Sustavi hlaenja

Sadraj
UVOD2
1 POLAZITE SMJERNICA.2
2 CJELOVITI PRISTUP SUSTAVIMA HLAENJA.5
2.1 Razlika izmeu novih i postojeih sustava..6
3 TEHNIKE KOJE SE PRIMIJENUJU U SUSTAVIMA HLAENJA8
4 OKOLINI ASPEKTI PRIMIJENJENIH SUSTAVA HLAENJA.10
4.1 Potronja energije...10
4.2 Voda..11
4.3 Emisije topline u povrinsku vodu......................................................................................12
4.4 Emisije tvari u povrinsku vodu..........................................................................................12
4.5 Uporaba biocida..................................................................................................................13
4.6 Emisije u zrak......................................................................................................................14
4.7 Buka....................................................................................................................................14
4.8 Aspekti rizika.......................................................................................................................14
4.9 Ostatne tvari nastale radom sustava hlaenja....................................................................15
5 ZAKLJUCI O NRT-U15
5.1 Uvjeti postupka I lokacija.15
5.2 Smanjenje izravne potronje energije i obnova energije16
5.3 Smanjenje potronje vode i smanjenje emisije topline u vodu..16
5.4 Smanjenje entrainment16
5.5 Smanjenje emisija kemijskih tvari u vodu.16
5.6 Smanjenje emisija opitimiziranom obradom rashladne vode17
5.7 Smanjenje emisija u zrak 18
5.8 Smanjenje buke....................................................................................................................18
5.9 Smanjenje istjecanja i mikrobilokog rizika..........................................................................19

UVOD
1 POLAZITE SMJERNICA

Kljuna je znaajka IPPC direktive zahtjev da se dozvole temelje na primjeni najboljih

raspoloivih tehnika (NRT). Najbolje raspoloive tehnike utvrene su Zakonom o zatiti
okolia. Ukratko, NRT podrazumijeva: sve tehnike, ukljuujui tehnologiju, planiranje,
izgradnju, odravanje, rad i zatvaranje pogona, koje su primjenjive u praksi pod
prihvatljivim tehnikim i ekonomskim uvjetima te su najuinkovitije u postizanju najvieg
stupnja zatite okolia kao cjeline. Od listopada 2007. godine, sva postrojenja trebaju
ishoditi objedinjenu dozvolu koja odreuje granine vrijednosti emisija temeljem NRT-a.
Ovaj je niz smjernica nastao kako bi pomogao u odreivanju NRT-a.
Ovo je jedna iz niza biljeki koje opisuju zakljuke o najboljim raspoloivim tehnikama
(NRT) za industrijske sektore. Sve biljeke imaju cilj pruiti vrst okvir za postojane i
transparentne propise o postupcima i postrojenjima. Pripremljeno je nekoliko prirunika
o horizontalnim pitanjima a Prirunik o horizontalnom pitanju sustava hlaenja dokument
je broj xxxxxxxx i na njega se treba pozvati prilikom utvrivanja uvjeta za dozvolu.

Prilikom odreivanja NRT-a za novo postrojenje, treba koristiti zakljuke iz

referentnih dokumenata o NRT-u (BREF), ili, gdje je primjenjivo, naprednije
tehnike. Pri odreivanju na lokalnoj razini, NRT-u pridruene granine vrijednosti
emisija (BATAEL) ne smiju se prekoraiti, ve bi trebalo primijeniti nie razine
bilo kojeg opsega.
Kod odreivanja NRT-a za postojee postrojenje, mogue je odluiti se za
odstupanje koje u obzir uzima trokove i koristi zatite okolia i na lokalnoj razini
odrediti neto manje stroe granine vrijednosti. itav skup imbenika moe se
razmatrati prilikom odluivanja o najpogodnijim tehnikama koje pruaju najbolju
zatitu okoliu kao cjelini. Cilj je odrediti uvjete dozvole kako bi se postrojenje
pribliilo to je mogue vie normama postavljenim za novo postrojenje, ali
uzimajui u obzir ekonominost, vremenski raspon i praktinost izmjena na
postojeem postrojenju. Prilog IV IPPC direktive navodi okolnosti koje treba
razmotriti prilikom odreivanja NRT-a na lokalnoj razini.
Tijekom procjene primjenjivosti NRT-a ili pridruenih graninih vrijednosti emisija
za postojee postrojenje, odstupanja se mogu prikazati kao stroa ili manje
stroa od NRT-a, kako to opisuju referentni dokumenti (BREF). Tehnika koja
najvie odgovara ovisi o lokalnim imbenicima pa e moda biti potrebna lokalna
procjena trokova i koristi raspoloivih rjeenja kako bi se utvrdilo najbolje.
Objanjenje opravdanosti odstupanja od zakljuaka iz BREF-a mora biti jasno i
zabiljeeno.
Odstupanja mogu biti opravdana temeljem trokova i koristi zatite okolia, kao i
lokalnih uvjeta kao to su tehnika svojstva predmetnog postrojenja, njegov
zemljopisni smjetaj i lokalni okolini uvjeti, no ne i temeljem profitabilnosti
pojedine tvrtke.
Svi su postupci predmetom NRT-a. Openito, ono to je NRT za jedan
tehnoloki postupak u sektoru, vjerojatno je i NRT za drugi usporedivi postupak;
iako, kod svakog sluaja, u praksi je na regulatorima (podlono prizivu) da odlue

to je NRT za pojedini tehnoloki postupak, a u obzir trebaju uzeti promjenjive

imbenike (kao to su konfiguracija, veliina i druga svojstva postupka) i smijeaj
(kao npr. blizinu posebno osjetljivih prijemnika). U konanici, NRT je svojstven
pojedinoj lokaciji, no ove smjernice odnose se na veinu postupaka unutar
sektora i tomu treba posvetiti naroitu pozornost kako bi se u najveoj mjeri
postigla odgovarajua konzistentnost dozvola.
Smjernice su namijenjene:
o regulatorima, koji moraju smjernice uzeti u obzir prilikom pregleda
zahtjeva i preispitivanja vaeih odobrenja i dozvola,
o operatorima, kojima se takoer savjetuje uzimanje u obzir smjernica
prilikom sastavljanja zahtjeva, kao i tijekom daljnjeg postupka,
o predstavnicima javnosti, koji mogu biti zainteresirani da znaju to se
podrazumijeva pod odgovarajuim uvjetima za nadzor emisija kod veine
postupaka unutar odreenog industrijskog sektora.
U vrijeme nastanka, ove su smjernice temeljene na poznavanju i razumijevanju:
o referentnog dokumenta o industrijskim sustavima hlaenja
o vanosti monitoringa u svrhu utvrivanja utjecaja na okoli, i
o kako postupak hlaenja tvori dio NRT-a i sadrajem je ciljeva IPPC
direktive.
Povremeno, smjernice mogu biti izmijenjene i dopunjene kako bi se ilo u korak s
usavravanjem NRT-a, ukljuujui poboljanje tehnika i nova saznanja o
utjecajima na i rizicima po okoli. Takve izmjene mogu biti u obliku cjelovitog
dopunjenog izdanja ovog dokumenta, ili u obliku zasebnih dodatnih smjernica
koje se bave posebnim pitanjima.
Isto tako, u svrhu sveobuhvatnog razumijevanja ovih pitanja, potrebno je
razmatrati i sljedee hrvatske smjernice za:

