KODEKS ADVOKATSKE ETIKE

ADVOKATA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

( usvojen na Vanrednoj skuptini 17.09.2005.)
OSNOVNE ODREDBE
U drutvu zasnovanom na vladavini zakona advokati imaju posebnu ulogu.
Advokati moraju sluiti interesima pravde kao i onima ija su im prava i slobode povjereni da ih tite i brane, njihova dunost
nije samo da zastupaju svoju stranku, ve da joj budu i savjetnici u najboljem smjeru.
Ovakva uloga advokata pred njih postavlja mnotvo pravnih i moralnih obaveza naroito prema:
stranci;
sudovima i drugim organima pred kojima advokati zastupaju sluaj svoga klijenta, odnosno djeluju u njegovo ime,
pravnoj profesiji uopte i svakom pojedinom lanu profesije i
javnosti za koju postojanje slobodne i nezavisne advokatske profesije, zajedno sa potivanjem pravila koja je profesija sama
utvrdila u osnovi znai ouvanje ljudskih prava u odnosu na mo drave i drugih interesa u drutvu.
Iz ovih razloga, Kodeks utvruje naela i pravila ponaanja kojih su se, radi ouvanja i ugleda advokature, advokati uvijek
duni pridravati pri obavljanju svoje djelatnosti.
Pravila ponaanja utvrena Kodeksom moraju postati dijelom svijesti i uvjerenja svakog advokata.
Radi osiguranja to potpunijeg potivanja Kodeksom utvrenih pravila profesionalnog ponaanja, obezbijedit e se
sankcionisanje svih onih ije ponaanje bude suprotno ovim pravilima.
Kodeks se odnosi na advokate, advokatske pripravnike upisane u imenik advokatskih pripravnika u FBiH, strune saradnike
i advokate iz drugih drava, kada u skladu sa Zakonom postupaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Kada advokatsku djelatnost obavlja u drugoj dravi, advokat je duan da potuje meunarodna pravila profesionalne etike i
pravila profesionalne etike advokata drave u kojoj postupa.
U sluaju kada u Kodeksu ne postoji pravilo koje se na odreeni sluaj moe neposredno primjeniti, Kodeks e biti
primijenjen u skladu sa smislom njegovih naela.
I
OPTA NAELA
1. Osnovni moralni princip Kodeksa ispoljen kroz dunost advokata da se u granicama Zakona, a u skladu sa ustavnim
naelima, moralom drutva i naelima i principima sadranim u optim aktima Advokatske komore Federacije Bosne i
Hercegovine, dosljedno bori za vladavinu prava, zatitu sloboda i intersa graana koje brani i zastupa, nikada se nesmije
staviti u zavisnost sa bilo ijim drugim ili svojim vlastitim intersom.
2. Odnos advokata prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njenim zastupnicima, prema drugim advokatima, sudovima,
tuilatvima te drugim dravnim organima sa javnim ovlaenjima odreen je iskljuivo njegovim poloajem zastupnika i
zatitnika prava i intersa graana i pravnih lica.
3. Pri obavljanju advokatske djelatnosti, advokat se treba ponaati tako da stekne i uvrsti povjerenje svoje stranke a
istovremeno i pravosudnih i drugih organa pred kojima postupa titei prava i interese stranke.
U svim svojim postupcima, podnescima, govorima i drugim slubenim radnjama, advokat je duan voditi rauna o
zahtijevima profesionalne i opte kulture.
4. Advokat je duan savjesno ispunjavati sve dunosti koje proizilaze iz advokatskog poziva i pri tome uvati ugled i
dostojanstvo advokature i to kako pri obavljanju djelatnosti tako i u privatnom ivotu.
Svojim ponaanjem advokat mora sluiti kao primjer humanosti, potovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja
u priznavanju, zatiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.
5. Advokat je duan pri zastupanju stranaka sauvati svoju nezavisnost, a interse stranke smije titi samo sredstvima koja
su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom advokatskog poziva i s dobrim obiajima koji nisu u suprotnosti s njegovom
savjeu.
Advokat se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli tetiti njegovoj nezavisnosti,
dobrom glasu, i ugledu advokature.
6. Nedoputeno je i u suprotnosti je s dostojanstvom advokata da na bilo koji nain sarauje sa nadripisarima.
Dunost je advokata da svako lice za koje sazna da se bavi nadripisarstvom, prijavi nadlenom dravnom organu.

