1. to je ustav i kakva je drava Republika Hrvatska?

Ustav je temeljni pravni akt jedne drave na temelju kojega se donose ostali zakoni.
Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz
naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana.
Meunarodno je priznata 15. sijenja 1992., lanica Vijea Europe od 1996. i NATO-a od 14. travnja 2009.
godine.

2. Koje su temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske?

Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske su:

Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava

suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv

trodioba vlasti

ustavnost i zakonitost

slobodno osnivanje politikih stranaka

oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost

granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora

zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva te zatita interesa hrvatskih dravljana u stranoj

dravi

grb, zastava i himna

slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma.

3. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

4. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka?

Najvie vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost
spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje
prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav.

5. Kakav je suverenitet Republike Hrvatske i gdje se prostire?

Suverenitet Republike Hrvatske je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim
podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te
zranim prostorom iznad tih podruja.

6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

Vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a
ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvrnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu
sudovi.

7. Tko moe mijenjati granice Republike Hrvatske i kako?

Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora i to 2/3 veinom glasova
svih zastupnika.

8. ime se ureuje dravljanstvo Republike Hrvatske?

Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.
Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti
dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili
predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije.

9. Koje su dunosti i nadlenosti oruanih snaga Republike Hrvatske?

Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu
cjelovitost.
Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu
pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar
njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora,
koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog napada na jednu ili
vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju
predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na
temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost
Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku o prelasku granica Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih
zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom
veinom glasova svih zastupnika.

10. to su nacionalne manjine i koja prava i slobode imaju?

Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju
Republike Hrvatske, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih
graana i ele ih ouvati.
U Republici Hrvatskoj pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se ravnopravnost, a imaju sljedea
prava:

sluiti se svojim jezikom i pismom kako u privatnom tako i u javnom ivotu

pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u kolskim ustanovama (predkolske
ustanove, osnovnim i srednjim kolama te drugim kolskim ustanovama)

na podrujima Republike Hrvatske u kojima su pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno ili u

znatnijem broju naseljeni imaju pravo na ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva
naseljima, ulicama i trgovima, imenima osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nacionalne
manjine u Republici Hrvatskoj

pripadnicima nacionalnih manjina takoer se jami slobodna uporaba znamenja i simbola

nacionalnih manjina i obiljeavanje praznika nacionalnih manjina.

11. Imaju li pripadnici nacionalnih manjina pravo na politiku zastupljenost?

Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost na dravnoj razini izborom svojih zastupnika
u Hrvatski sabor i na lokalnoj razini u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Nacionalnim manjinama koje u stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s vie od 1,5% stanovnika jami
se najmanje 3 zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru koji svoju
zastupljenost ostvaruju na temelju opeg birakog prava na stranakim listama te manjine ili listama koje
predlau birai te manjine.
Nacionalne manjine koje u stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored
opega birakog prava, na osnovi posebnoga birakog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika
pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama, a ime ne mogu biti umanjena steena
prava nacionalnih manjina.

12. Kako nacionalne manjine ostvaruju pravo na zastupljenost u javnom ivotu i

upravljanju lokalnim poslovima?
Pripadnici nacionalnih manjina radi sudjelovanja u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima, s
ciljem unapreivanja, ouvanja i zatite poloaja nacionalnih manjina u drutvu, biraju svoje predstavnike
putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave.
U jedinicama samouprave na ijem podruju pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje
1,5% u ukupnom stanovnitvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju
ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama podrune (regionalne)
samouprave na ijem podruju ivi vie od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici takve
nacionalne manjine mogu izabrati Vijee nacionalnih manjina.
Predstavnik nacionalnih manjina bira se u jedinicama samouprave u kojima ivi najmanje 100 pripadnika
nacionalnih manjina, a nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijea nacionalnih manjina.

13. Koje su osobne i politike slobode i prava?

Osobne i politike slobode i prava su:

pravo na ivot

u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne

nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odraeno zakonom, o emu
odluuje sud

zabranjen je prisilni i obvezni rad

nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga

svi graani i stranci jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti

svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i
birati boravite

dom je nepovrediv

jami se sloboda miljenja i izraavanje misli

jami se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja

sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave

svim graanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed

jami se pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge

svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti
primljen u javne slube

svi graani Republike Hrvatske s navrenih 18 godina imaju birako pravo, ope i jednako

svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i javnim tijelima i
dobiti na njih odgovor

vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.

