KNJI@EVNI VREMEPLOV

Antika
(grka knjievnost)
Sofoklo
Knjievnopovijesno razdoblje

Sofoklo prikazuje ljude

kakvi bi trebali biti.

(496. 406. g. pr. Krista))

od 8. st. pr. Kr. (Homer) do 476. g.

(pad Zapadnoga Rimskog Carstva)

ANTIGONA
AUTOR
uvodi treega glumca, a time
omoguuje sloeniju radnju
lik je idealiziran, ali ima i
ljudske mane neodlunost,
patnju

Klasino razdoblje
(oko 450. g. pr. Krista 323. g. pr. Krista)

Atena je kulturno i politiko sredite. U

sreditu je knjievnoga stvaralatva ovjek, a djela se bave aktualnim i opeljudskim problemima. Dominiraju dramske vrste (tragedija i komedija).

Grka tragedija
Teme su uglavnom iz mitova.
Likovi su mitoloki junaci visokih moralnih naela koji slijede svoje uzviene
ideale, ali upravo to ih vodi u propast.
Dakle, tragedija ima tragian zavretak ne zato to je tragiki junak neto
skrivio, nego zato to je djelovao u skladu sa svojim naelima. U tom je njegova tragika krivnja.
Tema se obrauje uzvienim stilom.
Cilj izvoenja tragedije jest katarza, tj.
proienje osjeaja kod gledatelja. Do
katarze dolazi jer gledatelj proivljava
s likovima sve to se zbiva na sceni te
tako postaje bolji i plemenitiji.

LIKOVI
Antigona
Kreont
Izmena
Tiresija
Hemon
Euridika
zbor/kor staraca
tebanskih

KONTEKST
antika
grka knjievnost
tragedija
dionizijske sveanosti

KNJIEVNOTEORIJSKI
POJMOVI
tragedija
likovi
dramski sukob
kompozicija
dijalog
monolog
katarza

DRAMSKA RADNJA (kompozicija)

Uvod: U dijalogu Antigone i Izmene vidljiva je Antigonina odlunost
da prekri Kreontovu naredbu i pokopa brata Polinika.
Zaplet: Straari dovode Antigonu pred Kreonta.
Kulminacija: Antigona se ne boji Kreonta i smatra da je ispravno
postupila. Kreont nareuje da ju ivu zazidaju. Hemon moli oca da
odustane od kazne, ali Kreont to ne eli.
Peripetija: Tiresija upozorava Kreonta da se bogovi ljute zbog
njegovih odluka (nepokopan Polinik, zatvorena Antigona) i Kreont
ga odluuje posluati.
Rasplet: Glasnik objanjava to se dogodilo u grobnici: Antigona se
objesila, Hemon se ubio.
Nakon te vijesti ubija se Euridika. Kreont ostaje sam.

DRAMSKI SUKOB
boanski zakoni (Antigona) i
ljudski zakoni (Kreont)
Antigona kao tragina junakinja:
njezina tragika krivnja vodi ju u
smrt
Kreont kao vladar koji se postavio
iznad boanskih zakona i zato
mora biti kanjen.

AKTUALNOST DJELA
altruizam
rtvovanje za blinje
pojedinci koji se postavljaju iznad
(nepisanih, ali moralnih) zakona

tragiki junak

Znaajke
tragedije

tragika krivnja
tragian zavretak
uzvien stil

Eshil

Sofoklo

Euripid

(525. 456. g. pr. Krista)

(496. 406. g. pr. Krista)

(485./4. 406. g. pr. Krista)

Uvodi drugoga glumca.

Uvodi tre}ega glumca.

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Renesansa
Knjievnopovijesno razdoblje

najvei hrvatski
komediograf

Marin Dri
(1508. 1567.)

izumi i otkria: kompas, tiskarski

stroj, otkrie Amerike
razvitak gradova (trgovina, obrt)
obnova antike kulture

DUNDO MAROJE
Komedija prikazana u vijenici od kompanjije Pomet-druina

ERUDITNA
KOMEDIJA

5 inova
stalni likovi (krtac, zaljubljeni mladi, lukavi sluga)
renesansne antiteze
Prolog negromanta Dugoga Nosa (podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao)
Prolog (sadraj komedije)

DVA PROLOGA

stalni likovi: krti starac (Dundo Maroje), zaljubljeni mladi (Maro Marojev),

LIKOVI

n
l a d o s t , r a sip

os

ot a

gospodari

,m

ljudi nahvao

zb

ilj i lj u di

nah

Dubrovnik,
16. st.

renesansni ep
renesansni roman
(viteki, pastoralni,
pikarski)
renesansna drama:
eruditna (uena) komedija
(commedia erudita)
komedija umijea
(commedia dell arte)

vao

lj u d i n a

Ne djeci u ruke dinare. Dinar u mladu djetetu bijesni kao zli duh, da zna, u inspiritanu ovjeku.

Knjievne vrste

renesansne aniteze
mladost starost
selo grad
razum ludost

Pomet Trpeza
esej
lirske vrste (petrarkizam)

sluga bogatoga njemakog plemia Uga Tudeka

glavni lik (utjecaj N. Machiavellija) njegov je pogled na
svijet zasnovan na vrlini i fortuni
ivotna filozofija: hedonizam
samo sposoban ovjek poput njega moe vladati drugim
ljudima

Spoznaj sama sebe, o boanski

rode u ovjejem duhu!
(M. Ficino)

DUNDO MAROJE

tos

sluge
Bok~ilo
Popiva
Petrunjela
Pomet

st, {kr

oponaanje antikih uzora

svjetovne teme
ovjek u sreditu zanimanja
(renesansni humanizam)
psiholoka karakterizacija lika
pregledna kompozicija
odmjerenost, jasnoa

MARO

gospodari
Dundo Maroje
Maro Marojev
Laura
Ugo Tude{ak

ta ro

Renesansni stil

lukavi sluga (Pomet)

,s

U sredi{tu su slike Atenska {kola gr~ki filozofi Platon i Aristotel.

Platon upire prstom prema gore (svijet ideja), a Aristotel dr`i
ruku u ravnini sa zemljom (isti~e va`nost fizi~koga svijeta).
Platon i Aristotel zajedno simboliziraju anti~ki ideal jedinstva
duha i tijela, koji renesansa nastoji obnoviti.

sin

Kontekst

renesansa (15. i 16. st.)

preporod europske kulture

POMET: Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko

hoe renjat na svijetu. Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat. (...)
Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijeme
uiva. (...)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Romantizam

glavni predstavnik pokreta

Sturm und Drang

tvorac weimarske klasike

Knjievnopovijesno razdoblje
javlja se krajem 18. stoljea, a punu
afirmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.
prva moderna knjievna epoha

Johann Wolfgang Goethe

(1749. 1832.)

Kontekst
Francuska revolucija, Napoleonova
osvajanja, nacionalni pokreti
opa drutvena melankolija kao
posljedica razoaranja u suvremene
drutvene vrijednosti
razoarani pojedinac osjea nesklad
izmeu sebe i svijeta, izdvaja se od
drutva i trai mir u prirodi
romantiar je proet svjetskom boli
(osjeaj tuge i malodunosti zbog
nesklada ideala i stvarnosti) koja raa kult
patnje

PATNJE MLADOGA WERTHERA

KOMPOZICIJA

Obraanje izdavaa itatelju (pripovjeda u 3. licu): izvjeuje itatelja o

autentinosti pisama i trai od njega suosjeanje za Werthera.
Prvi dio: svibanj 1771. rujan 1771.
(pripovjeda u 1. licu)
Vrijeme radnje: proljee, ljeto.
Sadraj: Werther je doputovao u provincijski gradi kako bi sredio neke obiteljske
poslove. U idilinoj prirodi provodi sretne trenutke. Na seoskom plesu upoznaje
Lottu i fatalno se zaljubljuje. Lottin je zarunik Albert na putu, a Werther nastoji to
vie vremena provoditi u njezinu drutvu.
Nakon Albertova povratka i zajednikih druenja Werther je odluio otputovati kako
bi zaboravio Lottu.