7. Advokat ne smije isticati svoju raniju slubu, poloaj ili dunost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji nain uvjeravati
stranku da joj zbog toga moe uspjenije pruiti zatitu prava i interesa koji su joj povrijeeni
8. Advokat je duan stalno obnavljati, proirivati i usavravati svoje pravno i opte obrazovanje.
Cilj pravnog obrazovanja je i izuavanje pravnih vjetina, razvijanje osjeaja za etike vrijednosti i zatitu ljudskih prava i
sloboda, podsticanje brige za rad u korist klijenta i pruanje podrke zakonitoj djelotvornosti pravosua.
Svoj krug djelovanja, advokat moe proirivati samo sredstvima koja su u skladu sa au i ugledom advokata.
9. Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se asti i ugledu advokature, a naroito:
pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
obeanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
omalovaavanje drugih advokata,
pozivanje na dobre veze i poznanstva,
ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrenih advokatskom tarifom,
isticanje advokatske table napadnog oblika i sadraja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi
kancelarija,
upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog peata,
napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi nain, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen
ugovor o povezivanju i saradnji,
napadno isticanje eventualne specijalizacije,
javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglaenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na nain koji bi se
mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slino.
Advokata preporuuju strunost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponaanjem.
Advokat ne smije da stie klijente na neastan ili na drugi nedoputen nain.
Smatra se da advokat pribjegava neasnom ili nedoputenom sticanju klijenata, naroito kada:
daje nerealne procjene i obeava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
omalovaava druge advokate,
podstie ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlae i nagovjetava sopstveno sudjelovanje u
korupciji,
stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih
advokata na nain suprotan ovom Kodeksu,
na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara
konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvanosti i stekne linu popularnost.
10. Advokatu je doputeno da u sredstvima javnog informisanja objavi podatak o otvaranju ili preseljenju svoje kancelarije,
pri emu se mora izbjei svaki pokuaj ili dojam da je rije o reklami.
Takoe je doputeno da advokat poalje obavijest o otvaranju ili preseljenju svoje kancelarije pravosudnim organima,
drugim advokatima i svojim strankama.
11. Kada advokat brani ili zsatupa stranku na podruju Republike Srpske, duan je postupati u skladu sa Kodeksom etike
advokata Advokatske komore RS-e, ukoliko naela i principi tog Kodeksa nisu u suprotnosti sa naelima i sadrajem ovog
Kodeksa.
12. Prilikom vrenja advokatske djelatnosti u inostranstvu, advokat je duan ponaati se i u skladu sa Kodeksom
Meunarodne unije advokata, kao i sa Kodeksom advokatske etike zemlje u kojoj obavlja djelatnost, ukoliko naela i principi
tih kodeksa nisu u suprotnosti sa naelima i sadrajem ovog Kodeksa.
13. Dunost je advokata da se prilikom obavljenja advokatske djelatnosti stalno brinu za unapreenje i afirmaciju
advokature kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti.
14. Advokati su duni obavezno se osigurati od odgovornosti za tetu priinjenu stranci u toku pruanja pravne pomoi i to u
skladu sa minimalnim iznosom osiguranja i vrste osigurane tete odreene optim aktom Advokatske Komore Federacije
BIH.
Ne izvravanje ove dunosti predstavlja disciplinski prekraj i povredu pravila ovog Kodeksa.

15. Odredbe ovog Kodeksa koje se izriito odnose na advokate koji sami rade u svojim kancelarijama, na isti nain se
primjenjuju i na advokate koji rade u zajednikim advokatskim kancelarijama ili advokatskim drutvima.
Odredbe ovog Kodeksa koje se primjenjuju na advokate, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike i strune
saradnike.
16. Svako ponaanje suprotno principima i pravilima ovog Kodeksa, predstavlja povredu advokatske dunosti i povredu
ugleda advokature Federacije Bosne i Hercegovine.
Nadleni disciplinski organ advokatske komore odluit e o tome da li povreda pravila ovog Kodeksa u pojedinim
sluajevima predstavlja i disciplinsku povredu advokatske dunosti i o tome e zauzeti svoj stav.
II
MORALNI LIK ADVOKATA
1. Kako u vrenju advokatske djelatnosti, tako i ponaanjem u linom i privatnom ivotu, advokat je duan da se pridrava
svih naela ovog Kodeksa i da uva ugled advokature i bori se za njeno unapreenje i afirmaciju kao nezavisne
profesionalne djelatnosti.
2. U vrenju advokatske djelatnosti advokat je duan postupati humano i obzirno sa uvaavanjem i potovanjem svih onih
sa kojima kontaktira u vrenju svoje profesionalne djelatnosti.
3. Svaki advokat je duan da uva svoju ast, moralni lik advokata, neovisnost, savjesnost i strunost, tako da takvim svojim
ponaanjem podstie i druge.
4. Advokat je duan pri zastupanju svoje stranke sauvati svoju neovisnost. Ova neovisnost mora biti apsolutna, slobodna
bilo kojih drugih utjecaja, pogotovo onih koji mogu proistei iz njegovog vlastitog interesa ili vanjskog pritiska. S toga advokat
mora izbjegavati okolnosti koje bi mogle ugroziti njegovu neovisnost i paziti da ne kompromituje svoje profesionalne
standarde da bi ugodio svojoj stranki, sudu ili treim osobama.
Advokat je duan energino odbaciti sve pokuaje utjecaja na njegovu neovisnost i obavezan je o tim pokuajima obavijestiti
samoupravne organe svoje Komore.
5. Advokat se ne moe baviti poslovima koji naruavaju znaaj i ugled advokatske profesije.
Advokat ne smije da prihvati poslove i zvanja koji bi ga doveli u podreen poloaj, naveli na nekritiko izvravanje tuih
naloga, ili njegov rad uslovljavali takvom vrstom obaveza ili pogodnosti koje bi mogle ugroziti njegovu nezavisnost i
samostalnost.
Advokat se moe baviti poslovima u oblasti nauke, knjievnosti, umjetnosti, publicistike, pravnog obrazovanja, humanitarnog
rada, prevodilatva i sporta.
Advokat moe da bude rukovodilac ili lan strunih, radnih ili savjetodavnih tijela vladinog ili nevladinog sektora, nevladinih
organizacija, upravnih i ureivakih odbora i izdavakih savjeta u organizacijama iji rad nije u suprotnosti sa naelima
advokatske profesije.
Rukovodei poloaj advokata u Advokatskoj komori nije spojiv sa rukovodeim poloajem u politikoj stranci
6. Tradicionalne vrline kao to su: ast, potenje i integritet advokata moraju biti van svake sumnje, profesionalna su
obaveza advokata i osnov za sticanje odnosa povjerenja prema advokatu.
7. Klijent i trea lica, od kojih advokat dobija informacije, moraju biti sigurni u povjerljivost advokata. Bez sigurnosti u
povjerljivost advokata nema ni povjerenja. Povjerljivost je primarno pravo i obaveza advokata.
8. Samo advokat koji poznaje zakon moe tititi interese svoje stranke sredstvima koja zakon doputa, a da bi tu dunost
mogao ispuniti duan je obnavljati, proirivati i usavravati svoju pravnu i optu naobrazbu praenjem strune literature,
ueem u strunim raspravama, savjetovanjima i kongresima, objavljivanjem strunih radova, saradnjom u asopisu
Advokatske komore i slino.
9. Advokat mora djelovati u najboljem interesu svoje stranke i mora staviti te interese ispred svojih ili interesa drugih koji su u
koliziji sa interesima stranke koju zastupa.
10. Advokat treba da svojim strunim znanjem pomae drugim advokatima, a posebna je dunost svih advokata da pomau
struno usavravanje advokatskih pripravnika.