14. Mogu li se ograniiti ljudska prava i temeljne slobode?

Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni
poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i
jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu
se ograniiti o tome odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe
sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom
pojedinom sluaju.
Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o
pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj
odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
Sloboda i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni
poredak, javni moral i zdravlje.

15. Tko ima birako pravo u Republici Hrvatskoj?

U Republici Hrvatskoj birako pravo imaju punoljetni, poslovno sposobni hrvatski dravljani. Birako pravo
stjee se po sili zakona tj. ispunjavanjem zakonskih uvjeta za upis osobe u evidenciju o birakom pravu
(popis biraa).
Birai imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i
Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu u skladu sa zakonom.

16. Tko vodi popis biraa?

Popise biraa u Republici Hrvatskoj vode tijela dravne uprave u upanijama i Gradski ured za opu
upravu Grada Zagreba. Popis biraa vodi se po slubenoj dunosti za svaki grad ili opinu. Birai se u
popis biraa upisuju prema mjestu svog prebivalita u Republici Hrvatskoj. Birai koji nemaju prebivalite
u Republici Hrvatskoj upisuju se u sredinju evidenciju popisa biraa u gradu Zagrebu po dravama u
kojima imaju evidentirano boravite u inozemstvu.

17. Moe li se ograniiti pravo na trajk?

Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenim
zakonom moe se ograniiti pravo na trajk.

18. to je Hrvatski sabor?

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

19. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru?

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog birakog
prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na etiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica,

zastupnici manjina i zastupnici dijaspore).

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima
dobiju najmanje 5% vaeih glasova biraa.
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se
biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje Republike Hrvatske.
Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina.
Pripadnici maarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske,
vlake i idovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno
jednog zastupnika u Sabor.
U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri
zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku
odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim
glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na
birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj
dravi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku
odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim
dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica
tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u
stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.

20. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad izvanredno?

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja te izmeu 15. rujna i
15. prosinca.
Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade Republike Hrvatske ili veine
zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika
parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.

21. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet?

Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili
glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je
zateen u vrenju kanjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina (o
takvom se sluaju izvjeuje predsjednik Hrvatskog sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se
zastupnik lii slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet

odluuje Mandatno imunitetno povjerenstvo, s tim to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski
sabor.

22. Moe li zastupnik svoj mandat staviti u mirovanje?

Za vrijeme trajanja mandata zastupnik moe prihvatiti obnaanje dunosti koja se prema odredbama
Zakona smatra nespojivom.
Za vrijeme obnaanja nespojive dunosti njegov e mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat e ga zamjenik
u skladu s odredbama Zakona.

23. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena?

Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:

podnese ostavku

ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost

ukoliko je pravomono sudbenom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6

mjeseci

smru.

24. Kako se donose organski zakoni?

Zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom
glasova svih zastupnika.
Zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo,
djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave
(organski zakoni) Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

25. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora?

Nadlenosti Hrvatskog sabora su:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava

donosi zakone

donosi dravni proraun

odluuje o ratu i miru

donosi akte kojima izraava politiku Sabora

donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske

ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske

odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske

raspisuje referendum

obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom

nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru, u
skladu s Ustavom i zakonom

daje amnestiju za kaznena djela

obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

26. Tko su ovlateni predlagai zakona, a tko proglaava zakone?

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada
Republike Hrvatske.
Zakone proglaava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako
Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za
ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

27. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dunosti?

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito
i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava
na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne moe biti biran vie od 2
puta za predsjednika Republike.

28. Koje su ovlasti Predsjednika Republike?

Ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske su sljedee:

raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora

raspisuje referendum u skladu s Ustavom

povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele

zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine zastupnika u
Saboru

daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom

na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i

konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu

prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija

vrhovni je zapovjednik Oruanih snaga Republike Hrvatske

imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom

na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zakljuuje mir

u skladu s Ustavom i zakonom, surauje s Vladom RH u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi

za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u
okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

29. Tko zamjenjuje Predsjednika Republike Hrvatske u sluaju sprijeenosti?

U sluaju krae sprijeenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe
povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili
nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom
zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dunost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog
suda koji o tome odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se
obavjetava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata
Predsjednika Republike Hrvatske, dunost privremenog Predsjednika Republike po sili Ustava preuzima
predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dunosti moraju se odrati izbori.

