PRAVILA ZA RAD U LABORATORIJI

Laboratorijske vjebe predstavljaju sastavni dio nauno-nastavnog procesa predmeta

Osnovi elektrotehnike. Potpunu korist od vjebe ima samo onaj student koji se predhodno
pripremi za rad u laboratoriji i uzme aktivno uee u realizaciji vjebe u laboratorijskom
ispitivanju.Da bi studenti ispunili postavljene zadatke neophodno je, na poetku, upoznati
se sa Pravilima za rad u laboratoriji.
1. Laboratorijske vjebe previene su za samostalan rad studenata u grupi, ime je
omogueno aktivno uee studenata u radu i odreen nivo pedagokog rada.
2. Na poetku semestra studenti se podijele u grupe. Nije dozvoljena samovoljne
promjena grupe, niti termina odravanja vjebi.
3. Za normalno odvijenje laboratorijskih vjebi naophodno je odravanje odgovarajue
discipline na asovima i poneanje prema pravilima i propisima.
4. Laboratorijske vjabe su obavezan dio nauno-nastavnog procesa, kojima student
mora da prisustvuje. Sve vjebe student je obavezan da uradi i poloi.
5. U sluaju izostanka, student to mora opravdati pismenim uvjerenjem, na osnovu koga
e mu biti omogueno da nadoknadi izgubljenu vjebu.
6. Uredno ispunjene obaveze studenata su uslov za dobijanje potpisa iz ovog predmeta.
PRIPREME ZA IZVOENJE VJEBE
7.

Da bi vjeba bila to uspjenija, prije njenog izvoenja, student mora temeljito

upoznati gradivo koje obrauje vjebu. Potrebno je da student savjesno proui emu
spoja i upute o nainu izvoenja vjebe, ureaje i instrumente koji se koriste u vjebi.
8. Po dolasku u laboratoriju student zauzima mjesto za svojim stolom, upoznaje se sa
svim ureajima, instrumentima i priborom koji se koristi u vjebi. Asistent vri kontrolu
poznavanja materije koja se obreuje u laboratorijskoj vjebi.
Nepoznavalje materije iskljuuje studenta od daljnjeg prisustvovanja vjebi.
RASPORED UREAJA I INSTRUMENATA
9.

Prije povezivanje ureaja, instrumenta i pribora spojnim vodovima napohodno je, na

osnovu eme spoja, pregledno i funkcionalno izvriti njihov prostorni raspored, kako bi
omoguili brza i tana oitavanja.
10. Prostorni raspored treba napraviti tako da se blie postave instrumenti na kojima se
vri oitavanje, dalje, ureaje za regulaciju, a najdalje, pomoni ureaji kojima se u
toku vjebe ne rukuje direktno.
SPOJNI VODOVI
11. Spojni vodovi koriste se za meusobno spajanje ureaja i instrumenata.Preporuuje
se da budu odreene duine i presjeka prema odgovarajuoj jaini struje.
Kod laboratorijskih ispitivanja spojni vodovi trebaju biti savitljivi sa propisno izvedenim
krajevima (bananski utikai, kablovske stopice, ili kombinovano), po mogunosti u
bojama radi lakeg praenja elektrinih krugova i kontrole.
PROVJERA I ZATITA UREAJA I INSTRUMENATA
12. Po dolasku za radno mjesto, student kontrolie ispravnost ureaja i mjernih
instrumenata (npr. savijena kazaljke, neispravan osigura, slab spoj, potrebno izvriti
nul-korekciju instrumenta i sl.)
13. U sluaju sumnje u ispravnost ureaja i instrumenta student se mora obratiti
asistentu, a nikako da ga sam popravlja. U tom sluaju student se izlae opasnosti da
ga pokvari, ime prouzrokuje jo veu tetu.
14. S obzirom na osjetljivost instrumenta, kako u elektrinom tako i u mehanikom
pogledu, student mora imati na umu da svako grublje i nepaljivije postavljenje

