I parcijala Upravljanje javnim dugom

1. Fiskalna politika.
Fiskalna politika je podruje ekonomske politike. Funkcije: Alokacijska funkcija: ima zadatak da
na optimalan nain usmjeri javna novana sredstva na segment koji podrazumijeva
zadovoljavanje potreba drutva u cjelini, tj. optih potreba. Distributivna funkcija fiskalne
politike se odnosi na preraspodjelu dohotka izmeu ostvarenog dohotka pojedinca, preraspodjelu
dohotka meu pojedinim sektorima ekonomije ili pak meu pojedinim regijama unutar odreene
administrativne jedinice. Stabilizacijska funkcija fiskalne politike se javlja u sluajevima
odreenih ekonomskih neravnotea gdje je onda potrebna intervencija mjerama ekonomske
politike. Cilj je ostvariti trinu stabilnost cijena i deviznog kursa, stabilnost platnog bilansa,
punu zaposlenost, rast outputa, ekonomski razvoj i rast itd.
2. Uinak fiskalne politike.
Dva su temeljna uinka fiskalne politike:
1. Ekspanzivni( poveanje javne potronje i smanjenje poreza)
2. Restriktivni (smanjenje javne potronje i poveanje poreza)
3. Karakter budeta.
Orijentacija na potronju potroni karakter budeta udio rashoda u BDP-u vaan
pokazatelj
Orijentacija na razvoj kapitalni karakter budeta (vano za fiskalnu politiku BiH)
Kapitalni budet (poseban dio budeta): prati razvojne programe i naine finansiranja
Ovakav pristup je vaan u upravljanju ekonomskom politikom drave
4. Pojam javnog duga.
Javni dug se moe definirati kao akumulirana pozajmljena novana sredstva drave, odnosno
zbir svih potraivanja prema dravi koji imaju njezini povjerioci u odreenom trenutku.
Uzroci stvaranja javnog duga su: veliki javni rashodi, intervencija drave u privredi,
vremenska neusklaenost javnih prihoda i javnih rashoda, stalni budetski deficit.
5. Klasifikacija javnog duga.
Kriteriji:
- prema teritorijalnom principu: unutranji i vanjski;
- prema nainu otplate: anuitetski, rentni(sadre samo obavezno plaanje odgovarajuih
kamata, a otplata duga vri se kada drava formira budzetski suficit, i kada ona to odlui,
ali ne prihvatajui unaprijed obavezu.), dugovi sa kamatom i bez kamata;
- prema stepenu voljnosti: dobrovoljni i prinudni;
- prema stepenu garancija: dug sa zalogom i bez zaloga;
- Prema vremenu: letei - kratkoroni ( formiraju se na par mjeseci do godinu, moze se
javiti kao javni dug kod CB, poslovne banke i u obliku blaganikih zapisa, trebaju se
otplati u roku od 1 godine, ukoliko do toga ne dodje postoji mogucnost nekontrolirane
emisije novca, pretvaranje letecih u konsolidovane uz nepovoljne uslove) i konsolidirani

dugoroni(preko jedne godine, javljaju se u dva oblika: amotrizacioni i dugorocni

dugovi bez roka(ratni))
Zajmovi irih i uih teritorijalnih zajednica
Produktivni i neproduktivni;
Zajmovi od banka, stanovnitva, MFI, drave.
Novani i robni.
Zamovi po paritetu (prodajna cijena jednaka nominalnoj), ispod (prodajna cijena manja
od nominalne) i iznad pariteta (prodajna cijena veca od nominalne)
Javni dug s javnim upisom: upis duga prodajom obveznica banci i konzorciju banaka i
prodaja obveznica na berzi drzava moze koristiti radi prikupljanja fin.sredstava, sto zavisi
od razvijenosti fin.trzista, fin. Instrumenata, i stanja na trzistu banaka.

