REPUBLIKA SRPSKA

JUSCNikola Tesla

kolska 2015/2016

ZAVRNI RAD

Struka: Ekonomija, pravo i trgovina

Obrazovni profil: Trgovac
Naziv teme: Kalkulacije u trgovini

Kandidat:

Mentor:
juni 2016. godine

Sadraj:
1. Uvod
2. Pojam kalkulacija
2.1. Razlika u cijeni robe
3. Izrada kalkulacija
3.1. Nabavka dobara u trgovini na veliko
3.2. Prodaja dobara u trgovini na veliko
3.3. Odobravanje popusta u trgovini na veliko
3.4. Evidentiranje prometa dobara u maloprodaji
4. Naela kalkulacije
5. Zakljuak

1. Uvod
Svako preduzee zna svoju ulogu na tritu, prema svojoj specijalizaciji i s
obzirom na vrstu proizvoda kojim obezbjeuje trite, bilo da se radi o domaem
tritu ili o onom izvan granica vlastite drave.
Isti taj proizvoa isto tako eli ostvariti odreenu dobit, ne bi li zadovoljio ivotne
potrebe, kako svoje tako i svojih radnika. Budui da se u poslovanju vrte razni
rauni, novac, prihodi, rashodi, dobitci ili gubitci, svako preduzee tei
ostvarivanju to veih prihoda, a samim tim i dobitka kako bi uspjeno poslovala i
mogla opstati na tritu.
Jedna od bitnih stvari u poslovanju preduzea su kalkulacije koje direkno utiu na
prihode i rashode. Njihov smisao je u tome da pravilno odrede nivoe cijena i
trokova kako bi preduzee na to uspjeniji nain obavljalo svoju ulogu na tritu.
U nastavku teksta bie objanjen sam pojam kalkulacije, metode izrade kao i
vaniji pojavni oblici kalkulacija.

2. Pojam kalkulacija
Svako proizvodno i trgovinsko preduzee mora da utvruje cijene. Ona proizlazi i
iz neophodnih zahtjeva za efikasnim privreivanjem. Bez utvrivanja cijene
praktino je nemogue upravljati ekonomijom.
Metod kojim se utvruje nabavna i prodajna cijena zove se metod kalkulacija.
Rije kalkulacija potie od latinske rijei calculatio i znai izracunavanje.To je
metodoloki postupak za utvrivanje nabavne i prodajne cijene u trgovini.
Osnovni zadatak kalkulacije je obuhvatanje svih trokova i izdataka koji
nastaju u okviru preduzea i utvrivanje trokova po jedinici proizvoda-robe.
U praksi se koriste razliite vrste kalkulacija.
Prema vremenu kada se sastavljaju mogu biti:
Prethodne-planske,
Meukalkulacije
Obraunske ili stvarne kalkulacije.
Prema vrsti trgovakog posla kalkulacija moe biti:
Kalkulacija u unutranjem prometu,
Izvozna kalkulacija i
Uvozna kalkulacija.
Prema tome koja metoda se primjenjuje u izradi kalkulacija razlikujemo:
istu divizionu kalkulaciju,
Kalkulacija pomou ekvivalentnih brojeva,
Kalkulacija vezanih proizvoda i
Dodatna kalkulacija.
Poslovanje trgovinskog preduzea poinje nabavljanjem robe ijim se prometom
bavi preduzee. Nabavkom robe poinje proces transformacije sredstava iz
novanog u robni oblik.

Da bi se formirala klalkulacija potrebno je da se vidi koje cijene se javljaju u

trgovini.
To su:
Fakturna cijena koja je naznaena u fakturi dobavljaa od koga je kupljena roba.
Nabavna cijena koja se dobija kada se na fakturnu cijenu dodaju zavisni trokovi
nabavke (trokovi transporta,trokovi utovara i istovara,trokovi
osiguranja,trokovi ambalae i trokovi neizbjenih gubitaka-(kalo,rastur,lom i
kvar)).
Prodajna cijena je cijena po kojoj se roba prodaje. Moe biti odreena od strane
trgovinskog preduzea uz dejstvo odreenih ekonomskih zakonitosti na tritu
(ponuda i traznja) i veliine trokova preduzea. Prodajna cijena moe biti
slobodno formirana na tritu. Ali,ako su prodajne cijene neke robe pod kontrolom
nadlenih organa,ili su propisane tada formiranje prodajnih cijena nije slobodno.

2.1.