30. Tko pokree postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika Republike

Hrvatske?
Predsjednik Republike Hrvatske je odgovoran za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti predsjednika moe pokrenuti Sabor 2/3 veinom svih
zastupnika. O odgovornosti predsjednika odluuje Ustavni sud 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora
donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.

31. Tko moe predlagati kandidate za Predsjednika Republike Hrvatske?

Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati politike stranke registrirane u Republici
Hrvatskoj i birai, pojedinano, i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili
vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 biraa, ili koji su
predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.

32. Kakav je postupak izbora Predsjednika Republike Hrvatske i tko utvruje

rezultate izbora?
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili vie kandidata, bira se
veinom glasova svih biraa koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se
ponavlja nakon 14 dana.
Ako je na izborima sudjelovalo vie kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom
glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee
kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.
Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana
prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu veinu pa do dana ponovljenog
izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najvei broj glasova biraa koji su glasovali.
Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se jo jednom ponavlja.
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje Dravno izborno povjerenstvo RH na
temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima.

33. Tko ini Vladu Republike Hrvatske i kako se vlada bira?

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlae lanove Vlade.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan
program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u
roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo najvie 30

dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada e
Predsjednik Republike Hrvatske povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike
Hrvatske ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske e imenovati privremenu
nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

34. Koje su nadlenosti Vlade Republike Hrvatske?

Nadlenosti Vlade Republike Hrvatske su sljedee:

predlae zakone i druge akte Saboru

predlae dravni proraun i zavrni raun

provodi zakone i druge odluke Sabora

donosi uredbe za izvrenje zakona

vodi unutarnju i vanjsku politiku

usmjerava i nadzire rad dravne uprave

brine o gospodarskom razvitku zemlje

usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi

obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom

raspisuje izbore za Predsjednika Republike Hrvatske.

35. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj?
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti
svih u njegovoj primjeni.

36. Tko imenuje i razrjeuje suce?

Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o imenovanju,
napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim
predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

37. Tko ini Ustavni sud Republike Hrvatske?

Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova
ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih
odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na
vrijeme od 4 godine.
Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru.

38. Koje su nadlenosti Ustavnog suda?

Nadlenosti Ustavnog suda su sljedee:

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom

odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom

moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti
ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od
godine dana

odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinice lokalne
i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeene temeljne
slobode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajameno Ustavom
RH

prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti

izvjeuje Hrvatski sabor

rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti

odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike

nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti
njihov rad

nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u
djelokrugu sudova

obavlja druge poslove odreene Ustavom.

39. Kakav je poloaj Ustavnog suda u sustavu dravne vlasti?

Ustavni sud je neovisan o svim tijelima dravne vlasti te samostalno rasporeuje sredstava utvrena u
dravnom proraunu, u skladu sa svojim godinjim proraunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti
Ustavnog suda.

40. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet?

Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.
Sudac Ustavnog suda ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno
miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Sudac Ustavnog suda ne moe biti pritvoren, niti se protiv njega
moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.
Sudac Ustavnog suda moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini
kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. Dravno tijelo koje je
suca pritvorilo duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud moe odluiti
da sudac protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dunost dok taj postupak traje.

41. Koji su uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda?

Za suca Ustavnog suda se moe izabrati osoba koja je hrvatski dravljanin, diplomirani pravnik s
najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili strunim
radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge
uvjete moe se izabrati za suca suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

42. Kako se bira predsjednik Ustavnog suda?

Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od etiri godine veinom
glasova svih sudaca.

43. Kako odluuje Ustavni sud i jesu li njegove odluke obvezatne?

Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije
drukije odreeno.
Odluke i rjeenja Ustavnog suda obvezatni su i duna ih je potivati svaka fizika i pravna osoba.
Sva tijela dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna su u okviru svojega ustavnog
i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rjeenja Ustavnog suda.

44. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne)

samouprave?
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije.

45. Tko sklapa i potvruje meunarodne ugovore?

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u
nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora Hrvatskog sabora, Predsjednika
Republike i Vlade Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore:

koji trae donoene ili izmjenu zakona

meunarodne ugovore vojne i politike naravi i

meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na
prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
Meunarodne ugovore koji meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski
sabor potvruje 2/3 veinom svih zastupnika.

46. Kakva je pravna snaga meunarodnih ugovora?

Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a
koji su na snazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad
zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili
suglasno opim pravilima meunarodnog prava.