Romantiarske teme
osobne preokupacije (intima, ljubav)
buntovnitvo i odmetnitvo
priroda (egzotini pejsa)
mistine i okultne teme
nacionalne teme (povijest i folklor)

Drugi dio: listopad 1771. prosinac 1772.

(pripovjeda u 1. licu)
Vrijeme radnje: uglavnom jesen i zima.
Sadraj: Werther se nakon odlaska zaposlio, ali i u novoj je sredini nezadovoljan . Na
poslu doivljava neugodnost zbog pripadnosti niem, tj. graanskom staleu te
odluuje napustiti slubu.
ezne za Lottom i vraa se u Wahlheim iako zna da se ona u meuvremenu udala za
Alberta. Pokuava to vie vremena provoditi s njom, ali uvia da je Lotta podvojena
izmeu odanosti muu i svojih osjeaja prema Wertheru. Nesretan zbog nemogunosti ostvarenja svoje ljubavi, Werther je poinio samoubojstvo.

Romantiarska poetika
umjetnik kao genijalni nadahnuti
pojedinac
kult osjeaja
subjektivizam
sloboda knjievnoga izraza: prodor
lirskoga u epiku i dramu (epistolarni
roman, roman u stihu)

WERTHER
ROMANTIARSKI
LIK

osjeajan mladi intelektualac (predimenzionirana osjeajnost)

umjetnik idealist plemenit
neprilagoen drutvu: kada naie na prepreke (problem), povlai se u svoj svijet
esto patetian u izjavama i djelovanju
pesimistian, autodestruktivan
Verterizam je pojava koja oznauje svjetonazor i ivotni stil po uzoru na lik mladoga Werthera.

VRSTA

STIL

epistolarni roman (roman u obliku pisama)

emocionalan, proet lirizmom, patetian, retorian

LJUBAV

PRIRODA
Patnje mladoga
Werthera
UMJETNOST

U Patnjama mladoga Werthera u liku glavnoga junaka

ispreple}u se tri romanti~arske teme: LJUBAV, PRIRODA
i UMJETNOST.

Ljubav
Za romanti~are je ona najsvetije duhovno stanje, stapanje du{a, o~itovanje
bo`anskoga u du{ama ljudi. Jedino ljubav ~ini ~ovjeka potrebnim na ovom svijetu, izjavljuje Werther. Ipak, ona je
~esto fatalna i ne dopu{ta kompromis.
Romanti~arska je vizija ljubavi tragi~na.

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Romantizam

Edgar Allan Poe

javlja se krajem 18. stoljea, a punu

afirmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.
prva moderna knjievna epoha

CRNI MAAK

Kontekst

jet

ul

z
pra
ih
t
a m r v ji
riz
o
(demon k

vi

Ton novele
stalno smjenjivanje
racionalnoga i
iracionalnoga

az

erj

ovj
n

crni
maak

Racionalno vienje neke iracionalne sile to je najvea koncentracija strave.

(E. A. Poe)

osobne preokupacije (intima, ljubav)

buntovnitvo i odmetnitvo
priroda (egzotini pejsa)
mistine i okultne teme
nacionalne teme (povijest i folklor)

UVODNI DIO (ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne): (...) Ali sutra mi je umrijeti, i danas elim
olakati sebi duu. Neposredna mi je namjera podastrijeti svijetu, jednostavno, saeto i bez popratnih primjedbi,
niz obinih svakidanjih zbivanja. Svojim su me posljedicama ta zbivanja uasavala ta su me zbivanja muila
ta su me zbivanja unitila.

Romantiarska poetika

F.Goya: Spavanje razuma stvara nemani

(vlada
ug

Romantiarske teme

SREDINJI DIO (retrospekcija) psiholoka analiza glavnoga lika:

KOMPOZICIJA

umjetnik kao genijalni nadahnuti

pojedinac
kult osjeaja
subjektivizam
sloboda knjievnoga izraza: prodor
lirskoga u epiku i dramu (epistolarni
roman, roman u stihu)

on

Tema
ovjekova svijest i
podsvijest

)
i u
ovjeka

Pl

ut

Francuska revolucija, Napoleonova

osvajanja, nacionalni pokreti
opa drutvena melankolija kao
posljedica razoaranja u suvremene
drutvene vrijednosti
razoarani pojedinac osjea nesklad
izmeu sebe i svijeta, izdvaja se od
drutva i trai mir u prirodi
romantiar je proet svjetskom boli
(osjeaj tuge i malodunosti zbog
nesklada ideala i stvarnosti) koja raa kult
patnje

ameriki knjievnik

(1809. 1849.)

Knjievnopovijesno razdoblje

zloduh neumjerenosti (alkohol)

duh nastranosti (ini ono to zna da ne smije)
privrenost drugoga maka u pripovjedau izaziva ljutnju,
a potom i mrnju: Da mi jedna nerazumna zvijer ijeg sam
sudruga s prezirom umorio da mi jedna nerazumna zvijer nanese
meni, ovjeku, stvorenom na sliku i priliku Svevinjeg Boga
toliko nepodnoljiva jada!
zloin (silazak u podrum)
reakcija zloinca: hladnokrvno planiranje kako se rijeiti enina
tijela
otkrivanje zloina: pripovjeda se ne moe oteti pobjednikom
raspoloenju i kuca po zidu u kojem je zazidao suprugu.
Pripovjeda se od dobra ovjeka i ljubitelja ivotinja pod
utjecajem alkohola i duha nastranosti pretvorio u drugaiju
osobu. Promjena u pripovjedaevu karakteru kljuni je trenutak u
noveli.
ZAVRNI DIO (obrat): Nakon kucanja po zidu iznutra se uje pla
pa krik: jezovit, ali pobjedniki (kao iz pakla od prokletih dua ili od
zlih duhova koji se raduju muci tih dua). Policajci rue zid: vide le,
a na njegovoj glavi crvenih, razjapljenih usta i s jednim jedinim, rasplamsanim okom, sjedila je ona gnusna zvijer ija me prepredenost
namamila na umorstvo, i iji me izdajniki glas izruio krvniku.

enja za neim dalekim i nedostinim tipina

je za romantiare. eznuli su tako za prolim
vremenima za srednjim vijekom, na primjer,
koji su vrlo cijenili, za razliku od prosvjetiteljstva. Romantiari su, osim toga, eznuli za dalekim kulturama Orijentom i njegovom mistikom, primjerice. Inae, privlaila ih je no,
sumrak, stare ruevine, natprirodni elementi.
Zaokupljala ih je takozvana mrana strana
ivota, to jest ono nejasno, neugodno, zagonetno.
(Jostein Gaarder, Sojin svijet)

Iracionalni motivi:
ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) poar u noi
divovski lik maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru
pojava drugoga crnog maka bijela mrlja koja sve vie slii vjealima
zazidani maak koji otkriva ubojstvo

Pjesnik strave i uasa, raspaljene mate i bolesnih ivaca, stvorio je fantastian i morbidan svijet
koji je u Charlesu Baudaleireu naao oduevljenog poklonika i genijalnog prevodioca. Poe je i u
hrvatskoj knjievnosti imao velikoga oboavatelja Antuna Gustava Matoa.
(Nikola Milievi)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Realizam

zaetnik psiholokoga
realizma

najvei francuski
majstor stila

Knjievnopovijesno razdoblje
realizam (1830. 1870.)
vodee nacionalne knjievnosti:
francuska, ruska, engleska
knjievnost

Kontekst (duhovna podloga)

doba razvoja industrije, stjecanja
kapitala, razvijanja gradova
procvat znanosti (osobito prirodnih)
ideja o svemoi znanosti koja
moe rijeiti nagomilane drutvene
probleme
materijalistika filozofija (pozitivizam
prouavanje injenine stvarnosti)

Gustave Flaubert
(1821. 1880.)