procjenu NRT-a
energetsku uinkovitost
tehnike praenja (monitoringa)
buku
zatvaranje pogona
smanjivanje koliine otpada
sustave upravljanja okoliem
procjenu oneienja tla
emisije iz difuznih izvora ili fugitivne emisije
proiavanje otpadne vode/plina.

2 CJELOVITI PRISTUP SUSTAVIMA HLAENJA

Cjeloviti pristup uzima u obzir ekoloki uinak sustava hlaenja u kontekstu sveukupnog
ekolokog uinka industrijskog postupka. Cilj mu je smanjenje na najmanju mjeru kako
neizravnih, tako i izravnih utjecaja rada sustava hlaenja. Pristup se temelji na naelu da
ekoloki uinak hlaenja postupka uvelike ovisi o odabiru i dizajnu sustava hlaenja.
Stoga, kod novih postrojenja pristup je usmjeren k sprjeavanju emisija odabirom
odgovarajue konfiguracije hlaenja te pravilnim projektiranjem i izgradnjom sustava
hlaenja. Pored toga, smanjenje emisija se postie optimizacijom rada pa je zato sustav
upravljanja vrlo vaan.
Kod postojeih sustava postoji manji potencijal za sprjeavanje tehnolokim mjerama u
kratkom razdoblju pa je stoga u tim sluajevima naglasak na smanjenju emisija
optimiziranjem operativnih i nadzornih sustava. Isto tako, kod postojeih sustava veliki je
broj parametara kao to su prostor, raspoloivost operativnih resursa i vaea zakonska
ogranienja, utvren i vrlo je malo prostora za njihovu izmjenu. Meutim, opi pristup
NRT-u u ovom dokumentu moe se smatrati dugoronim ciljem koji se uklapa u cikluse
izmjene opreme u postojeim postrojenjima.
Pristup podrazumijeva da je hlaenje bitan dio mnogih industrijskih postupaka i treba ga
promatrati kao vanu sastavnicu u ukupnom sustavu upravljanja energijom. Uinkovita
potronja energije u industrijskim postupcima vrlo je vana s gledita zatite okolia i
ekonominosti. Prije svega, provedba NRT-a znai da se pozornost mora obratiti
sveukupnoj energetskoj uinkovitost industrijskih i proizvodnih postupaka, prije no to se
poduzmu mjere za optimiziranje sustava hlaenja. Kako bi poveala sveukupnu
energetsku uinkovitost, industrija tei smanjiti koliinu neobnovljive topline primjenom
prikladnog sustava upravljanja energijom, kao i usvajanjem integriranih programa
tednje energije. Tu je ukljuena razmjena energije izmeu razliitih jedinica unutar
hlaenih industrijskih i proizvodnih postupaka, kao i spojenost izvan tog postupka s
oblinjim postupcima. Postoji sklonost k zamisli obnove topline za industrijske regije
kada su industrijska postrojenja meusobno povezana ili su povezana sa sustavom
centralnog grijanja kuanstava, ili, pak, koritenjem otpadne topline iz staklenika. Ondje
gdje nije mogua daljnja obnova ili oporaba topline, mora ju se ispustiti u okoli.
Postoji razlika izmeu topline niske (10-25 C), srednje (25-60 C) i visoke (60 C) razine
neobnovljivosti. Openito, mokri sustavi hlaenja primjenjuju se za toplinu niske razine a
suhi sustavi za toplinu visoke razine. Za srednju razinu, posebno se ne odabire pojedini
nain hlaenja a tu su i razliite konfiguracije.
Nakon optimizacije sveobuhvatne energetske uinkovitosti industrijskog ili proizvodnog
postupka, ostaje odreena koliina i razina neobnovljive topline a prvi odabir
konfiguracije hlaenja koje e raspriti tu koliinu moe se nainiti uravnoteenjem:
-

uvjeta hlaenja postupka,

ogranienja lokacije (ukljuujui zakonska ogranienja) te
okolinih uvjeta.

Uvjeti hlaenja industrijskog i proizvodnog postupka moraju uvijek biti zadovoljeni kako
bi se omoguili pouzdani uvjeti za odvijanje tehnolokog postupka, ukljuujui putanje u
pogon i prestanak rada. Potrebna minimalna temperatura tehnolokog postupka i
5

potrebni kapacitet hlaenja moraju biti zajameni cijelo vrijeme kao bi se poveala
uinkovitost industrijskog ili proizvodnog postupka i smanjio gubitak proizvoda i emisije u
okoli. to su ovi postupci osjetljiviji na temperaturu, to je i ovo vanije.
Uvjeti na lokaciji ograniavaju projektne mogunosti i mogue naine kako bi sustavi
hlaenja mogli raditi. Oni su odreeni lokalnom klimom, raspoloivou vode za hlaenje
i isputanje, raspoloivou prostora za zdanja, kao i osjetljivou okolnog podruja na
emisije. Ovisno o potrebi postupka za hlaenjem i o potrebnom kapacitetu hlaenja,
odabir lokacije za novo postrojenje moe biti vrlo vaan (npr. veliki izvor hladne vode).
Ondje gdje je odabir lokacije uvjetovan drugim kriterijima ili gdje ve postoje sustavi
hlaenja, uvjeti hlaenja postupka i svojstva lokacije su nepromjenjivi.
Za hlaenje je vana lokalna klima budui da ona utjee na temperaturu krajnje
rashladne vode i zraka. Lokalna klima obiljeena je obrascem temperatura mokrog i
suhog barometra. Openito, sustavi se hlaenja projektiraju tako da udovolje potrebama
hlaenja pod najnepovoljnijim lokalnim klimatskim uvjetima, tj. na najviim
temperaturama mokrog i suhog barometra.
Sljedei korak u odabiru i projektiranju sustava hlaenja ide k udovoljavanju uvjeta NRTa, u okviru potreba hlaenja sustava i ogranienja lokacije. To znai da je ovdje
naglasak na odabiru odgovarajueg materijala i opreme radi smanjenja potreba
odravanja, olakavanja rada sustava hlaenja i udovoljavanja okolinim uvjetima. Osim
isputanja topline u okoli, mogu nastati i drugi utjecaji na okoli, poput emisija aditiva za
kondicioniranje sustava hlaenja. Naglaava se da ondje gdje se moe smanjiti razina
topline za rasprivanje, bit e manji utjecaj industrijskog sustava hlaenja na okoli.
Naela pristupa NRT-a mogu se takoer primijeniti na postojee sustave hlaenja.
Raspoloiva su tehnoloka rjeenja poput promjene tehnologije hlaenja, ili modifikacije
postojee opreme ili koritenih kemikalija, no to se sve moe primijeniti ogranieno.