6. Tehnika javnog duga.

Emitovanje javnog zajma javnim upisom(direktna emisija) predstavlja najjeftiniju i
najdjelotvorniju metodu zaduzivanja. Drzava objavi poziv na upis drzavnih obveznica fizickim i
pravnim licima. Problemi se javljaju u vidu duzeg vremena potrebnog da bi se prikupila sredstva.
Za razliku od direktne emisije obveznica, postoje slucajevi kada jedna ili vise banaka odluci
pojaviti se u ulozi zajamodavca drzavi. Ovaj indirektni nacin emisiji drzavnih vrijednosnih
papira predstavlja kraci put do sredstava vladi ali posljedica toga su visoki troskovi i bankarske
provizije. U nekim zemljama drzava do potrebnih sredstava dolazi i emisijom obveznica na
berzi. U vezi s tehnikama javnog duga postoje dvije vrste poslova:
- poslovi emisije i amortizacije i otplate javnog kredita,
- konverzija javnog kredita
Direktna emisija: prednosti: manji troskovi i izbjegavanje posredovanja banaka, sigurnost
kontrole i izbjegavanje eventualne inflacije, nedostaci : u manjoj brzini prikupljanje sredstava,
povecani troskovi upisa zajma, neizvjesnost krajnjeg ishoda upisa zajma.
Indirektna emisija: predosti: potrebna sredstva odmah se formiraju, ne postoji rizik upisa
zajma, nedostaci: pruza bankama mogucnost da na razlici kurseva ostvaruju velike dobiti.
Amortizacija javnog duga:
Direktna, neposredna (kada se dug vraca neposrednim povjeriocima ili upisnicima putem
anuiteta), indirektna,posredna (sprovodi se kupovinom i prodajom vrijednosnih papira, preko
berze), ugovorna (vrsi se u skladu s utvrdjenim ugovorom i to na osnovu amortizacionog plana),
automatska(vrsi se preko specijalne amortizacione kase koju drzava donosi svake godine radi
otplate zajma), fakultativna (daje prostor drzavi da pristupi amortizaciji kada joj odgovara) i
monetarna (javlja se kroz deprecijaciju novca ili padom vrijednosti nacionalne valute a to je
inflacija)

7. Pojam deficita.

Proraunski deficit moe biti vaan instrument ekonomske politike, moe nastati na tekuim
javnim prihodima i rashodima tj. na tekuem dijelu prorauna kao razlika tekuih prihoda i
rashoda. Moe nastati kao razlika kapitalnih prihoda i rashoda na tzv. Proraunu kapitala
8. Naini finansiranja deficita.
Deficit se najee finansira na dva naina:
prodajom imovine (npr. prihodi od privatizacije)
zaduivanje (kratkorono dugorono)
9. Struktura i sastavni dijelovi budeta( opteg i posebnog).
Budet se sastoji od :
- opteg dijela ,
- posebnog dijela ,
- plana razvojnih programa.
Opti dio budeta , dakle, sastoji od tri dijela: prihoda, rashoda te dijela koji se naziva raunom
financiranja. U raunu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i primljeni krediti
i zajmovi te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.
Posebni dio budeta sastoji se od plana rashoda i izdataka budetskih korisnika rasporeenih u:
tekue i razvojne programe za tekuu buetsku godinu.
10. Budet kao instrument ekonomske politike.
Budetu je vaan instrument u voenju ekonomske politike kroz mjere
ekonomsko politikog ,
socijalno - politikog i
Razvojnog karaktera.
Drava kao nosilac ekonomske politike planira:
prihode, odnosno koliko e novca i na koji nain prikupiti u jednoj godini,
rashode, odnosno koliko e novca potroiti u toj godini i za koje namjene.
11. Budetske procedure: navesti i opisati.
Budet prolazi kroz definisane procedure, i to :
Faza pripreme ,
Faza donoenja ,
Faza izvrenja koja u sebi sadri i kontrolu naplate i koritenja sredstava.