11. Nije dostojna da bude advokat osoba koja radi protiv interesa advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti i koja
ne potuje osnovne principe ovog Kodeksa.
Svako ponaanje suprotno osnovama i principima ovog Kodeksa predstavlja povredu ugleda advokature Federacije Bosne i
Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

III
ODNOS PREMA LICIMA KOJIMA SE PRUA PRAVNA POMO
1. Vjernost stranci je osnovna dunost advokata. Ona je vanija od interesa advokata i kolegijalnih obzira.
Zastupanju stranke advokat je duan posvetiti svu svoju strunost i savjesnost te joj cjelovito i pravovremeno pruiti
oekivanu pravnu pomo.
Preoptereenost advokata u poslu ne smije ugroziti cjelovitost, savjesnost i pravovremenost u pruanju pravne pomoi
stranci. O ovome je svaki advokat duan voditi rauna prilikom preuzimanja novih poslova od stranaka.
Advokat kome se obraa prevelik broj stranaka treba uputiti stranke drugim advokatima kako bi izbjegao preoptereenost u
poslovima.
Prihvatanje i raskid angamana
2. Advokat samostalno odluuje da li e prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za pruanje pravne pomoi, ili odbranu, a
odbiti pruanje traene pomoi advokat moe samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim optim aktima
Advokatske komore FBIH.
Na donoenje odluke o zastupanju ne smiju uticati razlike u polu, rasi, nacionalnoj pripadnosti, jeziku, vjeri, politikom i
drugom ubjeenju, porijeklu, drutvenom poloaju ili stranakoj pripadnosti.
Advokat koji lino poznaje protivnu stranku moe odbiti zastupanje protiv nje, a ako ipak prihvati zastupanje mora prije toga
svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.
3. Advokat e odbiti zastupanje:
3.1. ako je pruao pravnu pomo suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
3.2. ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo pruao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili
advokatskom drutvu,
3.3. ako je on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji prua
pravnu pomo suprotnoj stranci,
3.4. ako je u istom predmetu on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva postupao kao sudija, tuilac,
ovlatena slubena osoba Ministarstva unutranjih poslova ili kao slubena osoba u organu uprave,
3.5. ako se on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva bavio na drugi profesionalni nain predmetnim
sluajem,
3.6. ako on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili drutva ima osobni interes koji je, ili moe biti, u sukobu sa
interesima zastupane stranke, i
3.7. u drugim sluajevima predvienim zakonom ili opim aktima Federalne advokatske komore.
4. Advokat moe odbiti pruanje pravne pomoi zbog linog ubjeenja da takav predmet ne moe sa uspjehom zastupati.
5. Ukoliko advokat ima priznatu specijalizaciju ili se uopte ne bavi sa odredjenom oblasti prava smije odbiti zahtjev stranke
za zastupanje ukoliko se radi o predmetu van njegove specijalizacije ili oblasti za koju je struan.
6. Kada advokat odbije zastupanje stranke, neovisno o kojem se osnovu radi, duan je da navede razloge odbijanja
pruanja pravne pomoi.
7. Advokat e voditi sluaj za stranku samo po nalogu te stranke. On, meutim moe raditi na sluaju po nalogu drugog
advokata koji radi za stranku ili kad mu sluaj dodjeli sud ili drugi nadleni organ.
8. Prilikom preuzimanja predmeta za zastupanje advokat je duan uzeti iscrpnu informaciju od stranke, upoznati je sa
priblinim trajanjem postupka, trokovima i nagradom advokata za obavljeni rad.
9. Advokat e savjetovati i zastupati stranku promptno, savjesno i marljivo, posebno vodei rauna da joj ne prouzroi
nepotrebne trokove postupka i duan je da svojim takvim postupanjem i strunim radom opravda povjerenje stranke koje

