obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
Svrha zatitnih mjera
lanak 51.
Svrha je zatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili
poticajno djeluju na poinjenje novog prekraja.
Naelo razmjernosti
lanak 51.a (NN 39/13)

www.UpravniStudenti.net

Zatitna mjera ne smije se izrei ako nije u razmjeru s teinom poinjenog prekraja i
prekraja koji se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.
lanak 52. (NN 39/13)
Brisan.
Obvezno lijeenje od ovisnosti
lanak 53. (NN 39/13)
(1) Zatitnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne
godine sud moe izrei okrivljeniku koji je prekraj poinio pod odluujuim djelovanjem
ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te
ovisnosti u budunosti poiniti prekraj.
(2) Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora,
maloljetnikog zatvora i uvjetnu osudu.
(3) Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora ili maloljetnikog
zatvora, ili kada je novana kazna zamijenjena zatvorom, izvrava se u okviru zatvorskog
sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan
zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu
kaznu i uvjetnu osudu, ili kada je novana kazna zamijenjena radom za ope dobro izvrava
se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog
sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, izvravati i u terapijskoj
zajednici ako je takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti.
(4) Ako je zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena u vremenu koje je dulje od
izreene kazne zatvora, maloljetnikog zatvora, odnosno rada za ope dobro ili zatvora
kojima je zamijenjena novana kazna, njezino izvravanje e se dovriti u zdravstvenoj ili
drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima
odreenim posebnim propisom.
(5) Sud moe i prije isteka vremena na koje je izreena zatitna mjera iz stavka 1. ovoga
lanka, obustaviti njezino daljnje izvravanje ako utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je
izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno. Ovo sud moe utvrditi
na zahtjev ustanove kod koje se zatitna mjera izvrava ili na zahtjev okrivljenika.

www.UpravniStudenti.net

Zabrana obavljanja odreenih dunosti ili djelatnosti

lanak 54. (NN 39/13)
(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene dunosti ili
djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljeniku koji je
prekraj poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom
te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti prekraj.
(2) Vrijeme provedeno u izvravanju kazne zatvora, rada za ope dobro ili zatvora odreenog
u zamjenu za neplaenu novanu kaznu ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.
(3) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije baviti odreenom
dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti
smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po
njegovim uputama.
(4) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je
izreena uz uvjetnu osudu moe se postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona.
(5) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno za voenje upisnika
osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti.
(6) Zatitna mjera iz stavka 1. ovog lanka ne moe se izrei maloljetniku.
Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi
lanak 55. (NN 39/13)
(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene djelatnosti ili
poslova u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi
koja je prekraj poinila u obavljanju djelatnosti ili poslova ako postoji opasnost da e
obavljanjem tih djelatnosti ili poslova ponovno poiniti prekraj.
(2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadleni sud kod kojeg je pravna osoba
upisana u sudski registar.
(3) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne moe se izrei jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama.

www.UpravniStudenti.net

(4) Na mjeru zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova na odgovarajui se nain
primjenjuje lanak 54. stavak 3. ovoga Zakona.
Zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija
lanak 55.a (NN 39/13)
(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili
subvencija u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi
koja je prekraj poinila u postupku stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija ili
njihovog koritenja, ako postoji opasnost da e stjecanjem dozvola, ovlasti, koncesija ili
subvencija ponovno poiniti prekraj.
(2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadlena tijela za izdavanje dozvola,
ovlasti, koncesija i subvencija.
Zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna
lanak 55.b (NN 39/13)
(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog poslovanja s korisnicima dravnog ili
lokalnog prorauna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj
pravnoj osobi koja je prekraj poinila u poslovanju s korisnicima dravnog ili lokalnog
prorauna ako postoji opasnost da e poslovanjem s korisnicima dravnog ili lokalnog
prorauna ponovno poiniti prekraj.
(2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadleni sud kod kojeg je pravna osoba
upisana u sudski registar.
lanak 56. (NN 39/13)
Brisan.
lanak 57. (NN 39/13)
Brisan.

