Professional Documents
Culture Documents
G.P.Malahov - Ciscenje Organizma PDF
G.P.Malahov - Ciscenje Organizma PDF
PETROVI MALAHOV
IENJE
ORGANIZMA
- TREE DOPUNJENO IZDANJE -
( P R E V O D S RUSKOG)
BEOGRAD
2010.
SADRAJ
P R E D G O V O R AUTORA
M I L J E N J A L E K A R A - N A U N I K A O KNJIZI
N A P O M E N A PREVODIOCA
9
10
11
13
TA O V E K T R E B A DA ISTI
DA BI BIO ZDRAV?
13
UVOD
IENJE SPOLJANJIH MANIFESTACIJA
O V E J E G IVOTA
OD E G A SE M O G U ISTITI SPOLJANJE
13
16
MANIFESTACIJE O V E J E G IVOTA?
IENJE FIZIKOG TELA O V E K A
ZAKLJUAK
23
25
27
31
I E N J E D E B E L O G CREVA
I E N J E I USPOSTAVLJANJE F U N K C I J E
D E B E L O G CREVA
Priprema organizma za ienje
ienje pomou klistira
Sank Prakalana
34
Ishrana za proiavanje
Obnova elija i nerava debelog creva
etrnaest saveta za poboljanje zdravlja
O tetnosti purgativa (laksativa)
71
71
82
84
Oslobaanje od polipa
84
85
46
47
49
62
USPOSTAVLJANJE N O R M A L N E M I K R O F L O R E
U D E B E L O M CREVU
SIMPTOMATIKA PATOLOGIJE. REGULISANJE I
SIMPTOMI N O R M A L N O G RADA
87
D E B E L O G CREVA
Simptomi patologije
Regulisanje rada debelog creva
Simptomi normalnog rada debelog creva
89
90
91
92
IENJE JETRE
93
93
Anatomija jetre
93
PATOLOGIJA JETRE
Portalna hipertonija i njene posledice
Simptomi koji ukazuju na oboljenja jetre
EFEKAT IENJA JETRE
Fizioloki mehanizmi koji se koriste pri
ienju jetre
Najprostije i najefikasnije ienje jetre
P R A K T I N A UPUTSTVA ZA I E N J E I
LEENJE J E T R E
Ishrana posle ienja jetre i profilaksa
Ostala sredstva za jaanje funkcije jetre
POGOVOR ZA DVE GLAVNE TERAPIJE
IENJA - ienje debelog creva i jetre
98
102
106
110
D R U G O S T E P E N A IENJA O R G A N I Z M A
I E N J E BUBREGA
la se moe koristiti i kako istiti bubrege
Materije, koje se stvaraju u samom organizmu
135
135
138
154
113
118
121
124
127
131
157
159
161
162
limuna i povra
167
ienje bubrega pomou odvara od korenja ipka .... 168
ienje bubrega pomou urina (mokrae)
168
Kombinovano ienje bubrega pomou
mokrae i jelovog ulja
170
ienje bubrega lanenim semenom
171
Brezovi listii protiv kamenja u bubrezima
172
Profilaksa oboljenja bubrega
173
I E N J E V E Z I V N O G TKIVA O R G A N I Z M A
176
KRATKI PODACI O VEZIVNOM TKIVU
O V E J E G ORGANIZMA
I E N J E KOLOIDNIH RASTVORA
ORGANIZMA
M E T O D N . VOKERA
IENJE P O M O U SAUNE I
SOKOVA OD POVRA
IENJE P O M O U CETINA
I E N J E V E Z I V N O G TKIVA P O M O U R I E
I E N J E KRVI I LIMFE
I E N J E TETIVA I HRSKAVICA
Masae i masti za ienje tetiva.
hrskavica i zglobova
Kamibrno-terpcntinska smesa za rastvaranje
soli u zglobovima
176
183
186
191
192
196
199
200
201
201
7
Obloge (aplikacije)
Obloge s kcrozinom - jako sredstvo
Obloge s medom i alojom - blago sredstvo
Protiv bolova u kolenima
Lecnje mamuza na petama
I E N J E ORGANIZMA O D
NEISTOA I SOLI
ienje od soli pomou lorberovog lista
ienje zglobova pomou peruna i mleka
I E N J E O R G A N I Z M A NA
E L I J S K O M NIVOU
I E N J E EONIH I MAKSILARNIH
202
202
203
203
204
SINUSA OD SLUZI
TRAVE I S M E S E ZA IENJE P L U A
Kako oistiti plua i izleiti se od pneumoniae,
kalja i drugih plunih oboljenja
224
226
206
219
221
222
229
I E N J E OD I'ESTICIDA, R A D I O N U K L E I D A
I T E K I H METALA
231
I E N J E O R G A N I Z M A SISANJEM
BILJNOG ULJA
234
IENJE OVEJEG ORGANIZMA
OD PATOGENE ENERGIJE
I E N J E O R G A N I Z M A OD T U M O R A
(BENIGNIH, CISTOZNIH, MALIGNIH),
POLIPA, GLISTA, PATOGENIH
MIKROORGANIZAMA
236
I E N J E POLNIH ORGANA
IENJE P O M O U L I M U N O V O G SOKA
U M E S T O ZAKLJUKA
249
257
262
241
PREDGOVOR AUTORA
Mnogi ljudi ele da ih drugi izlei ili da
se to uradi pomou nekog instrumenta, ne
priznajui svoju krivicu i ne trudei se da
pronau greku koja je uzrok njihove
nesree.
. Osava
U potrazi za uzrocima pogoranja linog zdravlja prvo
sam itao popularnu literaturu o leenju. a zatim i strunu
- naunu. Postepeno mi se otvarao dragocen svet lekovitih
sila. U mnotvu fragmentarnih podataka i pometnji, posle
tolikih saznanja, uoio sam poredak i zakone kojih se treba
bezuslovno pridravati da bi ovek bio zdrav.
Odbacivao sam sve to mi se uinilo suvinim i lanim,
a prihvatao saznanja i iskustva koja su davala rezultate u
ozdravljenju mog organizma. Steena znanja prenosio sam
drugim ljudima i, pri tom. posmatrao kako se oni bore sa
boleu i pronalaze puteve do svog zdravlja.
Tokom istraivanja naiao sam na bezbroj unikatnih
naunih radova, koji su objanjavali fenomene izleenja
ishranom. Naalost, oni se nisu mogli nai u jednoj ovakvoj
knjizi, ve zasluuju specijalna izdanja dostupna irem kru
gu ljudi.
U proteklom veku. do danas, u naem ivotu najvie se promenio nain ishrane i hrana. Pojavilo se mnogo preraenih i
vetakih namirnica, koji se ne mogu kvalitetno prilagoditi
evoluiranim mehanizmima za probavu i asimilaciju hrane
kod savremenih ljudi. Te namirnice izazivaju poremeaje u
organizmu. U prvom redu strada probavni trakt, a zatim se
patologija iri dalje. Zato je pravo zdravlje velika retkost. U
9
NAPOMENA
PREVODIOCA
UOPTE O IENJU
ORGANIZMA
UVOD
Bavim se ienjem vlastitog organizma i praksa pokazu
je efikasnost jednog ili drugog sredstva za ienje, metoda
itd. Postepeno sam saznavao mnogo novog o organizmu,
primenjivao sve nove i nove naine ienja, postizao
praktine rezultate i knjige, koje sam ranije napisao, zastarevale su.
13
15
IENJE SPOLJANJIH
MANIFESTACIJA OVEJEG
IVOTA
ta treba da postignemo ienjem spoljanjih mani
festacija ivota?
O Da steknemo celokupno (kompaktno) i jedinstveno
polje, neizoblien hologram - informaciono-cnergetsku os
novu fizikog tela.
Da promenimo vlastite psihike karakteristike - formi
ramo novi pogled na svet i stvorimo nove karakterne crte.
Prema mogunosti, osloboditi se od najrazornijih
karmikih dugova.