GOSPOA BOVARY
naelo istinitosti

naelo tipinosti

predmet prikazivanja
malograansko
drutvo u francuskoj
provinciji

detaljno opisivanje
detalji opisane zbilje esto
dobivaju metaforika
znaenja
sceninost opisa, slikarski
opisi, filmska tehnika montae
u masovnim scenama

tip nezadovoljne provincijalke

tip malograanina, provincijalca
tip lihvara

poticaj: novinski lanak

iz crne kronike

Gospoa Bovary
(francuski realistiki roman)

pripovjeda
sveznajui i potpuno neutralan
nikad se ne vidi u tekstu i ne
komunicira s itateljem

kompozicija
kronoloka, trodijelna
bez izraenih
kompozicijskih faza (po
uzoru na jednolino
protjecanje ivota)

Realistika poetika
knjievnici polaze od promatranja
i prouavanja drutva tenja
za objektivnim prikazivanjem
vanjskoga svijeta (vidljive stvarnosti)
umjetnost je oponaanje prirode
knjievnik je znanstvenik koji
analizom dolazi do spoznaje
analitika metoda (analitiko-spoznajna uloga knjievnosti)
naela: istinitost, tipinost,
objektivnost

Psiholoki realizam
tip realizma u kojem se istie
psiholoka karakterizacija, tj.
unutarnja proivljavanja glavnoga
junaka ili nekoliko vanijih likova

Knjievne vrste
prevladavaju novela, pripovijetka i
roman
roman preuzima ulogu epa i postaje
zrcalo stvarnosti (Stendhal)
Da, gospodine, roman je kao ogledalo koje
ovjek prenosi cestom. U njemu ete vidjeti
kako se odraava tren nebesko plavetnilo, a
tren blato drumskih kaljua. Zar ete ovjeka
koji u svom kou nosi ogledalo optuiti da je
nemoralan? Njegovo ogledalo odraava blato, a vi optuujete ogledalo! Bilo bi mnogo
bolje da optuite cestu na kojoj je ta kaljua, a
jo vie nadglednika cesta koji doputa da se
voda ustoji i da se stvaraju kaljue.
(Stendhal, Crveno i crno)

Emma Bovary mlada je, lijepa i

romantina ena, ki imunoga
seoskog gazde, odgojena u samostanu.
Svoje zamisli o ivotu i ljubavi
gradi na temelju romantiarske
literature koju je itala za vrijeme kolovanja.

Udaje se za Charlesa, estitoga, ali nezanimljivog lijenika

koji ju oboava te oni zapoinju zajedniki ivot u francuskoj provinciji. Nakon nekog
vremena Emma poinje propitivati svoj brak i ivot.

Razoarana monotonijom branoga

ivota, Emma sreu o kakvoj je itala
u literaturi pokuava pronai u ljubavnicima (Lone, Rodolphe). U poetku
je sretna, ali ljubavnici ne opravdavaju
njezina oekivanja.
Prezaduena i ostavljena, Emma sve vie
tone. ivot zavrava samoubojstvom.

Bovarizam oznauje nemonu enju osrednjih duhova prema visinama, odnosno ovjekovu sklonost da,
poput Emme, smatra kako je roen za neto bolje od onoga to mu ivot donosi.

Roman Gospoa Bovary poeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego to je tiskan u cijelosti, optuen
je zbog nemorala, raskalaenosti i poetiziranja brakolomstva. Na sudskom procesu odranom u Parizu
1857. godine vjeti je odvjetnik uspio obraniti Flaubertovo djelo koje je dobilo doputenje za tiskanje.

KNJI@EVNI VREMEPLOV
najznaajniji prethodnik moderne proze

Fjodor Mihajlovi Dostojevski

Mene nazivaju psihologom: to nije tono, ja sam samo

realist u viem smislu rijei, tj. ja slikam svu dubinu ovjekove due.

(1821. 1881.)

(Dostojevski o sebi)

ZLOIN I KAZNA
TEMA

KOMPOZICIJA, FABULA

elja za drutvenom afirmacijom

fabula je oblikovana oko ubojstva

(slinost s fabulom kriminalistikoga
romana)

pitanje ovjekova identiteta

pregledna radnja (preteito kronoloka,

uz povremene retrospekcije)
fabularni tijek:
priprema za ubojstvo
ubojstvo
psiholoko slamanje Raskoljnikova
koji je stalno na rubu priznavanja
zloina

pitanje ovjekove odgovornosti

Jedna smrt za stotinu ivota!

Samo sam jednu obinu gnjidu ubio, Sonja,
beskorisnu, odvratnu, tetnu gnjidu.

sredinja tema etiko pitanje:

Ima li ovjek pravo u ime viih ciljeva
ubiti drugoga ovjeka?
Raskoljnikovljeva teorija po kojoj
se ljudi dijele na niu i viu
vrstu, a iznimnim pojedincima sve
je doputeno (Jedna smrt za stotinu
ivota) jer su oni pokretaka snaga
ovjeanstva

VRSTA ROMANA
psiholoki roman
socijalni (drutveni) roman
roman ideja

LIKOVI
likovi su tipovi (nositelji zajednikih osobina):
Rodion Romanovi Raskoljnikov siromani student eljan
drutvene afirmacije
Sonja prostitutka, ena s dna drutvene ljestvice; ena patnica
psiholoko-socijalna motivacija lika
likovi su zastupnici odreene ideje:
filozofsko-etika karakterizacija lika

Realizam
STILSKA OBILJEJA
(realistika, modernistika)
detaljno opisivanje prostora i likova
pripovjedaki postupci: unutranji monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje
opis prostora oblikuje lik: naglaava njegove osobine (socijalna uvjetovanost lika)
modernistika obiljeja: literarno oblikovan ivot samih ideja, esejistiki elementi (filozofske ideje),
subjektivno vrijeme, nepouzdani pripovjeda (uz pripovijedanje u 3. licu), unutranji monolog
elementi simbolizma (san, halucinacije, groteska)

Knjievnopovijesno
razdoblje
realizam (1830. 1870.)
vodee nacionalne
knjievnosti: francuska,
ruska, engleska
knjievnost

Knjievne vrste
prevladavaju novela,
pripovijetka i roman

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Modernistika proza

Milutin Cihlar Nehajev

javlja se kao odgovor na realistiku
poetiku objektivnoga pristupa temi i
knjievnika kao analitiara drutvenih
zbivanja
u knjievnost se uvodi subjektivizam
pisci se bave psihologijom junaka
junak nije vie samo drutveno ve i
duhovno, intelektualno bie
teite se prebacuje s vanjskoga
svijeta na unutranje proivljavanje
lika

U sreditu su uglavnom likovi intelektualaca kakve je u knjievnost uveo Janko Leskovar. To su pasivni pojedinci koji se ne
uklapaju u drutvenu sredinu, zaokupljeni su svojim unutranjim ivotom, a uglavnom zavravaju tragino.

Dezintegracija realistike proze

fabula vie nije primarna
prevladavaju opisi stanja likova
(psihologizacija)
impresionistiki pejsa psiholoko stanje
lika predstavljeno je slikom pejsaa

(1880. 1931.)

BIJEG
Bijeg je roman lika. U njegovu je sreditu sudbina ure
Andrijaevia, intelektualca koji zavrava tragino u
sukobu sa sredinom, ali i sa samim sobom.

Osnovni se sukob smjeta unutar lika; napetost je u samom karakteru, u njegovoj

unutranjoj slojevitosti.
Svekoliki svijet promatra se iznutra, kroz
optiku samo jednog lika.

