Professional Documents
Culture Documents
Vase Srce Prirucnik PDF
Vase Srce Prirucnik PDF
re h a b i l i t a c i j u i p re ve n c i j u
b ol e s t i s rc a i k r v n i h i l a
P r i r u n i k z a b ol
olee s n i k e s
b oll e s t i m a s rc a i k r v n i h i l a
V i k to r Pe r i
P r i r u n i k z a b ol e s n i k e s
b ol e s t i m a s rc a i k r v n i h i l a
V i k to r Pe r i
Autor:
Viktor Peri
Koautori:
Bojan Mileti
Marko Boban
Alenka Brozina
Gordana Lakarin
Marina Njegovan
Alen Rui
Suradnici:
Duko Cerovec
Inge Heim
Mario Ivanua
Mirjana Jembrek-Gostovi
Vladimir Jonke
Verica Kralj
Goran Krstai
Mia Romevi
Hrvoje Vrai
Ana Ljubas
Izdavai:
Hrvatsko kardioloko drutvo
Radna skupina za prevenciju i
rehabilitaciju bolesti srca i krvnih ila
Lektor:
Zoran Licul
Ilustracije:
Milana Stanec - uti
SADRAJ
Uvod ...................................................................................................................................................4
Bolesti srca Ishemijska bolest srca ................................................................................................6
Angina pektoris .................................................................................................................................7
Infarkt srca srani udar ............................................................................................................... 12
Rehabilitacija bolesnika nakon infarkta ....................................................................................... 15
Zatajenje ili poputanje srca .......................................................................................................... 16
Dijabetes (eerna bolest) .............................................................................................................. 19
imbenici vezani uz stil ivota ...................................................................................................... 21
Puenje............................................................................................................................................ 21
Fizika aktivnost ............................................................................................................................ 23
Plan zdrave prehrane ..................................................................................................................... 30
Maslinovo ulje ................................................................................................................................ 31
Sol ................................................................................................................................................... 32
Alkohol............................................................................................................................................ 32
Prekomjerna tjelesna teina .......................................................................................................... 33
Klinika prehrana ........................................................................................................................... 35
Mravljenje kako krenuti ............................................................................................................ 36
Hrana, debljina i energija .............................................................................................................. 37
Kolesterol........................................................................................................................................ 43
Obitelj ............................................................................................................................................. 45
Seks i bolesti srca i krvnih ila....................................................................................................... 45
Srane tegobe u porodici ................................................................................................................ 47
Povieni krvni tlak ......................................................................................................................... 48
Palpitacije ....................................................................................................................................... 49
Srane aritmije ............................................................................................................................... 50
Srani elektrostimulatori i implantabilni kardioverter defibrilatori (ICD)................................. 51
Srani zastoj (arest)........................................................................................................................ 53
Stres ................................................................................................................................................ 53
Anksioznost .................................................................................................................................... 56
Napadaji panike.............................................................................................................................. 57
Fobije .............................................................................................................................................. 57
Depresija ......................................................................................................................................... 59
Problemi sa spavanjem .................................................................................................................. 60
Pretrage/pregledi ........................................................................................................................... 61
Nove tehnologije ............................................................................................................................ 62
Kompjutorizirana tomografija (CT) .............................................................................................. 62
Magnetska rezonancija: sigurna i nezamjenjiva........................................................................... 64
Angioplastika.................................................................................................................................. 65
Aortokoronarno premotenje........................................................................................................ 66
Nekoliko pitanja o sranim premosnicama - CABG ..................................................................... 68
Antiaritmici .................................................................................................................................... 69
Antikoagulansi ............................................................................................................................... 70
Antitrombotici ............................................................................................................................... 71
Beta blokatori ................................................................................................................................. 72
Diuretici (tablete za mokrenje) ..................................................................................................... 73
Nitrati ............................................................................................................................................. 74
Statini ............................................................................................................................................. 75
Drugi lijekovi koji bi mogli pomoi ............................................................................................... 76
Kratka biografija autora ................................................................................................................. 77
UVOD
Bolesti srca i krvnih ila unato viegodinjim nastojanjima i dalje ostaju vodei uzrok smrtnosti u svijetu. Hrvatska se, unato injenici pripadnosti mediteranskim zemljama koje svojim nainom prehrane mogu znaajno utjecati
na smanjenje pobolijevanja od bolesti srca i krvnih ila, naalost ne izdvaja iz
svog geografskog okruenja, pa su, primjerice, u 2010. godini prema podacima Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (Statistiki godinjak
za 2010.) bolesti srca i krvnih ila bile direktan uzrok 25 631 smrti zbog kardiovaskularnih bolesti (KVB) s udjelom od 49,2% u ukupnoj smrtnosti.
Razmiljajui o modernoj kardiologiji, redovito prizivamo asocijacije visokosofisticirane medicine, precizne dijagnostike, vrhunski organiziranih timova
spremnih u najkraem roku izvesti kompleksne zahvate u rjeavanju akutnih sranih bolesti. Imamo sree to je takva, vrhunska i skupa interventna
kardiologija godinama sastavni dio zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj.
Bolesnici s ve razvijenim kardiovaskularnim bolestima u pravilu trajno koriste mnogobrojne lijekove u ijim se malim kapsulama sjedinjuje simbolika
ukupnog ljudskog znanja, kao paradigma suvremene znanosti i vrhunskih
dosega ove civilizacije. Smatra se kako ta visoka tehnologizacija medicinske prakse posljednjeg desetljea postaje glavnim uzrokom zanemarivanja
Viktor Peri
BOLESTI SRCA
Ishemijska bolest srca
Medicinski pojam ishemije dolazi iz grkog jezika gdje heimos oznaava krv,
a is-heimos predstavlja nedostatak opskrbe krvlju. Ishemijska bolest srca
nastaje zbog smanjenog protoka u koronarnim arterijama koje krvlju opsrkrbljuju srani mii. Namee se logino pitanje: klijetke i pretklijetke su prepunjene krvlju, a istu ne mogu direktno koristiti. Suprotno od navedenog,
srce se hrani preko mree arterija i kapilara, kao i ostali organi u tijelu. Dvije
glavne koronarne krvne ile izlaze iz aorte i nose krv bogatu kisikom u srani mii. Ukoliko doe do akutnog zaepljenja koronarne krvne ile nastaje
infarkt u podruju opskrbe nizvodno od zaepljenja. Najee je ishemijska
bolest srca posljedica vie sistemskih bolesti od kojih je najvanija ateroskleroza. Opsrkrba sranog miia krvlju u poetku bolesti naruena je u veim
tjelesnim naporima kada su i potrebe za opskrbom krvi i kisikom vee od
raspoloivih. Djelovanjem ishemije mijenja se metabolizam, graa, funkcija,
struktura i organizacija stanica sranog miia. Duljim trajanjem nedostatnog koronarnog krvotoka prirodne obrambene snage u procesu koji se naziva
kondicioniranje omoguuju bolju metaboliku iskoristivost, troe manje kisika, razvijaju se nove krvne ile na srcu, a cijele rane koje su nastale propadanjem tkiva u sklopu ishemije. Mehanizmi obrane su iscrpivi, a mogu se ouvati zbrinjavanjem faktora rizika, promjenom ivotnih navika i pridravanjem
preporuene terapije.