Mi smo navikli da se izjednaavamo s telom. ali nam ak
i ivotno iskustvo govori, da to ni izdaleka nije tako. Kada
ovek zbog neeg izgubi svest, telo lei. nekontrolisano i
bezoseajno, sve dotle, dok se svest ne povrati u njega. Iz
tog najprostijeg primera vidljivo j e . da se ovek sastoji"
iz svesti i tela.
Svest, odvojenu od tela, mi ne vidimo (osim vrlo osetljivih ljudi), ne oseamo i ona se sama po sebi ne ispoljava u svetu fizikih fenomena. Fiziko telo, koje je pot
puno izgubilo svest, funkcionic kao trup. Mi ga vidimo,
oseamo, ali ono ni za ta nije sposobno. Ipak dosta brzo
posle odvajanja svesti fiziko telo poinje da se raspada.
I samo zajedno svest i fiziko tele sainjavaju jedinstveno
bie. oveka, linost.
Svest i sve energije, njegove komponente, nazivaju se
spoljanje manifestacije ivota. Energija svesti, proimajui
fiziko telo - gradi, pokree, upravlja i odrava ga.
16
Savremcna nauka nam govori, da je svet - viedimenzionalan prostor. Jedna dimenzija prostora nalazi se u dru
goj; prostori s manjom dimenzijom nastaju iz prostora s
veom dimenzijom: energetski potencijal prostora s ve
likom dimenzijom razliitiji su i kvalitetniji od prostora s
manjom dimenzijom. Mi ivimo u etvorodimenzionalnom
prostoru (duina, irina, visina i vreme). koji se utapa u sve
vie dimenzionalne prostore - 5. 6. 7, 8, 9, 10 ... 1000-dimenzionalne itd. prostore.
Sada prenesimo tu analogiju prostora na oveka (slika
1). Sahasrara akra - lotos sa hiljadu lepeza, koji se na
lazi na temenu glave. Ukoliko se paljivo upoznale s razvo
jem oveka na unutarutrobnom (intrauterinom) stadijumu
ivota, tada ete videti. da oveji organizam nastaje iz
jedne take. Organizam kao da se izvlai" iz nje u jed
nom smeru. dok se ne pojave svi delovi tela. Dalje dolazi
do poveanja mase pojavljcnog tela i organa. Prema tome,
..graenje", ili koren", oveka poinje iz ..dubine'' hiljadudimenzionalnog prostora.
Adna akra - centar uma. koji se prvi ..izdie" iz hiljadudimenzionalnog prostora radi upravljanja graom"
oveka. On ima dve lepeze.
Viuddha akra - lotos sa esnaest lepeza, nalazi se u
predelu grkljana. Prema drevnoindijskoj filozofiji, to je
centar stvaranja prostora - Akai. Prema tome. pre nego to
se pojavi esnaestodimenzionalni prostor-vakum. dostupan
fiziarima, ovek je ve potpuno ..potopljen" u prethodne
prostore i ispunjen" njihovim supersnanim energijama.
Poevi od tog prostornog nivoa nastupa izlazak oveka
na materijalni - etvorodimenzionalni nivo. Sledee akre:
Anahata (12 lepeza). Manipura (10 lepeza). Svadhistana
18
Slika
19
22
23
24
ZAKLJUAK
0 tome. da treba istiti svoj organizam od spoljanjih
i fizikih zagaenja oveanstvo je znalo veoma davno.
Najvei drevni umovi briljivo su razradili metode ienja
kako fizikog tela, tako i spoljanjih manifestacija ivota.
Na osnovu izuenog materijala autor se uverio, da su nai
preci mnogo bolje i savrenije vladali Naukom ienja,
nego mi u dananje vreme. Tako se j o u vedistikoj lite
raturi prikazuje potpuno razraen program ienja. U
..Joga-Sutrama*" Patandali prezentovane su osobenosti
zagaenja svesti i njihov uticaj na ivot i zdravlje oveka.
U Novom Zavctu mnogo mesta posveeno je ienju
spoljanjih manifestacija.
to se tie ienja fizikog tela, do dananjih dana ne
postoje savrenije terapije ienja od terapija hatha-joge.
Na primer, jogisti su poznavali tajnu da iz sebe izvuku pra
vo crevo (rektum). da ga isperu u vodi. kao krpu. a zatim
vrate nazad.
27
28
METODI IENJA
FIZIKOG TELA
Praksom se dolo do saznanja, da su mnogi uzroci
neuspeha ienja fizikog tela klistiranjem, pijenjem ulja
i limunovog soka, kao i mnoge druge terapije povezane s
izoblienjima spoljanjih manifestacija ivota, koja veoma
snano ometaju proces ienja fizikog tela. Izobliavaju
svaku terapiju ienja. Zato. pre nego se pristupi ienju
fizikog tela, treba oistiti spoljanje manifestacije ivota..
Zapamtite - neuspela ienja debelog creva. jetre, bubrega
itd. - posledica su prisustva snane patoloke informaciono-energetske stege. Prekinite sva ienja fizikog tela i
ponite disanjem da istite spoljanje manifestacije ivota,
a zatim se vratite na ienje fizikog tela.
Pristupajui ienju fizikog tela zapamtite sledee
pouke i pravila:
* Pre svakog ienja ..smekajte organizam". To e vam
omoguiti da svu ljaku (neistoe) prikupite oko organa za
izluivanje i da ih uspeno izbacite. Dopunski uradite pritis
kanje stomaka rukama (slika 3).
Pritiskanje stomaka se vri na sledei nain. Leei, da bi
se bolje opustili, pritiskamo svaki deo stomaka, koristei za
to etiri ispruena prsta ruke ili pesnicu (slika 3). Uzmimo,
na primer, deo tela oko jetre. Poinjemo paljivo da pri
tiskamo rukom do maksimalne dubine. Ukoliko se pojavi
bol, tada zadravamo utisnutu ruku sve dotle, dok bol ne
iezne. Ukoliko nema bola, tada, utisnuvi prste na maksi
malnu dubinu, pravimo vibrirajue pokrete, kao vibracionim ekiem, pokuavajui da prodremo dublje.
30
31
35
nja. od kojih pati oveanstvo. zatvor i zadrka ekskrementnih masa. koje treba da se izbacuju iz organizma."
Organizam se truje polako, na trovanje se privikava
od detinjstva, titei svoje navike u ishrani, svoje voljene
peljmene, sirnice, pite sa mesom, mlene kae, mlad kravlji
sir sa eerom, pogotovo ujutro. Naravno! Snaga i danak
navikama. To traje sve dotle, dok vas bolest ne pritera uza
zid. kada vam lekar. prema recima doktora Amosova, izda
menicu. koju. avaj, niko ne moe da isplati.
Takode, postepeno, od detinjstva razvija se atonija (mlitavost) debelog creva. Zbog trovanja zidova debelog creva,
kao i njegovog rastezanja ekskrementom, nervi i miii
zidova debelog creva toliko se paralizuju da prestaju da
reaguju na normalni refleks, peristaltika creva ne postoji.
Otuda nema ni potrebe za defekacijom za dui period.
Zatvore podstie ignorisanje potrebe za defekacijom j o
iz detinjstva. Evo tipinog primera kojeg sam uzeo iz knjige
Mantovanija Romola Umetnost samoizleenja prirodnim
sredstvima.
..Kada na nekoliko minuta pre odmora uenik osea potre
bu za nudom ali, suzdravajui se. ne odluuje da zamoli
nastavnika da ide u toalet, iz straha da mu to nee dozvoliti,
da e skrenuti panju drugih uenika na sebe ili iz drugih
razloga, antiperistaltiki pokret creva vraa sadrinu creva
i ona se gomila. Nuda se stiava ili ak potpuno nestaje.