2.1 Razlika izmeu novih i postojeih sustava

Svi kljuni zakljuci o NRT-u mogu se primijeniti na nove sustave. Ondje gdje su
ukljuene tehnoloke promjene, primjena moe biti ograniena na postojee sustave
hlaenja. Kod malih rashladnih tornjeva koji se proizvode serijski, promjena se
tehnologije smatra tehniki i ekonomski izvedivom. Tehnoloke promjene za velike
sustave uglavnom podrazumijevaju velike trokove i zahtijevaju sloenu tehniku i
ekonomsku procjenu obuhvaajui veliki broj imbenika. Relativno male prilagodbe tih
velikih sustava, u smislu izmjene dijela opreme, odrive su u nekim sluajevima. Za
opsenije promjene tehnologije potrebno je detaljno razmatranje a moda i procjena
utjecaja na okoli te procjena trokova.
Openito, ondje gdje je u sreditu pozornosti smanjenje utjecaja na okoli uz uvjet
poboljanja rada sustava, NRT je isti i za nove i za postojee sustave. To se odnosi na:
-

optimizaciju proiavanja rashladne vode kontroliranim doziranjem i odabirom

aditiva za rashladnu vodu, s ciljem smanjenja utjecaja na okoli,
redovno odravanje opreme i
praenje operativnih parametara poput stupnja korozije na povrini izmjenjivaa
topline, kemije rashladne vode te stupnja oneienja i istjecanja.

Primjeri tehnika koje se smatraju NRT-om za postojee sustave hlaenje ukljuuju:

-

primjena odgovarajue ispune radi suzbijanja oneienja,

zamjena rotirajue opreme tiim ureajima,
sprjeavanje istjecanja promatranjem cijevi izmjenjivaa topline,
biofiltracija,
poboljanje kakvoe vode za nadopunu i
ciljano doziranje u protonim sustavima.

3 TEHNIKE KOJE SE PRIMJENJUJU U SUSTAVIMA HLAENJA

Sustavi se hlaenja temelje na naelima termodinamike a osmiljeni su da bi potpomogli
izmjenu topline izmeu postupka i hladila kao i da bi olakali isputanje neobnovljive
topline u okoli. Industrijski sustavi hlaenja mogu se kategorizirati prema dizajnu i
glavnom rashladnom principu: uporabi vode ili zraka, ili kombinaciji vode i zraka kao
hladila.
Izmjena topline izmeu procesnog medija i hladila pojaana je izmjenjivaima topline.
Od izmjenjivaa topline hladilo prenosi toplinu u okoli. U zatvorenim sustavima, hladilo
ili procesni medij cirkulira u cijevima ili zavojnicama i nije u dodiru s okoliem.
Protoni sustavi obino se primjenjuju u postrojenjima velikog kapaciteta na lokacijama
gdje su raspoloive dovoljne koliine rashladne vode i prijemne povrinske vode. Ukoliko
pouzdani izvor nije dostupan, koriste se recirkulacijski sustavi (vodeni tornjevi).
U recirkulacijski otvorenim tornjevima, rashladna voda se hladi u dodiru sa zranom
strujom. Tornjevi su opremljeni ureajima koji potiu kontakt zrak/voda. Protok zraka
moe se stvoriti mehanikim propuhom uz pomo ventilatora ili prirodno. Mehaniki
tornjevi za propuh u irokoj su primjeni, kako kod malih, tako i kod velikih kapaciteta.
Tornjevi s prirodnim propuhom uglavnom se primjenjuju kod velikih kapaciteta (npr. u
energetskoj industriji).
U sustavima zatvorenog kruga, cijevi ili zavojnice u kojima cirkulira hladilo ili procesni
medij se hlade, hladei potom tvar koju sadre. U mokrim sustavima, cijevi ili zavojnice
prskaju se vodom i protok zraka se hladi hlapljenjem. U suhim sustavima, protok zraka
prolazi cijevima/zavojnicama a hlaenje se postie konvekcijom. Kod obje ove izvedbe
zavojnice mogu biti opremljene s perajama, poveavajui povrinu hlaenja a time i
uinak hlaenja. Mokri sustavi zatvorenog kruga u irokoj su primjeni u industriji manjeg
kapaciteta. Princip hlaenja suhim zrakom moe se nai u primjeni kod manjih industrija
kao i kod velikih elektrana onda kada nije dostupna dovoljna koliina vode ili je voda vrlo
skupa.
Otvoreni i zatvoreni hibridni sustavi hlaenja posebno su dizajnirani mehaniki tornjevi
koji omoguavaju istovremeno mokro i suho djelovanje radi smanjenja stvaranja vidljive
maglice. Uz mogunost upravljanja sustavima (naroito malim staninim jedinicama) kao
suhim sustavima tijekom razdoblja niskih temperatura okolnog zraka, moe se postii
smanjenje godinje potronje vode i stvaranje vidljive maglice.