Faza pripreme budeta zapoinje buetskom incijativom koja je u nadlenosti slube

odnosno, sektora bueta , Ministarstva finansija . Na osnovu smjernica koje donosi Vlada
na prijedlog Ministarstva finansija buetskim korisnicima se daju upute o nainu i
elementima izrade prijedloga finansijskog plana.
Izrada prijedloga fiskalne politike za nadolazee godine sadran je u Dokumentu
okvirnog budeta koji obuhvata nadolazeu godinu, a ponekad i vie godina unaprijed. U

principu trogodinje planiranje postaje obaveza za sve korisnike budeta i izvanbudetskih

fondova.
Ministarstvo finansija dostavlja Vladi projekcije privrednih kretanja i prijedlog fiskalne
politike za narednu godinu.
Nakon razmatranja od strane vlade prijedlog budeta se upuuje Parlamentu (Skuptini,
Vijeu) , najkasnije do 1. novembra tekue godine za slijedeu fiskalnu godinu.
U postupku odobravanja budeta vodi se rasprava, pri emu se detaljno analizira vladina
ekonomska i socijalna politika kao i opte stanje u dravi, drutveno-politikoj zajednici.
U principu budet se donosi unaprijed, prije kalendarskog poetka godine za koju se
donosi.
Ukoliko se budet ne donese na vrijeme, da bi se obezbijedio kontinuitet u finansiranju,
pristupa se praksi tzv. privremenog finansiranja.
Izvriti budet znai prikupiti planirana javna sredstva i utroiti ih u namjene kako je to u
budetu planirano. Izvrenje budeta povjereno je organima uprave, koji se dijele na
naredbodavce i raunopolagae. Naredbodavce, u principu predstavljaju organi uprave koji
imaju ovlatenja da upravljaju dravnom imovinom, kao i pravo da raspolau sredstvima u
budetu. Raunopolagai imaju pravo i obavezu da vre funkciju prikupljanja sredstava,
izvravaju rashode po nalogu naredbodavaca i da rukuju budetskim sredstvima.
12. Sistem obrauna budeta.
Principi obrauna budeta (tanost, istinitost, pouzdanost, sveobuhvatnost, potivanje
raunovodstvenih standarda)
Sistem obrauna se vodi pomou GLAVNE KNJIGE TREZORA priznavanjem JP i JR po
principu modifikovanog nastanka poslovnog dogaaja
a. prihodi i primici se priznaju samo u onom periodu kada su mjerljivi i raspoloivi tj. kada
su uplaeni na raun
b. rashodi i izdaci priznaju se u onom periodu kada je obaveza nastala za plaanje
13. Sistem trezora.
Posebnu ulogu u pravljanju budetom ima trezor ili riznica koja podsredstvom funckije
upravljanja gotovinom i javnim dugom procjenjuje potrebu za zaduivanjem, te na taj nain
upravlja likvidnou i javnim dugom. Institucionalni okvir riznice i trezorskog poslovanja
podrazumjeva uspostavljanje na svim nivoima vlasti: lokalnih zajednica, sredinje vlasti i
dravne vlasti. Sistem trezora podrazumjeva da svi mogu dati nalog za plaanje ali samo
odjel trezora moe dati odobrenje da se taj nalog obavi. Trezor putem ovog mehanizma
djeluje preventivno na potronju. Trezor je odgovoran za: finansijsko planiranje, izvrenje
budeta, upravljanje gotovinom, finansiranje budetskog deficita. Sistem uspostave
jedinstvenog trezora ima za cilj centralizaciju sredstava i upravljanje novanim tokovima.