mu je ukazala izborom za svog zastupnika. Advokat e preuzeti linu odgovornost za ispunjenje naloga koji su mu dati.
Svog klijenta e obavjetavati o toku stvari koja mu je povjerena.
10. Advokat je duan tokom cijelog postupka nastojati da se postupak rijei nagodbom ako je to u interesu stranke.
11. Advokat nee voditi sluaj za koji zna ili bi trebalo da zna da on nije struno u potpunosti kompetentan za njega, bez
saradnje sa advokatom koji je kompetentan za takav sluaj.
12. U pravilu advokat preuzima za zastupanje onoliko predmeta koliko moe savjesno i aurno zastupati i nee prihvatiti
naloge za koje zna da ih nee moi ispuniti efikasno.
13. Kada utvrdi da se stranka koju zastupa objesno parnii, advokat ju je duan upozoriti na takvo ponaanje i tetno
voenje postupka, a ukoliko ona i dalje ostaje pri takvom stavu, advokat joj moe ve iz ovog razloga otkazati punomo i
uskratiti pruanje dalje pravne pomoi.
14. Ukoliko utvrdi da stranka koju zastupa ili brani, neistinito daje upute i navodi injenice o predmetu, advokat moe takvoj
osobi otkazati dalje pruanje pravne pomoi.
15. Jedan od razloga zbog kojih advokat moe uskratiti dalje pruanje pravne pomoi stranki je i nesposobnost stranke da
plati gotove izdatke advokata i nagradu za do tada obavljene poslove.
16. Advokat moe otkazati punomo iz onih razloga iz kojih moe odbiti pruanje pravne pomoi.
17. Advokat nema pravo da se povue iz sluaja na nain i u okolnostima kada stranka ne bi mogla nai drugu pravnu
pomo na vrijeme kako bi se sprijeilo nastupanje tetnih posljedica za stranku i takvu osobu kojoj otkazuje punomo po bilo
kojem od valjanih osnova, duan je zastupati dok ona ne nadje zastupnika, no najvie 30 dana od otkaza punomoi. Za ovo
vrijeme je duan preduzimati sve radnje da ne bi nastupile tetne posljedice za stranku kojoj se otkazuje punomo.
18. Advokat ne treba da otkae punomo kada mu budu odbijeni dokazni ili drugi prijedlozi u postupku zbog odnosa line
netrpeljivosti sa osobom koja vodi postupak, odnosno svoje line interese ne smije poistovjeivati sa interesom stranke kojoj
prua pravnu pomo i obratno.
19. Dunost je advokata da osobi kojoj prua pravnu pomo posveti svu svoju savjesnost, potenje i odanost, ali ne smije da
se povodi za nekorektnim i oigledno neistinitim ponaanjem osobe koju zastupa, na koji bi nain krnjio svoj lini ugled i
ugled advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti.
Konflikt interesa
20. Advokat nee savjetovati, zastupati ili djelovati u ime dvije ili vie stranaka u istoj stvari ako postoji konflikt, ili znaajan
rizik od konflikta interesa tih stranaka.
21. Kada postupa u dvostranim pravnim poslovima, a angaovan je od jedne ili svih strana, duan je podjednako i na
pravian nain tititi interese svih uesnika u tom pravnom poslu bez obzira ko plaa nagradu za njegov obavljeni rad.
Advokat mora prestati raditi za obje stranke kada nastupi konflikt interesa izmeu tih stranaka i takoer kad god postoji rizik
od ugroavanja povjerljivosti ili kada bi njegova neovisnost mogla biti umanjena.
22. Advokat ne smije primiti da zastupa stranku u stvari u kojoj je ranije od stranke sa suprotnim interesima primio
informacije u istoj stvari mada nije primio na zastupanje ni tu stranku, ako bi njegova saznanja o predmetu ugrozila interes
stranke ili dunost uvanja povjerljivosti prethodno dobijenih saznanja.
23. Kada advokati obavljaju djelatnost u zajednikoj advokatskoj kancelariji ili u advokatskom drutvu, naprijed navedene
odredbe se primjenjuju na sve lanove zajednike kancelarije ili drutva.

Pactum de quota litis

24. Advokat nema pravo sklapati pactum de quota litis.
25. Pod pactum de quota litis podrazumjeva se sporazum izmeu advokata i njegove stranke napravljen prije okonanja
sluaja, po kojem bi se stranka obavezala da isplati advokatu jedan dio bez obzira da li je to u vidu novca ili neke druge
dobiti koju stranka ostvari po okonanju postupka.
26. Pactum de quota litis ne iskljuuje sporazum da naknadu koju advokat zarauna bude proporcionalna vrijednosti sluaja
koji advokat vodi, ako je to u skladu sa zvanino odobrenim tarifama. Takav pismeni sporazum advokat je duan dostaviti
nadlenom organu regionalne Advokatske komore.
IV

ODBRANA (ZASTUPANJE) U KRIVINIM PREDMETIMA

1. Advokat je duan preuzeti ponuenu odbranu osumnjienog, odnosno optuenog (u daljem tekstu: optueni) u krivinim
predmetima bez obzira na linost optuenog i na vrstu i teinu uinjenog krivinog djela.
Advokat ne smije odbiti pruanje pravne pomoi - odbrane u krivinim predmetima zbog toga to bi uspjena odbrana bila
teka, zbog toga to postoje nepobitni dokazi o izvrenom krivinom djelu, zbog toga to je optueni priznao izvrenje
krivinog djela, zbog negativnog miljenja javnog mnijenja izazvanog krivinim djelom i ponaanja oteenih.
2. Advokat moe odbiti ponuenu odbranu optuenog samo ukoliko ima specijalizaciju iz druge grane prava, odnosno
ukoliko se u obavljanju advokatske djelatnosti ne bavi i krivinim pravom, a od ve prihvaene odbrane advokat moe
odustati samo ako mu braniteljska savjest ne bi doputala daljnju odbranu a poloaj branjenika se time ne bi pogorao
3. U toku krivinog postupka advokat ne smije davati izjave sredstvima javnog informisanja kojima bi se moglo na
nedoputen nain, a naroito stvaranjem odreenih dojmova u javnosti, uticati na tok i ishod krivinog postupka.
Advokat moe u toku voenja krivinog postupka davati izjave sredstvima javnog informisanja u skladu sa poglavljem XI
ovog Kodeksa.
4. Kad u krivinom postupku uestvuje vie optuenika i vie advokata branitelja, advokati su duni nastojati da to je vie
mogue usklade svoj rad i govore i to tako da to ne bude na tetu ni jednom od optuenika branjenika.
Advokat ne smije braniti ili rastereivati svog branjenika tako to e krivnju svaljivati na druge saoptuenike, odnosno
poveavati njihovu krivnju kako bi potpuno iskljuio ili umanjio krivnju svog branjenika. On to smije initi samo ako po
njegovom uvjerenju i savjesti njegov branjenik nije kriv, a to nije mogue dokazati drugaije nego dokazivanjem krivnje
drugih saoptuenika, a to mora odgovarati injeninom stanju.
5. U pravnim obrazlaganjima i zakljucima advokat branitelj je samostalan i to ini po sopstvenoj savjesti, znanju,
odgovornosti i strunosti i nije vezan uputama branjenika, a duan je drati se uputa optuenog branjenika u pogledu
injeninog stanja.
6. Svako neposredno ili posredno nuenje pritvorenicima za branitelja ili korienje njima radi pribavljanja optuenika
branjenika, protivno je ugledu i dostojanstvu advokature i pretstavlja krenje pravila ovog Kodeksa.
V

ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA

1. Advokat treba prema protivnoj stranci nastupati obzirno i objektivno, nastojei time stvoriti uvjete da se spor rijei u
obostranu interesu.
Medjutim, ukoliko je protivna stranka bezobzirna, nepomirljiva, neuvidjavna ili neobjektivna, tada je advokat duan prema
njoj nastupati odluno, a osobito onda kada bi izostanak takva nastupa tetio opravdanim interesima njegove stranke.
Svae i vrijeanja procesnih protivnika advokat je duan spreavati.
2. U skladu sa naelom brzog i efikasnog pruanja pravne pomoi i izbjegavanja nepotrebnih trokova stranci, advokat prije
nego to pokrene postupak treba opomenuti procesnog protivnika, dajui mu primjeran rok za dobrovoljno ispunjenje
spornog zahtjeva, osim ako je stvar hitna ili ako je oigledno rije o obijesnu i nepopustljivu protivniku.

3. Advokat ne smije koristiti neukost, zabludu ili bojaljivost procesnog protivnika, osobito ako ona nema pravnog
zastupnika, u svrhu da bi postigao neopravdani uspjeh za svoju stranku.
4. Ukoliko procesni protivnik ima zastupnika tada je advokat du`an iskljuivo komunicirati sa njegovim zastupnikom, a ako
mu se procesni protivnik direktno obrati, duan ga je uputiti svome zastupniku i o svemu tome obavjestiti svoju stranku.
5. Advokat treba odvraati svoju stranku od toga da krivino progoni protivnu stranku zbog nepromiljenih izjava to ih je
izazvalo napeto stanje u postupku, osim ako je takav progon potreban da bi se osigurali interesi stranke.
6. Prema procesnom protivniku advokat mora da ima korektan odnos. Ako procesni protivnik vrijea advokata, prijeti mu ili
slino, advokat treba imati razumjevanja za stanje uzrujanosti protivne stranke u kojem se ona neprikladno ili nepristojno
ponijela prema njemu i ako nakon upozorenja advokata ili organa pred kojim je dolo do uvrede, prijetnje ili slino doe do
izvinjenja, u tom sluaju advokat ne treba da preduzima krivino ili drugo gonjenje te osobe.
7. Blie i intenzivnije poznantsvo advokata sa buduim procesnim protivnikom ili njegovim bliskim srodnikom, ukoliko bi to
dovelo ili moglo dovesti do tetnih posljedica po stranku zbog nepotpunog angaovanja advokata ili strunog i savjesnog
pruanja pravne pomoi stranci, moe biti razlog odbijanja angaovanja.
8. Advokat ne treba da procesnog protivnika omalovaava, niti na drugi nain da se odnosi prema njemu nekorektno.
VI

ODNOSI PREMA SUDOVIMA, UPRAVNIM I DRUGIM DRAVNIM ORGANIMA

1. Advokat je duan da zastupanje pred sudovima i drugim organima obavlja korektno, potujui njihov autoritet i ugled u
skladu sa procesnim pravilima, a istovremeno da uva samostalnost i neovisnost advokature kao nezavisne profesionalne
djelatnosti, kao i svoj lini i profesionalni ugled.
Odnos advokata prema sudu, drugim dravnim organima i njihovim predstavnicima, i odnos suda, drugih dravnih organa i
njihovih predstavnika prema advokatu, treba da bude izraz potovanja prava, pravne kulture i pravnike profesije.
Podnesci i usmena izlaganja advokata treba da budu jasni, saeti, umjesni i logini, a kritika koju advokat upuuje sudu,
drugim dravnim organima i njihovim predstavnicima ne smije da bude saoptena na drzak ili uvredljiv nain.
U odnosu prema sudu, drugim dravnim organima i njihovim predstavnicima advokat ne smije:
da utie na tok postupka i donoenje odluke neprofesionalnim sredstvima, a naroito obraanjem organima i licima koja
nemaju pravo da se mijeaju u postupak, raspravljanje i odluivanje,
da line prijateljske odnose sa sudijama, tuiocima i drugim predstavnicima organa vlasti ispoljava pred klojentom,
suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, ili da pred ovim licima stvara utisak postojanja takvih odnosa,
da tok ili ishod postupka pravda pripisivanjem korupcije i drugih vidova zloupotreba sudijama, tuiocima i predstavnicima
drugih organa vlasti, ili da podrava takvo uvjerenje klijenta, osim ako on ili klijent raspolau dokazima koji bi im davali pravo
na podnoenje prijave nadlenim organima krivinog ili disciplinskog gonjenja,
da zloupotrebljava ulogu branioca da bi klijentu, ili posredstvom klijenta koji je u pritvoru ili na izdravanju kazne, drugim
pritvorenicima ili zatvorenicima kriom doturao pisma, poruke ili predmete ije je dostavljanje zabranjeno, podlono kontroli
ili namijenjeno nedozvoljenim ciljevima,
da pred klijentom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, uoi roita ulazi u sudnicu ili drugu slubenu prostoriju
namijenjenu raspravi prije nego to je pozvan, ili se nakon zavretka rasprave u sudnici ili takvoj prostoriji zadrava i po
izlasku svih ovih lica, osim ako svoj ulazak ili ostanak prethodno tim licima ne objasni izuzetnim, opravdanim i istinitim
razlozima ne vezanim za predmet spora.
2. Advokat e, uz duno potovanje suda braniti interesa svoje stranke asno i hrabro, bez obzira na svoje vlastite interese
ili posljedice po njega ili neku drugu osobu.
3. Advokat je takoer duan pruiti odluan otpor protiv svakog krenja zakonitosti, povrede dostojanstva linosti i temeljnih
ljudskih prava ili interesa svoje stranke, ali samo doputenim sredstvima i u granicama korektnosti.
4. Advokat je duan upozoriti svoju stranku na odnos potovanja prema sudu i nastojati e, da on i njegova stranka savjesno
koriste prava koja im u postupku pripadaju, nastojei da se izbjegne svako odugovlaenje i zloupotreba prava u postupku
pred sudom.