Tablica 1: Primjer tehnikih i termodinamikih svojstava razliitih sustava hlaenja za

primjenu u industriji (osim energetskoj)

Sustav hlaenja

Rashlad
ni medij

Otvoreni protoni
sustav - izravan

Voda

Otvoreni protoni Voda

sustav - neizravan
Recirkulacijski
otvoreni
sustav
hlaenja - izravan
Recirkulacijski
otvoreni sustav neizravan
Mokri
sustav
hlaenja
u
zatvorenom krugu
Sustav
hlaenja
suhim zrakom u
zatvorenom krugu
Otvoreno hibridno
hlaenje
Zatvoreno hibridno
hlaenje

Osnovni
princip
hlaenja
Kondukcija/
konvekcija
Kondukcija/
Konvekcija

Dostignuta
Minimalna minimalna izlazna
primicanja temperatura
(K)4)
procesnog medija5)
(C)

Kapacitete
industrijskog
postupka
(MWth)

35

18 20

<0.01 - > 2000

6 10

21 25

<0.01 - > 1000

6 10

27 31

< 0.1 >2000

9 15

30 36

< 0.1 - > 200

Voda1)
Zrak2)

Evaporacija3

Voda1)
Zrak2)

Evaporacija3

Voda1)
Zrak2)

Evaporacija
7 147)
+ konvekcija

28 35

0.2 10

Zrak

Konvekcija

40 45

< 0.1 100

Voda1)
Zrak2)
Voda1)
Zrak2)

Evaporacija
7 14
+ konvekcija
Evaporacija
7 14
+ konvekcija

28 35

0.15 - 2.5 6)

28 35

0.15 - 2.5 6)

10 15

Napomene:
1)
Voda je sekundarni rashladni medij i najee se recirkulira. Evaporacijska voda prenosi toplinu u zrak.
2)
Zrak je rashladni medij putem koga se toplina prenosi u okoli.
3)
Evaporacija je glavni rashladni princip. Toplina se takoer prenosi putem kondukcije/konvencije no u manjem
razmjeru.
4)
Relativna primicanja temperaturi mokrog ili suhog barometra
Moraju se dodati primicanja izmjenjivaa topline i rashladnog tornja
5)
Izlazna temperatura ovisi o klimi na lokaciji (podaci vrijede za prosjene europske klimatske uvjete
30/21C temperatura suhog/mokrog barometra I 15C maks. Temperatura vode
6)
Kapacitet malih jedinica u kombinaciji s nekoliko jedinica ili posebno izgraenih sustava hlaenja, mogu se
postii vei kapaciteti.
7)
Tamo gdje se primjenjuje izravan sustav ili postoji i konvekcija, primicanje se u ovom primjeru poveava s 3-5K
dovodei do poveane temperature postupka

Tablica prikazuje svojstva primijenjenog sustava hlaenja u odreenoj klimatskoj

situaciji. Izlazna temperatura procesnog medija koji nakon hlaenja naputa izmjenjiva
topline ovisi o temperaturi hladila te o dizajnu sustava hlaenja. Voda ima vei specifini
toplinski kapacitet no zrak pa je, stoga, bolje hladilo. Temperatura rashladnog zraka ili
vode ovisi o lokalnim temperaturama suhog i mokrog barometra. to je temperatura
barometra via, tee je rashladiti do izlazne temperature postupka.
Izlazna temperatura postupka jest zbroj najnie ambijentalne temperature (temperature
hladila) i najnie potrebne temperaturne razlike izmeu hladila (koje ulazi u sustav
hlaenja) i procesnog medija (koji naputa sustav hlaenja) putem izmjenjivaa topline,
a to se isto zove (termalno) primicanje. Tehniki gledano, primicanje moe biti malo to

se tie dizajna, no trokovi su obrnuto proporcionalni veliini. to je manje primicanje

nia je i procesna izlazna temperatura. Svaki e izmjenjiva topline imati svoje
primicanje a, u sluaju dodatnih izmjenjivaa topline, u nizu, sva se primicanja dodaju
temperaturi hladila (koje ulazi u sustav hlaenja) radi izrauna ostvarive procesne
temperature. Dodatni izmjenjivai topline koriste se u indirektnim sustavima hlaenja
gdje se primjenjuje dodatni krug hlaenja. Sekundarni i primarni krug hlaenja povezani
su s izmjenjivaem topline. Indirektni se sustavi hlaenja primjenjuju ondje gdje se
istjecanje procesne tvari u okoli svakako mora izbjei.
Kod sustava hlaenja koji se uobiajeno primjenjuju u energetskoj industriji, minimalna
primicanja i kapaciteti hlaenja su neto drugaiji od onih koji se ne primjenjuju u
energetskoj industriji zbog posebnih uvjeta postupka kondenzacije pare. Razliita
primicanja i odgovarajui kapaciteti proizvodnje energije saeto su prikazani u tablici 2 u
nastavku.
Tablica 2: Primjeri kapaciteta i termodinamikih svojstava razliitih sustava hlaenja za
primjenu u energetskoj industriji
Sustav hlaenja

Primijenjena primicanja (K)

Otvoreni protoni sustavi

Otvoreni
toranj
mokrog
hlaenja
Otvoreni
toranj
hibridnog
hlaenja
Suhim
zrakom
hlaeni
kondenzator

13-20 (krajnja razlika 3-5)

Kapacitet
procesa
proizvodnje energije (MWth)
< 2700

7-15

< 2700

15-20

< 2500

15-25

< 900

4 OKOLINI ASPEKTI PRIMIJENJENIH SUSTAVA HLAENJA

Okolini aspekti sustava hlaenja razliiti su s obzirom na primijenjenu konfiguraciju
hlaenja no pozornost je prvenstveno usmjerena na poveanje cjelokupne energetske
uinkovitosti i smanjenje emisija u vodeni okoli. Potronja i razine emisija vrlo su
specifine u odnosu na lokaciju a ondje gdje ih je mogue kvantificirati pokazuju velika
kolebanja. Prema cjelovitom pristupu NRT-a, uinci na vie meusobno isprepletenih
okolinih medija moraju se uzeti u obzir u procjeni svakog okolinog aspekta i
pridruenih mjera smanjenja.

4.1 Potronja energije

Specifina izravna i neizravna potronja energije vaan je okolini aspekt za sustave
hlaenja. Odreena neizravna potronja energije jest potronja koju ima proces koga
treba hladiti. Ova neizravna potronja energije moe rasti uslijed izvedbe hlaenja
primijenjene konfiguracije hlaenja koja je ispod optimalne, to moe rezultirati
povienjem temperature procesa (K) a izraava se kao kWe/MWth/K.