Zvoni za odmor. Dete se sa zanosom igra i nuda ponovo
daje znake o sebi. ali dete to opet trpi. mislei da e imati
vremena posle igre da ode u toalet. Dolazi vreme da se vrati
u uionicu, a nuda i dalje daje svoje simptome. Ovog puta,
bojei se primedbi, dete ne odluuje da zamoli da izae u
toalet ve trpi. Ukoliko se takva zadrka esto ponavlja ona
41
42
43
45
46
znai
52
53
54
55
58
61
ank
Prakalana
Priprema
Zagrejati vodu do temperature tela, posoliti je prema
proraunu 5-6 grama na litar vode (zaravnjena mala supena
kaika na litar vode), s t o j e mnogo manje od koncentracije
soli u krvnoj plazmi. Voda mora biti zasoljena, jer bez
primese soli ona bi se apsorbovala posredstvom osmoze
kroz sluzokou i zatim izluivala u vidu mokrae, a ne kroz
anus. Ako je voda suvie slana moete smanjiti koncentra
ciju soli da bi voda postala prihvatljiva za vas.
Pogodan momenat
Najpogodniji momenat je ujutru na gladan stomak. Ispi
ranje, kao to pokazuje praksa, traje sat do sat i po.
Postupak
0 Popijte au slane vode.
Odmah uradite propisane vebe.
Popijte j o jednu au i uradite seriju vebi. Dok radite
vebe voda e polako prolaziti kroz crevo, ne izazivajui
gaenje ili povraanje.
62
vezba
uzimanje
obroka
Pie
Apsorbovanje slane vode. posredstvom visoke osmozne
aktivnosti, privui e deo tenosti iz krvi u crevnu sredinu.
Na taj nain teni deo krvi protie u smeru koji je suprotan
obinom usisavanju, proiavajui pri tome mikrodlaice
tankog i debelog creva. Upravo taj podatak ini unikatnom
ank Prakalanu. Ne poznajem ni j e d n o ienje koje bi
tako dobro oistilo nae mikrodlaice (glikokalius) od ije
efikasnosti zavisi i apsorpcija hranljivih materija.
68
Povoljni uticaji
Osim toga to ete oistiti ceo probavni kanal, osetiete
i druge povoljne efekte ank Prakalane: svee disanje,
dobar san, nestanak ospi sa lica i tela. Ukoliko se budete
hranili prema uputstvima datim u daljem tekstu, ieznue
i neprijatni telesni mirisi. Pri tome se okrepljuje jetra - to
se primeuje prema boji prvih ekskrementnih pranjenja
- i druge lezde, povezane sa probavnim traktom, posebno
pankreas (guteraa).
Lekari Lonavli (prirodnjaci - M) su primenom ank
Prakalane svakog treeg dana u trajanju od 2 meseca s us-
69
70
Ishrana za proiavanje
Veliki prirodnjak Pol Breg izmislio je efikasno sredst
va za uspostavljanje istoe debelog creva - gladovanje.
Ukoliko gladujete jedanput nedeljeno u trajanju 24-36 sati
pomoi ete organizmu da dobije dopunsku energiju, koja
se ranije gubila na varenje i apsorpciju hrane, a sada se ko
risti za druge potrebe organizma. Za to vreme ekskrementni
kamenii se donekle otkisele" na zidovima creva. Prvo
jelo posle tog gladovanja - sveza salata od argarepe i ku
pusa bez zaina i ulja (masla) slui kao svojevrsna metla
koja guli i izbacuje ..talog" iz organizma. Slinu salatu
izmislio je i na V. S. Mihajlov.
71
74
76
Slika
9. Ardha alabhasana
Leite na stomak. Ispruite ruke niz telo i stavite gornju
stranu aka na pod. Podignite glavu, gledajte napred. Po
dignite jednu nogu uvis, ne savijajui je u kolenu. Pono
vite vebu sa drugom nogom. Pri \ ebanju prsti na nogama
treba da budu isprueni.
78
79
80
pranajama
82
83
Oslobaanje od polipa
Ukoliko imate polipe na debelom crevu ili su vam se
pojavili specifini visei mladei na vratu, ispod pazuha,
to ukazuje na stvaranje polipa. Poznato je da su polipi
dobroudne neoplazme i da se vremenom mogu pretvoriti
u zloudne. Lekari najee preporuuju da se operativno
odstrane. Meutim preporuuje se prvo isprobati metod
profesora A. M. Amineva, kojeg je on pozajmio iz narodne
medicine.
U naem klubu ..Bodrosf' ima lanova koji su veoma
uspeno primenjivali taj metod. On se sastoji u primeni
trave ruse. Najpre nekoliko rei o rusi. Koristi se nadzemni
deo biljke (trava - stabljika sa liem). Najbolje i najjae
dejstvo te trave je za vreme njenog cvetanja.
84
85
USPOSTAVLJANJE NORMALNE
MIKROFLORE U DEBELOM CREVU
Kada se razmatra ovo pitanje odmah se treba ograditi,
jer se potrebna mikroflora u debelom crevu nikada ne moe
negovati. ukoliko ovek redovno upotrebljava namirnice
koje sadre termofilni kvasac. Taj kvasac, kao agresor,
izobliava i kvari potrebnu mikrofloru. Tu ne moe biti ni
kakvih kompromisa, treba se potpuno odrei termofilnog
hleba i proizvoda koji sadre termofilni kvasac. Zamenite
hleb kaom ili ga pecite sami prema receptu Arakeljana ili
Karavejeva bez kvasca.
Da biste uspostavili normalnu mikrofloru debelog creva
treba prvo oistiti debelo crevo i normalizovati pH sredinu
u njemu, tj. stvoriti pogodne uslove za razvoj potrebne mi
kroflore.
87
89
Simptomi patologije
90
91
92
IENJE JETRE
Samo strpljivi zavre posao,
oni koji ure padaju.
Saadi
Funkcije jetre
Jetra je istovremeno organ za probavu hrane, za krvotok
i razmenu materija. Razmena ugljenika. masti, belanevina.
vode. minerala, pigmenata, vitamina i hormona u orga
nizmu tesno je povezana sa funkcijom jetre. U njoj se vre
specifine, zatitne i neutraliue. enzimske i izluujue
funkcije, usmerene na odravanje kontinuiteta unutranje
sredine organizma. Tako se. otrovnim materijama koje
dolaze iz debelog creva (indol. skatol. tiramin) pripajaju
sumporna i glukuronska kiselina i stvaraju se slabotoksina
jedinjenja. Ta jedinjenja odvode se dalje kanalima sistema
za ienje.
Uporedo s tim. jetra uestvuje u razmeni materija neza
visno od probave hrane. Ona uestvuje u procesu hemolize
(raspada eritrocita, koji su odsluili svoj vek). koja se vri u
slezini i krvotoku. Ovaj proces se zavrava u jetri stvaran
jem ui.
Treba napomenuti d a j e i stvaranje mokrae funkcija je
tre. Ona se stvara samo tu; kao konani proizvod razmene
belanevina. a izluuju je bubrezi. To ukazuje na tesnu
povezanost jetre i bubrega.
95
Stvaranje ui
Stvaranje ui je specifina funkcija jetre, ali u tome
uestvuju i drugi organi i tkiva. Za 24 sata u ovejem or
ganizmu stvori se 800-1000 mililitara ui.
u iz jetre kroz une kanale, iji je prenik 4 milimetra,
a duina 2-6 centimetara, dolazi do izvodnog kanala une
kese. Prenik kanala une kese u proeku je 3 milimetra,
a njegova duina 3-7 centimetara. Oba navedena kanala se
slivaju u zajedniki kanal za luenje ui (ductus choledochus), koji ima prenik 6 milimetara i duinu 7-8 centim
etara. Kod zapuavanja ua tih kanala otvor opteg unog
kanala moe se uveati do 1,5-2 centimetra u preniku.
uni kanali bogato su snabdeveni glatkomiinim
vlaknima, zahvaljujui emu mogu aktivno da pokreu u
as u jednom, as u drugom smeru.
Deo ui nagomilava se u unom mehuru. ija je duina
7-8 centimetara i koji moe zapreminski primiti do 60 mili
litara ui. Meutim, on se lako rastee i u njega se moe
slobodno, bez oteenja, smestiti do 200 mililitara tenosti.