5. Advokat ne smije zloupotrijebiti naelo da smije razgovarati sa svjedocima izvan suda, prije poetka i tokom suenja, ali je
zabranjena svaka zloupotreba ovog
razgovora u svrhu djelovanja na svjedoka. Razgovor se mora obaviti na nain da se izbjegne svaka dvojba o moguem
utjecaju na svjedoka.
VII

MEDJUSOBNI ODNOSI ADVOKATA, ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA

1. Kolektivni duh profesije zahtjeva odnos povjerenja i saradnje medju advokatima na dobrobit njihovih klijenata i kako bi se
izbjegli nepotrebni procesi i druga ponaanja tetna za reputaciju profesije.
2. Medjusobni odnosi advokata i advokatskih pripravnika kako u vrenju djelatnosti, tako i u linom ivotu, treba da su
korektni i ispunjeni odnosom meusobnog uvaavanja i potovanja, ali ne smiju utjecati na samostalnost i odlunost pri
zastupanju i zatiti interesa vlastite stranke.
3. Nedopustivo je nelojalno pribavljanje lica za zastupanje, reklamiranje u bilo kom obliku, davanje negativnih izjava o
drugim advokatima ili advokatskim pripravnicima, kao i odravanje bilo kakvog kontakta sa nadripisarima ili slino.
4. Advokat koji zna da procesni protivnik ima advokata kao zastupnika, mora se iskljuivo obraati svom kolegi, a ukoliko mu
se procesni protivnik izravno obrati, mora ga savjetovati da se obrati svom advokatu i o tome e upoznati svog kolegu.
5. Advokat, ukoliko mu je to poznato, ne smije preuzeti zastupanje stranke koju ve zastupa drugi advokat, prije nego to
stranka tom advokatu ne opozove punomo ili saopti da pored ve angaovanog advokata u postupak ulazi i
novoangaovani advokat.
Advokat koji je angaovan umjesto drugog advokata u odreenom sluaju mora o tome obavjestiti tog advokata i nee
poeti sa radom dok ne utvrdi da je taj drugi advokat u cijelosti namiren i isplaen za obavljeni rad.
Saglasno izboru, vie advokata moe pruati pravnu pomo jednoj osobi.
6. Advokat ne moe traiti, niti primiti od drugog advokata ili drugog lica naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju za
upuivanje ili preporuivanje klijenta.
Advokat nee nikome platiti naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju zato to mu je ovaj uputio klijenta.
7. Kolegijalni duh profesije i profesionalna solidarnost nalau da advokati prue savjet i daju miljenje drugom advokatu,
naroito onom mlaem po stau i iskustvu, kada on to zatrai.
8. Advokat je duan zamijeniti kolegu koji mu se obrati za zamjenu, a ukoliko on to nije u objektivnoj mogunosti prihvatiti,
tada je, ukoliko to moe, duan pronai kolegu koji to moe uiniti.
Za trokove zamjene uvijek je odgovoran advokat koji je zamolio zamjenu, a ne njegova stranka, pa ak i onda kada ona to
nije platila svom advokatu. Ukoliko nije drugaije dogovoreno, trokovi zamjene iznose trokova odreenih tarifom. Raun
za zamjenu se dostavlja istovremeno sa izvjetajem o zamjeni.
Kod zamjene advokat postupa kao da sam (u svom predmetu) prua pravnu pomo.
9. Solidarnost advokata, se ogleda i u pruanju pravne pomoi, tj. zamjenama inozemnih advokata. Advokat mora biti
naroito odgovoran pri pruanju pravne
pomoi inozemnim advokatima i takve sluajeve treba preuzimati samo ako ih moe obraditi struno i bez odugovlaenja.
10. Nedopustivo je da advokat, ako to interesi osobe kojoj prua pravnu pomo ne zahtjevaju, tereti suokrivljenog ili
sauesnika u postupku.
11. Advokati su duni svoje meusobne sporove sami razrjeavati ili pred organima Komore, poto nije u skladu sa
principima ovog Kodeksa da se advokati za rjeavanje svojih nesporazuma obraaju sudovima ili drugim organima.
12. Radi educiranja sposobnog advokatskog podmlatka, to je za svakog advokata jedan od najvanijih zadataka,
advokatima se preporuuje da primaju na praksu mlade, sposobne i vrijedne diplomirane pravnike u cilju njihovog strunog
osposobljavanja za upis u Imenik advokata i da im u tom smislu pruaju strunu pomo.