14. Konverzija javnog duga: uzroci, vrste i posljedice.

Konverzija je svaka finansijska operacija drave usmjerena na olakavanje javnog duga i to:
pretvaranja leteih kredita u konsolidovane, unifikacija javnih kredita i sl. U uem smislu,

predstavlja olakavanje tereta javnog duga snienjem kamatne stope. Razlozi za konverziju
dugova su: ekonomski, politiki i pravni. Najbitniji ekonomski razlog koji uslovljava konverziju
duga je opadanje kamatnih stopa na tritu kapitala. Drava obino u ovakvim uslovima
pribjegava konverziji da bi smanjila budetske rashode. Na taj nain se vri izmjena u strukturi
rashoda budeta. Politiki razlozi nastaju u momentu kada nastanu okolnosti da drava
povjeriocima plaa veu kamatu od kamate koja se formira na tritu kapitala. Tada i nastaje
dunost drave da izvri konverziju. Pravni razlozi se ogledaju u dva aspekta: otkazivanje i
ponuda isplate duga i stvaranje novog zajma u istom iznosu ali sa niom kamatom.
Posljedice konverzije:
Na poreske obveznike : dobiti na smanjenju poreskih obaveza ali na poveanju kamata;
Obveznice se nalaze u vlasnitvu jedne klase bogate, a teret snose siromani;
Obveznice se nalaze u rukama bogate klase koja je u principu poreski obveznik,
Efekat rastereenja kamata ovisno da li se radi o produktivnom ili neproduktivnom
troenju.
Vrste konverzije:
Dobrovoljna;
- Opciona: da ili ne prihvata konverziju
- Fakultativna: da saglasnost na smanjenje kamate i da zadri staru obavezu
Prinudna je nedopustiva i jedino se primjenjuje u uvjetima bankrotstva drave.
Kombinovana: sadri elemente prinudne i dobrovoljne.
15. Ciljevi upravljanja javnim dugom.
1. zadovoljavanje financijskih potreba drave, ukljuujui podmirivanje dospjelih
obveza
2. postizanje najnieg srednjoronog i dugoronog troka financiranja uz prihvatljivu
razinu rizika
3. promicati razvoj domaeg trita kapitala
16. Reprogramiranje javnog duga.
moratorij
otpis duga
novi javni zajmovi
putem intervencije banaka
prodaja potraivanja na sekundarnim tritima
zamjena oblika duga
17. Monetizacija javnog duga.
Monetizacija javnog duga je pretvaranje javnog duga u novac.
18. Uzroci stvaranja javnog duga.

Veliki javni rashodi,

Intervencija drave u privredi;
Vremenska neusklaenost javnih prihoda i javnih rashoda;
Stalni budetski deficit.

19. Prednosti i nedostaci javnog duga.

Nedostaci:
Spreavaju privredni razvoj,
Podstiu rasipnitvo i lakomisleno zaduivanje,
Odsudnost tednje,
Previsoko zaduenje
Prednosti
- Bre se mogu prikupiti sredstva nego oporezivanjem
- Kod zaduivanja u inostranstvudolazi do priliva novanih sredstava pri rmu se stvara
nova ekonomska snaga a da se ne mijenjaju samo vlasnici ( prebacivanje iz jednog u
drugi dep)
- Javni dug uva sadanje poreske obveznike na raun buduih, te je otpor njegovom
uvoenju manji nego kod poreza.
20. tetnost javnog duga
JAVNI DUG SE BEZ REZERVE NE MOE OCIJENITI NI TETAN NI KORISTAN
Ekonomski posmatrano sam za sebe nije dobar ni lo, ono to je dobro ili loe kod zajma je
njegova upotreba
21. Naela zaduivanja.
Postoji nekoliko naela i to: Ravnomjerna raspodjela tereta zajma kao naelo zahtijeva da se teret
koji snose poreski obveznici prilikom vraanja duga jednako rasporedi na generacije posmatrano
kroz vremensku dimenziju, Naelo rentabilnosti podrazumijeva da se prikupljena sredstva ulau
u produktivne svrhe, odnosno u one projekte koji e moi finansirati vraanje tog zajma, to e
olakati servisiranje javnog duga a samim time i smanjiti poresko optereenje graana koji
vraaju javni dug, Konjukturno politiko naelo upuuje na koritenje javnog duga kao
instrumenta antiinflacione politike kojom e se neutralisati recesija u privredi, Naelo
preraspodjele dohotka i imovine pretpostavlja da se javnim dugom negativno ne utie na
ekonomsko-socijalnu strukturu graana, i Naelo privrednog rasta nalae da se sredstva javnog
duga investiraju u privredni sektor koji e obezbijediti povrat kapitala i ekspanziju privrede u
budunosti s minimalnom stopom koja bi se ostvarila ulaganjem privatnih sredstava.
22. Granica zaduivanja.
Zaduenje po stanovniku
Zaduenje u odnosu na dravnu imovinu
Zaduenje u odnosu prema proraunu buetu
Odnos zajmodavca prema duniku
Neeljena raspodjela dohotka
Kriteriji meunarodnog monetarnog fonda