47. Tko zastupa Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu te kako su

zastupljeni graani Republike Hrvatske u europskom parlamentu?
Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i
Predsjednik Republike Hrvatske.
Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu, gdje putem svojih
izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti.

48. Koja prava uivaju dravljani Republike Hrvatske, a koja graani Europske
unije u Republici Hrvatskoj?
Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina
Europske unije, a osobito:

slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica

aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u

drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice

pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih
dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno
predstavnitvo

pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo

obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim
slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji
Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani
Europske unije.

49. Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava Republike Hrvatske i tko odluuje o
njegovoj promjeni?
Pravo predloiti promjenu Ustava Republike Hrvatske ima:

najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru

predsjednik Republike

Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava
Republike Hrvatske proglaava Hrvatski sabor.

50. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s
drugim dravama i koja su ogranienja tog prava?
Pravo pokretanja postupaka udruivanja Republike Hrvatske imaju:

najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru

predsjednik Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjeno je pokretanje postupaka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem
bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva, odnosno
neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.

51. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi?

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih)
polja, prvo polje je crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji
poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim
(srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene
grede. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski
grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima.
Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je
crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka
zvijezda.
Grb Republike Hrvatske rabi se u:

peatima i igovima dravnih tijela i drugih javnih tijela

u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu

na zgradama u kojima su smjetena dravna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj

na slubenim aktima tijela dravne vlasti

na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju.

52. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se istie?

Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer irine i
duine je 1:2. Svaka boja ini 1/3 irine zastave.
Zastava se istie:

stalno na zgradama svih dravnih tijela

u dane praznika Republike Hrvatske

u dane alosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja alosti na pola stijega

moe se isticati pri javnim skupovima u Republici Hrvatskoj (politikim, sportskim itd.), na
brodovima i plovilima.

53. Koji je slubeni naziv himne Republike Hrvatske i kada se izvodi?

Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino", a izvornik teksta i napjev uva se u Hrvatskom
saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin.
Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:

na poetku zasjedanja Hrvatskog sabora

pri slubenom dolasku i ispraaju u Republiku Hrvatsku efa strane drave ili ovlatenog
predstavnika meunarodne organizacije te

u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

54. Kako izgledaju dravni peati Republike Hrvatske i gdje se rabe?

Republika Hrvatska ima veliki i mali dravni peat.

Veliki dravni peat krunog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini peata je grb Republike Hrvatske. U
krugu oko grba Republike Hrvatske na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj strani je rije
"HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet.
Veliki dravni peat namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak izravno na ispravu ili u peatni vosak u
zatitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama dravne zastave na ispravu.
Veliki dravni peat utiskuje se na:

ratifikacijske isprave te

na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih

ovlatenja predstavljanja i zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu.
Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Mali dravni peat
namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja
se lijepi na ispravu.
Mali dravni peat otiskuje se na:

odluke o proglaenju zakona

odluke o dodjeli odlikovanja te

na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike.

55. to su politike stranke, tko ih moe osnovati i tko moe postati njenim
lanom?
Politike stranke su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i
statutom.
Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike
Hrvatske. lanom politike stranke moe, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki
punoljetni, poslovno sposoban dravljanin Republike Hrvatske.

56. Kada politika stranka stjee svojstvo pravne osobe, a kada prestaje?
Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe. Registar politikih stranaka vodi
ministarstvo nadleno za poslove uprave (Ministarstvo uprave).
Politike stranke prestaju:

ako je ministarstvo nadleno za poslove uprave donijelo odluku o prestanku politike stranke
ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena
utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana

ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.

injenice utvruje Ministarstvo uprave te donosi rjeenje o prestanku politike stranke.

Politika stranka se brie iz registra danom objave odluke o zabrani rada.

SADRAJ PREDMETA
1.

Temeljne odredbe

2.

Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda (zajednike odredbe)

3.

Nacionalne manjine, prava i slobode

4.

Osobne i politike slobode i prava

5.

Birako pravo i evidencija o birakom pravu

6.

Ustrojstvo dravne vlasti

7.

Hrvatski sabor

8.

Predsjednik Republike Hrvatske

9.

Vlada Republike Hrvatske

10.

Sudbena vlast

11.

Ustavni sud Republike Hrvatske

12.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

13.

Meunarodni ugovori

14.

Europska unija

15.

Promjene Ustava

16.

Udruivanje i razdruivanje

17.

Dravna znamenja

18.

Dravni peat

19.

Politike stranke