Sadraj romana predstavlja unutarnju analizu

ure Andrijaevia, traenje odgovora na pitanje to je dovelo do njegova sloma.

U trenucima kada treba donijeti vane ivotne odluke, kada se od njega oekuje akcija,
Andrijaeviu nedostaje volje i energije i on
se preputa snatrenju i kontemplaciji.

Budui da je Andrijaevi poraen i prije nego

to je poela radnja, preostaje jo samo odmatanje filma: autoanaliza, traenje uzroka
propadanja, prekapanje po prolosti, misaona aktivnost.

Kao literarni tip Andrijaevi i nije neka novost: on je samo modernizirana varijanta suvinog ovjeka,
lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. stoljea. Rije je o talentiranim sanjarima, ljudima
znaajna intelektualnog potencijala, ali koji zbog imanentnih slabosti nisu dorasli problemima praktinog ivota i zahtjevima sredine u kojoj djeluju. Njihova je osnovna znaajka pasivnost, preosjetljivost,
egoizam, neurotinost, nesposobnost konformistike socijalizacije, predisponiranost za poraz.
(Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine)

stilska obiljeja:

defabularizacija
psiholoka analiza
unutranji monolog
Autorsko pripovijedanje na mnogim
se mjestima prekida monolozima
glavnoga lika, pismima, ulomcima
dnevnika.

KNJI@EVNI VREMEPLOV
klasik modernizma

Franz Kafka

Avangarda

(1883. 1924.)

Knjievnopovijesno
razdoblje

PREOBRAZBA

avangarda (1910. 1930.)

Avangardni smjerovi
futurizam (Italija, Rusija)
ekspresionizam (Austrija,
Njemaka)

Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio

je da se u svom krevetu pretvorio u golema kukca.

nadrealizam (Francuska)

Pobuna protiv tradicije

(poetika osporavanja)

Najznaajnija djela
pripovijetke:
Preobrazba
Seoski lijenik
Umjetnik u gladovanju
romani:
Proces
Dvorac
Amerika

TEMATIKA

doivljaj dehumaniziranoga svijeta kao mjesta tjeskobe i okrutnosti

odnosi unutar obiteji (nerazumijevanje, nemogunost komunikacije)

GLAVNI LIK

trgovaki putnik Gregor Samsa

Probuditi spavae i ukazati im na istinski

ivot. (temeljna poruka Kafkina djela)

KOMPOZICIJA

STILSKA
OBILJEJA
(magijski realizam)

tri dijela u kojima se prati postupnost preobrazbe

1. fizika preobrazba
2. promjena glasa (nemogunost komunikacije)
3. suavanje vida i odnosa prema prostoru

hladno, neutralno pripovijedanje: sve se biljei vrlo precizno i objektivno, opisi

su detaljizirani i slikoviti
stvaralaki postupak utemeljen na paradoksu: spaja se nespojivo (realistino i
fantastino), ali to nikoga ne zauuje
elementi ekspresionizma (strah, tjeskoba) i nadrealizma (san, halucinacije)
tjeskobna, kafkijanska atmosfera

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Knjievnopovijesno razdoblje

pjesnik, esejist, kritiar

AVANGARDA
hrvatski ekspresionizam
(1914. 1928.)

Antun Branko imi

Kontekst

(1898. 1925.)

Prvi svjetski rat, poratno razdoblje

ekspresionizam kao umjetniki
odgovor na postojee stanje

Pjesnici

Poetika ekspresionizma
pobuna protiv kulta ljepote
antimimetiko naelo: Umjetnost
nije preslika iskustvenog svijeta
umjetnik u djelu daje unutranju
(duhovnu) stvarnost, ekspresiju
autonomija boje njome se
izraava duhovna stvarnost, ovisna
samo o umjetniku

Pjesnici su uenje u svijetu

Oni idu zemljom i njihove oi
velike i nijeme rastu pored stvari

s tv ar i
tu

eme ) r a s t u

metafore

pasivan i tajanstven

sv

sn

Iskazati i oglasiti sve krikove ovoga svijeta!

motivi

]UTANJE
([UTNJA)
i je

pj e

nij

ic i

SVIJET

red

Pjesnici
su ~u|enje
u svijetu

po

^U\ENJE
TREPTANJE
aktivni

e (okru`uje
tanj
,
}u

o~ i ( v e l i ke ,

metafore

PJESNICI

~i)
mu

motivi

uh
o,

Naslonivi uho
na utanje to ih okruuje i mui
pjesnici su vjeno treptanje u svijetu

su

v je ~no t r ept a

u
nj e

Dua stvari govori dui ovjeka. Ako svaki ovjek ne uje ono to govore stvari, zar to znai da stvari ne
govore ovjeku?
(Vijavica, 1918.)

PREOBRAENJA (1920.)
Tematika
pjesniki svijet otvara
programatskim pjesmama Pjesnici i
Moja preobraenja
sredinji dio zbirke ine pjesme koje
obrauju razliite teme ljubav,
smrt, tijelo, pjesnitvo, odnos
prema Bogu ...
zbirka zavrava pjesmama Opomena
i Budui, svevremenskim porukama
upuenim imaginarnom itatelju

Stilska obiljeja
krtost izraza racionalizacija rijei,
eliptian izraz
boja kao simbol (jake boje, kontrasti)
dojam krika (saetost, glagoli)
slobodni stih
uglavnom nema interpunkcije
grafiki izgled pjesme (ukazuje na
sadraj)

initelji pjesnikoga ritma

duljina stihova
zvune figure: asonanca, aliteracija,
onomatopeja
ponavljanja
opkoraenje, prebacivanje, prijenos
grafiki raspored stihova

Moja preobraenja
Ja pjevam sebe kad iz crne bezdane i mune noi
iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro
i pogledima plivam preko polja livada i voda
Ja pjevam sebe koji umrem na dan bezbroj puta
i bezbroj puta uskrsnem
O boe daj me umorna od mijna
preobrazi u tvoju svijetlu nepromjenljivu i vjenu zvijezdu
to s dalekog e neba nou sja
u crne muke nonih oajnika

Pjesnik je isto i osjetljivo ogledalo u kojem se prelama mrano lice stvarnosti. On ne protestira, on suosjea, izjednauje se,
preuzima sudionitvo u oajanju, u krugovima koji se zatvaraju.
(Jure Katelan)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Antun Branko imi

pjesnik, esejist, kritiar

(1898. 1925.)

PREOBRAENJA (1920.)
Kljuni pojmovi
pjesnikova ekspresija
duhovna stvarnost
simbolika boje
krtost izraza
grafiki raspored stihova
odsutnost interpunkcije
slobodni stih
pjesniki ritam

Hercegovina
Ja koraam livadama plav od sutona
Na rubu livada je kua parnog mlina
Iz daljine
to je krvlju namrljana uglasta i gruba
slikarija na nebu
I to god blie sem, sve glasnije viu
nebrojene uarene opeke
Ko ne zna, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu
Ispod breuljaka crni vlak se vue
odmjereno udara
i vri
svoj dolaz jo dalekoj nevidljivoj stanici

Vizualna slika (osjetilna

stvarnost) preobraava
se u pjesnikovoj svijesti
u ekspresiju (duhovnu
stvarnost).

Naslikana ptica nije ptica nego:

slika. Realno tlo (pjesnikov ivot,
biograja) i pjesniko tlo (stvaralatvo) to su dvije razliite
stvarnosti.
(Jure Katelan)

No i ja na brdu
Poda mnom naas izrone iz mraka
kue stabla dvorita i njive
I opet utonu u mraku
ko u svijes
Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora:
ko nekoliko bijelih sveanih asova
iz crnog ivota ljudi

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Drame
Simbolistiko-ekspresionistika
faza (ciklus legendi)
Legenda
Maskerata
Kraljevo
Kristofor Kolumbo
Michelangelo Buonarroti
Adam i Eva
Ekspresionistiko-realistika faza
(ratni ciklus)
Galicija (kasnije U logoru)
Vujak
Golgota
Psiholoka faza (analitiko-realistike
drame) ciklus o Glembajevima
U agoniji
Gospoda Glembajevi
Leda
Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskoj
ptici (posljednja Krleina drama)

Miroslav Krlea
(1893. 1981.)