www.UpravniStudenti.net

Zabrana upravljanja motornim vozilom

lanak 58. (NN 39/13)
(1) Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do
dvije godine sud moe izrei poinitelju prekraja protiv sigurnosti prometa kad postoji
opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se izrie u
odnosu na sve vrste ili kategorije ili u odnosu na samo odreene vrste ili kategorije motornih
vozila.
(2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei sljedeim danom kada je okrivljeniku
nadleno tijelo uredno dostavilo obavijest o upisu izreene mjere u evidenciju izdanih
vozakih dozvola, a vrijeme provedeno na izdravanju zatvora ne uraunava se u vrijeme
trajanja mjere.
(3) Ako okrivljenik ne postupi prema zabrani iz stavka 1. ovoga lanka kad je izreena uz
uvjetnu osudu, sud moe postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona.
(4) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane
upravljanja motornim vozilom.
(5) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena osueniku koji ima stranu dozvolu za
upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike
Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ako protiv
presude kojom je izreena mjera nije podnesena alba, mjera poinje tei od dana
pravomonosti presude. Ako je protiv presude podnesena alba o kojoj je odluivao albeni
sud, mjera poinje tei od uredne dostave drugostupanjske odluke osueniku.

Glava osma (VIII.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

PREMA PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNAENIM SUBJEKTIMA
Prekrajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama
lanak 59.
(1) Ovim se Zakonom odreuju pretpostavke za prekrajnu odgovornost pravnih osoba te
odgovornih osoba u pravnim osobama.

www.UpravniStudenti.net

(2) Prekrajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezina postojanja, a u sluaju
postojanja njezina pravnog sljednika, za prekraj odgovara njezin sveopi pravni sljednik.
Ako je sljednika vie, sud e utvrditi koji od njih, s obzirom na narav sljednitva, odgovara za
prekraj.
(3) Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomonosti odluke o prekraju, prekrajne
sankcije izvrit e se u odnosu na pravnog sljednika. Pojedine sankcije nee se u tom sluaju
izvrit ako to oito ne bi bilo pravino. O izvrenju prekrajne sankcije protiv pravnog
sljednika sud e donijeti posebno rjeenje.
(4) Odredbe ovoga Zakona kao i drugih propisa koji se odnose na prekrajnu odgovornost
pravne osobe i u njoj odgovorne osobe primjenjuju se i na s njima izjednaene subjekte:
podrunice i predstavnitva domaih i stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju
pravnu osobnost ali samostalno nastupaju u pravnom prometu te na odgovorne osobe u tim
subjektima.
Temelj odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi
lanak 60.
(1) Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede
propisa o prekraju.
(2) Propisom o prekraju moe se za prekraj propisati prekrajna odgovornost samo pravne
osobe.
(3) Sud e utvrditi prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje
pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe
utvrditi tko je odgovorna osoba.
Odgovorna osoba
lanak 61.
(1) Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe
ili joj je povjereno obavljanje odreenih poslova iz podruja djelovanja pravne osobe.
(2) Propisom o prekraju moe se odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za
odreeni prekraj.
(3) Odgovorna osoba prekrajno odgovara za poinjeni prekraj i u sluaju ako nakon
poinjenja prekraja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon poinjenja prekraja
pravna osoba prestala postojati.

www.UpravniStudenti.net

Iskljuenje i ogranienje odgovornosti pravnih osoba

lanak 62.
(1) Republika Hrvatska ne moe prekrajno odgovarati.
(2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odgovaraju za prekraje koji su
poinjeni radnjama koje ne ulaze u izvravanje njihovih javnih ovlasti.
(3) Prekrajna neodgovornost dravnih tijela i jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave prema stavku 1. i 2. ovoga lanka, ne iskljuuje mogunost prekrajne
odgovornosti odgovorne osobe za taj prekraj u tijelima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Glava deveta (IX.) PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI OVOGA