On je, takode, snabdeven miinim vlaknima i moe vriti
kontrakcije (skupljati se i iriti) zajedno sa unim kanali
ma, izluujui u u dvanaestopalano crevo pod pritiskom
200-300 mililitara vodenog stuba!
97
PATOLOGIJA JETRE
Stvaranje unog kamenca i
upala unih kanala
Razmotrimo prema redosledu sastavne delove ui: po
sle vode. une kiseline zauzimaju drugo mesto - 7%. One
se stvaraju u jetri iz holesterina. Njihovo glavno svojstvo je
da smanjuju povrinski napon tenosti. Smanjenje sadraja
unih kiselina usled naruavanja sposobnosti elija jetre,
pri razliitim povredama, da sintetizuju te kiseline ili pri
zastoju ui u unoj kesi - jedan je od glavnih uzroka izd
vajanja soli kalcijuma iz rastvora holesterina i stvaranja
unog kamenca.
uni pigmenti, u osnovi, predstavljeni su pigmentom
bilirubinom (zlatnoute boje) i biliverdinom (zelene boje).
Pri oksidaciji bilirubin se pretvara (transformie) u biliverdin. On se. uglavnom, stvara iz hemoglobina krvi. Prema
hemijskim karakteristikama ovi pigmenti su bliski portiri
ma (purpurni, grimizni kamen).
Holesterin - materija potrebna organizmu, koja ulazi
u sastav elija organizma. Njegova prekomerna koliina
tetna je za organizam.
Upala une kese (holecistitis) i unih kanala (holangitis) nastaju u veini sluajeva pri prisustvu kamenja u
njima, kao i mikroorganizama, koji su prodrli u unu kesu,
uglavnom iz creva.
Prema materijalima sa obdukcija B. Ridel je utvrdio d a j e
svaki deseti ovek imao uno kamenje. Stvaranje unog
kamenca uglavnom zavisi od ishrane i poinje od 16-20 go98
se u procesu probave organske materije pretvaraju u neorganske - taloe se, a taj talog organizam ne prihvata i
kao strani produkt izluuje ga zajedno sa ui. U nekim
sluajevima mikroliti su osnova nastajanja pigmentnokrenih kamenia, koji se stvaraju u unim kanalima i
unoj kesi. Mogu se formirati dva oblika kamenca: isti
pigmentni kamenac, vezan za proces hemolize. i zemljani
pigmentni kamenac, vezan za zastoj ui.
Na nau sreu najredi je ist kreni kamenac. On je beo
i tvrd i stvara se u procesu upale. Kalcijum (kre) i u ovom
sluaju dobija se iz kuvane hrane.
Medureanjski kanali za izluivanje ui proteu se uporedo sa meureanjskim krvnim sudovima i, spajajui se,
obrazuju u poetku desni i levi jetrin kanal (kanal renja), a
zatim zajedniki jetreni kanal.
Sistemi jetrinih unih puteva desnog i levog renja jetre
strogu su razgranieni. Desni uni kanal renja prihvata
u iz prednjeg i zadnjeg kanala. Prostor koji zahvata sva
ki od tih kanala naziva se segmentom jetre. Svaki od seg
menata skuplja u iz meureanjskih kanala za izluivanje
u granicama segmenta. Du granica izmeu segmenata, po
pravilu, ne prolaze ni uni putevi. ni arterije, ni vene portnog sistema.
Otuda se moe zakljuiti, da u proeku j e d n o ienje je
tre probija''jedan segment, a njih je etiri. Prema tome. da
bi se oistila jetra, potrebno je i poeljno uraditi najmanje
etiri ienja.
101
{../iva" materija razlikuje se od mrtve** postojanjem bioplazmenog polja, koje pri termikoj obradi nestaje. Atomi u
Jtivim" mineralima nalaze se na viem energetskom poten
9
cijalu i imaju levi zaokret. Kod mrtvih*' toga nema.) Neak
tivan nain ivota, uz minimum motornih aktivnosti, uz na
vedeno stanje krvi postepeno izaziva diskineziju sistema za
izluivanje ui. a otpor u kanalu za izluivanje ui moe
porasti do 750-800 milimetara vodenog stuba (skoro cela
atmosfera!). Koncentracija ui, kao stoje poznato, moe da
se povea za 20 i vie puta. Materije, koje se nalaze u tako
koncentrisanom obliku, mogu lake da se taloe. Kao s t o j e
ve bilo rei prvo se kristalie holesterin, za njim bilirubin
sa produktima njegove oksidacije, zatim soli. kre itd. Bili
rubin, soli i kre su glavni sastojci unog kamenca. Uporedo sa tvrdim kamencem u jetrinim kanalima se skladiti
amorfna bilirubinsko-kalcijumska masa. slina ugrucirna.
U unoj kesi i kanalima moe se nalaziti ukastobeli pesak. masa u vidu kaice. Jetra kao da se nadima iznutra od
tih unih trombova. kako tvrdih, tako i u obliku mazuta. Pri
tom se vri jak pritisak na okolna tkiva (slika 11), s obzirom
da pritisak ui u kanalu za izbacivanje ui moe dostii
atmosferu! To oteava protok arterijske krvi koja raznosi
kiseonik po jetrinim arterijama i spreava krvotok kroz
portnu venu, kojim se prenose hranljive materije iz creva.
Usled toga se javlja portna hipertonija.
102
103
Slika
104
105
Slika
108
bolovi,
munine,
112
se kao sredstvo za razdraivanje upotrebljava samo rastovor sumpornokiselog magnezijuma. ili sorbita, ili ekstrakta
(tinkture) iz trave protiv ui.
U j a k o efikasna sredstva, koja omoguavaju poveano
luenje ui, spadaju umance od jaja, maslac, sumpornokiseli magnezijum, so ..barbara" i karlovarska so.
Od 40 do 50 mililitara 33%-nog rastvora magneziju
ma. zagrejanog do 40 C. izaziva kontrakciju une kese,
zajednikog unog kanala i Odijevog sfinktera. Osobama,
koje teko podnose magnezijum. daju se koncentrisani rast
vori eera, glukoze, sorbita, ksilita ili maslinovog ulja.
Najefikasnije za otvaranje sfinktera Oddi i pranjenje
une kese su masnoe iz hrane i produkti probave u cre
vima.
Ovi podaci su strogo nauni. Na osnovu njih ve znamo
da se uni kanali mogu ispirati. Sada emo se vratiti iskust
vu narodne medicine, tj. tome na emu se ona zasniva.
O Polazei od navedenog, nama je potrebno j a k o sredst
vo protiv ui. Vidari (narodni lekari) uoili su da uzimanje
veih doza biljnog ulja (naroito maslinovog) umnogome
podstie izbacivanje ui. odnosno izaziva kontrakcije
une kese i maksimalno otvara sve une kanale.
Pojaano luenje ui izjetre podstiu kiseline. Limunska kiselina, koja se sadri u limunovom soku, stimulie
tu funkciju i uz to rastvara tvrde izboine - kukice koje
zadravaju une kamenie u kanalima.
0 Leenje toplotom je najbolji nain za stiavanje upale
i bolnih spazama u jetri.
Radi toga na 3-4 sata pre ienja jetre treba zagevati
deo tela oko jetre i produiti zagrevati i posle uzimanja
maslinovog (ili drugog) ulja i limunovog soka. Pored osta114
117
PRAKTINA UPUTSTVA ZA
IENJE I LEENJE JETRE
Praksa je pokazala da mukarci i ene sa telesnom
teinom od 60 do 65 kilograma, ali u zavisnosti od toga
kako podnose ulje. prvo ienje jetre treba da urade sa
150-200 grama ulja (isto toliko i soka), da ne bi nastupilo
povraanje. U narednim ienjima moete poveati dozu
do 300 grama, a moete zadrati istu. to e biti dovoljno.