PLAK U KORONARNOJ
ARTERIJI
Dvije su glavne koronarne arterije: desna, koja opskrbljuje desnu stranu srca
i lijeva, koja sa svojim ograncima zavijenom granom (cirkumflexa) i prednjom
silaznom granom opskrbljuje lijevu stranu srca. Zamislimo ih kao cijevi koje
srcu donose hranu.
Bolest koronarnih krvnih ila posljedica je gomilanja masti i biolokog materijala u formi aterosklerotskog plaka, koji suava koronarnu ilu.
Kad doe do zaepljenja srce vie ne moe dobiti dovoljno kisika da odrava
funkciju.
Koji su oblici ishemijske bolesti srca ?
angina pektoris
infarkt srca
eerna bolest
dugorono poviene vrijednosti tlaka
poviene vrijednosti triglicerida i razliitih frakcija kolesterola
puenje
kalorijski bogata prehrana uz visok udio nezasienih masnoa i eera
starija dob
debljina
nedostatak tjelesne aktivnosti i sjedilaki nain ivota
Angina pektoris
Angina pektoris oznaava pojavu bolova u prsima koja se javlja kada su potrebe za koronarnim krvotokom vee od onih koje suene koronarne ile mogu
pruiti. Tegobe nastaju usljed gra sranog miia zbog nedostatka kisika, on
je prolazan i ne ostavlja trajna oteenja.
Simptomi se javljaju kad se Vae srce napree vie nego inae (primjerice ako
trite na posao ili hodate uzbrdo), jer Vae srce ne primi onoliko kisika, koliko
mu je potrebno. Oni neprimjetni razlozi pojave bolova jesu: emocionalni
stres, izloenost hladnoi, vonja automobila, anemija, pojaan rad titne lijezde i drugi.
Stabilna
Nestabilna
Vazospastika angina
Sindrom X
Sindrom X
Sindrom x postoji kada se uz klasine simptome koji se javljaju u naporu i
mogu imati EKG ekvivalent, odnosno promjene u elektrokardiogramu,
Vane informacije
Nestabilna angina pektoris predstavlja medicinsko hitno stanje,
nalae im bru specijalistiku obradu i hospitalizaciju u intenzivnoj
koronarnoj jedinici koja ima mogunost kontinuiranog praenja EKG,
laboratorijskih nalaza i vitalnih funkcija.
Kako se lijei angina pektoris? Ako Vam je propisan nitroglicerinski
sprej, obino vrijedi savjet da u sluaju bolova u prsima upotrijebite
sprej i priekate 5 minuta. Ako i dalje imate bolove, primijenite istu
dozu nakon 5 minuta, i jo jednom nakon 5 minuta, ako se bol nastavi.
Ako nakon 15 minuta i dalje osjeate bol, ili ako se bol pogora,
pozovite hitnu medicinsku pomo.
3. Nauite se dobro opustiti uz muziku, a zatim te iste tehnike oputanja primijenite kad nastupi angina. Uvjerite se da ispravno diete, pri emu trebate
koristiti trbune miie, a ne prsni ko.
Dobre Vijesti
Postoje mnoge stvari koje moete uiniti, kako biste anginu stavili pod kontrolu, pa ak i kako biste je se rijeili.
Angina je korisno upozorenje da trebate uvesti odreene izmjene u svoj
ivotni stil, kako biste se borili protiv bolesti koronarnih arterija.
Prevencija
to je primarna prevencija ishemijske bolesti srca?
Mjere primarne prevencije imaju za cilj sprijeiti ili to vie odgoditi nastanak sranoilnih bolesti prije nego se pojavi bilo koji od njenih simptoma i
znakova. Uglavnom ukljuuju aktivno djelovanje na imbenike rizika na koje
se moe utjecati. Dodatno, iako postoje imbenici na koje se ne moe voljno
djelovati, poput nasljea, vrlo je vano rano osvjeivanje i prepoznavanje
nepromjenjivih imbenika rizika s ciljem da se individualno procijeni budui
rizik koronarne bolesti i ranije ukljui u programe medicinske prevencije i
kontrole nadlenog lijenika i kardiologa.
Primarna prevencija neobino je vana zbog potencijala veih mogunosti
upravljanja rizicima, odnosno mogunostima lijeenja prije nego to se pojave oteenja i komplikacije bolesti.
Koji su vaniji podaci zbog kojih biste se trebali javiti lijeniku na
kontrolni pregled, ukoliko i nemate nikakvih tegoba?
Vie lanova obitelji boluje od bolesti srca, infarkta, eerne bolesti i povienog krvnog tlaka, pogotovo ukoliko se bilo koja od tih bolesti javila u
mlaoj dobi.
Ukoliko se unato samostalnom trudu i dobrovoljnom poduzimanju mjera
i dalje ne uspijevate boriti s nezdravom prehranom, debljinom, izloenosti
stresu, puenjem ili sjedilakim nainom ivota.
to je znaajno za sekundarnu prevenciju ishemijske bolesti srca?
Mjere sekundarne prevencije su one koje se poduzimaju kada nastupi neki od
oblika ishemijske bolesti srca, primjerice nakon preboljelog infarkta srca. Uz
obavezno preporuljivo aktivno ukljuenje lijenika i dalje podrazumijeva aktivnu borbu protiv svih nabrojenih imbenika rizika, sada intenzivnijeg opsega.
Sekundarna prevencija traje do kraja ivota. to se vie napora uloi vee su
i zdravstvene koristi.
10
11
Vano je znati da navedeni lijekovi snagom nedvojbenih dokaza smanjuju pojavu i komplikacije ishemijske bolesti.
12
stanica srca. Oiljak zacjeljuje nastankom vezivnog tkiva koje popunjava defekt, ali nije sposoban za kontrakcijsku funkciju.
VANO
13
14
Spol
Dob
Bolest bubrega
Izraenije promjene u EKG
Ranija koronarna bolest i preboljeli stari infarkt srca
Podlonost stresu i burnijem emotivnom reagiranju.