GOSPODA GLEMBAJEVI
MJESTO RADNJE,
VRIJEME RADNJE

TEMATIKA

Dramska se radnja odvija na jednom mjestu (palaa imune bankarske obitelji

Glembay) u svega nekoliko sati (izmeu 1 i 5 sati ujutro).
Suavanjem prostora i vremena, pozornost je usmjerena na odnose meu likovima,
na njihova psiholoka proivljavanja.

Prikazujui uspon i pad Glembayevih, koji su potekli od meimurskih seljaka, a

zloinima, prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutvene ljestvice i postali
zagrebaka gospoda, Krlea ukazuje na slom Austro-Ugarske Monarhije: slom u
glembajevskom salonu odraz je sloma koji zahvaa Monarhiju u cjelini.

U prvom se planu nalaze psiholoki produbljeni likovi, lanovi obitelji Glembay:

LIKOVI

Naci (Ignjat Jacques) Glembay bankar, tajni savjetnik Barunica Castelli-Glembay njegova druga supruga
Leone Glembay Ignjatov sin iz prvoga braka sestra Angelika udovica starijega Glembayeva sina Ivana.

U sreditu je dramske radnje lik Leonea Glembaya. Temom povratka sina u zaviaj otvara se prostor za psiholoki sukob (izmeu likova i unutar lika), a istovremeno se
pokree radnja otkrivanjem tajni iz prolosti. Leoneov je lik poveznica svih elemenata drame.

vanjski sukob
1. in: Leone Silberbrandt
2. in: Leone otac
3. in: Leone barunica Castelli
nagon
tjelesno
animalno

Leone

razum
duhovno
ljudsko

Leone
glembajevska priroda
daniellijevska priroda

glembajevska priroda

daniellijevska priroda

unutarnji sukob

Ostali su likovi odreeni socijalno i psiholoki. U njihovim se dijalozima otkriva licemjernost i nemoral drutvenoga kruga kojemu Glembayevi pripadaju.

KOMPOZICIJA

U odnosu prema itavoj trilogiji, drama Gospoda Glembajevi ekspozicija je u kojoj ne upoznajemo samo mnoga lica koja su se te jubilarne noi nala
u domu Glembaya nego i itavu historiju Glembajevih. U prvom inu to je upoznavanje jo u punom sjaju, a muti ga samo Leonov sarkazam pred
obiteljskim portretima: tek u drugom, kada izmeu oca i sina zapoinje dugo odgaani obraun, die se potpuno zavjesa u glembajevsku prljavtinu, otkrivaju se detalji nekih smrti, bankrotstva, histerija, koji su bili pod obiteljskim dekorom sakriveni za profane oi, kao obiteljske tajne. Trei in
ve je poetak brodoloma.
(Marijan Matkovi)

STILSKA OBILJEJA

klasina dramska struktura (tri ina, potivanje pravila trojnoga jedinstva)

dramska napetost rezultat je dramskoga sukoba (odnosa meu
likovima, sukoba unutar lika)
govorna karakterizacija likova (agramerski obojen njemaki jezik)
naturalistika obiljeja (bioloka motivacija glavnih likova)
vrsta: psiholoka drama

Dramska radnja na sceni nije kvantitativna. () Ne moe

dakle biti dobre drame bez unutarnjeg psiholokog volumena kao glazbala i dobrog glumca kao sviraa koji na
tom glazbalu svira.
(Miroslav Krlea)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
POVRATAK
FILIPA LATINOVICZA

Miroslav Krlea
(1893. 1981.)

Roman Povratak Filipa Latnovicza (1932.) prvi je moderni hrvatski roman. U njegovu je sreditu lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon mnogo vremena vraa u rodni
grad u potrazi za vlastitim identitetom.

majka

Otuenje, ivana rastrojenost, kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razoaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetniko klonue to je
duhovni prtljag s kojim se Latinovicz vraa iz svijeta ne bi li, u ponovnom
kontaktu sa zaviajnom podlogom i oivljenim uspomenama iz djetinjstva,
akumulirao novu ivotnu i umjetniku snagu. Zato se i moe rei da je slikarev
dolazak u rodni kraj povratak ziki i povratak psihiki: bijeg od civilizacije
velikih sivih gradova i sentimentalna potraga za izgubljenim uporitem, ivotnom neposrednou i svjeinom prvih emocija.

stari oslikani paravan

Karolina

djetinjstvo

bordel
povratak

(Kreimir Nemec)

rodni grad
Kostanjevec

zaviaj

Panonija

egzistencijalna tema
(traganje za vlastitim identitetom)

umjetnost

Promatrajui svijet oima slikara, Filip naglaava vanost

boje u doivljavanju svijeta: eli na slikarskom platnu
izraziti slikarski doivljaj svijeta kao simultanitet ovjekove
svijesti (sliku, zvuk). U romanu se nalaze brojne digresije o
slikarstvu, uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika.
Stoga se Povratak Filipa Latinovicza moe odrediti kao
roman o umjetniku i umjetnosti, ime se uklapa u
tradiciju europskoga romana 1. polovice 20. stoljea.

Povratak Filipa Latinovicza

U sreditu je romana Filipova svijest: on je

hipersenzibilan intelektualac, umjetnik, ovjek
kojega mui tenja za samospoznajom.
Osjeaj egzistencijalne tjeskobe oduzima mu mo
umjetnikoga izraavanja.
Sav je u suprotnostima: u njemu se sukobljavaju
tjelesno i duhovno, umjetniko i racionalno,
primitivno i civilizacijsko.

likovi
Filip
Filipp
ppovratak nakon 23 ggodine
ddo`ivljaj
o`ivljaj zavi~aja
prema
odnos
d
pprrema tjelesnom
tjel
j lessnom
majka
j
jk

Postupci Baloanskoga motivirani su bioloki: on

rtvuje svoju graansku egzistenciju i odrie se svega
zbog otkria tjelesnoga. Njime vladaju animalni
nagoni koji kulminiraju u zavrnici romana.

Majka, Boboka
slini likovi
naglaena tjelesnost
psihoanalitiki pristup

Kiryales (Filipov alter ego, njegova podsvijest):

Svaku Filipovu misao utemeljenu na
umjetnikom doivljaju svijeta Kiryales rui
logikom racionalne svijesti.

kompozicija
Pripovjedna proza
Miroslava Krlee
Novele
Hrvatski bog Mars
Novele
Romani
Tri kavalira gospoice Melanije
Povratak Filipa Latinovicza
Na rubu pameti
Banket u Blitvi
Zastave

Roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela: u prvom

dijelu dominira retrospekcija (povratak u prolost), a u drugom
dijelu prikazuje se kostanjevaka sredina i pripovijedanje tee
uglavnom linearno.
Osnovno je obiljeje kompozicije njezina dramska struktura:
nakon ekspozicije (Filipov povratak) niu se prizori puni
dramatike (Filip majka, Boboka Filip Baloanski, Filip
Kiryjales), a roman zavrava dramatinim krvavim raspletom.

U romanu se oituje Krleina elja za tematiziranjem kljunih europskih intelektualnih ideja i etikih dilema, a na razini
oblikovnog postupka oita je snana veza s Proustom (duga reenica zasiena detaljnim opisima boja, zvukova i mirisa,
neprekidne reevokacije prolih zbivanja).
(Velimir Viskovi)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Kasni
modernizam

Albert Camus dobitnik

je Nobelove nagrada za
knjievnost 1957. godine.