ZAKONA PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA

Primjena prekrajnoga materijalnog zakonodavstva prema maloljetnicima

lanak 63.
Prema maloljetnim poiniteljima prekraja primjenjuju se materijalnopravne odredbe ovoga
Zakona osim ako odredbama ove glave nije drukije propisano.
Pojam maloljetnika
lanak 64.
(1) Maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila osamnaest godina ivota.
(2) Mlai maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila esnaest godina ivota.
(3) Stariji maloljetnik je osoba koja je navrila esnaest a nije navrila osamnaest godina
ivota.
Vrste sankcija
lanak 65.
(1) Prema osobi koja je prekraj poinila kao maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije
primjenjuju se odgojne mjere, zatitne mjere i kazne (novana kazna i maloljetniki zatvor).
(2) Prema osobi koja je poinila prekraj kao mlai maloljetnik, kao prekrajnopravne
sankcije za poinjeni prekraj mogu se primijeniti samo odgojne mjere.

www.UpravniStudenti.net

(3) Prema osobi koja je poinila prekraj kao stariji maloljetnik, kao prekrajnopravne
sankcije za poinjeni prekraj mogu se primijeniti odgojne mjere, a uz uvjete predviene ovim
Zakonom mogu se izrei novana kazna i maloljetniki zatvor.
(4) Zatitne mjere prema maloljetnim poiniteljima prekraja mogu se primijeniti uz uvjete
odreene ovim Zakonom.
Svrha odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora
lanak 66.
Uz opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, svrha je posebnih maloljetnikih sankcija
pruanjem zatite, brige, pomoi i nadzora te osiguranjem ope izobrazbe maloljetnog
poinitelja prekraja utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne linosti i jaanje
njegove osobne odgovornosti.
Vrste odgojnih mjera
lanak 67.
(1) Odgojne mjere su:
1. sudski ukor,
2. posebne obveze,
3. upuivanje u centar za odgoj.
(2) Odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se kada je potrebno utjecati na
maloljetnikovu linost i ponaanje mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim
primjerenim mjerama.
Sudski ukor
lanak 68.
(1) Sud e primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema poinjenom
prekraju i njegovoj spremnosti da ne ini prekraje moe zakljuiti da e i samim prijekorom
biti postignuta svrha odgojne mjere.
(2) Pri primjeni ukora sud e maloljetniku ukazati na drutvenu neprihvatljivost i tetnost
njegova ponaanja te da mu se za sluaj ponovnog poinjenja prekraja moe primijeniti i tea
sankcija.

www.UpravniStudenti.net

Posebne obveze
lanak 69.
(1) Sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obveza ako ocijeni da e njihovom
primjenom pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponaanje.
(2) Sud moe maloljetniku odrediti obvezu:
1. da se ispria oteeniku,
2. da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi tetu nastalu prekrajem,
3. da se uzdri od posjeivanja odreenih mjesta i kloni drutva odreenih osoba koje na
njega tetno utjeu,
4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i
lijeenju od droge ili drugih ovisnosti,
5. da se radi uenja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za
osposobljavanje vozaa,
6. da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekolokog
znaenja,
7. da se ukljui u rad portskih i drugih sekcija uz pedagoki nadzor u koli,
8. da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u savjetovalitu za mlade.
(3) Odreene posebne obveze mogu trajati najdulje est mjeseci i ne smiju ometati
maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje.
(4) U okviru obveze iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka sud e odrediti oblike i nain
popravljanja naknade tete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati vie od 20 sati
unutar roka od mjesec dana i mora biti tako rasporeen da ne ometa kolovanje ili zaposlenje
maloljetnika.
(5) Pri odreivanju posebnih obveza sud e maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog
skrivljenog neispunjavanja obveza moe uputiti u centar za odgoj.
(6) Izvrenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome
izvjetava sud.
(7) Centar za socijalnu skrb duan je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema
kojem je sud primijenio odgojnu mjeru.
Upuivanje u centar za odgoj
lanak 70.