Ukoliko se posle izvesnog vremena javi povraanje i
u sadraju kojeg povratite uoite sluzni sekret (zelen, crn
ili sline boje) znak je da su ulje i sok proradili u elucu
i oistili ga od patoloke skrame. koja se tu nalazila. Kod
nekih ljudi to se deava pri prvom ienju. Drugo ienje
121
123
124
125
126
Slika
129
0 Ardha alabhasana
Leite na stomak, ispruite ruke niz telo i poloite gornju
stranu aka na pod. Malo podignite glavu i usmerite pogled
napred. Podignite jednu nogu uvis, ne savijajui je u ko
lonu. Ponovite vebu sa drugom nogom. Prilikom vebanja
ispruite stopala.
Veba odstranjuje bolove u leima, leci oboljenja jetre i
slezine. Neke ene pate od jakih bolova ispod stomaka, od
kojih se mogu osloboditi ukoliko vebaju ovu asanu.
131
132
DRUGOSTEPENA IENJA
ORGANIZMA
Posle ienja debelog creva i jetre stiemo veu ot
pornost prema infekcijama, poveavamo protok krvi kroz
te organe, bez ugruaka i neistoa, manje se zamaramo,
zraimo optimizmom i voljom za ivotom. Pri tom izbegavamo sloene i rizine operacije koje, ma koliko da
su efikasne, predstavljaju mnogo veu traumu od obinog
klistira.
Neki ljudi boluju od kamena u bubregu, prekomerne
toksinosti limfe, medutkivne tenosti, krvi, poliartritisa
i slino. Kako se najefikasnije boriti protiv tih oboljenja
- vie u narednom poglavlju.
IENJE BUBREGA
Bubrezi su prema vanosti, ali i uestanosti oboljenja
blizu oboljenjima srca i krvnih sudova. Zato se ovom orga
nu mora posvetiti posebna panja i bolje upoznati njegova
funkcija. Bubrezi su parni organ za izluivanje. U osnovi,
funkcija bubrega sastoji se u ienju organizma od azotnih
produkata. Kod odraslih osoba bubrezi imaju oblik pasulja.
Teina bubrega se kree od 120 do 200 grama. Boja je jarkobraon. Duina bubrega odraslog oveka je 10-12 centi
metara, irina 5-6 centimetara, a debljina 34 centimetra.
Ispupeni kraj bubrega okrenut je prema spolja i delimino
unazad. Ugnuti kraj je nasuprot istog kraja suprotnog bu
brega. Svaki bubreg ima dva pola: gonji i donji. Gornji je
vie zaobljen, (pokriven) nadbubrenom lezdom. Rastoja-
134
135
136
139
141
146
147
148
Lubenica.
151
bubrezima:
I 54
155
156
Laneno seme.
Seoski
lekari
brege.
Sipati jednu kafenu kaiicu semena na au vode (200
mililitara) i kuvati dok ne prokljua. Gustu smesu pre
upotrebe razblaiti vodom. Uzimati po pola ae na svaka
dva sata tokom dva dana.
Jeanu Odvar od zrna jema ima smekavajue, oblaue
svojstvo, a u njemu su pronaene i materije, koje ispoljavaju pogubno dejstvo na bakterije (uglavnom na gram-pozitivne).
Sluzni odvar od zrna jema priprema se na sledei nain:
sipati 10 grama zrna jema u au vode, ostaviti da odstoji
4-6 sati. zatim kuvati 10 minuta i procediti. Uzimati po jed
nu supenu kaiku 4-6 puta dnevno.
Vodeni ekstrakt jemenog slada (2-3 kaike brana od
j e m a na 1 litar kljuale vode), zaslaenog eerom, piti po
pola ae 5-6 puta dnevno kao protivupalni, ublaavajui
napitak kod oboljenja mokranih kanala i kamena u bu
brezima.
Ovas-Zob. Kod kamenja u bubrezima sa jakim odvarom od
ovsene slame stavljaju se vrue obloge i pari se deo tela oko
bubrega kao sredstvo, koje zagreva i iri mokrane kanale,
olakava prolazak kamenja i peska.
158
159
Slika
163
Mukarac
star
72
godine.
Osea
se
165
166
167
170
174
175
176
182
183
184
ivotinjskog porekla i namirnicama sa dosta kroba. Koloidni rastvori organizma mogu se istiti i normalizovati na
bri ili sporiji nain. Bri i sporiji nain ienja i normal
izacije koloidnih rastvora organizma imaju svoje prednosti
i nedostatke.
METOD N. VOKERA
Brz nain (vie odgovara za ienje tenih komponenti
vezivnog tkiva). Metod je razradio N. Voker.
Tokom 2-3 dana izvriti smekavanje organizma"'. To
e razdrmati ljaku i delimino je oksidisati.
Sledea tri dana sprovodi se terapija ienja koloidn :
rastvora organizma. U zavisnosti od linog oseanja i indi
vidualnih sposobnosti organizma trajanje terapije moe biti
od jednog do etiri dana.
U ta tri (1-4) dana treba izazvati jak proliv pomou ne
kog purgativnog sredstva. To dovodi do toga. da organizam
aktivira ..povrinu izlaza" (ceo probavni trakt) materija iz
organizma, izbacujui s tenou toksine i nepotrebne ma
terije.
U datom sluaju zidovi probavnog trakta su filter, kroz
kojeg se vri izbacivanje. Glavno u tom procesu je pravilno
usmeravanje toka materija, prema asimilaciji ili izbaciva
nju. Slani purgativ daje potreban smer - izbacivanje. Sve
ostalo se vri u zidovima creva, kao u biolokom filteru
- potrebno se zadrava, a nepotrebno i tetno lui. Dalje
se ljaka i toksini zadravaju u upljini creva na raun sile
osmoze, obratno se ne asimiluju i izbacuju se uobiajenim
putem - u vidu retke stolice (proliva).
186
189
etinama. Drugo, u to godinje doba veoma je snaan bioritam bubrega i mokrane beike. to im ne dozvoljava da ih
ljaka preoptereti tokom izluivanja.
Da bi se pripremila kupka od etina. uzeli borove etine,
sitno izrezane granice i izrezane jelove iarke. Ukupno
oko 1 kilogram suve mase. kuvati (da kljua) 30 minuta
u 7-8 litara vode. Posle ega dobro zatvoriti i ostaviti da
odstoji 12 sati. Dobar ekstrakt od etina ima braon boju.
Dalje se sipa u kadu s toplom vodom (36-40 C ) .
Trajanje terapije varira od 10 do 20 i vie minuta, to
zavisi od linog oseanja. Temperatura vode od terapije do
terapije postepeno se poveava, ali je lino oseanje u tom
procesu - najvaniji kriterijum.
Nedeljno treba uraditi 2-3 takve kupke. Posle terapije
istuirati se prohladnom vodom 10-20 sekundi. Ciklus
takvih kupki traje oko mesec dana.
Kombinovanje kupki sa etinama i pijenje odvara od
etina jo vie pojaava elekat ienja. Kriterijum zavretka
tako kombinovanog ciklusa je ista mokraa.
Valerij Tienko ukazuje, da odvar od etina. pored
otrova i ljake, izbacuje iz organizma i radionukleide. Sma
tra se. da takvo ienje unitava do 8 0 % svih oboljenja.
Oigledno, opora svojstva etina posebno .,ne vole" mik
robi i gljivice.
O kupkama sa etinama veoma dobro miljenje imaju S.
Knejp. P. M. Kurenov i A. S. Zalmanov. Pri tom Knejp i
Kurenov ukazuju i na znaaj ove terapioje za ienje koe,
krvotoka i stimulaciju nervnog sistema. Zalmanov. pored
navedenog, ukazuje na ienje svake elije organizma
ovim metodom od ..toksina umora", tj. mikroleina, koji
se prirodno stvaraju kao rezultat ivotne aktivnosti i treba
194
197
198
199
I E N J E TETIVA I H R S K A V I C A
S obzirom da su procesi razmene u tim tkivima organiz
ma najusporeniji. radi efikasnog ienja njih treba pojaati
i ubrzati. S tim ciljem koriste se najraznovrsnija sredstva
za zagrevanje i rastvaranje - masae, obloge. Uglavnom se
primenjuju na tim mestima, gde su taloi soli.
