DIMENZIONIRANJE DRVENIH

KONSTRUKCIJA

Osnovne pretpostavke i opti principi prorauna drvenih konstrukcija

Tehnika mehanika prouava problem ponaanja materijala pod dejstvom
spoljanjih sila. Pri toma materijalu se pripisuju sljedea svojstva:
1. Materijal je idealno elastian
2. Materijal ima isti sastav u svim takama homogen

3. Materijal u svim pravcima ima ista mehanika svojstva - izotropan

Shodno nabrojanom kod drvenih konstrukcija uticaji anizotropije,
nehomogenosti i neelastinosti su obuhvaeni odreenim faktorima:
a. Vlanost drveta i temperatura
b. Dugotrajnost djelovanja optereenja
c. Trajnost drveta

d. Materijalnu i geometrijsku imperfekciju

e. Pravci anizotropije
f. Fenomen promjene zapreminske mase i slino

MEHANIKA OTPORNOST I STABILNOST ELEMENATA DRVENIH

KONSTRUKCIJA
Proraun je potrebno provesti tako da se sa sigurnou dokae da svaki
element konstrukcije, ali i konstrukcija u globalu, moe sa propisanom sigurnou
preuzeti najnepovoljnija optereenja (kombinacije), stvarni naponi i ugibi, pod takvim
optereenjima, moraju biti manji od doputenih.
Konstrukcija prestaje biti upotrebljiva kada doe do :
- gubitka statike ravnotee konstrukcijske cjeline ili jednog njezinog elementa
- loma kritinog presjeka
- gubitka stabilnosti konstrukcije ili jednog njezinog elementa
- nekontroliranog pomaka itave konstrukcije ili nekog elementa
- pojave prevelikih deformacija koje ne doputaju normalnu eksploataciju
konstrukcije ili se odraavaju na njen izgled
- vibracija koje izazivaju neudobnost eksploatacije ili nepovoljno utjeu na elemente
konstrukcije i opremu
- pojave lokalnih oteenja koja smanjuju trajnost, efikasnost i oblikovne vrijednosti
konstrukcije
- lokalnog izboavanja ploa ili lokalnih gnjeenja kod sudara ili leajeva (bez loma)

KONCEPTI PRORAUNA DRVENIH KONSTRUKCIJA

A. Proraun prema doputenim naponima
Definisan je odnosom garantovane srednje vrstoe drveta pri slomu koja se dobija
laboratorijskim ispitivanjem standardnih uzoraka i koef. sigurnosti n (n=2-4).

stv d

f stv f dop

B. Proraun prema graninom stanju nosivosti sa globalnim koeficijentima sigurnosti

Zadato optereenje se uvea za globalni koef. sigurnosti
uporeuja sa karakteristinom vrstoom materijala fk,

pa se stvarni napon

f k
C. Proraun prema graninom stanju nosivosti sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti
Prema ovom konceptu stvarni naponi mnoe se koef. optereenja

a karakteristina vrijednost vrstoe dijeli sa koef. sigurnosti materijala

fk
i i
k

FAKTORI KOJI UTIU NA NOSIVOST I KRUTOST

DRVENIH KONSTRUKCIJA
1. Uticaj vlanosti drveta
a. U zavisnosti od duine trajanja optereenja (Kd)

Kd = 1,0

Kd > 1,0

- za puno raunsko opt., korisno opt., ili snijeg u

trajanju preko 3 mjeseca.

- za kratkotrajno optereenje

b. U zavisnosti od vlanosti drveta

KW = 1,0

- monolitno drvo (w = 18 %)

KW = 1,0

- lijepljeno drvo (w = 15 %)

c. U zavisnosti odravanja

Kat < 1,0 ili = 1,0 -

za glavne ili sekundarne elemente konstrukcije

2. Uticaj teenja drveta

Uticaj teenja drveta uvodi se u raun preko redukcije korespodentnih modula E i G.

E
E
1

G
G
1

E reoloki modul elastinosti

G reoloki modul smicanja

faktor teenja

3. Uticaj trajanja optereenja

a. za stalni teret sopstvena teina i korisno dugotrajno optereenje

K d 1,0

b. za kratkotrajni teret vjetar, montaa i kratkotrajno optereenje

K d 3,0

c. za trenutno optereenje zemljotres, udar

K d 3,0

4. Geometrijske karakteristike poprenog presjeka

Usljed kombinovanog djelovanja presjenih sila na nosau dolazi do pomjeranja neutralne
ose, te je potrebno izraunati promjenjene geometrijske karakteristike presjeka.

OPTEREENJA

OSNOVNA

DOPUNSKA

NAROITA

OPTEREENJA

OPTEREENJA

OPTEREENJA

Optereenje vjatra
Opt. skela i oplata

Stalno optereenje

Opt privremenih konstr.

Potresi

Pokretno i snijeg

Trenje na leitima

Pomjeranje oslonaca

Vjetar kao samostalan

Sile koenja

Pritisak leda

Temperaturne promjene

Poar do 30 min.