www.UpravniStudenti.net

(1) Sud e primijeniti mjeru upuivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za
ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno pojaanim mjerama utjecati na njegovu linost i
ponaanje.
(2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud moe
uputiti u centar:
1. na odreen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje etrnaest dana,
2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana.
(3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga lanka pazit e se da radi njezina izvrenja
maloljetnik ne izostane s redovitog kolovanja ili s radnog mjesta.
(4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim
osobinama i usmjeren na razvijanje osjeaja odgovornosti.
Novana kazna
lanak 71.
(1) Novanu kaznu sud moe izrei poinitelju prekraja starijem maloljetniku koji ostvaruje
osobne prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i teinu
poinjenog prekraja treba izrei tu kaznu.
(2) Neplaena novana kazna ne moe se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za ope dobro
na slobodi, ali e se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge
osobe koja za njega skrbi.
Maloljetniki zatvor
lanak 72. (NN 39/13)
(1) Poinitelju prekraja starijem maloljetniku moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora za
prekraj za koji je zakonom propisana kao tea kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom
na narav i teinu prekraja i visok stupanj krivnje potrebno izrei tu kaznu.
(2) Kazna maloljetnikog zatvora izrie se u okviru kazne zatvora propisane za odreeni
prekraj, time da ne moe biti kraa od tri dana ni dulja od petnaest dana.
(3) Prije izricanja kazne maloljetnikog zatvora, sud mora prethodno pribaviti miljenje
nadlenog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne.
Primjena odgojnih mjera za stjecaj prekraja
lanak 73.

www.UpravniStudenti.net

(1) Za prekraje u stjecaju za koje odlui primijeniti odgojne mjere sud e primijeniti samo
jednu odgojnu mjeru.
(2) Prema odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada nakon primijenjene odgojne
mjere utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njezine primjene poinio prekraj.
Izricanje kazne maloljetnikog zatvora za prekraje u stjecaju
lanak 74.
(1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu kaznu maloljetnikog zatvora u granicama iz
lanka 72. stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini
prekraj. Ako smatra da za neki prekraj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetnikog
zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog
zatvora.
(2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili
poslije izricanja te kazne poinio neki prekraj, postupit e po odredbi stavka 1. ovoga lanka.
Izricanje novane kazne za prekraje u stjecaju
lanak 75.
(1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu novanu kaznu prema pravilu iz lanka 39.
stavka 1. toke 1. ovoga Zakona a bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini
prekraj. Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi
primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo novanu kaznu.
(2) Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi kaznu
maloljetnikog zatvora, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora.
(3) Kad sud nakon izricanja novane kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te
kazne poinio neki prekraj postupit e po odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Glava deseta (X.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE

PREDMETA, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKRAJNE EVIDENCIJE I
PRAVNA POSLJEDICA OSUDE

www.UpravniStudenti.net

Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi

lanak 76. (NN 39/13)
(1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je poinjen
prekraj. Imovinska korist oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u
dobroj vjeri.
(2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadraju odgovara
pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni
imovinskopravni zahtjev.
(3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe
ostvariti u parnici.
(4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u
cijelosti ili djelomino, sud e obvezati okrivljenika na isplatu odgovarajue protuvrijednosti
u novanom iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono.
(5) Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu
djelatnost.
(6) Posebnim se zakonom moe propisati nain izrauna ostvarene imovinske koristi
poinjenim prekrajem.
Oduzimanje predmeta
lanak 76.a (NN 39/13, 157/13)
(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje prekraja ili su
nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za
poinjenje prekraja. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje
potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka, zatite zdravlja ljudi ili iz moralnih
razloga.
(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e oduzeti predmete i
sredstva i kada postupak nije zavren osuujuom presudom.