23. Otplata zajma.

Dravni zajmovi se otplauju prema rokovima i utvrenim planovima
Zatitne klauzule:
- zlatna klauzula,
- Valutna klauzula,
- Robne klauzule: indeksacija
24. Bankrot drave.
OTVORENI BANKROT
PRIKRIVENI BANKROT
25. Ugovor u Maastrichtu i zaduivanje drave.
Da godinji buetski manjak ne iznosi od 3% BDP
Da ukupno zaduenje zemalja lanica EU ne iznosi vie od 60% od njezina BDP.
26. Dug F BiH
Dug Federacije BiH je dug izraen u domaoj valuti, iji je zajmoprimac direktno ili indirektno
Federalno Ministarstvo finansija u ime Federacije i ne obuhvaa dug kantona, gradova i opina.
U dug Federacije ukljuuje se i dug Federacije koji je do sada nastao u skladu sa zakonom koji
je bio na snazi u vrijeme zaduenja.
U svrhu utvrivanja duga Federacije kada je neizmirena obaveza izraena u ugovorenoj valuti
izuzimajui domau valutu, preraunat e se u domau valutu u vrijeme procjene vrijednosti
prema zvaninoj teajnoj listi Centralne banke.
27. Dug kantona , gradova i opina.
Dug kantona je unutarnji i vanjski dug i garancije kantona.
Dug gradova je unutarnji i vanjski dug i garancije gradova.
Dug opina ukljuuje unutarnji i vanjski dug i garancije opina.
28. Pojam i vrste garancija F BiH.
Garancija je preuzeta pismena ugovorena financijska obveza u sluaju da strana koja ima
primarnu obavezu za vraanje takve finansijske obveze nije izvrila dospjelu uplatu.
Garancije Federacije su unutarnje i vanjske garancije Federacije, za koje je Ministarstvo
finansija u ime Federacije nosilac garancije.
Vanjska garancija Federacije je garancija Federacije da e zajam, koji je predmetom
meunarodnog sporazuma, otplatiti u potpunosti ili djelomino ukoliko to ne uradi zajmoprimac.
Unutarnja garancija Federacije je garancija Federacije da e otplatiti zajam, u potpunosti ili
djelomino, ukoliko to ne uradi zajmoprimac, a iskljuujui vanjske garancije Federacije.
29. Evidencija duga F BiH.
Evidencija o dugu Federacije je zvanina evidencija koja ukljuuje najmanje dvije odvojene
komponente: Evidenciju o unutarnjem dugu Federacije i Evidenciju o vanjskom dugu Federacije.

Evidencija o dugu kantona je zvanina evidencija cjelokupnog neizmirenog i nedospjelog duga