10

Specifina izravna potronja energije sustava hlaenja izraena je kao kWe/MWth I

odnosi se na koliinu energije koju potroi sva oprema za hlaenje koja troi energiju
(crpke, ventilatori) za svaki MWth koga raspri.
Mjere za smanjenje specifine neizravne potronje energije ukljuuju:
- odabir konfiguracije hlaenja s najniom specifinom neizravnom potronjom
energije (u opim protonim sustavima),
- primjenu dizajna s malim primicanjima i
- smanjenje otpora izmjeni topline pravilnim odravanjem sustava hlaenja.
Primjerice, u energetskoj industriji prijelaz s protonog na recirkulacijsko hlaenje znai
poveanje potronje energije pomonih ureaja, kao i smanjenje uinkovitosti toplinskog
kruga.
Za smanjenje specifine izravne potronje energije, na raspolaganju su crpke i ventilatori
velike uinkovitosti. Pad otpora i tlaka u procesu moe se smanjiti dizajnom sustava
hlaenja te primjenom eliminatora kapljica malog otpora i ispunom tornja. Ispravno
mehaniko i kemijsko ienje povrina omoguit e mali otpor u procesu tijekom rada.

4.2 Voda
Voda je vana za mokri sustav hlaenja kao prevladavajue hladilo, ali i kao okolini
prijemnik za ispust rashladne vode. Impingement (udari riba i veih vodenih
organizama na zatitne reetke) i entrainment (utjecaj temperature, biocida, tlaka, itd.
na manje vodene organizme povuene rashladnom vodom i vraene putem efluenta
natrag u vodeni okoli) dogaaju se kod velikih zahvata vode. Ispusti velikih koliina
tople vode isto tako mogu utjecati na vodeni okoli no utjecaj se moe nadzirati
odabirom odgovarajue lokacije zahvata i ispusta, kao i procjenom morskih gibanja ili
protoka na uu radi osiguranja odgovarajueg mijeanja i adjektivne disperzije tople
vode.
Potronja vode kree se izmeu 0,5 m3/h/MWth za otvoreni hibridni toranj i do 86
m3/h/MWth za otvoreni, protoni sustav. Smanjenje velikih zahvata vode potrebnih za
protone sustave zahtijeva prijelaz na recirkulacijsko hlaenje to u isto vrijeme
smanjuje isputanje velikih koliina zagrijane rashladne vode, a moglo bi smanjiti i
emisije kemikalija i otpada. Potronja vode recirkulacijskih sustava moe se smanjiti
poveanjem broja ciklusa, poboljanjem kakvoe vode za nadopunu ili optimiziranjem
iskoritenja otpadne vode dostupne na lokaciji ili izvan nje. Obje mogunosti trae
sloeni program postupanja s rashladnom vodom. Hibridno hlaenje, koje doputa suho
hlaenje tijekom nekih razdoblja u godini, moe smanjiti potronju vode posebice za
male jedinice staninoga tipa.
Dizajn i razmjetaj zahvata i razliitih ureaja (reetaka, pregrada, svjetla, zvuka) igraju
ulogu u smanjenju gore pomenutih utjecaja (entrainment i impingement) na vodene
organizme. Uinak ureaj ovisi o vrsti organizma. Trokovi su veliki a mjere se radije
primjenjuju na lokacijama na kojima se gradi iz temelja (greenfield). Smanjivanje
potrebnog kapaciteta hlaenja, ukoliko je mogue poveanjem oporabe topline, moe
smanjiti emisije zagrijane rashladne vode u prirodni prijemnik, odnosno povrinsku vodu.

11

4.3 Emisije topline u povrinsku vodu

Kao to je ve napomenuto, emisije topline u povrinsku vodu mogu imati utjecaj na
prirodni prijemnik. imbenici utjecaja su na primjer: raspoloivi kapacitet hlaenja
prijemne povrinske vode, stvarna temperatura I ekoloki status povrinske vode.
Emisije topline mogu dovesti do prekoraenja Standarda zatite okolia (EQS-a) za
temperaturu tijekom toplih ljetnih razdoblja, kao posljedicu isputanja topline iz
rashladne vode u povrinsku vodu. Za dva ekoloka sustava (salmonidne vode i
ciprinidne vode) termalni uvjeti su propisani Direktivom 78/659/EEZ. to se utjecaja
emisija topline na okoli tie, nije vana samo stvarna temperatura vode, ve i povienje
temperature na granici zone mijeanja, to je posljedica isputanja topline u vodu.
Koliina i razina topline isputene u povrinsku vodu u odnosu na njenu veliinu, vane
su u smislu razmjera utjecaja na okoli. U situacijama kada se toplina isputa u relativno
male povrinske vode a nakupljena koliina vrue vode stigne do suprotne strane rijeke
ili kanala, to moe predstavljati prepreku migracijama salmonidnih vrsta.
Osim ovih utjecaja, visoka temperatura kao posljedica emisija topline moe dovesti do
poveane respiracije i bioloke proizvodnje (eutrofikacije) koje, pak, mogu dovesti do
sniene koncentracije kisika u vodi.
Kod projektiranja sustava hlaenja, u obzir se moraju uzeti gore navedeni aspekti i
mogunosti za smanjenje topline rasprene u povrinsku vodu.

4.4 Emisije tvari u povrinsku vodu

Emisije iz sustava hlaenja u povrinsku vodu uzrokuju:

aditivi i njihovi reaktanti primijenjeni u rashladnoj vodi,

tvari noene zrakom koje ulaze kroz rashladni toranj,
posljedice nastale korozijom opreme sustava hlaenja te
istjecanja kemikalija iz tehnolokog postupka i tvari nastalih njihovom
reakcijom.

Ispravnost rada sustava hlaenja moe zahtijevati obradu rashladne vode protiv korozije
opreme, kamenca i mikro te makro oneienja. Obrada za protoni sustav razlikuje se
od obrade za recirkulacijski sustav. Kod potonjih, programi obrade rashladne vode mogu
biti vrlo sloeni a raspon koritenih kemikalija vrlo irok. Kao posljedica, razine emisija u
'blow-downu' ovih sustava takoer pokazuju promjenjivost pa je teko izvijestiti o
reprezentativnim razinama emisija. Ponekad se 'blow-down' obrauje prije isputanja.
Emisije oksidirajuih biocida u otvorenim protonim sustavima, mjereni kao slobodni
oksidant (FO) na ispustu, kreu se izmeu 0.1 [mg FO/l] i 0.5 [mg FO/l], ovisno o reimu
I uestalosti doziranja.