15
rekreacijsko plivanje, stolni tenis i drugo. Uz rijetke izuzetke, nastoji se vjebe provoditi u skupini, pod nadzorom fizioterapeuta, eventualno i lijenika,
po potrebi uz EKG monitoring, intervalno, s doziranim poveanjem intenziteta optereenja i trajanja treninga, obino od 15 minuta u poetku do 2
puta po 30 minuta. Tjelesni trening poinje 5-10 minutnim zagrijavanjem,
nastavlja se s 30-ak minuta pune aktivnosti (s intervalnim odmorima) i zavrava 5-10 minutnim hlaenjem. Teina vjebi se u pravilu odreuje prema
trenutnoj funkcionalnoj sposobnosti i stupnju rizika.
16
17
Dobre vijesti
U posljednjih 15 godina dolo je do velikog napretka u lijeenju zatajenja
srca.
Simptome moete kontrolirati, uvedete li neke vane promjene u svoj stil
ivota.
Kombinacija lijekova ili drugih metoda lijeenja (primjerice operativnog
zahvata) moe Vam pomoi da usporite tijek bolesti i poveate kvalitetu
ivota.
Pozitivan stav i zdravi stil ivota ljudima znaajno pomae da se nose sa
zatajenjem srca.
Mnogi ljudi vode ispunjen i sretan ivot bez obzira na zatajenje srca.
18
Aritmije
Arterijski tlak
Koronarna bolest srca
Lijeenjem povienih vrijednosti masnoa u krvi
Dobra kontrola eerne bolesti ukoliko je bolesnik ima
DRUGA STANJA
Dijabetes (eerna bolest)
Dijabetes (eerna bolest) je poremeaj metabolizma karakteriziran povienom razinom eera u krvi zbog poremeenog izluivanja inzulina, djelovanja
inzulina ili oboje. Inzulin je hormon koji proizvodi guteraa i koji je potreban
za razgradnju glukoze (eera koji se putem krvi prenosi tjelesnim tkivima)
kako bi se proizvela energija.
Postoje dva tipa dijabetesa. Dijabetes tipa 1 nastupa kad guteraa proizvodi
malo inzulina (ili ga uope ne proizvodi). Na taj nain eer koji unesemo hranom iz krvi ne moe prei u miie i druge stanice koje proizvode energiju.
Dijabetes tipa 2 nastupa kad tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili kad se
inzulin koje ono proizvodi ne moe pravilno iskoristiti. Navedeno moe biti
19
Istina o dijabetesu
Trebali biste prijei na prehranu s malo masti, eera i soli, ali ne morate
jesti nekakvu posebnu hranu za dijabetiare.
Iako imate dijabetes, moete se baviti sportom.
Ako imate dijabetes u porodici, viak kilograma ili niste fiziki aktivni, mogli biste oboljeti od dijabetesa tipa 2.
Trebali biste prijei na zdravu prehranu i paziti na tjelesnu teinu.
20
Dobre vijesti
Mogue je kontrolirati simptome dijabetesa i sprijeiti ozbiljne komplikacije bolesti
Mogue je sprijeiti razvoj dijabetesa ranom dijagnozom u fazi preddijabetesa i uvoenjem znaajnih promjena u stil ivota.
Uz dobru kontrolu eera u krvi moete normalno ivjeti.
21
Dobre vijesti
Prestanete li puiti, uinili ste najvaniju stvar koju ste mogli uiniti da pobijedite bolesti koronarnih arterija i smanjite rizik od modanog i sranog
udara, raka, bronhitisa te mnogih drugih bolesti.
Nikad nije prekasno da prestanete puiti.
Da li je puenje nasljedno?
Naravno da nije, ali je u oko etvrtine ljudi dokazan gen kojim se u puaa
poveava sklonost kardiovaskularnim bolestima za oko 4 puta!
Rizik od sranog infarkta vei je u ena puaa, nego li u mukaraca koji pue.
Pasivno puenje u okolini takoer znaajno poveava rizik od sranog infarkta.
22
Fizika aktivnost
Suvremeno ivljenje sa sobom nosi neminovno ubrzani tempo ivota, vrlo esto neadekvatnu prehranu, a svakako nedovoljnu fiziku aktivnost, koja vrlo
brzo dovodi do razvoja drugih imbenika rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Primjerena fizika aktivnost u osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti,
ali i u zdravih osoba dovodi do smanjenja i regulacije tjelesne teine, boljeg
kondicioniranja i utreniranosti sranog miia, bolje regulacije krvnog tlaka i eerne bolesti, te sniavanja razine masnoa u krvi.
U pravilu se vjeba 5-7x tjedno, dakle svakodnevno ili gotovo svakodnevno
po 30-45 minuta.
23
Sitni trikovi
Test govora - trebali biste moi razgovarati, ali bi Vam trebalo nedostajati daha za pjevanje.
Razgovarajte dok vjebate. Test govora najbolji je nain da procijenite vjebate li optimalnim intenzitetom. Kod dobro kondicioniranih tijekom vjebe
nedostatak zraka je neznatan.
Umjereno vjebanje
Tu spada: pranje i usisavanje podova, auta, brzo hodanje, vonja bicikla po
ravnom, sportovi poput stolnog tenisa, tenisa i nogometa na rekreativnoj razini, sporo tranje, lienje i dekoriranje prostora, ples i vrtlarenje.
Intenzivno vjebanje
To su primjerice natjecateljski sportovi, teak fiziki rad (graevinski ili poljoprivredni radovi), naporni radovi u vrtu, body building, podizanje utega,
maraton, brzo tranje, planinarenje.
Ako ste nekad vozili bicikl, plesali, boali i slino, mogli biste se pokuati ponovno baviti tom aktivnou, odreujui si tempo koji Vam odgovara i postupno poveavajui razinu fizike spreme. Pokuajte s neim sasvim novim
- recimo joga, Tai-Chi, aerobik u vodi.
24
25
Jeste li spremni?
Vjebe disanja udahnite, zadrite dah, izdahnite
26
27
Vjebe istezanja
28
Vjebe oblikovanja
Vjebe ravnotee
Brzina kojom izvodite vjebe utjecat e na Va dojam o tome koliko
su teke.
Pokuajte vjebati stalnim ritmom. Kako budete napredovali, moda
ete si htjeli oteati vjebe, tako to ete ubrzati ritam.
Ako Vam neto nije jasno u vezi s vjebama ili Vas neto brine, obratite se svojem fizioterapeutu.
29
Lipidi ili masti su glavni proizvoa energije u naem tijelu, omoguuju rad
vitamina topivih u mastima (D,E,K,A) te odvijanje brojnih izmjena tvari u
naem tijelu. No, postoji li ugljikohidratna, proteinska ili lipidna hrana? Kada
govorimo o proteinskim, masnim i krobnim namirnicama, zapravo govorimo o namirnicama koje sadre posebno visoki postotak proteina, masti ili
ugljikohidrata.