kantona.
Evidencija o dugu grada je evidencija cjelokupnog neizmirenog i nedospjelog duga grada.
Evidencija o dugu opine je evidencija cjelokupnog neizmirenog i nedospjelog duga opine.
Evidencija o garancijama Federacije je zvanina evidencija koja obuhvaa dvije odvojene
komponente: Evidenciju o unutarnjim garancijama Federacije i Evidenciju o vanjskim
garancijama Federacije.
30. Obim duga F BiH, kantona, gradova, opina.
Dug Federacije predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obavezu Federacije sukladno uslovima
definiranim kreditnim sporazumima i vrijednosnim papirima Federacije.
Dug kantona predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obavezu kantona u skladu s uslovima definiram
kreditnim sporazumom.
Dug kantona ne predstavlja niti direktnu niti indirektnu obavezu Federacije.
Dug grada ili opine predstavlja izriitu obvezu opine ili grada da ga plati sukladno uvjetima
sporazuma.
Dug opine ili grada ne predstavlja niti direktnu niti indirektnu obavezu Federacije ili kantona.
31. Nain upravljanja dugom F BiH, mantona, gradova i opina.
Ministarstvo finansija nadleno je za provoenje procedura zaduivanja i upravljanja dugom
Federacije.
Ministarstva finansija kantona, odnosno gradske i opinske slube za financije nadlene su za
sprovoenje procedura zaduivanja i upravljanja dugom kantona, gradova i opina.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imenuje Komisiju za dug u iji sastav ulaze:
federalni ministar financija
ministri financija kantona,
32. Otpalata duga F BiH, kantona, gradova i opina.
Sve obveze koje ine unutarnji i vanjski dug imaju jednak status bez obzira kada su nastale u
vidu vrijednosnih papira ili na osnovi kreditnih sporazuma.
Otplate glavnice i plaanja kamate na taj dug su prioritetna obaveza bez obzira na izvore prihoda
i bez obzira jesu li poloena na raun u komercijalnoj banci ili na raun kod Centralne banke i ne
podlijeu, sada ili kasnije, bilo kojem drugom potraivanju.
Otplata vanjskog dug Federacije moe se dodatno osigurati posebnim kolateralom

33. Ogranienja iznosa duga za F BiH, kantone, gradove i opine.

Federacija se moe dugorono zaduiti ukoliko iznos servisiranja duga za ukupan unutarnji i
vanjski dug i garancije koji dospijeva u svakoj narednoj godini, ukljuujui i servisiranje za
predloeno novo zaduenje i sve zajmove za koje su izdane garancije Federacije, zajedno s
ogranienjima iznosa duga kantona ne prelazi 18% konsolidiranih prihoda Federacije i
kantona ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.

Kantoni se mogu dugorono zaduiti ukoliko u vrijeme dugoronog zaduenja iznos

servisiranja duga za ukupan unutarnji i vanjski dug i garancije koji dospijeva u svakoj
narednoj godini ukljuujui i servisiranje za predloeno novo zaduenje i sve zajmove za
koje su izdane garancije kantona ne prelazi 5% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj
godini i u okvirima ukupnih ogranienja.
Gradovi i opine mogu se dugorono zaduiti ukoliko u vrijeme odobrenja zaduenja iznos
servisiranja duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, ukljuujui i servisiranje za
predloeno novo zaduenje i sve zajmove za koje su izdane garancije grada i opine ne
prelazi 3% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini (za prve dvije godine od dana
stupanja na snagu zakona) odnosno 5% za naredne dvije godine i nakon tog razdoblja 10% i
u okvirima ukupnih ogranienja na zaduivanje
Federalnim fondovima je dozvoljeno da se zaduuju jedino unutar drave i to u domaoj
valuti uz prethodno pismeno odobrenje Ministarstva financija.
34. Pojam i nastanak kratkoronog- leteeg duga.
Kratkoroni dug moe nastati samo radi finansiranja deficita nastalog iz gotovinskog toka
i otplatit e se u fiskalnoj godini u kojoj je zaduenje i nastalo.
Ovaj dug nije predmet refinansiranja ili produljenja nakon isteka te fiskalne godine; te
ni u kom vremenskom razdoblju tokom te fiskalne godine nemoe prei 5% prihoda
ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, i ne moe biti nikakvog neizmirenog kratkoronog
zaduenja u razdoblju od uzastopnih 30 dana u okviru te fiskalne godine.