12

Tablica 3: Kemijske sastavnice obrade rashladne vode primijenjene u otvorenim i

recirkulacijskim mokrim sustavima hlaenja

Problemska podruja
PRIMJERI
KORITENIH
KEMIKALIJA*

Korozija

Protoni
sustavi
Cink
Molibdati
Silikati
Fosfonati
Polifosfonati
Poliolesteri
Organici
Polimeri
Neoksidirajui biocidi
Oksidirajui biocidi

(X)

Kamenac
Recirkulacijski
sustavi
X
X
X
X
X

Protoni
sustavi

(X)

(Bio-)oneienje
Recirkulacijski
sustavi

Protoni
sustavi

Recirkulacijski
sustavi

X
X
X
X
X
X

X
X

* kromat vie nije u irokoj primjeni jer ima veliki utjecaj na okoli

Odabir i primjena rashladne opreme koja je nainjena od materijala pogodnog za

okruenje u kom e raditi mogu smanjiti istjecanje i koroziju. To je okruenje definirano:

uvjetima u procesu, kao to su temperatura, tlak, brzina protoka,

medijem koji se hladi te
kemijskim karakteristikama rashladne vode.

Materijali koji se obino koriste za izmjenjivae topline, cjevovode, crpke i navlake su

ugljini elik, bakar-nikal I nehrajui elik razliite kakvoe, iako raste i primjena titanija
(Ti). Isto tako, radi zatite povrine koriste se i premazi i boje.

4.5 Uporaba biocida

Kod otvorenih protonih sustava protiv makro oneienja uglavnom se koriste
oksidirajui biocidi. Uporabljena koliina moe se izraziti u godinjoj koliini oksidativnog
aditiva kao ekvivalent klora po MWth u svezi s razinom oneienja u ili blizu
izmjenjivaa topline. Primjena halogena kao oksidativnih aditiva u protonim sustavima
dovodi do optereenja u okoliu prije svega radi nastanka halogeniziranih sporednih
proizvoda.
U otvorenim recirkulacijskim sustavima, predobrada se vode primjenjuje protiv kamenca,
korozije i mikro oneienja. Kod relativno manjih kapaciteta recirkulacijskih mokrih
sustava, uspjeno se primjenjuju alternativne obrade primjenom ozona i UV svjetla ali
one zahtijevaju posebne uvjete postupka i mogu biti prilino skupe.

13

Mjere u svrhu smanjenja opasnih uinaka isputene rashladne vode ukljuuju

zaustavljanje proiavanja tijekom ok obrade i obrade 'blow-downa' prije isputanja u
povrinsku vodu kao prijemnik. Za obradu 'blow-downa' u ureaju za proiavanje
otpadnih voda, preostala biocidalna aktivnost mora se pratiti budui da moe utjecati na
mikrobnu populaciju.
U svrhu smanjenja emisija u isputenoj koliini i smanjenja utjecaja na vodeni okoli,
odabiru se biocidi koji odgovaraju usklaivanju zahtjeva sustava hlaenja s osjetljivou
prijemnog vodenog okolia.

4.6 Emisije u zrak

Isputeni zrak iz rashladnih tornjeva suhog kruga obino se ne smatra vanim aspektom
hlaenja. Oneienje moe nastati ukoliko postoji istjecanje, no ispravnim se
odravanjem to moe sprijeiti
Kapljice u ispustu iz mokrih rashladnih tornjeva mogu bi oneiene kemikalijama za
obradu vode, mikrobima ili uincima korozije. Primjena eliminatora kapljica i programa
optimizirane obrade vode smanjuje mogue rizike.
Nastanak maglice se uzima u obzir ondje gdje dolazi do spajanja s horizontom ili gdje
postoji rizik da se maglica spusti na tlo.

4.7 Buka
Emisija buke lokalni je problem kod velikih rashladnih tornjeva s prirodnim propuhom te
kod svih mehanikih sustava hlaenja. Nesmanjena razina zvuka kree se izmeu 70
kod sustava s prirodnim propuhom i oko 120 [dB(A)] kod mehanikih tornjeva. Kolebanja
su uzrokovana razlikama u opremi i mjestom mjerenja budui da su ona razliita u
odnosu na ulaz i izlaz zraka. Glavni su izvori ventilatori, crpke i voda koja pada.

4.8 Aspekti rizika

Aspekti rizika sustava hlaenja odnose se na istjecanje iz izmjenjivaa topline, na
skladitenje kemikalija i na mikrobioloko oneienje (kao to je legionarska bolest)
mokrih sustava hlaenja.
Preventivno odravanje i praenje su mjere koje se primjenjuju radi sprjeavanja
istjecanja, kao i mikrobiolokog oneienja. Ondje gdje istjecanje moe dovesti do
isputanja velikih koliina tvari tetnih po vodeni okoli, u obzir se uzimaju indirektni
sustavi hlaenja ili specijalne preventivne mjere.
Za sprjeavanje razvoja legionarske bolesti-Legionellae pneumophila (Lp), preporua se
odgovarajui program obrade vode. Nisu se mogle utvrditi gornje granine vrijednosti
koncentracije za Lp, mjerene u jedinicama za formiranje kolonija [CFU po litri], ispod
kojih se ne oekuje rizik. Na taj se rizik posebice treba obratiti pozornost tijekom
postupka odravanja.

14

4.9 Ostatne tvari nastale radom sustava hlaenja

Malo se toga zna o ostacima ili otpadu. Mulj iz predproiavanja rashladne vode ili iz
bazena rashladnih tornjeva mora se smatrati otpadom. Mulj se obrauje i odlae na
razliite naine, ovisno o mehanikim svojstvima i kemijskom sastavu. Razine
koncentracije razliite su s obzirom na program obrade rashladne vode.
Emisije u okoli se dodatno smanjuju primjenom manje opasnih konzervacijskih metoda
za opremu kao i odabirom materijala koji se moe reciklirati nakon stavljanja izvan
pogona ili izmjene opreme sustava hlaenja.