Naime, svaka namirnica zapravo sadri sve ili gotovo sve ostale sastojke, ali
u manjim omjerima!
30
graak, lea, kus-kus, raeni kruh, chapati (indijski beskvasni kruh), krekeri.
Maslinovo ulje
Neosporna je vrijednost maslinovog ulja i viestoljetno uvjerenje u njegov
uinak na ouvanje zdravlja, lijeenje, pa i djelovanje na ljepotu. Osim toga,
maslinovo ulje je esencijalni sastojak mediteranske prehrane.
Svakako ono ima viestruka djelovanja (usporava starenje - antioksidacijski
uinak, usporava aterosklerozu i smanjuje uestalost kardiovaskularnih bolesti, regulira metabolizam i poboljava regulaciju eerne bolesti, djeluje na regulaciju krvnog tlaka, stolice, crijevnih bolesti, titi eluanu sluznicu, jetru,
smanjuje luenje ui uz poticanje une motorike, ime smanjuje nastanak
unih kamenaca, ispituje se djelovanje na sprijeavanje pojave malignih bolesti, djeluje na bre zaratanje rana, koristi se u njezi koe i kose).
U maslinovom ulju dokazane su brojne pozitivne tvari, poput nezasienih
masnih kiselina, vitamin E, ugljikovodici - provitamin A, terpeni - poveavaju izluivanje unih soli, steroli - fitosteroli reguliraju crijevnu resorpciju
kolesterola, fenolne tvari - stabilizatori, antioksidansi, itd.
No, ne smijemo zaboraviti da 100 ml maslinovog ulja ima jednaku kalorijsku
vrijednost kao i neko drugo biljno ulje, pa je koliina maslinovog ulja takoer znaajan imbenik u regulaciji tjelesne teine, unato brojnim povoljnim
uincima!
31
Sol
Sol je postala nezaobilazan dio nae
hrane, iako je proizvod razvoja modernog ovjeanstva. Uobiajen je
unos soli oko 6 g dnevno (1 ajna
liica). Utvreno je kako smanjenje unosa soli na 3 g dnevno moe
smanjiti potrebu za lijekovima za lijeenje povienog krvnog tlaka u oko
50% bolesnika.
Smanjenje unosa soli posebice je znaajno u bolesnika u kojih dolazi do poputanja srca, zbog posljedino manjeg zadravanja tekuine i rastereenja
organizma bolesnika. U takvih se osoba preporua smanjiti dnevni unos soli
na 1-2 g.
32
33
Razlozi tome su viestruki, ali je svakako jedan od najvanijih potreba za dugotrajnom promjenom navika, poticanjem i odravanjem motivacije i, svakako - edukacijom bolesnika. Ugradnja stentova i brza uspostava normalnog
sranog protoka u akutnom infarktu miokarda, moderni srani stimulatori
(pacemakeri) i ureaji za automatski prekid neeljenih aritmija, pa ak i ureaji za modifikaciju naina na koji nae srce izbacuje krv, lijekovi za sniavanje masnoa, uspjeni antihipertenzivi i sredstva za odvikavanje od puenja:
sve to danas imamo, ali za uspjeno lijeenje debljine nemamo nita osim
bogatih znanja koja trebamo prenijeti na nae bolesnike.
Procjenu nae uhranjenosti izraavamo tzv. indeksom tjelesne mase koji
izraunavamo uzimajui u obzir tjelesnu visinu i teinu.
BMI=teina(kg) /visina(m)
18,5-25 = normalna tjelesna masa
25-30 = umjerena debljina
30-40 = teka debljina
40 =vrlo teka debljina
34
Klinika prehrana
O emu govorimo kada priamo o klinikoj prehrani, kakva je disciplina
u pitanju, ime se ona bavi i to nam moe dati u naporima za ouvanjem
zdravlja - injenice su o kojima se danas vrlo malo zna. Klinika prehrana je
disciplina koja se bavi zdravstvenim (klinikim) utjecajima prehrane. Dakle,
ona primarno ne izuava kemijske sastave i metode proizvodnje hrane (tek
toliko koliko joj za suveren znanstveni pristup treba), ve se bavi traenjem
to pouzdanijih odgovora na pitanja kako pojedini oblici prehrane utjeu na
pojedine zdravstvene aspekte zdravlja i bolesti. Za ilustraciju, postavite li
pred strunjaka koji se bavi klinikom prehranom pitanje Kako prehranom
sniziti masnoe u krvi? dobit ete saeti odgovor temeljen na dostupnim
znanstvenim studijama. A taj e odgovor otprilike biti: U pojedinih bolesnika, posebno starijih i onih sa znaajno povienim razinama kolesterola u
krvi, prehrana veinom moe tek blago sniziti ukupni i lo (LDL) kolesterol,
te podii onaj dobar (HDL). Oekivana razina smanjenja ukupnog kolesterola
ispravnim odabirom namirnica kree se u rasponima od 13-15 %, a temelji se
na izbjegavanju ovrsnutih ulja (margarina), ivotinjskih masnoa (loj, salo,
mlijene masti), te tropskih (palminog ulja). Meutim, ispravnim hranjenjem
koje je bazirano na maslinovom i drugim netropskim (uljana repica, kukuruz,
suncokret) uljima, vae tijelo moe pored ovog oekivanog, blagog snienja
kolesterola, dobiti druge, znaajne zdravstvene koristi posredovane mehanizmima antiaterosklerotskog djelovanja. Unos nezasienih masnoa (omega-3 masnih kiselina), s druge strane posreduje neke druge, takoer povoljne
uinke. Pored ukupnog djelovanja na dugoroni bolji ishod, smanjenje sranih poremeaja ritma pri primjeni visokih dnevnih doza, ovaj oblik prehrane
(masnoa iz modre ribe, oraasti plodovi) znaajno e utjecati u prvom redu
na smanjenje Vaih triglicerida, a ne primarno na razine kolesterola. Stru-
35
36
37
38
35 kcal
Gljive svjee
30 kcal
Gljive suene
300 kcal
0 kcal
Krumpir
70 kcal
Tjestenina
70 kcal
220 kcal
340 kcal
35 kcal
45 kcal
70 kcal
80 kcal
Edamer
370 kcal
Mozzarella light
170 kcal
Mozzarella
270 kcal
220 kcal
Nemasno meso/riba
200 kcal
Jaje
75 kcal
40 kcal
450 kcal
okolada
500 kcal
Masni sir
450 kcal
Med
300 kcal
Dem
240 kcal
130 kcal
Keksi
eer
400 kcal
900 kcal
175 kcal
0 kcal
35 kcal
140 kcal
910 kcal
200 kcal
210 kcal
300 kcal
0 kcal
170 kcal
1650 kcal
39
Prenje - neprihvatljivo u svakom ozbiljnom pokuaju mravljenja. Namirnice pripravljene u dubokom ulju upijaju velike koliine masnoa i viestruko
poveavaju svoju energetsku vrijednost. Pohanje je uvjerljivo najgori oblik
prenja.