instrumenta na sto, ili grubo rukovanje s njim moe ga otetiti. Instrumenti se moraju
izuzetno paljivo koristiti.
15. Na svim instrumenima sa veim brojem mjernih podruja mjerenje treba zapoeti na
podruju za najvie vrijednosti, a zatim prema potrebi ukljuiti i osjetljivija mjerna
podruja.
16. Kod koritenja vatmetra obratiti panju na nominalnu struju kroz namotaj, odnosno na
nominalni napon naponskog namotaja.
SPAJANJE PREMA EMI SPOJA
17. Povezivanje ureaja i mjernih instrumenata spojnim vodovima vri se u
beznaponskom stanju.
18. Student spajanju treba prii sistematski, to znai ne smije se spajati mehaniki ve
logiki na osnovu prethodno dobro prouene i shvaene eme spoja.
19. Najprije treba sve instrumente i ureaje spojiti u seriju (zatroriti glavni strujni krug
bez prikljuka na izvor), a zatim, po mogunosti vodovima u drugoj boji spajati
paralelne grane (voltmetre, mjerila uestanosti, naponske grane vetmetra i brojila itd.)
20. Spajanje ureaja i instrumenata treba obavljati uvijek samo s jedne strane (samo s
lijeva na desno, ili samo s desna na lijevo), pazei na polaritet instrumenata.
21. Za spajanje uporebljavati vodove odgovarajue duine i izbjegavajui nepotrebna
preplitanja. Loe spajanje moe prouzrokovati razliite smetnje (kontaktni otpor,
nepravilne otkolone kazeljke, greke mjerenja, itd.), to utie na izvoenje ogleda i
tanost mjerenja.
PRIKLJUAK NA IZVOR ELEKTRINE ENERGIJE
22. Asistent vri kontrolu veza prema emi spoja. Student ne smije izvriti prikljuenje na
izvor napajanja, zapoeti sa mjerenjem i ogledom prije nego dobije dozvolu od
asistenta. Prikljuivanje na izvor elektrine energije asistent vri uz predhodno glasno
upozorenje.
23. Student mora imati na umu da je elektrina struja opasna po ivot ve kod jaine
0.01A, a to je vii napon to je jaa struja i vea opasnost. Napon je opasan ve kod
50V.
24. Prekrilac ovih mjera snosi punu materijelnu i krivinu odgovornost za eventualno
poinjenu tetu, ugroene ljudske ivote i nanesene povrede.
MJERENJE
25. Student treba mjerenje obaviti paljivo i svjesno.Svako dotjerivanje rezultata
predstavlja vlastitu obmanu, mjerenja i ogled ini bezvrijednim, a cilj dalek i
neispunjen.
26. Ako student nije siguran u tanost dobijenih vrijednosti mjerenjem, treba da ponovi
mjerenje.
27. Ogled i mjerenje student treba da obavi u stojeem stavu, obezbjeujui oko sebe
dovoljno slobodnog prostora.
28. Kod mjerenja treba biti staloen i miran, bez nepotrebne i esto opasne urbe i
brzopletosti. Trzanje spojnih vodova, kuckanje po instrumentu, odaje povrnu i
nesolidnu pripremu studenta.
29. Retzultate mjerenja treba upisati tano i svjasno u prethodno pregledano
pripremljenu tabelu mjernenih vrijednosti.
30. Ukoliko u toku mjerenja treba oitati vie veliina, a student je u grupi, onda je dobro
da jedan student vri oitavanje, a drugi biljei rezultate mjerenih veliina.
31. U sluaju da za vrijeme ogleda nastupi prekid u napajnju elekrtinom energijom,
asistent je duan da iskljui izvore napajanja, da regulatore napona vrati u poetni
poloaj. Mjerna podruja instrumenta postaviti na najvee vrijednosti i tako doekati
normalno stanje napajanja elektrinom energijom.
32. Po zavretku mjerenja ili ispitivanja najprije iskljuiti radni sto prekidaem, zatim izvor
napajnja elektrinom energijom. Sve spojeve otpojiti, a ureaje, instrumente i pribor
uredno srediti. Radno mjesto studenta u laboratoriji po zavretku ispitivanja mora