Razlika u cijeni robe

Trgovinska preduzea nastoje da prodajna cijena robe bude vea od nabavne tj. da
razlika izmeu ove dvije cijene bude pozitivna jer se iz nje pokrivaju trokovi
poslovanja, (trokovi materijala, amortizacije,plate zaposlenih,) i akumalcija
trgovinskog preduzea u odreenom periodu.To je razlika u cijeni robe (RUC).
Razlika u cijeni robe javlja se u obliku:
Slobodno formiranje razlike u cijeni,
Mare i
Rabata.
Slobodno formiranje razlika u cijeni najei je oblik razlike u cijeni i javlja se kod
one robe za koju vai reim slobodnog formiranja cijena.
Mara, kao oblik razlike u cijeni, javlja se kod robe ije su cijene pod
kontrolom.To je najee roba iroke potronje ije cijene znatno utiu na trokove
ivota i na standard ljudi.
Rabat je oblik razlike u cijeni koji se javlja kod robe sa jedinstvenom
maloprodajnom cijenom koji su propisali nadlezni organi ili proizvodjai.

3. Izrada kalkulacija
Kalkulacija je metod za izraunavanje nabavne i prodajne cijene. Struktura
ema nabavne i prodajne cijene trgovinske robe je sledea:
1
2
I
3
II
4
III

3.1.

Fakturna (kupovna) vrijednost robe

Zavisni trokovi nabavke
Nabavna vrijednost robe (1+2)
Razlika u cijeni robe
Prodajna vrijednost robe bez PDV-a (I+3)
PDV (17%)
Prodajna vrijednost sa PDV-om (II + 4)

Nabavka dobara u trgovini na veliko

Nabavnu vrijednost robe ine svi trokovi nabavke i drugi nastali trokovi
neophodni za zadovodjenje zaliha na njihovo sadanje mjesto i stanje.Trokovi
nabavke obuhvataju kupovnu (fakturnu) cijenu, uvozne dabine i druge poreze
(osim onih koji se mogu naknadno povratiti od poreskih organa, a poto u te poreze
spada PDV, iznos PDV-a koji je iskazao dobavlja u fakturi ne ulazi u zavisne
trokove nabavke, trokove prevoza i druge manipulativne trokove (utovar,
pretovar, istovar i sl.). Popusti, rabati i druge sline stavke koje se primaocu dobara
ili usluga daju u fakturi najkasnije u momentu izvrenja prometa dobara ili usluga,
ne ukljuuju se u osnovicu za PDV.To znai da e u sluaju da dobavlja odobri
rabat u fakturi za isporuena dobra iznos PDV-a biti e utvren na osnovicu koja je
umanjena za odobreni rabat. Prilikom izdavanja fakture za isporuena dobra,
ukoliko je rabat odobren i iskazan na fakturi, osnovica za obraun PDV-a se
umanjuje za iznos odobrenog rabata.
Ako su za sve usluge koje ine zavisne trokove nabavke (ZTN), primljeni
racun sa obracunatim PDV-om, a roba se koristi za dalju prodaju, trgovac na veliko
ima pravo da ukupan iznos obraunatog PDV-a uzme kao odbitak prethodnog
poreza.

Primjer:
Primljene su fakture: za nabavljenu robu A, 100 komada po cijeni od 10 KM. Za
utovar i prevoz do skladita trgovca na veliko faktura glasi na 200 KM. Dobavlja
robe i lice koje je izvrilo utovar i prevoz su poreski obveznici PDV.
R.br.
1
2
3

Elementi kalkulacije

Vrijednost u KM

Fakturna vrijednost : 100 kom. * 10 KM

-obraunati PDV (1000*17%)
Zavisni trokovi nabavke:
Faktura za utovar i prevoz
-obraunati PDV (200*17%)
Nabavna vrijednost bez PDV-a
-ukupan ulazni porez
Ukupna obaveza za plaanje

1000,170,200,34,1200,204,1404,-

Ukupan iznos PDV-a od 204,-KM se moe koristiti kao odbitak ulaznog

poreza, ukoliko se roba A koristi za namjene za koje je nabavljeno. Ukoliko se
prilikom nabavke utovar, transport i istovar izvre sopstvenim sredstvima i po tom
osnovu raraunavaju ZTN do nivoa trine cijene tih usluga, ne postoji obaveza
obrauna PDV-a.
Nakon prijema robe, a prije nego to se ista stavi u promet, pravno lice koje
se bavi trgovinom na veliko duno je sainiti kalkulaciju prodajne cijene koja
sadri nabavnu vrijednost i veleprodajnu maru.

3.2.

Prodaja dobara u trgovini na veliko

Prilikom prometa dobara na veliko, trgovac je obavezan da izda poresku

fakturu koja sadri propisane elemente iz Zakona o PDV-u, s tim to nema smetnji
da ta faktura sadri i druge podatke.
Ispostavljena poreska faktura kupcu za isporuenu robu A sa sopstvenog
skladita izgleda ovako:
R.br. Elementi kalkulacije
Prodajna vrijednost bez PDV-a
1.
-100 komada * 13, 00 KM
Obraunati PDV
17%
2.
Prodajna vrijednost sa PDV-om
-Ukupno potraivanje za naplatu

3.3.