Prema hrani treba imati stav!
Masnoe: bez obzira na razlike u uincima na nae zdravlje, svi oblici istih
masnoa (ulja, krute masti) imaju vrlo slinu kalorinu vrijednost: 900 kcal
na 100 g - za laku orijentaciju 45 kcal po kavenoj liici (5 g), te 140 kcal po
junoj liici (15 g).
Juhe i variva: tradicionalne mesne juhe, zbog znaajnog udjela masnoa, u
pravilu imaju znaajnu kalorinu vrijednost; prednost treba dati nemasnim
povrtnim juhama koje praktiki nemaju energetskog potencijala.
Prilozi: najpoeljnije je kuhano povre; ono nema znaajne kalorine vrijednosti, pa se moe uzimati u eljenim koliinama.
Meso, riba: odmjerene koliine nemasnih odrezaka, spravljene na minimalnoj koliini masnoe ili bez nje, preporuljiv su dio uravnoteene prehrane;
nemasni odresci u prosjeku imaju oko 210 kcal u 100 g.
Mlijeni proizvodi: nisu zanemarive kalorine vrijednosti pa ih treba kontrolirano uzimati dajui prednost onima sa smanjenim udjelom mlijene masti; iz ove skupine posebno istiemo niskokalorine fermentirane mlijene
proizvode i posni kravlji sir.
Kruh i zamjene: ugljikohidrati u uem smislu posjeduju ogromnu upijajuu
mo, pa uvijek treba razlikovati kruaste proizvode koji su natopljeni masno-
40
41
koliinama. Veernji obrok ne bi trebao biti neposredno prije spavanja ve barem 2 sata ranije; on treba sadravati znatno manje ugljikohidrata od dnevne
prehrane, a neto vie proteina.
Dobre vijesti
Dodatni rizik potpuno e nestati im ostvarite svoju preporuenu teinu.
Svakim izgubljenim kilogramom faktor rizika bit e sve manji.
Manje ete se umarati.
Vjerojatno ete se osjeati bolje i izgledati mlae.
Zdrava prehrana uope ne mora biti restriktivna, moe biti i ukusna.
42
Povean rizik
Visok rizik
Mukarci
94-101 cm
102 cm
ene
80-87 cm
88 cm
Kolesterol
Iako se u svakodnevnom ivotu esto govori o kolesterolu kao tihom ubojici koji je jedan od najznaajnijih imbenika u formiranju aterosklerotskog
plaka u krvnim ilama, ne smijemo zaboraviti kako se kolesterol, osim to ga
unosimo hranom, istovremeno normalno stvara u naem tijelu, u jetri. Bez
njega ne moemo, on ini graevni dio membrane naih stanica, sastavni je
dio naih hormona.
Kolesterol je, dakle, proizvod ivotinja, a ne biljaka, i unosimo ga hranom
ivotinjskog porijekla, poput mlijeka, mesa... U naoj krvi se prenosi vezan uz
estice zvane lipoproteini - LDL (engl. low density lipoprotein) i HDL (engl.
high density lipoprotein). Visoka koliina LDL vodi ka poveanju uestalosti
nastanka ateroskleroze i time poveava rizik od nastanka sranog infarkta ili
modanog udara, dok HDL djeluje zatitno odnosei kolesterol iz krvi.
Shodno tome, ciljna vrijednost ukupnog kolesterola u zdravih osoba mora
biti nia od 5 mmol/l, dok u osoba koje boluju od kardiovaskularnih bolesti,
ta vrijednost mora iznositi manje od 4,5 mmol/l, poeljno je 4,0 mmol/l.
S obzirom da LDL poveava mogunost ponovne pojave sranog infarkta,
njegova je poeljna vrijednost manja od 3 mmol/l (u ve bolesnih osoba <2,5
mmol/l).
Istovremeno, HDL e pruati bolju zatitu ukoliko je njegov udio u krvi vei
od 1,2 mmol/l u ena i 1 mmol/l u mukaraca.
Prve europske smjernice o lijeenju dislipidemija iz 2011. godine dodatno korigiraju vrijednosti i glavnu pozornost usmjeravaju na vrijednost LDL kolesterola. Prema njima u bolesnika s vrlo visokim rizikom za sranoilne bolesti (ve
dokazana sranoilna bolest, dijabetes tipa 2, dijabetes tipa 1 s oteenjem ciljnih organa, umjereno do jako zatajenje bubrega...) LDL treba biti nii od 1,8
mmol/l odnosno treba ga smanjiti za najmanje 50% od poetne vrijednosti, ako
se spomenuta ciljna vrijednost nikako ne moe postii. U osoba s visokim rizikom za sranoilnu bolest, a to su one sa izraenim jednim imbenikom rizika
(primjerice jako poveanim kolesterolom) valja postii vrijednost LDL niu od
2,5 mmol/l. Osobe s umjerenim rizikom trebaju imati LDL manji od 3,0 mmol/l,
dok oni s niskim rizikom ne zahtijevaju nikakvu intervenciju ili, u sluaju LDL
vieg od 2,5 mmol/l trebaju promijeniti ivotne navike.
Estrogen, enski hormon, podie razinu HDL kolesterola, to je svakako dijelom objanjenje za smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti u ena u premenopauzi.
Iako se godinama zanemarivalo ulogu triglicerida, a upravo oni znaajno ovise
43
o prehrani i variraju ovisno o ivotnoj dobi ili spolu, danas znamo da trigliceridi koje povisujemo neadekvatnom prehranom (posebice slatkiima ili neprimjerenom konzumacijom alkohola) predstavljaju neovisan i znaajan faktor
rizika u nastanku kardiovaskularne bolesti, a u kombinaciji s povienim LDL
kolesterolom, znaajno multipliciraju rizik od nastanka sranog infarkta.
44
Obitelj
U bliskoj su vezi oba partnera pogoena kad jedan od njih
sazna da ima bolesno srce.
esto su lanovi obitelji skloniji zabrinjavanju od osobe koja ima problem
sa srcem. Zato biste ovaj prirunik trebali podijeliti sa svojim partnerom ili
najbliima.
Kad se osobe s bolesnim srcem vrate iz bolnice, uobiajeno je da budu plaljive, loe volje ili da im se sve ini beznadno. To moe biti bolno za njihove
obitelji, To obino samo znai da se napokon mogu opustiti i pokazati kako
se zaista osjeaju. Osjeaj tuge i beznaa obino nestaje nakon nekoliko
tjedana.