uvijek biti sreeno kako bi student iz naredne grupe mogao isto tako valjano obaviti
svoj zadatak.
IZVETAJ O ISPITIVANJU
33. Po obavljenom ispitivanju student podnosi pismeni izvjetaj o vjebi na propisanom
obrascu. Ovaj izvjetaj studet radi po uputi asistenta, a treba da
sadri:
ime i prezime studenta,
broj indeksa,
grupu u kojoj vjeba,
naziv vjebe,
zadatak i cilj vjebe,
elektrinu emu spoja,
koritene ureaje, instrumente i pribor u vjebi,
tabelu mjerenih i proraunatih vrijednosti,
potrebne proraune i dijagrame,
samostalan zakljuak.
34. Rezultate mjerenja student je duan prikazati tabelarno, preko dijagrama i sa
odgovarajuim komentarom.
35. Elektrine eme i dijagrame student mora crtati uredno, pomou pribora za crtanje,
na milimetarskom papiru po odgovarajuoj razmjeri.
36. Na kraju izvjetaja o obavljenom ispitivanju student je obavezan dati samostalno
komentar i zakljuak sa odreenim prijedlozima, zapaanjima i konstatacijama.

PRUANJE PRVE POMOI KOD UDARA ELEKTRINE STRUJE

U svakoj radnoj i pomonoj prostoriji ili na radilitu gdje se nalaze elektrina postrojenja i
instalacije, ili se upotrebljavaju elektrini ureaji i aparati prisutna je stalna opasnost od
ozlijeda usljed udara stuje. Ako osoba doivi elektrini udar moe zadobiti laka ili tea
zdravstvena oteenja: opekotine, grenje miia, prekid disanja i rada srca. Teina
oteenja zavisi o jaini, naponu i otporu protiv proticanja struje, te o trajanju njenog
djelovanja na ozlijeenog.
Glavno pravilo pri pruanju prve pomoi kod udara elektrine struje jest brzina akcije. To
znai da treba to prije osloboditi ozlijeenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah
zapoeti oivljavanje, ako ozlijeeni ne die ili mu ne radi srce.
OSLOBAANJE OD DJELOVANJA ELEKTRINE STRUJE
Postupak oslobaanja ozlijeenog od djelovanja elektrine struje zavisi od okolnosti u
kojima se desila nesrea, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega
toga, pokuati iskljuiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa
ozlijeenim.
NISKI NAPON
Iskljuiti napon pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem utikaa ili osiguraa, eventualno
prerezati vod ilzolovanim klijetima. Ako ni to nije mogue, odvaja se unesreeni od
dodira sa naponom pomou izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu
dasku, hrpu odjee ili sloene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog
pomonika.
VISOKI NAPON
Struju smije isklopiti samo struno osposobljen radnik pomou prekidaa ili sklopke. Prije
isklapanja unesreeni se ne smije dodirivati niti pomou izolovanih sredstava, niti mu se
smije neko pribliavati. Nakon isklapanja treba iskljuene dijelove uzemljiti da se poniti
kapacitivni napon.
Za odvajanje unesreenog od dodira sa naponom slue kuke, motke ili klijeta izolovana
za dotini napon, po mogunosti uz upotrebu gumenih izama i rukavica. Pri svim
postupcima oslobaanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeeni ne zadobije
nove i jo tee ozlijede.
OIVLJAVANJE
Nakon oslobaanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeenog, a
prije svega da li krvari, da li die i da li mu radi srce. Ako ozlijeeni krvari prvo treba
zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba zapoeti na samom mijestu
nesree s primjenom slijedeih metoda oivljavanja:

- umjetnog disanja u sluaju prestanka disanja,

- vanjske masae srca,
- kombinovane metode oivljavanja u sluaju prividne smrt.
U tim sluajevima treba obavezno obavjestiti zdravstvenu ustanovu.
Oivljavanje e imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo
due od 10 do 15 minuta.
UMJETNO DISANJE
Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka
pomou usta, jer je pokazala najvie uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i
odreenim redoslijedom:
1.
2.
3.

4.
5.