Skupljanje i bubrenje
I drugo

AKSIJALNO ZATEGNUTI TAPOVI

Aksijalno zatezanje je linearno stanje napona izazvane djelovanjem
aksijalne sile zatezanja (centrine), pri emu se napadna linija sile poklapa
sa osom tapa.
Ako je pravac sile paralelan sa pravcem vlakana drveta, onda napon u
presjeku nazivamo -NORMALNI NAPON ZATEZANJA PARALELNO VLAKNIMA

Z t dA
A

 tII const

Z
sila zatezanja
t

A0 neto povrina presjeka

U statikim proraunima uticaj oslabljenja fizikih ili prirodnih uveden je preko

koeficijenata sigurnosti pri def. dop. napona zatezanja paralelno vlaknima.

Prema propisima aksijalno zategnute tapove treba kontrolisati na:

1. Normalni napon

t ,dop
A0
Z

2. Povrina presjeka

A0

3. Nosivost presjeka

Z A0 t ,dop

t ,dop

Izduenje aksijalno zategnutog tapa za elastinu oblast seformacija je:

Z l
Ab E

A0 neto povrina poprenog presjeka

Ab bruto povrina poprenog presjeka
l

- duina tapa

Ell modul elastinosti paralelno vlaknima

Prema DIN-u ako su dva slabljenja na rastojanju manjem od 15 cm potrebno je u neto

povrinu poprenog presjeka uzeti u obzir oba slabljenja

CENTRINO PRITISNUTI TAPOVI

Izvijanje pritisnutih tapova moe da nastane i prije iskoritenja doputenog
napona pritiska, te se kod pritisnutih tapova koristi doputeni kritini napon.

k
n
kd

kd ,

N k 2 E I min

A
li2 A

kd c d
kd

n 2 do 4

gdje je

2
2 E imin
2
i

li
imin

Vitkost tapa

Kod drvenih tapova vitkost je ograniena na:

120

Za glavne nosive elemente konstrukcije za koje se sa sigurnou

moe odrediti duina izvijanja.

150

Za glavne nosive elemente konstrukcije za koje se sa sigurnou

ne moe odrediti duina izvijanja.

175

Za sekundarne elemente konstrukcije ija je stabilnost od

sekundarnog znaaja za stabilnost konstrukcije.

Dijagram -

Koeficijent izvijanja

c d
kd

Napon pritiska paralelno vlaknima

75
10 75

N
c d
A

Eulerova formula (elastino podruje)

3100
1

1 0,8 (
)2
100

10

tap je kratak

Koetkova formula (neelastino podruje)

1,0

Podruje vitkosti

Vrijednosti u funkciji vitkosti

Kod reetkastih nosaa duine izvijanja pritisnutih tapova su:

a) U ravni reetke:

li 0,8 l

kada se tapovi vezuju ekserima

li l

kada se tapovi vezuju vezom na zasjek,

modanicima i zavrtnjima

b) Izvan ravni reetke:

li l

li f ukrukru

za sve tapove ispune

za pojasne tapove duina izvijanja zavisi

od razmaka ukruenja kojim se ukruuje
pritisnuti pojas

PRAVO SAVIJANJE
Savijanje je stanje napona u poprenom presjeku nosaa optereenim poprenim
optereenjem tj. upravno na osu tapa. Naponi savijanja su paralelni vlaknima.

Pravo savijanje

Ako optereenje djeluje u ravni jednoj od glavnih ravni inercije.

Koso savijanje

Ako optereenje djeluje u ravni koja se ne poklapa sa jednom od

glavnih ravni inercije.

Pri dimenzioniranju drvenih nosaa optereenih na savijanje potrebno je

razlikovati sljedee sluajeve:
a. Idealno prav tap optereen samo u svojoj ravni sa sprijeenim bonim pomjeranjem
b. Idealno prav tap optereen u svojoj ravni sa djelimino sprijeenim bonim
pomjeranjem
c. Idealno prav tap optereen u svojoj ravni sa slobodnim bonim pomjeranjem
d. Kriv tap optereen u svojoj ravni sa razliitim uslovima pomjeranja

Za gredu optereenu na savijanje koncentrinim silama prikazana je distribucija

napona savijanja du nosaa i krutosti na savijanje

Za idealno prav tap prema klasinoj teoriji Bernoulli-eve hipoteze i

Hooke-ovog zakona potrebno je dokazati:
1. Normalni napon u najnepovoljnijem presjeku

Distribucija napona
linearna po visini

2. Smiui naponi u oslonakom presjeku

m
Za pravougaoni
popreni presjek

max

T Sy
I y b

m d

T
1,5
max
bh

3. Napon pritiska na mjestu oslanjanja

P
cd
A

cd cd cd cd sin

4. Najvea vrijednost ugiba

My M y
E Iy

dx

l
m

f max f M f N f dop
fN

N krit 2

4e

EIf
l

N
1

N krit 1 N
N krit

Ojlerova kritiri sila

Doputeni ugibi

(1) za ukupno opt.

(2) za kratkotrajna i dugotrajna opt.

(*) uzeti u obzir tapove ispune i pomjerljivost spojnih sredstava