200
Kamforno-terpentinska smesa za
rastvaranje soli u zglobovima
Uzeti flau zapremine pola litra. U nju staviti pare kamfora (ima razreujua svojstva) veliine 1/4 kocke eera.
U flau naliti 150 mililitara terpentina (ima zagrevajua i
prodirua svojstva). 150 mililitara maslinovog ulja (ima
smekavajua svojstva). Dodati 150 mililitara 7 0 % alko
hola (zagrcva. prodire). Pre upotrebe izmukati. Dobro mr
ljati pred spavanje i umotati nekom tkaninom od vune (ona
dobro zadrava toplotu. koja aktivira procese rastvaranja
soli), drati preko noi.
201
Obloge
Da bi se postepeno i dublje zagrejali. pojaali p
cese cirkulacije u tetivama i hrskavinom tkivu koriste
zagrevajue obloge. Uzeti pare prirodne tkanine, nekol"
puta je presavili, natopiti u ranije pripremljen lekoviti rast
vor, ija temperatura odgovara sobnoj temperaturi, i dob
iscediti. Natopljenu tkaninu staviti na mesto, zglob, koj'
elimo da oistimo i izleimo. Preko tkanine staviti celoft
ili plastinu foliju, koja treba da potpuno zatvori tkanin
Celofan privrstiti pomou elastinog zavoja i dopuns
omotati vunenom maramom (vuna podstie zagrevanje).
Rezultat je da zagrevajue i lekovite materije iz oblo
ispoljavaju zagrevajue. protivbolno i protivupalno dejstv
Nestaju miini spazmi (u predelu kime oni krive leda,,
normalizuje se krvotok, tope naslage soli. zglob obnavlja
svoju normalnu pokretljivost.
Za ienje i potpuno obnavljanje tetivno-hrskaviavog
tkiva treba primeniti od 5 do 10 obloga. Obino se obloge
stavljaju sve dotle, dok bolovi potpuno ne prou.
Leenje
mamuza na petama
204
mamuza.
IENJE ORGANIZMA OD
NEISTOA I SOLI
Interesantno teoretsko obrazloenje procesa ienja or
ganizma dao je B. V. Bolotov. On smatra da se iz organizma
oveka moe izbaciti 2-3 kilograma soli. koja je zapuila
vezivno tkivo i kosti.
On preporuuje da se cela terapija ienja sprovede u
dve etape. Razmotriemo njegove preporuke, a zatim ih
potkrepiti primerima.
Prvo, to Bolotov preporuuje je - pretvoriti neistou
nagomilanu u organizmu u soli.
Drago, izabrati materije koje e podstai izluivanje soli
iz organizma.
Da bismo se oslobodili neistoa, zaostalih u vezivnom
tkivu, Bolotov preporuuje da se na njih deluje kiselinama.
Potrebno je s hranom unositi kiseline (akorbinsku, palmitinsku. nikotinsku. stearinsku. limunsku. mlenu i slino)
koje bi. s jedne strane, bile bezopasne za organizam, a s
druge strane, rastvarale neistou, pretvarajui je u soli.
Takve kiseline nastaju kao rezultat kiseonikog previranj
elija ivotinskog porekla. Radi toga Bolotov savetuje da
se jedu kiseli krastavci, paradajz, kupus, cvekla. argarepa,
crni luk, beli luk. kisele jabuke, pivo, razna vina. ukljuujui
toena, jela s kvascem, mleno-kiseli produkti (mlad kravlji
sir, ovji sir, kefir, kumi - kiselo kravlje mleko i slino),
kao i vono sirce. Vono sirce poeljno je upotrebljavati
prokisnulim mlckom. Radi toga je pogodno sipati po jednu
206
211
mcnti. stvoreni od slinih bakterija, imaju sposobnost regeneracije i ienja svih povrina do kojih dospevaju
(koa. probavni trakt, oi, nos. plua, vagina).
Za dobijanje tih fermenata Bolotov preporuuje da se
uzmu 3 litra mlene surutke. 1 aa eera. 1 aa suvc ili
iseckane svee trave ruse. Travu staviti u vreicu od gaze i
pomou pareta olova (kao za udicu) ili kamenia spustiti
je na dno tegle (posude sa surutkom, MS). Ako se surutka
pregrejala (mleni bacili uginuli), treba dodati jednu ajnu
kaiicu kisele pavlake, u kojoj se uvek sadre zdrave
mlene bakterije. Tegla se prekriva sa 2-3 sloja gaze. da
se ne stvore vinske muice. Treba je uvati na toplom tam
nom mestu. U toku 2-3 nedelje formirae se veoma jake
mleno-kisele bakterije. Produkti njihove ivotne aktivno
sti sposobni su da obnavljaju i iste sve povrine ovejeg
organizma. Ako se dobijeni kvas upotrebljava dve nedelje
po pola ae na pola sata pre jela. tada e praktino u potpu
nosti biti oiene i regenerisane povrine eluca i creva.
to se urin due uva to se u njemu vie stvaraju najkoris
niji fermenti za organizam (kao u mlenoj surutci). Ukoliko
se takav urin unese u organizam, kao stoje to uradio A. N.,
on e poeti da isti i obnavlja epitelna tkiva (sluzokoe) or
ganizma. Snaga takvog ienja je neverovatna. a naknadni
efekat jedinstven. U stvari ovek koji je ovako postupio
pravilno je procenio ta se s njim deava, zato je nastala
kriza pri ienju (izalo je 12 kilograma patoloki izmenjenog tkiva!), te nije zakukao: ..Otrovali su me, izleite
me."
Trei primer. - Galina Markovna iz Dnjepropetrovska
..Pre mesec dana dospela mi je u ruke knjiga Urinoterapija. I za mesec dana zadivljujui uspesi. Lako piem des214
nom rukom, a moja dijagnoza iz 1983. godine glasi: ,.Reuinatoidni poliartritis. aneurizma trbunog dela aorte". SOE
je bilo 60-75, a sada je 40-30. Ne pijem nikakve tablete!*'
Komentari i preporuke. Da bi se u potpunosti izleili
zglobovi unakaeni reumatizmom toj eni je potrebno da
svakodnevno pari bolna mesta sa postavljanjem kompresa
na njih natopljenih starim uparenim urinom. Ishranu tre
ba ograniiti na alkalne biljne produkte i da se vie kree
(veba) radi ubrzane oksidacije neistoe i ispiranja soli.
Naravno, treba oistiti - debelo crevo i jetru.
etvrti primer. - Ratni invalid Mihail Grigorjevi iz
Harkova
..Godine 1990. obolela su mi stopala nogu. Hodao sam
veoma teko. Radio sam u fabrici. Mnogo su se trudili leka
ri iz fabrike, ali bez rezultata. Uputili su me u Jaltu u banju,
tamo mi takoe nita nije pomoglo. Resio sam da primenim
urinoterapiju. Skupio sam mokrau od svih lanova poro
dice i svoju, ukupno 3 litra. Poeo sam da podgrevam i da
uvee primenjujem kupkice u trajanju od 15 do 20 minuta.
Posle druge kupke bolovi su prestali. Uradio sam 10 kupkica.
Komentari i preporuke. Kupkice sa urinom brzo su iz
vukle soli. a tome je j o doprinela i toplota. Ubudue - tre
ba promeniti ishranu. U suprotnom, soli se mogu ponovo
nataloiti.
Peti primer. - Sofija Jakovljevna iz grada Novoerkask
..Mom muu su mnogo pomogle komprese na stopalima.
Velike izrasline nestale su posle tree komprese. Mnogo
Vam hvala!"
Komentari i preporuke. Postepeno sprovedite sve vrste
ienja i podesite ishranu.
215
216
217
218
IENJE ORGANIZMA NA
ELIJSKOM NIVOU
Z a g a e n j a na elijskom nivou. Kao rezultat ivotne ak
tivnosti organizma u svakoj eliji se nagomilavaju otpaci,
kao i niz drugih materija, koje gue ivotnu aktivnost elije,
njen iermentni i genetski aparat. Usled tog procesa elija
gubi ivotnu sposobnost i postaje balast (suvian teret) za
organizam, a u pojedinim sluajevima moe se preporodi
ti.