5 ZAKLJUCI O NRT-U
Konaan zakljuak o NRT-u bit e rjeenje svojstveno lokaciji, no kod nekih pitanja
mogue je tehnike odrediti kao NRT openito. U svim situacijama treba ispitati
raspoloive i primjenjive mogunosti oporabe topline, a potom ih koristiti radi smanjenja
koliine i razine neobnovljive topline, I to prije no to se razmatra rasprivanje topline iz
tehnolokog postupka u okoli.
Za sva postrojenja, NRT je tehnologija, metoda ili postupak i rezultat cjelovitog pristupa
smanjenju utjecaja industrijskih sustava hlaenja na okoli, odravanjem uravnoteenja
izmeu, kako izravnih, tako i neizravnih utjecaja. Mjere smanjenja treba uzeti u obzir
postiui minimum uinkovitosti sustava hlaenja ili gubei ju, to je zanemarivo u
usporedbi s pozitivnim uincima s obzirom na utjecaje na okoli.
Za niz okolinih aspekata, tehnike koje se smatraju NRT-om utvrene su u referentnim
dokumentima (BREF-ovima) i u njima se moe nai vie pojedinosti. Nisu utvreni
zakljuci o smanjenju otpada ili tehnikama zbrinjavanja otpada izbjegavanjem okolinih
problema poput oneienja tla i vode ili, uslijed spaljivanja, zraka.

5.1 Uvjeti postupka i lokacije

Odabir izmeu mokrog, suhog i mokro/suhog hlaenja radi udovoljavanja potreba
postupka i lokacije, treba biti usmjeren k najveoj sveobuhvatnoj energetskoj
uinkovitosti. Kako bi se postigla velika sveobuhvatna energetska uinkovitost prilikom
zbrinjavanja velikih koliina topline niske razine (10-25C), tada hlaenje putem
otvorenih protonih sustava jest NRT. U greenfield situacijama (gradnji iz temelja) tako
se moe opravdati odabir (obalne) lokacije s pouzdano dostupnim velikim koliinama
rashladne vode, kao i povrinskom vodom dovoljnog kapaciteta da primi velike koliine
isputene rashladne vode.
Ondje gdje su opasne tvari rashlaene (isputanjem putem sustava hlaenja) tako da to
predstavlja veliki rizik po okoli, NRT jest primjena neizravnih sustava hlaenja
koritenjem sekundarnog rashladnog kruga.

15

U naelu, koritenje podzemnih voda za hlaenje mora biti svedeno na najmanju mjeru,
primjerice ondje gdje se ne moe iskljuiti mogunost osiromaenja resursa podzemne
vode.

5.2 Smanjenje izravne potronje energije i obnova energije

Niska izravna potronja energije sustava hlaenja postie se smanjenjem otpora na
vodu i/ili primjenom niskoenergetske opreme. Kada postupak koji treba hladiti zahtijeva
promjenjivi rad, modulacija protoka zraka i vode uspjeno se primjenjuje i moe se
smatrati NRT-om.
Uobiajena praksa u nekoliko drava je obnova topline proizvodnjom elektrine energije,
pare ili vrue vode prije konanog hlaenja. Postoje primjeri gdje se toplina nieg
stupnja od oko 55C koristi za snabdijevanje kuanstava toplom vodom primjenom
izmjenjivaa topline prije konanog hlaenja i isputanja u rijeku. U jednom je sluaju,
toplina nieg stupnja koritena za proizvodnju elektrine energije.

5.3 Smanjenje potronje vode i smanjenje emisija topline u

vodu
Smanjenje potronje vode i smanjenje emisija topline u vodu usko su povezani a vrijede
i ista tehnoloka rjeenja.
Koliina vode potrebne za hlaenje povezana je s koliinom topline koju treba raspriti.
to je via razina oporabe rashladne vode, to su potrebne manje koliine rashladne
vode..
Recirkulacija rashladne vode primjenom otvorenog ili zatvorenog recirkulacijskog
mokrog sustava je NRT kada je dostupnost vode nedovoljna ili nepouzdana.
U recirkulacijskim sustavima, poveanje broja ciklusa moe biti NRT, iako potreba za
obradom rashladne vode moe biti ograniavajui imbenik.
NRT-om se smatra i uporaba eliminatora kapljica radi smanjenja kapljica na manje od
0,01% ukupnog recirkulacijskog protoka.

5.4 Smanjenje utjecaja (povlaenjem) na manje vodene

organizme
Veliki je broj raznih tehnika osmiljen u svrhu sprjeavanja povlaenja malih vodenih
organizama vodom ili smanjenja tete uzrokovane istim. Uspjeh je bio promjenjiv i
vezan za posebnost lokacije. Nisu utvrene jasne NRT no naglasak je stavljen na
analizu biotipa, budui da je uspjeh ili neuspjeh uvelike ovisio o aspektu ponaanja
vrsta, kao i o ispravnom dizajnu i razmjetaju zahvata.

5.5 Smanjenje emisija kemijskih tvari u vodu

16

Sukladno pristupu NRT-u, primjenu moguih tehnika smanjenja emisija u vodeni okoli
treba razmotriti sljedeim redoslijedom:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

odabir konfiguracije hlaenja s niom razinom emisije u povrinsku vodu,

primjena materijala otpornijeg na koroziju za rashladnu opremu,
sprjeavanje i smanjenje istjecanja tvari iz tehnolokog postupka u rashladni krug,
primjena alternativne (a ne kemijske) obrade rashladne vode,
odabir aditiva za rashladnu vodu s ciljem smanjenja utjecaja na okoli te
optimizirana primjena (praenje i doziranje) aditiva za rashladnu vodu.

NRT smanjuje potrebu kondicioniranja vode smanjenjem nastanka oneienja i korozije

putem odgovarajueg dizajna. U protonim sustavima, odgovarajui dizajn
podrazumijeva izbjegavanje zona stagnacije i turbulencije, kao i odravanje minimalne
brzine vode (0,8 [m/s] za izmjenjivae topline, 1,5 [m/s] za kondenzatore).
NRT znai odabrati materijal za protone sustave u visoko korozivnom okruenju
ukljuujui titanij ili visoko kvalitetni nehrajui elik te druge materijale istog uinka
ondje gdje je primjena titanija ograniena.
U recirkulacijskim sustavima, osim mjera u pogledu dizajna, NRT znai utvrivanje
primijenjenih ciklusa koncentracije te korozivnost tvari iz tehnolokog postupka kako bi
se omoguio odabir materijala dovoljno otpornog na koroziju.
NRT za rashladne tornjeve znai primjenu odgovarajuih vrsta ispune uzimanjem u obzir
kakvoe vode (sadraj krutih tvari), oekivanog oneienja, temperatura i otpora na
koroziju, a isto tako znai i odabir materijala za izgradnju koji ne treba kemijsku zatitu.
VCI koncept koji primjenjuje kemijska industrija usmjeren je k smanjenju na najmanju
mjeru rizika za vodeni okoli u sluaju istjecanja tvari iz tehnolokog postupka. Koncept
povezuje razinu utjecaja na okoli koga imaju tvari iz tehnolokog postupka
odgovarajue rashladne konfiguracije i potrebe praenja. S veim potencijalnim rizicima
za okoli u sluaju istjecanja, koncept dovodi do pojaane antikorozivnosti, neizravnog
dizajna hlaenja i poveane razine praenja rashladne vode.