35. Evidencija o dugu i garancijama u F BiH, kantonima, gradovima i opinama.

Ministarstvo finansija uspostavlja i vodi Evidenciju o dugu i izdanim garancijama u
Federaciji.
Federalna ministarstava, drugi federalni organi uprave, federalne upravne organizacije i
federalne javne ustanove, koji su do dana stupanja na snagu ovoga zakona stvorili obveze po
osnovi unutarnjeg i vanjskog duga i po osnovi izdanih garancija duni su:
- u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona osigurati informacije Ministarstvu
finansija o svim takvim neizmirenim dugovima i garancijama.
- U skladu s odredbama ovoga zakona, kako bi izvrilo dunosti upravljanja duga
Federacije, dostaviti Ministarstvu finansija primjerke sporazuma o zaduivanju, prateu
dokumentaciju i informacije u vezi s trenutnim statusom servisiranja svih neizmirenih
dugova.
Radi auriranja evidencija o dugu kantoni, gradovi i opine duni su u roku od 20 dana po
isteku svakog kvartala u godini Ministarstvu finansija dostavljati informacije o dugu i
izdanim garancijama.
36. Svrha unutarnjeg zaduivanja u Federaciji, kantonima , gradovima i opinama.
za financiranje buetskog deficita proizilog iz gotovinskog toka kratkorono
zaduivanje

za financiranje buetskog deficita Federacije,

za financiranje kapitalnih investicija,
za refinanciranje ukupnog ili dijela neizmirenog duga Federacije,
za plaanje garancija Federacije, u potpunosti ili djelomino, u sluaju da zajmoprimac ne
ispuni svoje finansijske obaveze
plaanje obaveza po osnovi unutarnjeg duga u skladu sa zakonom.

37. Odluke o visini i namjeni svrsi duga u kantonima , gradovima i opinama.

O visini i svrsi zaduenja Federacije i fondova koje moe nastati svake godine odluuje
Parlament Federacije , odnosno Skuptina kantona , grada i Vijee opine, donoenjem bueta ,
zakona o izvrenju bueta i finansijskih planova fondova koji sadre odredbe o iznosu i svrsi
novog zaduivanja.
Parlament Federacije ,odnosno Skuptina kantona , grada i Vijee opine , odobrava kapitalnu
investiciju, ukljuujui maksimalni iznos zaduenja za finansiranje takve kapitalne investicije.

38. Izdavanje vrijednonih papira radi regulisanja unutranjeg duga.

Kada unutarnje zaduenje Federacije nastane u vidu vrijednosnih papira Bosne i
Hercegovine, odlukom Vlade Federacije odreuje se ovlateni predstavnik koji e se
konzultirali s Ministarstvom u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.
U sluaju da unutarnje zaduenje Federacije nastaje u vidu vrijednosnih papira Federacije,
Vlada Federacije e propisati uvjete i procedure izdavanja vrijednosnih papira Federacije.

39. Svrha vanjskog zaduivanja Federacije BiH.

finansiranje budetskog deficita
refinansiranje i restruktuiranje neizmirenog unutarnjeg i vanjskog duga Federacije
plaanje garancija Federacije, u potpunosti ili djelomino, u sluaju da zajmoprimac ne
ispuni svoje financijske obveze
plaanje trokova servisiranja duga Federacije, ukljuujui i povezane trokove kao to su:
izdavanje vrijednosnih papira, odravanje rauna, amortizacija, fiskalni agencijski trokovi;
finansiranje kapitalnih investicija .

40. Ogranienja iznosa vanjskog duga Federacije BiH, odnosno kantona, gradova i
opina.

odreuje se Zakonom o izvrenju budeta

zaduivanje po osnovi vanjskog duga unutar budetske godine i ukupan iznos vanjskog
duga koji u toj godini moe biti dostignut, a u skladu s ogranienjima koja su propisana za
ukupan iznos duga
41. Ogranienja za izdavanja garancija Federacije BiH, odnosno kantona, gradova i
opina.