Ozlijeeni se poloi na lea i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost

usne upljine u drijelo.
Spasilac klekne pored glave ozlijeenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeenog
naprijed i prema gore tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da
proputaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci to vie unatrag.
Duboko udahnuvi spasilac ubuhvati nos ozlijeenog i snano uduva kroz nosnice
udahnuti zrak. Istovremeno posmatra da li se grudni ko iri i kad to ustanovi,
odmakne svoja usta da bi ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog
koa. Ponekad se prilikom uduvavanja zraka osjeti otpor, a grudni ko se ne iri. Tada
treba pogledati disajne puteve i ako je u pitanju zaepljenost nosne upljine, treba
uduvati zrak kroz poluotvorena usta ozlijeenog.
Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo i uzastopno a zatim se uduvavanje nastavi
ravnomijerno u ritmu normalnog disanja.
Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne uspostavi prirodno disanje ili
do dolaska lijenika.

VANJSKA MASAA SRCA

Vanjsku masau srca treba zapoeti odmah im prestane ili jako oslabi rad srca. To se
moe ustanoviti po tome, to se ne moe napipati puls na arterijama vrata, ruke ili bedra,
a ozlijeenom su proirene zjenice i poprimi mrtvaki izgled. Vanjska masaa izvodi se na
slijedei nain:
1.

Spasilac poloi ozlijeenog leima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove

desne strane.
2. Tada se preklopi dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i poloi ih na donji dio
grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom da se grudni ko ulegne za 35 cm. Nakon pritiska treba ruke opustiti, ime se omoguuje irenje grudnog koa i
punjenje srca krvlju.
3. Vanjska masaa izvodi se 5-10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan
rad srca, izgledi na uspjeh oivljavanja su minimalni.
KOMBINOVANA METODA OIVLJAVANJA
U sluaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu
metodu, to znai da se naizmjenino vri umjetno disanje i vanjska masaa srca.
Poeljno je da oivljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a
druga masau srca. Izvede se 3-4 uduvavanja vazduha, a potom 15-20 pritisaka na
grudnu kost. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i plua ili dok
ne stigne lijenik. Po zavrenom uspjenom oivljavanju ozlijeeni esto ostaje u

nesvjesnon stanju, pa mu i dalje prijete smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti
titimo ga postavljanjem u poloaj na bok.
Kada ozlijeeni doe k svijesti, prua mu se prva pomo i za eventualno druge ozlijede.
Nakon toga ozlijeeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi leei zatien od
hladnoe a moe mu se dati o topli bezalkoholni napitak.
Uz ozlijeenog trebaju ostati osobe koje e do dolaska lijenika moi ponovo pruiti prvu
pomo, ako to bude potrebno.
Iako izgleda da se ozlijeeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti u zdravstvenu
ustanovu radi pregleda i spreavanja mogueg oka.

ELEKTRINI MJERNI INSTRUMENTI

SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA I DRUGE LABORATORIJSKE OPREME

Elektrini mjerni instrumenti slue za neposredno mjerenje elektinih veliina kao to su:
napon, struja, snaga, otpor, faktor snage, frekvencija, kapacitet i slino.
Redovito kod elektrinih mjernih instrumenata, mjerena veliina djeluje na jedan pomini
organ instrumenta i otklanja ga zajedno sa kazaljkom. Njegov otklon mora zavisiti od
vrijednosti mjerene veliine, tako da odreenoj vrijednosti mjerene veliine, odgovara
odreeni poloaj pominog organa, odnosno kazaljke. Na pomini organ djeluje jo jedan
mehaniki ili elektrini protumomenat koji se suprostavlja momentu mjerene veliine, pa
pomini organ zauzima poloaj gdje su oba momenta u ravnotei. Pri ovome
protumomenat mora zavisiti o poloaju pominog organa, pa se esto za tu svrhu
upotrebljavaju spiralne opruge ili torzione trake, iji je momenat proporcionalanuglu
njihova zakretanja. Kako se pomini organ zaustavlja u poloaju gdje su momenti u
ravnotei, biti e i momenat izazvan mjerenom veliinom proporcionalan otklonu
pominog organa. Ovim se dobija traena zavisnost otklona o vrijednosti mjerene
veliine.
Sam nain djelovanja mjerene veliine na pomini organ zasniva se na raznim principima,
zavisno o vrsti instrumenta. Tu se koriste elektromagnetske, elekktrostatske,
elektrotermike i elektrolitike pojave.
Mjerenje elektrinih veliina predstavlja sloen i veoma struan posao, a instrumenti i
mjerne metode koji slue ovom cilju su mnogobrojne i raznovrsne.
Osnovni zadatak je da se putemeksperimenta dokau osnovni zakoni i pojave u
elektrotehnici, a ne detaljno prouavanje mjerne tehnike elektrinih i magnetnih kola.
Zbog toga e se koristiti samo osnovni mjerni metodi i instrumenti.
Da bi se uspjeno pratili i razumjeli eksperimenti potrebno je savladati ne samo osnovne
teoretske postavke na kojima poiva eksperiment ve upoznati i sljedee:

1. princip rada i osnovne karakteristike mjernih instrumenata,

2. metod mjerenja struje, napona i snage.
Mjerni instrumenti mogu biti klasificirani prema razliitim kriterijima.
Karakteristine osobine mjernih instrumenata su:

1.
2.
3.
4.

elektrina veliina koja se mjeri,

vrsta struje ili napona,
preciznost, odnosno stepen tanosti,
princip djelovanja.

U Tabeli 1 prikazani su osnovni pokazni mjerni instrumenti za mjerenje jednosmjernih

struja i dati su njihovi simboli.

Tabela 1.

Pokazni mjerni instrumenti (instrumenti sa kazaljkom), simboliki se oznaavaju krugom u

koji se upisuje oznaka za vrstu pokaznog instrumenta.
Za razliku od pokaznih instrumenata, registrirajui instrumenti se simboliki oznaavaju
ne krugom ve kvadratom. Primjer oznaavanja registrirajueg ampermetra, voltmetra i
vatmetra prikazan je na Slici 1.

Slika 1.

Pokazni mjerni instrumenti mogu da nose oznaku multipla, odnosno podmultipla osnovne
mjerne veliine.Tako postoje i druge oznake za pokazne mjerne instrumente, to je
pokazano u Tabeli 2.

Tabela 2.

Druga vana karakteristina veliina mjernih instrumenata oznaava da li isti slui za

mjerenje jednosmjernih ili naizmjeninih veliina. Prema vrsti struje (napona) mjerni
instrumenti nose dodatnu oznaku, odnosno simbol kako je to prikazano u Tabeli 3.

Tabela 3.

Trea karakteristina veliina mjernog instrumenta je njegova preciznost, tanost ili kako
se jo naziva klasa instrumenta.
Klasa tanosti mjernog instrumenta oznaava najveu greku u procentima koja se moe
pojaviti prilikom mjerenja. Veliina greke se obraunava za odgovarajue mjerno
podruje tj. na itavu skalu instrumenta.

Klasa tanosti mjernih instrumenata prema standardima moe da bude:

0.05 0.1 0.2 0.5 1.0 1.5 2.5 4.

etvrta karakteristina veliina mjernih instrumenata je princip djelovalja. U Tabeli

4 naznaeni su osnovni principi djelovanja mjernih instrumenata u kolima jednismjerne
struje i date njihove oznake, simboli.

Tabela 4.

Prilikom mjerenja, mjerni instrument mora uvijek biti postavljen u odgovarajui poloaj.
Zbog toga se na instrumentu nalaze standardizovani simboli koji ukazuju na pravilan
poloaj koji mora zauzeti. U Tabeli 5 date su oznake za karakteristian poloaj
instrumenata.

Tabela 5.

Standardi definiraju za pojedine radne napone instrumenata odgovarajue ispitne napone

kojima treba ispitati mjerne instrumente izmeu kuita i mjernog sistema. U Tabeli 6.
date su oznake ispitane dielektrine vrstoe.

Tabela 6.