Jo su drevni lekari-ajurvedisti govorili o a m a " - sluzi,
koja se nagomilava u elijama. Nagomilavanje sluzi na
nivou elija smanjuje njihov potencijal, a to, sa svoje strane,
utie na sposobnost elija da zadravaju vodu" oko sebe.
Zbog toga. to se takvo zagaivanje elija sa starenjem samo
poveava, ceo organizma gubi sposobnost da ..zadrava"
vodu i dehidrira. To se potvruje naim ivotnim iskustvom
i praksom gladovanja. Najdue i poslednja iz organizma
izlazi a m a " - bela lepljiva sluz. Ona se do poslednjih dana
zavrne etape gladovanja taloi na jeziku.
Ta a m a " , taloei se u svakoj eliji, kao praina na
ogledalu, u spoljanjim manifestacijama ivota oteava up
ravljanje fizikim telom. Njeno odstranjivanje iz organizma
- n a j t e i je zadatak, ali su zato efekti takvog ienja veoma
snani i znaajni.
Sve navedene terapije ienja, u jednom ili drugom stepenu podstiu oslobaanje elija od ljake. Da bi se akti
virao proces ienja na elijskom nivou, treba smanjiti, a
jo bolje za izvesno prekinuti proces unoenja hrane u orga
nizam. Samo u tom sluaju u organizmu se stvaraju uslovi,
pod kojima se proces izbacivanja elijske i druge ljake
222
225
Narodna medicina je prikupila mnotvo vekovima proverenih efikasnih recepata za ienje plua.
Kao sredstva za iskaljavanje. koja iste plua od sluzi,
mogu se primenjivati:
O Koren omana (Inula helenium). Uzeti 20 grama isitnjenog korenja. preliti aom protijeve vode i kuvati na
slaboj vatri (da kljua) 10 minuta. Ostaviti da odstoji u termosu 4 sata i procediti. Uzimati po jednu supcnu kaiku
3-4 puta dnevno pre jela.
List bokvice (Plantago major).
Supenu kaiku suvih listova bokvice sipati u termos
i preliti aom kljuale vode. Ostaviti da odstoji 2 sata i
procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 4 puta dnevno
pre jela.
Pomae kod napada kalja.
Uzeti 3 supene kaike sveih listova bokvice i pomcati
sa 3 supene kaike meda. Sipati u manju erpu, koju dobro
zatvoriti i staviti na toplu ringlu (poret) da odstoji nekoliko
226
IENJE OD PESTICIDA,
RADIONUKLEIDA I TEKIH
METALA
Buran razvoj nauke i industrije izazvao je pojavu novih,
za ovejih organizam neverovatno tetnih ljaka - pesticida, radionuklcida i tekih metala. Do Drugog svetskog
rata oni praktino nisu postojali. U dananje vreme predstav
ljaju veoma veliki problem.
Pesticidi, teki metali i radionuklcidi opasni su zbog toga,
to ispoljavaju neurotoksino i paralitiko dejstvo, utiu
na aktivnost fermenata. pogoravaju aktivnost probavnog
sistema, izazivaju prevremeno starenje organizma, onkoloka oboljenja i mnogo drugih tetnih posledica. I to je
najgore, oni se veoma sporo i teko izbacuju iz organizma.
Praksa je potvrdila, da se navedeni otrovi najbolje iz
bacuju povremenim gladovanjem (od 7 do 21 dan) i pravil
nom ishranom. Detaljnije o gladovanju pogledajte u mojoj
knjizi
Gladovanje.
Kao osnovna hrana za ljude podvrgnute radioaktivnom
zraenju preporuuju se namirnice, koje sadre celulozu.
Ispostavlja se, da celuloza iz voa i povra ima sposob
nost da stupa u hemijske reakcije s navedenim materijama
i stvara nova, manje toksina jedinjenja, koja se mogu lako
izbacivati iz organizma.
Radionukleide iz organizma najbolje izbacuju sledee
hranljive biljke: badem, kukuruz, soivo (lea), jabuke, ovas.
231
staviti u vreicu. Dodati au eera, pola ae mlene surutke ili jednu kafenu kaiicu slatke pavlake (vrhnja). Grlo
balona prekriti gazom i ostaviti da vri 2 nedelje. Kao re
zultat dobija se lekoviti kvas. koji ima prijatan ukus. Taj
kvas ne samo da izbacuje radionukleide, ve i poveava
koliinu joda u organizmu - to primetno poveava imu
nitet ovejeg organizma. Napitak je korisno piti u svim
starosnim dobima.
Preporuuje se uzimati kvas najmanje mesec dana po
pola ae na 15-20 minuta pre jela.
Prema stepenu upotrebe kvasa u balon se moe dodavati
voda uz odgovarajuu koliinu divljeg kestena i eera, pri
emu se lekovita svojstva kvasa obnavljaju sledeeg dana. Na
taj nain, trolitarski balon je dovoljan za nekoliko meseci.
Gladovanje.
uz noge. a protiv glavobolje uz glavu". Kao ovekov ,,hraprijaju breza, bor i kesten. Oduzimati i davati energiju osim
drveta u obliku daica. udotvorne osobine ovog drvea
nale su svoje mesto i u narodnoj poslovici koja kae: U
boroviku se veselite, u breziku enite, a u jeloviku udavite".
Uz sve navedeno jedan kuriozitet - metla za saunu najee
se pravi od breze i hrasta.
Praktine preporuke za uspostavljanje lekovite bioeneri>etske razmene su:
1. Nai drvee koje ..upija" i ..daje" energiju. Radi toga
izreite traicu folije (od okolade ili bombona) duine
10-15 centimetara, irine 2-5 milimetara. Uzmite je za je
dan kraj kaiprstom i palcem i polako priite rvetu. Ako
se obeeni kraj (donji deo trake od folije) pone priklanja
ti drvetu, znai ono ima upijajua" svojstva, a ukoliko je
obrnuto, tada ima ..hranea" svojstva. Moete se koristiti i
klatnom ili ramom.
2. Ne prilazite malom, a takode ni bolesnom drveu, ona
imaju malo energije. Prilazite velikom i lepom.
3. Kada naete takvo drvo postarajte se da se ..druite"
sa njim. Udvarajte mu se. Poklonite mu panju, pozdravite
ga pri dolasku i oprostite se pri odlasku, zahvalite mu se,
budite otvoreni s njim. kao sa najboljim drugom. To e vam
omoguiti da stupite u snanu bioenergetsku razmenu (nije
bez razloga na Budu svetlost sila pod drvetom). Drvo e
vam sa voljom predavati svoju energiju i obijati j o veu,
to e se blagotvorno pokazati na njemu.
237
IENJE ORGANIZMA OD
TUMORA (BENIGNIH, CISTOZNIH,
MALIGNIH), POLIPA, GLISTA,
PATOGENIH MIKROORGANIZAMA
240
243
Posle izluivanja krvi postaje mi lake, ali oseam veliku slabost. Malo se kreem, samo po kui i po potrebi.
Mnogo me bole zglobovi i kolena. stopala. Imam i gastritis
sa povienom kiselou i holecistitis, a takode i kataraktu.
Zato vas molim da mi u odgovoru piete krupnije."
Komentari i preporuke. Ova ena je u poetku postu
pila pravilno - oksidisala je svoj organizam urinom i lo
kalno primenjivala obloge. Kroz 7 meseci to je dalo
rezultate: kancerozni tumor (biljne elije) ubijen je oksi*
daeijom. a takode povratnim dejstvom kanceroznih elija
(homeopatini p r i n c i p - s l i n o se leci slinim) i poveanim
zatitnim silama organizma.
Organizam je sam reagovao odvajanjem ubijenih
kanceroznih elija. Zato je iz bradavice poeo da se lui
gnoj i krv; formiralo se mnogo vodenih plikova sa gnojem i
sukrvicom. koji se stalno rasprskavaju.