Albert Camus
(1913. 1960.)

Knjievnopovijesno razdoblje
traje od etrdesetih do
sedamdesetih godina 20. stoljea

STRANAC

Obiljeja
obnavlja se dijalog s tradicijom:
knjievnici se vraaju velikim
knjievnim temama (odnos
pojedinca i drutva pojedinac
u suvremenoj civilizaciji, smisao
postojanja knjievnosti, smisao
ljudske povijesti)
knjievnost se ispreplee s
filozofijom
knjievna tehnika: prodor esejizma
u roman

TEMA

KOMPOZICIJA

KARAKTERIZACIJA LIKA
(tehnika redukcije)

prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog

ovjekova otuenost ovjek kao stranac u svijetu

Roman je podijeljen u dva dijela: u prvom se dijelu prikazuje Mersaultov ivot kao
ivot slobodnoga ovjeka, a u drugom njegov ivot u zatvoru te osuda.

Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: itatelj oekuje psiholoku razradu lika,
ali ona izostaje. Prikazujui Mersaultov psihiki ivot, Camus se koristi tehnikom
redukcije svodi njegov psihiki ivot na elementarno, tj. na osjetilne dojmove. Tako
se lik kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji u sadanjosti.

Mersault je predstavnik otuenoga ovjeka: doivljavajui ivot kao besmisleno postojanje, on je otuen od drutva,
ravnoduan je prema svim njegovim institucijama.

VRSTA

roman lika
egzistencijalistiki
roman

Knjievnost je za njega
napor da se izrazi besmislenost ivota i svijeta.
Ona je ovjekovo povlateno iskustvo lucidnosti, pokuaj oblikovanja
stvari i dosezanje ljepote.
(Jere Tarle)

Stvaralatvo Alberta Camusa

(Od apsurda do pobune)
Camusovo se stvaralatvo moe
podijeliti na ciklus apsurda (djela
kojima se naglaava nihilizam u
vremenu kada djela nastaju) i na ciklus
pobune.
Ciklus apsurda
Stranac (roman)
Mit o Sizifu (esej)
Kaligula (drama)
Ciklus pobune
Kuga (roman)
Pobunjeni ovjek (esej)
Opsadno stanje, Pravednici (drame)

Filozofija apsurda Mit o Sizifu

Zato ivjeti? to ovjeku ostaje nakon raspada kranskih i graanskih
vrijednosti? Ta se pitanja javljaju kada ovjek osjea da mu je priroda
strana, a svijet neprijateljski. Tada se javlja nepremostiv jaz izmeu ovjeka i svijeta: ovjek se u svijetu osjea strancem, svoje postojanje
doivljava besmislenim i u njemu se javlja osjeaj apsurda svijeta i vlastitoga postojanja.
Polazei od apsurda kao jedine izvjesnosti, ovjek na sebe (poput Sizifa)
preuzima patnju ivljenja u svijetu bez boga i smisla. Takav je junak apsurda Sizif.
Meutim, kada se (u trenutku svijesti) Sizif iznova vraa kamenu i ponovno ga gura, on prihvaa ivot i jai je od svoje sudbine: Nema sudbine koja
se ne bi mogla nadmaiti prezirom. Dakle, temeljni je ljudski stav upravo
otpor protiv apsurda jer ovjek mora svome ivotu dati smisao.

SIZIFOV POSAO = @IVOT

APSURD
Rje{enje?
PRIHVA]ANJE SVOJE STIJENE,
TJ. SVOJE SUDBINE

Prije mnogo godina rezimirao sam Stranca reenicom za koju znam da je paradoksalna: U naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnosti
da bude osuen na smrt. Htio sam samo rei da je junak te knjige osuen zato to ne pristaje sudjelovati u igri. U tom je smislu on stranac u drutvu u kojem ivi, on lunja po
strani, po periferiji svog privatnog ivota, osamljenikog i senzualnog. I zato su itatelji u napasti da ga smatraju izgubljenim bijednikom. Meutim, predodba o tom liku bila bi tonija, odnosno bila bi blia onome to je autor elio, kad bi se itatelj upitao u kakvoj to igri Mersault ne eli sudjelovati. (...) On govori ono to jest, on odbija prikrivati svoje osjeaje, a
drutvo se zbog toga odmah osjea ugroeno. Trae, na primjer, od njega da kae kako ali zbog poinjenog zloina, prema ve posveenoj formuli. On im odgovara da, to se toga
tie, osjea vie nezadovoljstvo nego pravo aljenje. I ta ga nijansa stoji glave.
(iz Camusova predgovora amerikom izdanju Stranca)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Jerome David Salinger
ameriki knjievnik

(roen u New Yorku)

sudjelovao u Drugom svjetskom ratu
Lovac u itu (1951.)
zaetnik proze u trapericama

Proza u trapericama
Mislim time rei da su traperice stav, a ne
hlae.

Jerome David Salinger

(1919. 2010.)

LOVAC U ITU

(U. Plenzdorf: Nove patnje mladoga W.)

Proza u trapericama naziv je za popularnu

prozu koja nastaje ezdesetih godina prologa
stoljea kao opreka intelektualistikoj prozi.
Naziv je dobila po trapericama odjevnom
predmetu tipinom za mladu generaciju koju
ta proza opisuje.

Kompozicija
Haulden Caulfield, sedamnaestogodinjak,
na poetku romana nalazi se na lijeenju i
pria o dogaajima, odnosno krizi koju je
proivio prole godine (uoi Boia) kada je
(ponovno) izbaen iz privatne kole jer nije
poloio zavrni ispit iz veine predmeta.

Pripovjeda
pripovijedanje u 1. licu (ispovijest glavnoga lika)
nepouzdani pripovjeda: odraava nain na koji
Holden vidi i doivljava svijet

Holden Caulfield
srednjokolac iz New Yorka
inteligentan, ali emocionalno nezreo
izbaen iz privatne kole (kritika autoriteta,
licemjerja, naina ponaanja u koli, snobizma)
odluuje napustiti internat prije vremena pa odlazi
u grad
luta gradom i susree se sa svijetom odraslih

Svijet odraslih (New York)

licemjerje
lane vrijednosti
lani autoriteti
svijet zabave: hoteli, barovi,
prostitucija,
opijanje

Nain izraavanja (jezik)

primjeren pripadnicima njegove generacije
blizak usmenom izraavanju (govoru)
urbani sleng

Naslov romana
Sad svejedno, stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom itnom polju. Na tisue male djece, a
nikoga u blizini... nikog odraslog, mislim... osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to mi je dunost,
trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hou rei, ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je sve to bih radio itavog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali je to jedino
to bih doista elio biti.
(Lovac u itu)

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Ranko Marinkovi

RUKE

viki Voltaire

(1913. 2001.)

ANEO
Upravo zbog toga majstor ne
moe zavriti svoj nadgrobni
spomenik kojim bi izrazio sebe
kao umjetnika umjesto izraza
lica koji je elio dobiti (tuga, snaga anela), aneo na spomeniku imao je glupavo, prijetvorno
Lojzekovo lice.

U noveli su dijelovi tijela antropomorfizirani (ruke, noge, obraz), a

sve je uklopljeno u stvaran kontekst (Drugi svjetski rat).

s
m
i
j
e
h

Aneo je pria o klesaru Albertu Knezu, knezu meu klesarskim

obrtnicima, majstoru kojega su i neki kipari smatrali umjetnikom. Istovremeno, to je novela koja se bavi temom ivota kao
ironije: majstor smatra da je pomogao malome Lojzu, a Lojz
ga se, kao odrastao ovjek, samo elio to prije rijeiti.