Iznos u KM
1300,221,1521,-

Odobravanje popusta u trgovini na veliko

Kada je rijec o popustima, najznaajnije je utvrditi kriterijume za

odobravajne popusta. Kriterijumi mogu biti:
Kupljena koliina pri pojedinanoj isporuci,
Vrijednost pojedinane isporuke,
Ukupne nabavke u odreenom vremenskom periodu,
Ukupne godinje nabavke,
Avansno (unaprijed) plaanje,
Plaanje u okviru unaprijed preciziranog roka (kasa-skonto) i sl.
Sa stanovita PDV-a u vezi sa odobravanjem popusta mogu nastati sljedei
sluajevi:
Ako je popust odobren u momentu vrenja prometa dobara-taj popust ne ulazi u
poresku osnovicu, to znai da e faktura koju obveznik PDV-a izdaje primaocu
dobara sadravati poresku osnovicu iz koje je iskljuen popust;
Ako se popust odobri poslije izvrenog prometa dobara mogu nastati sljedei
sluajevi:

Popust je odobren u poreskom periodu i o tome se obavjetava primalac dobara,

tako to se povlai ranije izdata faktura i daje nova faktura sa novom poreskom
osnovicom iz koje je iskljuen odobreni popust i
Popust je odobren nakon isteka poreskog perioda, u tom sluaju obveznik PDV-a
ima pravo da naknadno izmijeni poresku osnovicu, ali tek poto primi pismeno
obavjetenje od primaoca da je umanjio ulazni porez.

3.4.

Evidentiranje prometa dobara u maloprodaji

Preduslov za uspjeno evidentiranje PDV-a i prometa dobara u maloprodaji

je sainjavanje kalkulacije maloprodajne cijene. Prema odredbama lana 9.
Pravilnika o PDV-u, kalkulacija cijene je sastavni dio dokumenata o nabavci robe i
koja sadri:
Naziv i sjedite trgovca,
Naziv i sedite prodajnog objekta ili drugog prodajnog mjesta,
Datum sastavljanja kalkulacije,
Naziv i sjedite dobavljaa,
Naziv, broj i datum dokumenta po kome je nabavka robe izvrena,
Redni broj,
Naziv robe,
Jedinicu mjere,
Koliinu,
Cijenu po jedinici mjere,
Vrijednost robe po fakturi dobavljaa,
Iznos zavisnih trokova,
Iznos razlike u cijeni,
Prodajnu vrijednost bez poreza na promet PDV-a,
Iznos poreza na promet PDV-a,
Prodajnu vrijednost sa ukalkulisanim porezom na promet PDV-om
Cijenu po jedinici mjere sa ukalkulisanim porezom na promet PDV-om.

4. Naela kalkulacije
Da bi jedna kalkulacija bila ispravna i da bi odgovorila svojim zadacima ona
mora ispunjavati odreena naela. Neispunjavanjem nekih od naela, ona ostaje
neispravna, nepotpuna ili nejasna to dalje stvara probleme u poslovanju.
Kalkulacija treba da je:
potpuna, mora obuhvatiti sve trokove koji se odnose na poslove koji se kalkuliu
tana, da odgovara svim injenicama o nastajanju trokova i elemenata kalkulacije
dokumentirana, svaka stavka u kalkulaciji mora posjedovati validan dokument
pregledna, mora da jasno i pregledno iskazuje pojedine stavke u kalkulaciji
uporediva, da je uporediva sa planom, ostvarenjem ili nekim drugim podacima
blagovremena, da se radi u razdoblju u kome e biti upotrebljiva za donoenje
odluka

5. Zakljuak
Osnovni zadatak kalkulacije je obuhvatanje svih trokova i izdataka koji
nastaju u okviru preduzea i utvrivanje trokova po jedinici proizvoda-robe. U
praksi se koriste razliite vrste kalkulacija: Prema vremenu kada se sastavljaju
mogu biti prethodne-planske, medjukalkulacije i obraunske ili stvarne kalkulacije.
Prema tome koja metoda se primjenjuje u izradi kalkulacija razlikujemo: istu
divizionu kalkulaciju, kalkulaciju pomou ekvivalentnih brojeva, kalkulacija
vezanih proizvoda i dodatnu kalkulaciju.
U trgovini se izrada kalkulacija razlikuje u odnosu na proizvodna preduzea.
U ovoj oblasti razlikujemo prostu i sloenu kalkulaciju-za jednu ili vie vrsta robe.
Formira se kalkulacija nabavne i prodajne cijene.
Kalkulacije predstavljaju uslov za donoenje kvalitetnih poslovnih odluka.

Literatura:
Ekonomika trgovine
za prvi razred Trgovinske kole
prof. Milena uak
Zavod za udzbenike i nastavna sredstva
Istono Sarajevo 2006.

Miljenje mentora o radu:

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________

ocjena____________(____)
Usmena odbrana rada:
1.____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________

2.____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________

3.____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________

ocjena___________(_____)

Komisija:
1._______________________________________________________________, predsjednik
2._______________________________________________________________, ispitiva
3._______________________________________________________________, lan