Parovima i obiteljima koji ive pod istim krovom esto su zajedniki isti
faktori rizika. Zato te faktore ne biste ublaili zajedno? Na taj nain jedan
drugome moete biti podrka.
Mnogi parovi provedu cijeli ivot zajedno, a da si ne kau koliko se zapravo
vole. Bolesti srca i druge ozbiljne bolesti mogu ih jo vie zbliiti jer im omoguavaju da shvate koliko su vani jedni drugima.
45
3 MET
4 MET
Tenis
5 MET
Koarka
7 MET
8 MET
Ples
3 - 7 MET
Umjereno plivanje
6 MET
Vonja bicikla
6 - 10 MET
Nezainteresiranost za seks?
Impotencija moe biti i nuspojava nekih lijekova, vano je porazgovarati s
lijenikom o tome.
Inhibitori PDE5 (npr. sildenafil koji je inhibitor ciklikog gvanozin-monofosfat-specifinog enzima fosfodiesteraze tipa 5) koriste se za lijeenje erektilne
disfunkcije u pacijenata sa stabilnom kardiovaskularnom boleu i ne treba ih
davati bolesnicima koji uzimaju nitrate (nitroglicerin i slino). Pogrena predodba da je seksualna aktivnost opasna za sve osobe koje imaju problema sa
srcem moe navesti osobe koje pate od bolesti srca na pretjeran oprez kad je
u pitanju seks ili iskazivanje bilo kakvog oblika fizike njenosti koja bi mogla
dovesti do voenja ljubavi.
46
47
48
Dobre vijesti
Postoje mnogi lijekovi koji mogu sniziti krvni tlak, ime se umanjuje rizik od
bolesti srca, kapi i drugih posljedica.
Povieni krvni tlak djelomino je rezultat imbenika vezanih uz stil ivota, pa si
moete pomoi tako to ete prestati puiti, to ete redovito vjebati, smanjiti
unos alkohola, izgubiti viak kilograma, unositi manje soli putem prehrane.
Palpitacije
Palpitacija je pojam koji oznaava stanje kad ste svjesni otkucaja svojeg srca.
Obino ete otkucaje primijetiti samo ako Vam je puls ubrzan.
Anksioznost i stres mogu pogorati palpitacije jer adrenalin koji se tada poja-
49
Srane aritmije
Aritmija je abnormalna srana frekvencija i/ili srani ritam.
50
ELEKTRODE
U SRCU
DEFIBRILATOR
UGRAEN
ISPOD KOE
Vae srce ima put kojim alje elektrine impulse, kako bi podesilo sranu frekvenciju i ritam. Kad vjebate, frekvencija srca se poveava, a kad se oputate,
frekvencija se smanjuje.
Bolesti provodnog sustava srca mogu utjecati na te elektrine impulse i dovesti do toga da Vam srce kuca prebrzo ili presporo, ili da mu ritam postane abnormalan. To je vrlo uobiajena pojava i kod ljudi koji su doivjeli srani udar
ili zatajenje srca. U nekim sluajevima moe biti potrebno ugraditi srani
elektrostimulator ili implantabilni kardioverter defibrilator (ICD).
Oba navedena ureaja imaju pulsni generator koji je po veliini slian kutiji
ibica, a sadri elektroniki sklop u zatvorenoj jedinici. Na pulsni generator
nadovezuju se jedna, dvije ili tri elektrode (odvoda), koje se uvode u srce. Srani elektrostimulatori i ICD-ovi nadziru ili podravaju sranu frekvenciju i
51
52
Stres
Stres je u ivotu neminovan i dolazi u mnogim oblicima (ekanje u redu, teak
ispit, automobilska nesrea, bolest i dr). Blagi stres moe biti stimulirajui.
Meutim, previe stresa moe naruiti kvalitetu ivota i zdravlje.
Kad smo pod stresom na organizam proizvodi hormone stresa koji stvaraju
53
niz fiziolokih promjena (porast krvnog tlaka, ubrzani rad srca, poviena razine eera u krvi, poveana miina napetost). Na taj nain organizam dobiva
dodatnu energiju i spreman je za reakciju na stres, za bijeg ili borbu.
U situaciji stresa dogaa se sljedee:
STVARAJU SE MISLI O
DRUGIM OPASNOSTIMA,
OSJEAJ STRAHA I ELJA ZA
BIJEGOM
PRESTAJE PROIZVODNJA
SLINE PA SU USTA SUHA
IZOTRAVA SE OSJET
VIDA, SLUHA I DODIRA
TIJELO SE ZNOJI,
KAKO BI OHLADILO
MIIE I PRIPREMILO
IH ZA BOLJI RAD
KRV SE PREUSMJERAVA IZ
ELUCA U GLAVNE MIIE
MIII POSTAJU
NAPETIJI I SPREMNI SU
NA REAKCIJU
54
55
Zdravstvene tekoe takoer predstavljaju stresni ivotni dogaaj te pri spoznaji o istima gotovo svatko osjeti odreene promjene na emocionalnom
planu. Bolest esto potakne razmiljanja o njezinom daljnjem razvoju, promjenama do kojih moe dovesti u svakodnevnim aktivnostima i navikama
te planovima i ciljevima koje smo postavili. Ponekad se uslijed oboljenja moemo osjeati uskraeno za pojedina iskustva ali i manje vrijedno, bezvoljno,
prestraeno. Iako su emocionalne reakcije koje prate bolest najee prolaznog karaktera, kod odreenog broja oboljelih mogu potrajati i ometati svakodnevno funkcioniranje. Tada zahtijevaju adekvatan tretman.
Anksioznost
Svatko od nas je povremeno zabrinut ili nervozan. Anksioznost je osjeaj koji
veina ljudi ima kad je suoena s prijetnjom, opasnosti ili kad je pod stresom. Pokazalo se da otprilike 19% mukaraca i 36% ena nakon preboljelog
infarkta miokarda osjea anksioznost. Ona se moe javiti ako nam predstoji
invazivni medicinski postupak ili oekujemo rezultate pretraga, ako nemamo
dovoljno informacija o bolesti i lijeenju, ukoliko brinemo o daljnjem razvoju
zdravstvenog stanja i moguim posljedicama istog.
Mala razina anksioznosti ima zatitnu ulogu te moe pomoi da se fokusiramo, motiviramo. Meutim, prevelika razina zabrinutosti moe znaajno
oteavati normalno funkcioniranje.