Jaina elektrine struje, u elektrinim kolima, mjeri se instrumentima koji se zovu

ampermetri. Bez obzira da li se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne ili
naizmjenine struje, u elektrinim kolima ovaj instrument se vee na red sa potroaem,
kroz koji se eli izmjeriti jaina struje.
Ukoliko se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne struje pored prikljunih
stezaljki moe se uooti oznaka + i - , to ukazuje na tano odreen nain
prikljuivanja.
Pozitivni smjer struje ulazi na prikljuak plus (+) ampermetra, tako da struja kroz
ampermetar tee u smjeru od pozitivnog ka negativnom prikljuku, Slika 2.
Uzima se da je unutranja otpornost idealnog ampermetra jednaka nuli, odnosno realnog
ampermetra zanemarivo mala, pa je pad napona na instrumentu mali (zanemariv) ime
se ne remeti energetsko stanje u kolu.

Slika 2.

Napon na potroau u elektrinim kolima mjeri se instrumentimakoji se zovu voltmetri.

Voltmetri se prikljuuju paralelno potroaima na kojima treba izmjeriti pad napona, Slika
3. Karakterie ih velika otpornost mjernog svitka kako bi se struja kroz ovaj svitak svela
na to manju vrijednost, te energetska slika kola ostala ista kao i prije prikljuivanja
instrumenta.

Slika 3.

Snaga koja se razvija na potroau mjeri se vatmetrom, iji je ematski prikaz dat na Slici
4. Najea konstrukcija vatmetra je u obliku elektrodinamikog instrumenta.

U osnovi ovakav instrument se sastoji od dva svitka, od kojih se jedan prikljuuje na red
sa potroaem, a drugi paralelno potroau, odnosno prikljuenom naponu.

Na osnovu toga razlikujemo strujnu i naponsku granu vatmetra.

Obje grane vatmetra imaju oznaene ulaze sa (+) ili (*) na koje bi trebalo dovesti
pozitivan otklon kazaljke. Izgled prednje strane instrumenta za mjerenje napona dat je na
Slici 5.

Legenda:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

prikljune stezaljke
preklopka za izbor mjernog instrumenta
skala instrumenta
kazaljka
voltmetar
karakteristike instrumenta

40...60...400 [Hz]

radno podruje

0.5

klasa tanosti
instrument predvien za mjerenje i jednosmjernog i
naizmjeninog napona
instrument sa pomonim eljezom jezgrom
instrument za horizontalni poloaj
ispitni napon 2 [kV]

MJERNE JEDINICE

DECIMALNE MJERNE JEDINICE I SISTEMI

Decimalne mjerne jedinice i sistemi su decimalni dijelovi i dekadski umnoci (vidi tabelu)
mjernih jedinica, a obrazuju se od mjernih jedinica SI sistema i sljedeih sedam mjernih
jedinica van SI sistema: litar, teks, bar, var, vatas, elektronvolt i voltamper, a ija je
upotreba zakonom dozvoljena.

Decimalne mjerne jedinice se dobijaju mnoenjem mjerne jedinice odgovarajuim

iniocem iz prikazane tabele. Nazivi i oznake decimalnih mjernih jedinica dobijaju se od SI
jedinica stavljanjem naziva i oznake inioca ispred naziva ili oznake mjerne jedinice i piu
se malim slovima zajedno. (Primjer: Mm milimetar, dag dekagram, dalm dekalumen
itd.)

Decimalne mjerne jedinice se primjenjuju za prikazivanje raznih brojanih podataka u

praksi gdje osnovne ili izveden jedinice ne bi bile dovoljno razumljive. (Npr.: 0.00564 m =
5.64 10-3 m = 5.64 mm.)

TABELA INILACA DECIMALNIH MJERNIH JEDINICA

INIOCI DECIMALNIH MJERNIH JEDINICA ZA
DECIMALNE DIJELOVE M.J.

DEKADSKE UMNOKE M.J.

naziv

oznaka

vrijedno
st

naziv

oznaka

vrijedno
st

deci

10-1

eksa

1018

centi

10-2

peta

1015

mili

10-3

tera

1012

mikro

10-6

giga

109

nano

10-9

mega

106

piko

10-12

kilo

103

femto

10-15

hekto

102

ato

10-18

deka

da

101

UPUTSTVO ZA PRAVILNU PRIMJENU SISTEMA MJERNIH JEDINICA SI

1.

Kada je oznaka mjerne jedinice ista kao i oznaka decimalnog inioca, onda ih
treba pisati tako da se izbjegne svaka zabuna. Na primjer: metarnjutn
ili
Nm, a nikako mN (milinjutn).