Sta u ovom sluaju treba dalje raditi? Nastao je veoma
vaan momenat u leenju. Da tumor u raspadanju ne bi tro
vao organizam (to se esto deava u tom stadij umu. potreb
no je jo snanije oksidisati svoje telo: piti vie urina, raditi
urinske klistire, i bez obzira na to to ukuvani urin razjeda
dojku, po ceo dan i no na grudima treba drati obloge sa
ukuvanim urinom, da bi on neprekidno izvlaio iz grudi
gnoj. Povremeno gladovanje pomoi e ovo izleenje.
Navedeni proces leenja mogao bi se ubrzati. Radi toga
trebalo bi:
1. Oistiti debelo crevo i posebno jetru.
2. Potpuno se odrei hrane bogate belanevinama. zameniti ih kaama na vodi.
3. ee primenjivati gladovanje ( 1 - 3 i vie dana) i ee
stavljati obloge sa ukuvanim urinom.
246
247
249
Najbolja smesa za odravanje istoe i normalno zakiseljavanje vagine je vlastita sveza mokraa. Ona se moe
unositi kod erozija grlia materice, kod upalnih oboljenja
polnih organa. Mogu se isprobati razliite varijente mokrae
- u k u v a n u do 1/2 - 1/4, staru (s neznatnim mirisom amoni
jaka).
Pored mokrae, za leenje navedenih oboljenja, koriste
se i druge smese.
Supenu kaiku meda rastvoriti u pola litra mleka.
Pripremiti rastvor: 3 dela vode. I deo meda i I deo
alkohola.
Rastvor lapisa (nitrata srebra).
Rok primene tih ispiranja - do postizanja lekovitog efekta.
Za ienje vagine kod belog pranja preporuuju se
odvari od trava, koje imaju koagulaciono. podsuujue i
dezinfekciono dejstvo. Na primer, cvetovi kamilice {Mat
ricaria recutita) i nevena {Calendula officinalis), lie
koprive (Urtica dioica). alfije (Salvia officinalis), oraha,
bokvice. govee trave (Alchemilla vulgaris), trave troskota,
koru hrasta (Ouercus robur). Supenu kaiku zakuvati u pola
litra vode. Ohladiti i primenjivati u toplom stanju.
Za ispiranje pricanjem kod belog pranja preporuuje se
primenjivati sledee smese: O 2-4 supene kaike kantariona (Hypericum perforatum) preliti sa 2 litra vode, kuvati
30 minuta na slaboj vatri. Ohladiti i upotrebljavati u toplom
stanju.
0 Uzeti ajduku travu (Achillea millefolium), listove
alfije i rumarina (Rosmarinus officinalis), po 20 grama
svakog. Dodati 40 grama kore hrasta. Sve to preliti sa 3
litre kljuale vode i staviti na slabu vatru. Posudu poklopiti
250
Drugi primer.
253
255
Zabranjeno
je
upotrebljavati
mokrau
venerinog bolesnika!
stava. kako sve raditi, i pila sam celu godinu urin. svakog
IENJE POMOU
LIMUNOVOG SOKA
Deveti dan
20 limunova
4 ae
Deseti dan
15 limunova
3 ae
Jedanaesti dan 10 limunova
2 ae
Dvanaesti dan
5 limunova
1 aa
Na prvi pogled, takva koliina soka moe se pokazati
ogromnom, posebno za oveka, koji nije bio u situaciji da
se upozna s njegovim dejstvom. U stvari veina ljudi bez
problema primenjuje kuru leenja i samo za manji broj ljudi
to moe predstavljati potekou. Uglavnom za ljude, koji
imaju prepobuden ivotni princip ..ui".
Napominjem, da navedena najvea koliina limuna (25)
ni izdaleka nije granina koliina. Taj broj se moe poveati,
kao i produiti sama kura leenja. ukoliko sredinom kure ne
bude poboljanja zdravlja.
5 limunova
10 limunova
1 aa
2 ae
Trei dan
etvrti dan
15 limunova
20 limunova
3 ae
4 ae
Peti dan
esti dan
Sedmi dan
25 limunova
25 limunova
25 limunova
5 aa
5 aa
5 aa
Osmi dan
25 limunova
5 aa
258
260
261
UMESTO ZAKLJUKA
U dananje vreme postoji veoma velik broj medicinskih
smcrova, iji predstavnici dokazuju pravilnost iskljuivo
njihovih metoda leenja. Koristi se sloena medicinska
aparatura, itavi dijagnostiki kompleksi, posebne sobe,
pretrpane svim moguim aparatima za leenje. Sve to uliva
potovanje- strahopotovanje - jer presauju organe, pa ak
ne jedan organ, ve po tri odjednom - srce. plua, jetru.
Kada se nade u bolnici, upozna sa dostignuima savremene
nauke, ovek se sam sebi ini nitavnim, bespomonim i
slepo se pridrava svih uputstava lekara: lekari su rekli da
pije neki lek - pije: rekli su ubadati - ubada: rekli su treba
rezati - ree: preporuuju neku seansu - prihvata. Rezultat
takvog pristupa je da kod oveka atrofiraju volja i um.
Meutim ukoliko mi znamo, da veina oboljenja nas
IENJE ORGANIZMA
2. I S H R A N A I H R A N A
3. J A A N J E O R G A N I Z M A U STARIJEM DOBU
4. U R I N O T E R A P I J A
5. O S N O V N A Z N A N J A O I V O T U I Z D R A V L J U
- biosinleza, bioenergetika i bioritmologija o v e k a
6. M E T O D E P O V E A N J A L J U D S K E B I O E N E R G I J E I
BIOSINTEZE
7. U T I C A J O K O L I N E NA O V E K O V O Z D R A V L J E
- biljke, minerali, t k a n i n e i d r u g e materije
8.
GLADOVANJE
9. L U N A R N I
Biblioteka
1. I V O T
KALENDAR
BEZ PARAZITA
2. Z D R A V L J E M U K A R C A - leenje i profilaksa
6. E L I E N J E O R G A N I Z M A 1 L E E N J E V O D O M
7. S A M O I Z L E E N J E U XXI V E K U
8. P R O S T A T A
9. L E E N J E
DVESTA NAJRASPROSTRANJENIJIH
OBOLJENJA
10. L E E N J E K E R O Z I N O M , T O D I K A M P O M I D R U G I M
UGLJENIKOVIM JEDINJENJIMA
11. O S N O V N E Z A P O V E S T I Z D R A V L J A
Biblioteka
Recepti zdravlja
1. L E E N J E D I S A N J E M - metod a k a d e m i k a Butejka.
Fjodor Grigorjevi Kolobov
2. G R I P P R E H L A D A K A A L J I KIJAVICA. Mahmut ehi
3. N E R V N A I P S I H I K A O B O L J E N J A , Henrih Nikolajevi U c g o v
4. L E E N J E K O R E N J E M . Vladimir Kalistratovi Lavrenov i
AI ina Viktorovna Moroz
5. G L A V O B O L J A , Henrih Nikolajevi Uegov
262
6. A K T I V I R A N A I S R E B R N A V O D A . Pjatras ibiijskis
Biblioteka
1. L F . K O V I T E M O T I V A C I J E K O D O B O L J E N J A
ELUDANO-CREVNOG
Biblioteka
TRAKTA
1 I S H R A N A ZA O S O B E 0 K R V N E G R U P E
2. ISHRANA ZA O S O B E A KRVNE G R U P E
3. ISHRANA ZA O S O B E B KRVNE G R U P E
4. ISHRANA ZA O S O B E AB KRVNE GRUPE
Biblioteka
I. M U Z I K A Z D R A V L J A
Biblioteka
1. D I S A J N A G I M N A S T I K A A. N. S T R E U N I K O V E
Ostala izdanja
1. E N C I K L O P E D I J A I E N J A O V E I J E G O R G A N I Z M A
2 TAJNE TIBETSKE MEDICINE
3. P O B E D I L A S A M RAK. Marijana Zjola MarkuS