Garantni dug dospijeva i plativ je na datum koji ne prelazi vrijeme amortizacije kapitalnih
investicija koje se financiraju.
Izdavanje garancija podlijee ogranienjima
Metoda obrauna garantiranog duga je isti kao i za ostali negarantirani dug Federacije, grada
ili opine
42. Izmirenje i osiguranje duga Federacije BiH, odnosno kantona, gradova i opina.
Osigurava se kao opa obveza Federacije, kantona, grada ili opine koji je otplativ na osnovi
prioritetnog plaanja iz svih raspoloivih sredstava bueta za tekuu godinu.
Sredstva za otplatu glavnice i kamate po osnovi unutarnjeg duga se stalno namjenski
izdvajajui u buetu za tekuu godinu .
Federacija, kanton, grad ili opina moe zakljuiti podugovor s krajnjim korisnikom kreditnih
sredstava kojim se utvruje obaveza otplate duga korisnika kredita pod istim uvjetima iz
kreditnog sporazuma.
Svaki podugovor o osiguranju otplate duga od strane krajnjeg korisnika biti e utvren u
odluci o zaduenju i postaje pravovaljan nakon nastanka zaduenja.
Prispjele otplate duga od krajnjih korisnika se dre na podraunu Jedinstvenog rauna
trezora namijenjenog za servisiranje unutarnjeg duga.
Federacija, kanton, grad ili opina otplauju dug iz sredstava koja je taj dunik uplatio za
svoj relevantni dug.

43. Tretman garancijskog fonda u skladu sa Zakonom o dugu i garancijama F BiH.

Zakonom o izvravanju bueta utvruje se ukupna vrijednost i struktura Garancijskog
fonda iz kojeg se izdvajaju sredstva za izvrenje plaanja po izdanim garancijama.
Garancijski fond ima podraun u okviru Jedinstvenog rauna trezora , koji se iskljuivo
koristi za izvrenje plaanja po garancijama.
Planiranje financiranja i odravanja Garancijskog fonda u nadlenosti je Vlade
Federacije,odnosno kantona, grada i opine, s tim da su administrativni poslovi
Garancijskog fonda u nadlenosti Ministarstva financija, odnosno slubi.

44. Kontrola i naplata izdatih garancija u skaldu sa Zakonom o dugu i garancijama F

BiH.
Kontrola:
Ministarstvo finansija, odnosno nadlene slube, obavlja godinji pregled svih izdanih
garancija po osnovi kojih moe nastati obveza, s tim to e se pregled zavriti najkasnije do
usvajanja bueta za narednu godinu.
Takvim pregledom se u svakom godinjem buetu procijeni iznos potencijalnih obveza po
osnovi izdanih garancija.
Dodatna izdvajanja namjenskih sredstava e, prema potrebi, utvruje Ministarstvo finansija
odnosno slube prilikom pripreme Bueta za tekuu godinu.

U sluaju da takva izdvajanja nisu osigurana za plaanje obaveze garancije , Ministarstvo

finansija , odnosno slube , je ovlateno predloiti stvaranje obaveze po osnovi unutarnjeg
zaduivanja u tu svrhu.
Naplata:
U sluajevima u kojima zajmoprimac nije izvrio uplatu ili uplate sukladno uvjetima
kreditnog sporazuma i kreditna institucija potvrdi da je poduzela sve razumne mjere za
osiguranje izvrenja uplate, kreditna institucija moe dostaviti Ministarstvu finansija ,
odnosno slubi, zahtjev za plaanje.
Ministarstvo financija poduzima sve mjere za koje je ovlateno u skladu s zakonoma da izvri
povrat svih iznosa plaenih po osnovi garancije, ukljuujui i trokove u vezi s tim.
45. Nadzor nad dugom i garancijama Federacije BiH.
Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona o dugu i garancijama obavlja Ministarstvo
financija, ministarstva financija kantona, gradske i opinske slube za financije, svatko u
okvirima nadlenosti utvrenih ovim zakonom.

est pitanja po 5 bodova = 30 bodova