2.

Nazivi mjernih jedinica piu se fonetski i malim slovima. Npr.: njutn, amper, kulon
itd.

3.

Oznake svih mjernih jedinica piu se uspravnim slovima grkog alfabeta i latinske
abecede i bez take na kraju, osim ako se oznakom mjerne jedinice ne zavrava
reenica. Npr.: m, kg i mm.

4.

Proizvod dvije mjerne jedinice obiljeava se takom kao simbol mnoenja. Taka
se moe i izostaviti kada ne moe doi ni do kakve zabune. Npr.:
ili VA.

5.

Oznaka mjerne jedinice stavlja se iza brojne vrijednosti odmaknuto za jedan slovni
razmak. Npr.: 12 km.

6.

Z obrazovanje decimalnih mjernih jedinica moe se upotrijebiti samo jedan

decimalni inilac iz navedene tabele. Npr.: 1000 kg = 1 Mg itd. Ne smiju se
primjeniti kombinacije vie inilaca za jednu veliinu.

7.

U nekim oblastima primjene mjernih jedinica, kao na primjer u mainogradnji,

moe se dogovorom propisati primjena samo jedne decimalne mjerne jedinice npr.
mm. U tom sluaju se iza brojnih vrijednosti mjera ne stavlja oznaka mjerne
jedinice mm.

8.

Koliina mase utvruje se vaganjem na vagama, tj. poreenjem s odgovarajuim

tegovima za masu, a izraava se u kg ili u nekoj drugoj pogodnoj decimalnoj
jedinici grama.

9.

U prometu roba, na crteima, na ambalai itd. Umjesto dosadanje

rijei teina treba pisati rije masa. Npr.: masa sadraja konzerve (neto) iznosi
200 g, masa eera 2 kg itd. Rije masa se moe izostaviti, pa se moe rei
konzerva od 200 g, nosivost kamiona 13 t, a nikako nosivost teine od 13 tona.

10. Veliina sile se izraaa u N ili nekoj drugoj decimalnoj jedinici njutna kao npr.
vuna sila traktora je 15000 N, zatezna sila u uetu dizalice je 100 kN itd.

UPOREENJE NEKIH STARIH I NOVIH MJERNIH JEDINICA

- JUS A. A. 1.037 Fiziko
mjerne
veliine
naziv
D

napomena

Mjerne jedinice
oznak
a

Stare=nove
1

angstrem

=10-10 m

mikron

1 =1 m

in (col)

in ('')

1 in=25.4 mm

stopa (foot)

ft

1 ft=12 in=0.3048 m

jard (yard)

yd

1 yd=3 ft=0.9144 m

fat (fadom)

fm

1 fm=2 yd=1.8288 m

palac (col)

in

1 in=26.34 mm

stopa

ft

1 ft=12 in=0.3161 m

arin (lakat)

1 arin=0.666 m

fat

fat

1 fat=1.8965 m=6 ft

Engleske

1 mile=1.61
km
Stare domae

du

du

1 du=200 fat=379.3 m

dunum

du

1 du=1000 m2=10 a

jutro

ju

1 ju=57.5 a=0.575 ha=1600

fat2

lanac

la

1 la=71.9 a=0.719 ha=2000

fat2

akr (jutro)

arce

1 arce=4046.86 m2

prostorni metar

prm

1 prm=1 m3

oka

oka

1 oka=1.4 l

akov

ak

1 ak=50 l

registarska tona

RT

1 RT=2.832 m3

galon

gal

1 gal=4.546 l (UK)=3.785
l(US)

O
V
R

(Francuske)

Stare domae

I
N

Engleske

I
N

barel

barel

1 barel=158.987 l

Stare domae

Pomorska

Englesko
amerike

UPOREENJE NEKIH STARIH I NOVIH MJERNIH JEDINICA

- JUS A. A. 1.037 Fiziko
mjerne
veliine

napomena

Mjerne jedinice
naziv

oznaka

Stare=nove

oka

oka

1 oka=1.28 kg

funta

fu

1 fu=0.5606 kg

tovar

to

1 to=128 kg

kvintal, m. centa

1 q=100 kg

funta (UK i US)

lb

1 lb=0.454 kg

long tona (UK i

US)

