Professional Documents
Culture Documents
Analiza Anketa o Bolonji 07 - UNI Zagreb
Analiza Anketa o Bolonji 07 - UNI Zagreb
Zagrebu
Upitnik o provedbi Bolonjskog procesa proveden je na 6 fakulteta odnosno akademiju Sveuilita u Zagrebu
(Agronomski fakultet, Fakultet elekrotehnike i raunarstva, Filozofski fakultet, Akademija likovnih umjetnosti,
Fakultet politikih znanosti i Veterinarski fakultet), a obuhvaeno je 1082 studenata 2. godine studija.
1,48%
13,51%
31,27%
Rezultati prikazani na slici 1. prikazuju kako veina ispitanih studenata 2. godine Sveuilita u Zagrebu, njih
85 %, pri upisu na studij bila slabo upoznata s Bolonjskim procesom (znao sam malo i nisam znao gotovo
nita). Manje od 15 % studenata bila je upoznata s Bolonjskim procesom.
U Tablici 1 moe se vidjeti iz kojih izvora su se studenti 2. godine informirali o Bolonjskom procesu. Rezultati
prikazuju da studenti kao izvor svojih informacija o Bolonjskom procesu najee navode neformalne
razgovore s kolegama i obitelji te javne medije. Velik dio studenata odgvara da je informacije o Bolonjskom
procesu saznalo u studentskoj slubi ili preko web stranica fakulteta. Uz ponuene izvore za informiranje,
pod neto drugo, studenti su najee odgovarali da informacije o Bolonjskom procesu dobivaju u razgovoru
s profesorima na nastavi, preko Statuta fakuleta, u brouri ili vastitim iskustvom.
postotak
3,14%
1,02%
13,59%
23,20%
41,31%
10,17%
63,59%
70,61%
7,21%
Na Slici 2 prikazan je postotak odgovora na pitanje je li Bolonjski proces unaprijedio kvalitetu studiranja. Kao
to se iz slike vidi najvei broj studenata smatra da da su promjene uzrokovane Bolonjskim procesom dovele
do loije kvalitete studiranja, a 31,61 % studenata smatra da su promjene ipak dovele do dejlominog
poboljanja uvjeta studiranja.
46,77%
45%
40%
35%
31,61%
30%
25%
20,89%
20%
15%
11,92%
10%
5%
2,13%
0%
a) promjene su
b) neke su
znatno
promjene dovele
pridonijele
do djelominog
poboljanju
poboljanja
uvjeta studiranja uvjeta studiranja
Tablica 2. prikazuje to studenti druge godine misle koje su pozitivne promjene u kvaliteti studiranja
uzrokovane Bolonjskim procesom. Kao najjae izraene promjene ispitani studenti navode lake spremanje
ispita uvoenjem jednosemestralnih kolegija te uvoenje kontinuiranog praenja napredovanja u uenju. U
kategoriji neto drugo studenti najee navode da nema pozitivnih promjena u kvaliteti studiranja, da je
lake zavriti studij, ali je prije bila kvalitetnija nastava. Takoer navode i pozitivne pormjene kao to su
mobilnost, vea prolaznost na ispitima, prolaz na ispitu ne ovisi o roku ve o zannju studenta, prijava ispita
putem interneta i sl.
postotak
13,59%
30,50%
13,03%
27,45%
15,90%
11,65%
40,76%
35,49%
7,39%
10,91%
8,60%
Tablica 3. prikazuje miljenje ispitanih studenata o oekivanim pozitivnim posljedicama Bolonjskog procesa.
Najvei postotak ispitanih studenata druge godine smatra da e Bolonjski proces omoguiti lake
priznavanje naih diploma u inozemstvu radi nastavka studija ili zapoljavanja (44,55 %). Ostale posljedice
Bolonjskoga procesa koje su studenti naveli u kategoriji neto drugo jesu da e studenti zavriti studij s
manje znanja, da e se produiti studiranje te smanjiti broj visokoobrazovanih osoba. Takoer navode i
pozitivne posljedice Bolonjskoga procesa kao na primjer krae vijeme sudiranja te da e zadovoljiti zahtjeve
trita rada.
postotak
7,58%
26,99%
6,47%
6,38%
30,50%
44,55%
13,68%
Tablica 4. Najee navedena oekivanja vezana uz Bolonjski proces koja se nisu ispunila
Prevelika koliina gradiva, neprilagoenost programa smanjenoj satnici
Nema blok nastave
Nedefinirani ciljevi nastave
nema mobilnosti (meu sveuilitima u RH, internacionalne moblinosti)
Dostupnost nastavnika izvan nastave i bolje kmunikacija nastavnika sa studentima
Svaki profesor provodi Bolonjski proces na svoj nain
Studenti ne ue radi znanja ve radi skupljanja bodova
Nisu osuvremenjeni studiji
Ocjenjivanje profesora je samo formalno, a ne slui planiranju poboljanja
Manja mogunost biranja kolegija po vlastitom izboru
Previe studenata na studijskim grupama
Nema mobilnosti studenata unutar sveuilita niti sa stranim sveuilitima
Prolaznost studenata je manja
Nisu jasno definirani programi niti ciljevi studija
Upotreba suvremenih pomagala se nije poveala
Nije olakavano studiranje
Neuinkovita organizacija rokova i nastave
Preoptereenost studentata
Preklapanje ispitnih rokova
Nedostupnost razliitih izvora za uenje
Premalo vjebi, prektinoga rada
Nema rada u manjim grupama
Nema kontinuiranog praenja studenata tijekom semestra
Kao to se iz Slike 3 vidi tek 57,76 % ispitanih studenata druge godine je zainteresirano za boravak na
stranom sveuilitu. Najveu korist od boravka na stranom sveuilitu studenti vide u stjecanju novih
iskustava i znanja, usavravanju stranog jezika, vee mogunosti zapoljavanja te upoznavanje s drugaijim
nainom obrazovanja i nainom provedbe Bolonjskoga procesa na stranom sveuilitu..
26,62%
57,76%
a) da, jesam
b) ne, nisam
15,62%
c) nisam o tome
razmiljao/la
Tablica 6 prikazuje komentare, prijedloge i pitanja ispitanih studenata u vezi s provedbom Bolonjskoga
procesa.