13. Dunost je advokata da se brine o formiranju moralnog lika advokatskog pripravnika i strunog saradnika koji se kroz
svoju praksu svakodnevno upoznaju sa naelima i pravilima Kodeksa advokatske etike, te iste usvajaju kao svoja pravila
ponaanja u poslu i ivotu, a ovo je duan initi i sam pripravnik i struni saradnik.
Advokat je duan svog pripravnika i strunog saradnika upoznati sa obavezom uvanja tajne kancelarije u kojoj radi i
posvetiti naroitu panju na upoznavanju pripravnika i strunog saradnika sa pravilima advokatske etike.
14. Advokat je duan plaati propisanu (dogovorenu) nagradu za rad advokatskog pripravnika i strunog saradnika.
15. Advokat je duan omoguiti pripravniku praksu u svim predmetima, da ta praksa bude raznovrsna, a znanje temeljito,
koritenje strunom literaturom, uz savjesno nadziranje rada svog pripravnika, sve u cilju strunog usavravanja i priprema
za polaganje pravosudnog ispita.
16. Advokatski pripravnik i struni saradnik su duni u svom radu pridravati se uputa advokata kod koga vri praksu i
osnova i principa Kodeksa, a njegov odnos prema advokatu kod koga obavlja praksu treba da je korektan i ispunjen
uvaavanjem i potovanjem.
17.U toku obavljanja pripravnike prakse advokatski pripravnik je duan uestvovati u radu organizacije advokatskih
pripravnika Federalne advokatske komore, te savjesno ispunjavati dunosti i obaveze u organima Komore u koje je
delegiran od strane svoje organizacije.
18. Zabranjena je fiktivna praksa, pa je advokatski pripravnik duan praksu obavljati sa punim radnim vremenom.
Takoer je zabranjeno sklapanje bilo koje vrste ugovora izmeu advokata i njegova pripravnika u sudjelovanju u dobiti ili o
ortatvu.
19. Pripravniku je zabranjeno samostalno voenje pravnih poslova. Isto tako pripravniku nije doputeno da po neposrednom
zahtjevu drugog advokata ili njegovog pripravnika bez odobrenja advokata kod kojeg vri pripravniku praksu, zamjenjuje u
pojedinim radnjama zastupanja drugog advokata, kao i neposredno zahtjevanje ili primanje naknada za zamjeniko
zastupanje od drugog advokata.
20. Dunost je svih advokata da pomau pripravnicima kod otvaranja advokatske kancelarije u sticanju osoba kojima e
pruiti pravnu pomo, a poeljno je da svaki uputi bar po jednu takvu osobu.
21. Svi principi i naela ovog Kodeksa koji se odnose na advokata prema osobama kojima prua pravnu pomo, procesnim
protivnicima, prema sudovima i drugim organima i ostalim pitanjima, odnose se i na advokatske pripravnike i strunnog
saradnika.

VIII

ADVOKATSKA TAJNA

1. uvanje advokatske tajne je naelo advokature koje predstavlja bitnu pretpostavku strunog i savjesnog zastupanja i
nezamjenjiv je uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije.
Obaveza uvanja advokatske tajne nije vremenski ograniena.
2. Advokatsku tajnu predstavlja sve ono to je advokat prilikom pruanja pravne pomoi saznao kao povjerljivo od svoje
stranke ili na drugi nain. U naravi ovu tajnu pored saznanja advokata predstavljaju svi spisi, tonski, raunalni, slikovni i
slini zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.
3. Dunost uvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili zavretkom postupka u kojem je i
povodom kojeg je nastupilo saznanje o injenicama i okolnostima, koje ine advokatsku tajnu. Dunost uvanja tajne postoji
i u sluajevima saznanja o injenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke ije zastupanje advokat nije prihvatio.
Advokat smije saoptiti injenice i okolnosti, koje predstavljaju advokatsku tajnu, samo u odredjenoj vrsti postupka po
pristanku osobe od koje je to saznao, datog u pismenoj formi, ili ako je otkrivanje tajne nu`no u krivinom postupku ili
postupku disciplinske odgovornosti advokata za dokazivanje njegove nevinosti.

4. Advokat sam mora savjesno ocijeniti to stranka eli da bude sauvano kao advokatska tajna, a to ponekad znai i samu
injenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomo i ne navoenjem koje vrste.
5. Advokat je duan na odgovarajui nain sve svoje saradnike u kancelariji upoznati sa obavezom uvanja advokatske
tajne, a tu obavezu u Ugovoru o radu sklopljenim sa svojim saradnicima izriito predvidjeti kao razlog prestanka radnog
odnosa.
6. Obaveza uvanja advokatske tajne protee se na sve advokate u zajednikoj advokatskoj kancelariji, na sve advokate u
Advokatskom drutvu i na sve zaposlenike.
7. Odavanje advokatske tajne predstavlja svakako najteu povreda dunosti i ugleda advokature, ako je to uinjeno izvan
uslova odredjenih u taki 3. ovog poglavlja.
IX

ODNOS ADVOKATA PREMA ORGANIMA KOMORE

1. Advokati su duni da uvaju ugled, samostalnost i nezavisnost samoupravnih organa Regionalne i Federalne advokatske
komore.
2. Pravo i dunost advokata je da uestvuju u radu organa Komore i da pomau u radu, te da savjesno i odgovorno
izvravaju obaveze na svim izbornim funkcijama u tijelima i organima Komore.
3. Advokat je duan savjesno i blagovremeno ispunjavati sve svoje obaveze prema Komori, potovati, uvati i podizati njen
ugled, te svojim aktivnim ueem doprinositi to uspjenijem njihovom radu prisustvujui sastancima, Skuptinama i asno
izvravati funkcije na koje je izabran.
4. Advokat ini teu povredu advokatske dunosti ukoliko ne izvrava odluke organa Komore, ili ako nesavjesno i
neodgovorno izvrava obaveze i prava na izbornim funkcijama u organima Komore, dostavi neistinite izvjetaje tim
organima, uvredljivo se ponaa u pismenim ili usmenim kontaktima sa tim organima i/ili njenim dunosnicima i ne izvrava ili
neuredno izvrava materijalne obaveze prema Komori.
5. Zajedno su svi advokati moralno odgovorni za rad svojih organa Komore.
X

POSLOVANJE U ADVOKATSKOJ KANCELARIJI

1. Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije. U zajednikim advokatskim kancelarijama svi advokati odgovaraju za rad
kancelarije. U advokatskim drutvima, advokati lanovi drutva odgovaraju za rad drutva.
2. Advokat je duan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i tanu evidenciju rokova i rasprava, tako da on i
stranka mogu uvijek uvidom u spis utvrditi podatke o stanju predmeta.
3. Advokat mora osobito biti savjestan i taan u novanim poslovima. Tui novac ne smije mijeati sa vlastitim i mora uvijek
biti u mogunosti da tui novac isplati. Novac koji je primio za stranku ne smije zadrati kod sebe due nego to je to
potrebno.
4. Advokat ne smije upotrijebiti ili zadrati novac protivno namjeni za koju je predan, kao i proiriti pravo retencije za jo
nedospjele trabine za usluge koje e pruiti.
XI

DUNOSTI I OBAVEZE ADVOKATA U JAVNOM INFORMISANJU

1. U naelu advokat ne smije davati u javnost na bilo koji nain podatke o strankama koje zastupa, injenicama i
okolnostima koje su mu poznate iz predmeta koji je primio na zastupanje, kao ni ono to mu je stranka povjerila kao svom
zastupniku.