LT

1 LT=1016.05 kg

tona (US)

ton

1 ton=907.185 kg

pond

1 p=9.80665 mN

Stare domae

Englesko
amerike

I
L
A
MOMENT
SILE
S

kilopond

kp

1 kp=9.80665 N

din

dyn

1 dyn=10-5 N

kilopond-metar

kpm

1 kpm=9.80665 Nm

konjska snaga

KS

1 KS=735.49875 W

kilopond-metar
sekund

kpm/s

1 kpm/s=9.80665 W

atmosfera
tehnika

at

1 at=0.980655 bar=98 kPa

atmosfera fizika

atm

1 atm=1.01325
bar=101.325 kPa

N
A
G
A

P
R
I P
T O
I
S
A
K,

N
A

1 kp/mm2=9.80
N/mm2=0.98 kN/cm2

vrstoa
materijala

kp/mm2

milimetara
vodenog stuba

mm VS

1 mm VS=0.0980665
mbar=9.80665 Pa

milimetara ivinog
stuba

Toor

2 Toor=1.3332
mbar=133.32 Pa

(1 Mpa=1 N/mm2)

UPOREENJE NEKIH STARIH I NOVIH MJERNIH JEDINICA

- JUS A. A. 1.037 Fiziko
mjerne
veliine

napomena

Mjerne jedinice
naziv

oznaka

Stare=nove

Dinamika

poaz

1 P=0.1 Pa s

viskoznost

centipoaz

cP

1 cP=1 mPa s

stoks

St

1 St=10-4 m2/s

centistoks

cSt

1 cSt=1 mm2/s=10-6 m2/s

engler

'E

2 'E=11.8 mm2/s

erg

erg

1 erg=0.1 J=10-7 J

kilopond metar

kpm

1 kpm=9.80665
J=9.80665 Nm

kalorija

cal

1 cal=4.186 J

Kinematika
viskoznost
Rad,
energija,
koliina
toplote

Aktivnost
radioaktivno
g izvora

kiri

Ci

1 Ci=3.7 * 1010 Bq

rad

rd

1 rd=10-2 Gy=0.01 Gy

rem

rem

1 rem=10-2 Sv

Magnetna
indukcija

gaus

Gs

1 Gs=10-4 T

Ekspozicion
a doza
jonizirajue
g zraenja

rentgen

Apsorbovan
a doza
jonizirajue
g zraenja

RIMSKI BROJEVI

I
1

XVI
16

II
2

III
3

IV
4

V
5

VI

VII

VIII

IX

10

XVII

XVIII

XIX

XX

XXX

XL

17

18

19

20

30

40

50

500

1000

MDCCXCIV
1794

MCMLIII
1953

XI
11

LX
60

XII
12

XIII

XIV

XV

13

14

15

LXX

LXXX

XC

70

80

90

100

GRKA SLOVA

a alfa

H e eta

b beta
g gama

t teta

d delta

e epsilon

z zeta

i jota

k kapa

l lambda

M m mi

n ni

t tau

x ksi

u ipsilon

o omikron

f fi

p pi

h hi

r ro

ps psi

s sigma

o omega

STANDARDNI FORMATI PAPIRA

Veliina

Povrina

Veliina

Povrina

ab

[m2]

ab

[m2]

4 A0

1680
2378

A3

297 420

1/8

2 A0

1189
1682

A4

210 297

1/16

A0

841 1189

A5

148 210

1/32

A1

594 841

0.5

A6

105 148

1/64

A2

420 594

0.25

A7

74 105

1/128

Oznaka

Oznaka

Omjer veliina
Veliine listova reda A vrijede za sve vrste tehnikih crtea, uredskog papira, za razne
tampe, knjige, dopisnice itd.
Uz veliine reda A postoje i dodatne veliine reda B, C i D, koje se upotrebljavaju za mape,
registratore itd.
Osnovni format:
B0=1000 1414 [mm]
C0=917 1297 [mm]
D0=771 1090 [mm]