Time majstorov ivot postaje bezvrijedan, a Lojzek postaje osoba

koja mu to daje na znanje, osoba
koja nasljeuje njegov posjed, ali
i njegov ivot (majstorova supruga Frida).

n
a
d

Ironian smisao novele

Lojz je pravo lice anela (nadgrobnoga spomenika majstoru) sve je privid, stvarna
je samo sebinost.

KOMPOZICIJA

Naglasak je u noveli na unutranjem majstorovu proivljavanju. Iako pokuava sam

sebe zavarati, bolesni majstor sve jasnije uvia da je
Lojz neiskren, da samo eka
njegovu smrt.

RUKE

Uvodni dio: pripovjeda gleda ispred sebe (ovjeka ije su) ruke
prebaene na lea, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj.
Lijeva se mazi u naruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije.
Sredinji dio: pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne
Desne.

Lijeva

Desna

raspjevana,
raspje
ras
pjj van
va a,, e
emo
moti
tiv
ivna
emotivna

ozbiljna,
ozb
ozb
zbilj
iljjna,
a, razumna
a,
razu
raz
ra
zumna
zum
u naa

ne zna pisati
p saat
pi
ati i ita
itati,
itaat
atii,, alilil zna
dr
dr
dr
rati
a kn
ati
kknjigu
jjig
iig
g
gu
drati

zna pisati (iako

on
e zna
z itati), zn
naa lilli-n
ne
zna
stati knjigu ...

ne vvjeruje
je
eruje
ruj
u e rrijeima:
ijije
eim
iima: one
p var
pre
are
ar
re ovj
ovjeka,
ovjjeka
ekkaa, ovjek

eprevare
o kae
kae
e ono
ono t
to ne misli
sto
to
(Rij
Rijei
ei su
u ma
aska
k .))
(Rijei
maska.)

vjeruje rijeima
rijeim
ma

nije izgu
iizgubila
zgubil
b a vvezu
bil
ezu s prirod
dom
m
nije
prirodom

vodi konverzaci
ciju,
ju na
n
stupa, irii ho
orii
konverzaciju,
nastupa,
horizo
zon
onte
e
zonte
postavila
po
pos
postav
osstav
tav
tavila
a ila
ilaa se
se iz
iizmeu
izme
zme
meu ovj
meu
ovjeka
ovjeka
ov
ovj
jeka
eka i pri
pr
rod
rode
od
de
prirode
pazi
pazzi da
p
pa
da netk
n
etko
o ne
ne uvri
u
vrijed
jedii ast

netko
uvrijedi
potpisuje
pot
po
ottpis
pisuje
pisuje
pi
je smrtne
smrtn
sm
rtne
e pres
p
resude
u
presude

a
p
s
u
r
d
o
m

eva
v ide
va
ide za
za intuicijom,
intuicijom, p
oLijeva
pokre
rettto
tom
o
om
m,, nasluenim,
nas
asl
sluenim, a ne iziziz
kretom,
govvo
go
ore
re
enim
nim
nim.
im.
govorenim.

Des
D
es
esna
na
a je
je racionalna:
racional
ra
na na: on
ona radi, ini i
Desna
dje
eluj
lu
uje.
djeluje.

prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakova

drskost (pljuvanje), okrutnost Desne
(udara Djeaka), dolazak Oca

ruke se ujedinjuju tijekom

fizikoga sukoba s Ocem

Pad: Dvije okrvavljene ruke nnaa

asfaltu.
Pomirenje i zajedniki odlazak:
odlaza
A Obraz tada pljune u njih,
njih da b
bi
ih oprao od blata i krvi.

Zavrni dio incident na ulici

Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje potpisuje
smrtnu presudu, udara ...)

Jo jedno zvonce s groblja; ovo je danas valjda posljednje, ve pada sumrak.

A onaj kome zvoni ve je u kutiji kao lutka, kao da ga alju na dar nekom luaku to pravi kolekcije tih stranih igraaka.
(Ranko
(Ran
nko Marinkovi)

Metaforaokrvavljene ruke ovdje dobiva doslovno znaenje.

No koliko god duh bio dominantan i inventivan u svojim dovijanjima, ipak se obraa ruci da za
njega radi
radi.
(Ranko Marinkovi, Traktat o ruci
ruci)

Pripovjedna proza

Samotni ivot tvoj

Novele

Suknja

Pod balkonima Ruke (1953.) Ponienje Sokrata

Prah

Ruke

Romani
Kiklop Zajednika kupka Never more

Drame
Albatros Glorija
Politeia ili Inspektorove spletke Pustinja

Kazaline kritike i eseji

Geste i grimase Nevesele oi klauna

novelistika
zbirka

Aneo
Kotane zvijezde
Benito Floda von Reltih
Ruke
Zagrljaj

U prvom izdanju objavljene su jo tri novele (Mrtve due i U znaku

vage kasnije uklopljene u roman Kiklop te Karneval prebaena
u zbirku Ponienje Sokrata), a u konanu autorsku redakciju zbirke
uklopljena je uvodna novela Samotni ivot tvoj.

...

S doputenjem lijeve rijei nie desna

i mrlja se iri a sparno je ljeto:
fratri hoda Issom a mladost obijesna
u prainu baca sve to nam je sveto,
a i to bi drugo: podsmjeljiva usta
(kad nam glas ostari i snaga kad susta)
upravljat e svijetom ko posljednjom slamkom:
to smo mi ivotu to nismo, jor Ranko? ...
(Jaka Fiamengo, Zaviajna pjesma (Ranku
Marinkoviu, Melkioru vikom))

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Ranko Marinkovi

viki Voltaire

RUKE

(1913. 2001.)

PRAH
Poetak novele neobino predstavljanje lika jezinom igrom: Ah,
pozna ga, pozna ga! To je ono oblo,
pravilno n kao krila galeba. Na n ju
je upozoravao neka ga ne pie u
njegovoj adresi kao u. On nije Touko, nije Jaukiu, Japanac. On je Jankin, Tonko plemeniti Jankin, a ne
neki tamo Touko Jau-Kiu, Kiu-iu,
iu-Micu (...).

Drugi je sloj novele odnos staroga i novoga vremena: staro je

vrijeme predstavljeno likovima Tonka i starice (na brodu), a
novo vrijeme likom geometra, Anina mua.
j vremena: ona jje istovremeno idealiAna jje p
poveznica tih dvaju
zacija staroga vremena i obinost novoga vremena.

U sreditu je novele lik staroga

udaka Tonka pl. Jankina koji
nije mogao ni nakon jedanaest
godina preboljeti svoju veliku
ljubav Anu. Sadraj je novele
usmjeren na pokazivanje njegova unutranjeg svijeta.

Zavretak novele simbolino pokazauje kako Tonko pripada nekom drugom vremenu
vremenu, a sada se naao u zagrljaju novoga doba
koje je promijenilo sve ono do ega mu je nekada bilo stalo.
Marinkovi uvodi pirandelovski potez lika koji se eli izboriti za
igranje svoje uloge do kraja.
Novela bi moga imati i drugi naslov, zapravo citat iz djela koji najbolje opisuje Tonkovo psihiko stanje: ... na munoj stazi jedne prolosti (s koje je vrijeme ispralo svu bjelinu).