5.6 Smanjenje emisija optimiziranom obradom rashladne vode

Optimizacija primjene oksidirajuih biocida u protonim sustavima temelji se na vremenu
i uestalosti doziranja. NRT-om se smatra smanjenje unosa biocida ciljanim doziranjem
u kombinaciji s praenjem ponaanja makro oneiujuih vrsta (npr. kretanja koljaka) i
primjenom rezidentnog vremena rashladne vode u sustavu. Za sustave gdje se u ispustu
mijeaju razliiti rashladni mlazovi, NRT preddstavlja kloriranje s promjenjivim pulsom a
moe ak i dodatno smanjiti koncentracije slobodnih oksidanta u isputenoj koliini.
Openito, isprekidana obrada protonih sustava dovoljna je za sprjeavanje
oneienja. Ovisno o vrstama organizama I temperaturi vode (iznad 10-12C)
neprekidna obrada na niim razinama moe biti nuna.
Za morsku vodu, razine NRT-a za rezidualne slobodne oksidante (FRO) u isputenoj
koliini, a vezano za ovu praksu, promjenjive su s obzirom na primijenjeni reim
doziranja (neprekidni I isprekidani), razinu dozirane koncentracije i konfiguraciju sustava

17

hlaenja. Oni se kreu od 0.1 [mg/l] do 0.5 [mg/l], s vrijednou od 0.2 [mg/l] kao 24satni prosjek.
Vaan element u uvoenju pristupa obradi vode temeljenog na NRT-u, posebice u
recirkulacijskim sustavima koji koriste neoksidirajue biocide, jest donoenje odluke
temeljene na saznanju koji je reim obrade vode u primjeni te kako ga nadzirati i pratiti.
Odabir odgovarajueg reima obrade sloena je zadaa koja u obzir mora uzeti niz
lokalnih i za lokaciju svojstvenih imbenika te ih povezati sa svojstvima samih aditiva
koritenih u obradi, kao i njihovim koliinamai kombinacijama u kojima se primjenjuju.
U svrhu potpore postupku donoenja odluke o NRT-u za aditive u rashladnoj vodi na
lokalnoj razini, BREF lokalnim vlastima odgovornim za izdavanje IPPC dozvole nastoji
ponuditi koncept procjene.
Direktiva 98/8/EZ o biocidnim pripravcima propisuje stavljanje biocidnih proizvoda na
europsko trite a biocide koji se koriste u sustavima hlaenja smatra specifinom
kategorijom. Razmjena informacija pokazuje da su u nekim dravama lanicama
ustanovljeni posebni reimi procjene to se tie aditiva u rashladnoj vodi.
Rasprava je kao dio postupka razmjene informacija o industrijskim sustavima hlaenja
rezultirala dvama predloenim konceptima za aditive u rashladnoj vodi, koje tijela
nadlena za izdavanje dozvole mogu koristiti kao dopunska sredstva:
1. procjena s analitikim pregledom temeljena na postojeim konceptima, koja doputa

jednostavnu relativnu usporedbu aditiva u rashladnoj vodi u smislu njihovog

potencijalnog utjecaja na vodu (Procjena vrednovanjem usporednih podataka, prilog
VIII.1)
2. lokaciji svojstvena procjena oekivanog utjecaja biocida isputenih u vodeni
prijemnik, slijedom ishoda Direktive o biocidnim pripravcima i primjene metodologije
uspostave Standarda kvalitete zatite okolia (EQS) budue Okvirne direktive o vodi
kao kljunim elementima (Lokalna procjena za biocide, prilog VIII.2).
Procjena vrednovanjem usporednih podataka moe se promatrati kao metoda
usporedbe utjecaja na okoli nekolicine alternativnih aditiva za rashladnu vodu, dok
Lokalna procjena za biocide prua mjerilo za odreivanje kompatibilnog pristupa NRT-a
posebice za biocide (PEC/PNEC <1). Primjena lokalnih metodologija procjene kao
sredstva nadzora industrijskih emisija ve je ustaljena praksa.

5.7 Smanjenje emisija u zrak

Smanjenje utjecaja emisija u zrak iz rashladnog tornja vezano je za optimizaciju
kondicioniranja rashladne vode radi smanjenja koncentracija u kapljicama. Ondje gdje je
strujanje glavni mehanizam prijenosa, primjena eliminatora kapljica, iji uinak znai
manje od 0,01 % recirkulacijskog protoka izgubljenog u strujanju, smatra se NRT-om.

5.8 Smanjenje buke

Primarne mjere obuhvaaju uporabu opreme koja stvara manju buku. Povezane razine
smanjenja su do 5 [dB(A)].

18

Sekundarne mjere na ulazu I izlazu mehanikih rashladnih tornjeva donose razine

smanjenja od minimalno 15 [dB(A)] ili vie. Mora se naglasiti da smanjenje buke,
posebice uz pomo sekundarnih mjera, moe dovesti do pada tlaka zbog ega je onda
potreban dodatan unos energije radi nadoknade.

5.9 Smanjenje istjecanja i mikrobiolokog rizika

NRT sprjeavaju istjecanje putem izvedbenog rjeenja, pravilnim radom unutar granica
sustava i redovnim provjerama sustava hlaenja.
Posebno to se tie kemijske industrije, NRT-om se smatra primjena sigurnosnog
koncepta VCI-ja, kako je ve spomenuto u svezi smanjenja emisija u vodu.
Pojava Legionella pneumophila ne moe se sprijeiti u potpunosti. NRT-om se smatra
primjena mjere:
-

izbjegavanja zona stagnacije i odravanje dostatne brzine vode,

optimiziranja obrade rashladne vode radi smanjenja oneienja, nastanka algi i
ameba i proliferacije,
periodinog ienja bazena rashladnog tornja te
smanjenja respiratorne osjetljivosti operatera putem primjene sredstava zatite protiv
buke i sredstava zatite lica (usne upljine) prilikom ulaska u pogonsku jedinicu ili
visokotlanog ienja toranja.

19