2. Ukoliko je u sredstvima javnog informisanja od suprotne strane u bilo kojem postupku ili od strane suda, tuilatva ili
drugog organa pred kojim se vodi postupak, dolo do obavjetavanja javnosti, a takvo obavjetavanje je usmjereno na
netano informisanje javnosti u konkretnoj informaciji ili je uticalo ili moglo uticati na tok i ishod odredjenog postupka,
advokat je javnim saoptenjem duan dati tanu informaciju i sprijeiti pokuaj netanog informisanja javnosti ili uticaj javne
informacije na tok i ishod odreenog postupka na tetu stranke koju zastupa.
3. Davanje u javnost informacije o samom postojanju odredjene vrste postupka u kojem vri zastupanje stranke dozvoljeno
je, ukoliko davanjem takve informacije ne bi bila nanesena teta interesima stranke koju zastupa, ili bi samo davanje takvih
podataka predstavljalo naruavanje uvanja advokatske tajne.
4. Suprotno postupanje gornjim naelima predstavlja teu povredu dunosti advokata u vrenju advokatske djelatnosti.
XII

BESPLATNA PRAVNA POMO SOCIJALNO UGROENIM OSOBAMA

1. Obaveza je advokata i besplatno pruanje pravne pomoi socijalno ugroenim

osobama u skladu sa zakonom i advokat e ovu dunost obaviti jednako savjesno i
paljivo kao u pruanju pravne pomoi drugim strankama.
2. Advokat je takoer duan preuzeti zastupanje socijalno ugroenih osoba kada to odredi nadleni organ Komore.
3. U sluaju uspjeha u postupku advokat moe od takve stranke traiti nagradu za pruanje usluga u mjeri u kojoj to
zastupanje nee izgubiti svoje humano i socijalno obiljeje, ali u svakom sluaju advokat smije traiti onu nagradu koju je
zastupana stranka ostvarila po osnovu njegova zastupanja na teret protivne stranke.
XIII

OVLATENJA I DUNOSTI ADVOKATA U MEDJUNARODNOM PRAVNOM PROMETU

1. Advokat nije ovlaten obavljati advokatske poslove za strane pravne subjekte kao stalni predstavnik neke strane
advokatske kancelarije ili advokatskog drutva, niti na nazivu kancelarije moe stavljati obiljeja koja oznaavaju
predstavnitvo stranih advokatskih kancelarija bilo kojeg oblika.
2. Kada prima na zastupanje stranku koja ima domicil u drugoj dravi advokat je duan izriito upozoriti stranku na mogui
ishod traenog zastupanja kroz primjenu zakona i drugih propisa na teritoriji BIH, a takvo upozorenje mora dati u pismenom
obliku, ukoliko bi protivno postupanje moglo nanijeti toj stranci znatniju tetu.
3. U svim postupcima sa elementom inostranosti pred domaim sudovima i drugim organima, kao i pred inostranim
organima i sudovima, ako postoji kolizija naela kodeksa profesionalne etike strane drave i ovog Kodeksa, advokat je
duan primjenjivati naela ovog Kodeksa.
XIV

TROKOVI ZASTUPANJA

1. Advokat ima pravo na nagradu za svoj rad prema tarifi o nagradama i naknadama trokova za rad advokata.
2. Advokat nema pravo uskratiti stranci povrat njezinih izvornih spisa nakon obavljenog zastupanja ukoliko mu stranka nije
platila trokove zastupanja.
3. Dunost je advokata upoznati stranku sa priblinim iznosom trokova zastupanja i upozoriti je na mogunost da trokovi
koji e biti odreeni na teret protivne stranke budu manji od njegovog rauna (obrauna).
XV

IZGLED ADVOKATSKE KANCELARIJE, FIRME I PEATA

1. Advokatska kancelarija po mogunosti treba da bude smjetena u prostoriji koja raspolae sa ekaonicom.
U pravilu advokat prima stranke samo u svojoj kancelariji. Nepoeljno je da advokat prima stranke po sudskim hodnicima,
restoranima ili slinim mjestima.

2. Firma advokatske kancelarije (ime i prezime advokata, specijalnost ukoliko postoji) treba da bude istaknuta na zgradi u
kojoj je smjetena advokatska kancelarija. Ova obaveza se odnosi i na zajednike advokatske kancelarije i advokatska
drutva.
Naziv kancelarije ili drutva treba da bude ispisan latinicom bez reklamnog karaktera na metalnoj ili drugoj tabli.
3. Advokatska kancelarija ili drutvo moe imati svoj peat koji ne moe da sadri reklamni karakter.
4. Svaki podnesak mora imati memorandum ili peat.
XVI ZAVRNE ODREDBE
1. Ovlauje se Upravni odbor da utvrdi i objavi preien tekst Kodeksa sa svim do sada usvojenim izmjenama i
dopunama.
2. Ova Odluka stupa na snagu danom usvajanja na Skuptini Advokatske komore Federacije BIH.
ADVOKATSKA KOMORA FBIH
PREDSJEDNIK
Josip Muselimovi