ZAGRLJAJ
Pripovjeda
Marinkovi polazi od Pirandellove teze da je
ovjekovo ja rascijepljeno na bezbroj linosti.
U svojoj je noveli uveo tri uloge: autorsko ja,
pripovjedako ja i tree ja.

autorsko ja
(lik, knjievnik koji
pokuava pisati)

(posljednja novela u zbirci)

pripovjedako ja
(pripovjeda koji
vodi dijalog s likom,
tj. autorskim ja)

tree ja
sam knjievnik Ranko
Marinovi koji pie novelu

Tema
pisanje opservacija, promatranje, analiza postupka

Kompozicija novele
Uvodni dio: pisac pokuava neto napisati, a pripovjeda ga promatra. Nakon neuspjelog pokuaja pisanja (samo prva reenica) pisac izlazi na ulicu
Sredinji dio: pisac izlazi, gleda ljude na ulici i razmilja o tome kako odabrati temu za djelo.
jor Bepo i jor
Bernardo

Stvarnost (ulica, obala)

financ andar andar (sam hoda
obalom), a pisac ga prati

pisac zagrli andara

izabrao je TEMU

Zavrni dio: Posljednje stranice novele propituju odnos umjetnosti i ivota. Temeljno je pitanje
simbolike zagrljaja na kraju novele.
Plaio si mi matu, razgonio i prodirao reenice jo dok su se raale u glavi, trovao mi sve izvore misli ... Mata mi se uljala podvijena repa dok si se ti epurio po svijetu, bjeala od tebe, od onoga to ti doista jesi i to se deava zbog tebe i sklanjala se po
brijanicama, po trakama, motala se oko nogu smijenim starcima, udacima, prosjacima, prosjaila i krala komadie ivota na
rubu stvarnosti, ali ovo tu, ovo ovako ... u posljednjem zagrljaju nije mogla smisliti. A sad se, gle, to i dogodilo, ali napisati vie
ne mogu! Moram te drati i umrijeti ... (Zagrljaj)

Crna mrlja
(Knjievnost i drutvo)
Kapljica tinte (METONIMIJA
KNJIEVNOSTI) razlijeva se
po papiru (IVOT).

)
ka
ti
ma
e
:
d
m
(t
mo pre j
?
te
ti
i vara eta
sa
t
i
a
p
st rast pro viu !
mu
po
e
;
e
e T se peza svi men ti
O
o
m OS
o
,
,
e
t
e
o
l
e
e
Sv VARN kao okol men a,
j
na
l
ST bom om u ta
a tebe ov
o
to gled dali e t
U bira I.
j)
ja
po gle da j iti. i:
S T Zagrl
O
k
N
n
(
z
i sle ui ars JET
s
Mi ni
me k UM
ka gled veni
po rt
za

Umjetnost otvara vie mogunosti nego stvarnost, ali stvarnost sugerira da se izmiljeni likovi doivljavaju kao zbiljski,
granice su krhke i jedva uoljive, postoji samo trajni dijalog izmeu zbilje i umjetnosti, odnosno pripovjedaa i Crne
Mrlje s poetka prie. (Julijana Matanovi)

Pripovjedna proza

Samotni ivot tvoj

Novele

Suknja

Pod balkonima Ruke (1953.) Ponienje Sokrata

Prah

Ruke

Romani
Kiklop Zajednika kupka Never more

Drame
Albatros Glorija
Politeia ili Inspektorove spletke Pustinja

Kazaline kritike i eseji

Geste i grimase Nevesele oi klauna

novelistika
zbirka

Aneo
Kotane zvijezde
Benito Floda von Reltih
Ruke
Zagrljaj

Zagrljaj je narativna slika kljunog literarno-humanistikog

problema i metode Marinkovieve umjetnosti uope.
(Bruno Popovi)

...

Uz limenu glazbu, bubnjeve, fanfare

pod krabuljom smijeha iskri nujna sjeta:
to e od nas biti kad se posve spare
samotni na ivot, sjena vrueg ljeta?
Ironijom treba branit dah ivota
kad ivot iscuri i usud nas smota
i iznova pitat, ustro i potanko:
to smo mi ivotu to nismo, jor Ranko? ...
(Jaka Fiamengo, Zaviajna pjesma (Ranku
Marinkoviu, Melkioru vikom))

KNJI@EVNI VREMEPLOV
Druga
moderna

Antun oljan
(1932. 1993.)

Knjievnopovijesno razdoblje
naslov romana

1952. g. 1969. g.
Proza u trapericama
Mislim time rei da su traperice stav, a ne
hlae.
(U. Plenzdorf: Nove patnje mladoga W.)

Proza u trapericama naziv je za popularnu

prozu koja nastaje ezdesetih godina prologa
stoljea kao opreka intelektualistikoj prozi.

Za druge, znao sam, nema vie pravog povratka.

Nisu se imali kamo vratiti, ostavljeni u bespuu, izgubljeni. Za njih vie nita nije moglo poeti iz poetka, kao ni za ovog fratra ovdje, na kraju puta,
ostaje da umre. Ovo to je za Roka bio samo kratak izlet, za njih je bilo konano putovanje nakon
kojeg se ne putuje vie.

egzistencijalistika simbolika
putovanje potraga za
identitetom, traenje smisla ivota
prepreke na putu ivotni
problemi, odluke i izbori
kruno gibanje uzaludnost ivota
kratki izlet ivot

Obiljeja:
prikazivanje generacije mladih, inteligentnih
ljudi bez ciljeva, planova i sigurne
budunosti
nezadovoljni su svijetom, ne priznaju
drutvene vrijednosti
ograuju se od malograanske kulture koju
doivljavaju kao kulturu odraslih
sveznajui pripovjeda zamjenjuje
se nepouzdanim pripovjedaem koji
pripovijeda u 1. licu
u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbani
govor i dijalekt

Sve je u izletnikoj pustolovini oljanove

male skupine od poetka bilo promaeno i apsurdno, ali kao da je bilo neizbjeno, sudbinski predodreeno. To vijugavo
traganje za neim neodreenim djeluje
poput sna i zapravo je projekcija egzistencijalne strepnje i neuhvatljivosti ljudske egzistencije. (...)
Krajnji ishod pustolovine nije nimalo
ohrabrujui: kretanje se zapravo odvija u
zaaranom krugu, pitanja o smislu ostaju bez odgovora, a na kraju puta/ivota
eka nas nitavilo.
(Kreimir Nemec)

(Kreimir Nemec)

likovi
pripovjeda: mladi novinar,
sudionik ekspedicije, predstavnik
umorne mladosti
Roko
ostali lanovi ekspedicije
stari fratar

tri tematska plana romana

roman s egzistencijalistikom
temom
roman o izgubljenoj generaciji
(model proze u trapericama)
politika alegorija

... ovdje kretanje, osvajanje prostora, postaje samo sebi svrhom, upravo poput
besmislena ali upornoga kotrljanja kamenja uz brijeg Camusovu Sizifu.

KRATKI
IZLET

kompozicija
uokvirena pripovjedaevim
razmiljanjima o Roku
kronoloki prati tijek ekspedicije i
slijedi model pikarskoga romana

vrsta
egzistencijalistiki roman
(s elementima drugih proznih modela)

Lutanje alegorijsko traganje za identitetom i osobnom slobodom

() i vidio sam jasno, sve jasnije, da je svijet u koji sam stigao isti onaj svijet iz kojeg sam krenuo, vidio sam
da stojim na rotoru krajolika, u samom sreditu kruga, i shvatio sam da nisam nigdje drugdje nego na svome mjestu.
I to sam drugo mogao nego da ga prihvatim? to mi je, nakon svega, preostalo? Pognuo sam glavu i zakoraivi u krajolik prihvatio sam kamenu stazu pod nogama (...), prihvatio sam cijeli taj dobro poznati, banalni i jalovi krajolik koji mi je bio pred oima sve otkako smo krenuli na ovaj pohod.

Panika i apatija su Prokrustova postelja

na kojoj se raspinje duh moje generacije kae prvoosobni pripovjeda na
jednome mjestu u romanu i tako ulazi
u bit problema umorne mladosti koja
nije sposobna nijednog trena ivjeti u
emocionalnoj stabilnosti i duhovnoj
ravnotei. Njoj je eskapizam imanentan,
pa zato ni ovdje kao u Izdajicama, nije
vaan cilj nego sam proces kretanja.
(Kreimir Nemec)