Ljudi koji su visoko anksiozni obino se osjeaju:
prestraeno
zabrinuto
uznemireno
razdraljivo
i mogu imati osjeaj
da gube kontrolu
da e se neto strano dogoditi
Uz opisane emocionalne simptome
anksioznost ima i tjelesne znakove poput:
nedostatka zraka
lupanja srca, ubrzanog rada srca
suhih usta
56
znojenja
drhtanja
osjeaja stezanja u grlu, tekoa gutanja
vrtoglavica
munine, bolova u trbuhu
stezanja u prsima
Napadaji panike
Paninim napadom nazivamo iznenadnu pojavu osjeaja straha toliko intenzivnog da nam se ini da emo imati srani udar, da emo poludjeti ili izgubiti
kontrolu nad sobom. U paninom napadu se javlja i sklop tjelesnih simptoma
(lupanje srca, znojenje, osjeaj guenja, munina, bol u prsima) koje obino
interpretiramo kao zastraujue. Napadi obino kratko traju (rijetko due od
pola sata) te se mogu ponavljati pri emu se esto razvija strah od daljnjih
napada.
Obzirom da znakovi paninog napada nalikuju simptomima nekih ozbiljnih
oboljenja (pa tako i bolesti srca) ponekad ih je teko razlikovati. Ako se bojimo ponavljanja infarkta paralelno se mogu manifestirati tjelesni znakovi
anksioznosti: osjeaj pritiska u prsima, oteanog disanja, lupanja srca. Ukoliko pomislimo da su ovi simptomi zaista dokaz bolesti srca, strah postaje jo
vei a time jaaju i opisane tjelesne senzacije te se stvara zaarani krug. Bol u
prsima je primjerice jedan od eih razloga zbog kojeg ljudi trae lijeniku
pomo. Kod 20% pacijenata koji s takvim smetnjama dolaze na Hitnu pomo
primarni razlog boli je anksioznost.
Ako primjeujete da ste skloni anksioznosti, dobro je potraiti strunu pomo. Struna osoba Vam moe pomoi da tonije interpretirate tjelesne senzacije i da se osjeate bolje.
Fobije
Ponekad odreena iskustva vezana za bolest mogu potaknuti razvoj straha
od visine, zatvorenih prostora, izlaska iz kue. Kad je anksioznost vezana za
takve specifine situacije/dogaaje nazivamo je fobijom. Strah se razvije u
fobiju ukoliko je koliina opasnosti koju pripisujemo situaciji uveana u odnosu na realnu opasnost (stanje ekstremnog, iracionalnog straha) te se javlja
potreba za bijegom iz situacije. Na primjer, ako se bojite skuenih, zatvorenih
57
prostora, ulazak u lift ali i sama pomisao na to u Vama moe izazvati anksioznost do razine paninog napada. Kako bi izbjegli taj neugodan osjeaj, vjerojatno ete poeti izbjegavati koritenje lifta. Meutim, tako ete sebi uskratiti
priliku da otkrijete kako bi u liftu preivjeli i kako strah koji osjeate moete
prevladati. Fobije esto ograniavaju i oteavaju svakodnevne aktivnosti te se
s njima treba uhvatiti u kotac.
Situaciji koje se bojimo postupno se treba izlagati uz
paralelno prakticiranje tehnika relaksacije kako bi se fizioloki simptomi anksioznosti
ublaili koliko god je mogue.
Za pomo u lijeenju fobije,
obratite se strunoj osobi.
58
Depresija
Depresija i kardiovaskularna oboljenja su usko povezani. Vie od 30% osoba
koje su preboljele infarkt postane depresivno a depresija pri tom poveava
rizik od ponavljanja infarkta te rizik od smrti.
Simptomi depresivnosti su
osjeaj alosti ili praznine
gubitak volje i interesa za aktivnosti koje su ranije stvarale osjeaj zadovoljstva
ali i
pesimizam, osjeaj beznaa
osjeaj bezvrijednosti, krivnje
sklonost plau
nemir
razdraljivost, osjeaj ljutnje
znaajne promjene u spavanju i apetitu
umor, gubitak energije
tekoe koncentracije, pamenja
razmiljanja o smrti i samoubojstvu
Mnogi ljudi koji imaju opisane simptome ustruavaju se potraiti pomo
zbog osjeaja srama ili nepovjerenja u uspjenost lijeenja. Vano je znati da
je depresija bolest, a ne znak slabosti ili lijenosti. to ranije zapone lijeenje,
vea je vjerojatnost ozdravljenja. Ono se najee provodi primjenom lijekova
(antidepresiva), psihoterapijom ili kombinacijom navedenog.
Terapijski uinak antidepresiva nastupa nakon 1-3 tjedna njihova uzimanja.
Postoje razliiti antidepresivi i moda e trebati neko vrijeme dok lijenik pronae onaj koji Vama najbolje odgovara. Potrebno je malo strpljenja u lijeenju, a sve dileme ili strahove u vezi lijeka koji uzimate razjasnite s lijenikom.
Jedan od oblika psihoterapije koji se pokazao efikasnim u lijeenju depresije
je kognitivno - bihevioralna terapija. U okviru nje, psihoterapeut e Vam pomoi da prepoznate i izmijenite obrasce ponaanja i razmiljanja (na primjer,
katastrofiziranje, usmjeravanje samo na negativne aspekte situacija) koji
uzrokuju i odravaju depresivnosti.
59
Problemi sa spavanjem
Problemi spavanja su esti kod pacijenata koji su u programu rehabilitacije.
Oni mogu biti izazvani razliitim imbenicima: pojedinim lijekovima, problemima urinarnog trakta, bolovima nakon operativnog zahvata ali i emocionalnim problemima poput depresije i anksioznosti. Ukoliko ste pred spavanje
skloni razmiljati o problemima i brigama, tijelo se ne moe opustiti. Nastojte
redovito uvjebavati tehnike oputanja a razmiljanja o problemima ostavite
za drugi dan, za vrijeme brige. Prije odlaska u krevet uzmite sat vremena za
oputanje (itajte knjigu, sluajte radio, napravite kupku).
Nastojte izbjegavati:
drijemanje tijekom dana
konzumiranje kave ili aja kasno poslijepodne i naveer
konzumiranje alkohola
vjebanje neposredno prije spavanja
gledanje uzbudljivog TV programa prije spavanja
pretoplu ili prehladnu spavau soba
esto zabrinutost o tome hoemo li zaspati postane glavni razlog nesanice.
Zamislite sljedee: ukoliko ne uspijete zaspati im legnete u krevet moe se
dogoditi da ponete razmiljati o tome kako se neete dovoljno naspavati te
neete moi kvalitetno obaviti obveze koje Vas ekaju. Prolazi Vam kroz glavu kako ete biti umorni i iscrpljeni i pitate se moete li tako natetiti srcu.
Ovakve misli dovode do aktivacije hormona stresa i pojaane budnosti organizma. Tada se poinju javljati misli o drugim problemima ime dodatno
smanjujete anse za spavanje. Okreete se po krevetu i panino brojite sate
koje ste probdjeli. Obzirom na takvo iskustvo, drugi dan se i prije polaska u
krevet ponete brinuti hoete li moi zaspati.