www.UpravniStudenti.net

(3) Predmeti koje prema zakonu okrivljenik ili druga osoba ne moe posjedovati ili predmeti
ije je posjedovanje ili promet zabranjen ili ogranien ili predmeti namijenjeni prometu, ali se
u promet mogu pustiti samo pod posebnim uvjetima (s nadzornim markicama i slino), oduzet
e se i kad postupak nije zavren osuujuom presudom. Sud moe na prijedlog ovlatenog
tuitelja narediti njihovo unitenje i prije zavretka postupka.
(4) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee na pravo
treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik
oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i
sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje
krajnjom nepanjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za
poinjenje prekraja ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili
sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje.
(5) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju
vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drukije
odreeno.
(6) Sud moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti unitenje predmeta ili sredstava i prije
zavretka postupka ako utvrdi da predstavljaju izravnu opasnost za ivot i zdravlje.
(7) Ministar nadlean za pravosue u suradnji s ministrom nadlenim za financije pravilnikom
e urediti nain postupanja s oduzetim predmetima u prekrajnim postupcima koji su postali
vlasnitvo Republike Hrvatske.
Rehabilitacija
lanak 77.
(1) Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetnikog zatvora,
osuenik ima sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i moe stjecati sva
prava osim onih koja su mu ograniena zatitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na
poinitelja prekraja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekraju
osloboen kazne.
(2) Protekom tri godine od pravomonosti odluke o prekraju poinitelj prekraja smatra se
neosuivanim po toj odluci o prekraju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao poinitelju
prekraja zabranjena je i nema nikakav pravni uinak. Rehabilitirani osuenik ima pravo

www.UpravniStudenti.net

nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne moe biti pozvan na odgovornost niti moe imati
bilo kakve pravne posljedice.
(3) Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupa po sili zakona.
Podaci iz prekrajne evidencije
lanak 78.
(1) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dravne uprave koja
vode prekrajni postupak i dravnim tijelima ovlatenim tuiteljima kad se radi o
prekrajnom postupku protiv poinitelja prekraja za kojeg se trae podaci.
(2) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati i drugim dravnim tijelima na njihov
obrazloeni zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj slubi
ili kada je to potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se trae podaci kod tijela
dravne uprave ili tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz
njihove nadlenosti. U postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatraiti podatke iz
prekrajne evidencije samo putem nadlenog tijela dravne uprave.
(3) Prekrajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela
unutarnjih poslova radi otkrivanja poinitelja prekraja. Navedeni podaci smatraju se
slubenom tajnom.
(4) Nitko nije duan podnositi dokaze o svojoj prekrajnoj osuivanosti ili neosuivanosti.
(5) Svatko ima pravo traiti podatke iz prekrajne evidencije za sebe samo ako dokae da su
mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi.
(6) Podaci o prekraju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni koristiti
za bilo koje potrebe.
Pravne posljedice osude
lanak 79.
(1) Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja odreenih prava,
propisuju se zakonom.
(2) Pravna posljedica osude koja se sastoji u stjecanju negativnih prekrajnih bodova
propisuje se zakonom.
Propisivanje negativnih prekrajnih bodova
lanak 80.

www.UpravniStudenti.net

(1) Negativni prekrajni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se propisati za poinitelja
koji je pravomono proglaen krivim za osobito teke prekraje.
(2) Pravna posljedica negativni prekrajni bodovi nastupa danom pravomonosti odluke
kojom je utvreno da je poinjen prekraj za koji su zakonom propisani negativni prekrajni
bodovi.
(3) Za jedan prekraj moe se propisati najvie do tri negativna prekrajna boda.
Primjena pravne posljedice negativnih prekrajnih bodova
lanak 81.
(1) Nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na temelju koje je poinitelj
prikupio negativne prekrajne bodove, ti se bodovi prestaju uraunavati.
(2) Za izvrenje posljedice prema stavku 1. ovoga lanka smisleno se primjenjuju odredbe o
zastari izvrenja prekrajnopravnih sankcija prema ovom Zakonu.