Ako se prepoznajete u opisanom, postavite si vremensko ogranienje za leanje u budnom stanju (npr. pola sata). Kad istekne to vrijeme, ustanite i
radite neto to e Vas zaokupiti sve dok ne osjetite pospanost. Ponavljajte
postupak dok ne zaspete. U poetku e vjerojatno biti teko, ali postupno ete
zamijetiti kako sve lake i bre zaspete.
60
Pretrage/pregledi
U ovom dijelu objanjene su neke od rutinskih pretraga koje moete oekivati
dok ste u bolnici ili kad se vratite iz bolnice, na kontrolnom pregledu.
Auskultacija. Ovaj se pregled sastoji iz oslukivanja srca i plua uz pomo
stetoskopa. Medicinskom osoblju daje dodatne informacije o eventualnim
problemima u srcu i pluima, kao to je nakupljena tekuina ili problemi sa
sranim zaliscima.
Krvne pretrage. Mogu se koristiti radi bre dijagnoze odreenih bolesti srca
i u nadzoru osoba kojima je bolest srca ve dijagnosticirana.
Rendgen plua. Omoguava detaljniji pregled srca i plua. Moe se koristiti i
kako bi se utvrdila eventualna prisutnost tekuine u pluima, koja dovodi do
zadihanosti ili kalja.
Elektrokardiogram (EKG). To je pretraga tijekom koje se biljei elektrina
aktivnost srca, a koja lijeniku prua i dodatne informacije o funkciji srca i
posljedicama prolih sranih udara.
Ehokardiogram (ultrazvuk srca). Ova je pretraga vrlo slina ultrazvuku
koji se radi trudnicama ili ultrazvuku trbuha. Potpuno je bezbolna, ultrazvuni valovi koriste za dobivanje snimke srca.
Test optereenjem ili ergometrija- Test se obino izvodi hodanjem na pokretnopokretnoj traci ili vonje bicikle uz snimanje posebnim EKG aparatom.
Dok hodate ili vozite bicikl na monitoru se prati izgled EKG-a, mjeri se krvni
tlak i srana frekvencija. Traka se svake tri minute ubrzava ili se poveava nagib te je hodanje sve bre i tee, a srana frekvencija i krvni tlak rastu. Slino
vrijedi i za bicikl ergometriju.
Test je lijenicima potreban, kako bi utvrdili kako se oporavljate fiziki i ima
li znakova angine pektoris.
Koronarografija. Ovaj se pretraga koristi za pronalaenje oboljelih predjela
koronarnih arterija. Uska cjevica, takozvani kateter, navodi se putem arterije u ruci ili nozi i dovodi do srca.
61
NOVE TEHNOLOGIJE
Srce bez tajni
Nove tehnologije omoguuju nesluen uvid u funkcije, poremeaje i bolesti srca s nepovratnim utjecajem na najmasovnije bolesti i uzroke smrtnosti
danas. Koronarna bolest srca vodei je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj kao i u
veini razvijenih zemalja, a za pravovremeno i uinkovito lijeenje kljuno je
rano otkrivanje. Traginu injenicu predstavlja to to je u 50-60 posto sluajeva, prvi znak bolesti infarkt miokarda, a nerijetko i iznenadna srana smrt
kod bolesnika koji su do tad bili bez ikakvih simptoma. Stoga je svako unaprijeenje u tom podruju itekako dragocjeno. Nove tehnologije oslikavanja
srca predstavljaju kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonancija,
a uveliko su promijenile koncept i razmiljanja o brojnim bolestima, poput
ishemijske bolesti srca, poputanja srca, infarkta, kardiomiopatije, ateroskleroze, bolesti zalistaka i sranog ritma, idr. U rukama strunog tima ljudi, nove
tehnologije postaju snaan alat za poboljanja u dijagnostici i lijeenju. Uz
pomo najnovijih generacija ureaja poput spiralnog vieslojnog CT-a, mogu
se razlikovati dijelovi tkiva koji imaju manje od 1 posto razlike u gustoi! Tako
se ulazi u strukture lubanje, srca, krvnih ila i drugih organa, bez potrebe
za invazivnim ili poluinvazivnim dijagnostikim pretragama. S obzirom na
rizike kod pretjerane upotrebe treba rei kako je pretraga CT - om vezana za
srednji do visoki stupanj izlaganja ionizirajuem zraenju.
62
63
64
Ogranienja
Ogranienja primjene su prisustvo metala u tijelu bilo kao posljedice stradanja, bilo medicinske intervencije (proteze, pacemakeri).
Angioplastika
Angioplastika je zahvat koji slui poboljavanju dovoda krvi u srani mii.
Posebna vrsta katetera (tanke cjevice) s
malim balonom na jednom svojem kraju
navodi se kroz arteriju u nozi (ili ruci),
sve do koronarne arterije. Uz pomo
rendgenske kamere balon se postavlja u
sueni dio arterije.
Zatim se balon napuhuje tako da na
arteriju vri dovoljan pritisak da ju rastegne na mjestu gdje ju je koronarna
bolest suzila.
Kardiolog moe odluiti i da unutar arterije postavi malenu metalnu cjevicu
koja se zove stent, kako bi zajamio da e
arterija ostati otvorena nakon angioplastike. Stent je poput skele, koja arteriju
dri otvorenom dok ona samu sebe popravlja, ime se sprjeava njezino ponovno suavanje u budunosti.
65
Pitanje / Odgovor
Hoe li me boljeti?
Mogli biste osjetiti bol u prsima kada budu napuhavali baloni, ali to bi
trebalo nestati im iz njega isiu zrak.
Rana bi Vas mogla boljeti nekoliko dana. Lijenik e Vam za to propisati
tablete protiv bolova, ako bude potrebno.
Koliko u vremena biti u bolnici?
Za angioplastiku obino trebate provesti samo jednu no u bolnici.
Kad se mogu vratiti na posao?
Obino se moete vratiti na posao nakon tjedan dana.
Hoe li korist od operacije biti trajna?
Otprilike treina ljudi kojima je napravljena angioplastika treba ponoviti zahvat
u roku od est mjeseci. Uvoenjem stenta mogue je prepoloviti taj rizik.
Ako Vam angioplastika ne pomogne, moda e Vam trebati
aortokoronarno premotenje (CABG).
Je li sigurna?
Ne postoji kirurki zahvat koji je potpuno bez rizika, ali smrtnost je mala.
to trebam uiniti kad se vratim kui?
Postavljajte si ciljeve, kako biste se vratili normalnom nainu ivota i
vjebajte postupno sve vie.
Pratite kako zacjeljuje rana i slijedite upute koje su Vam dali u bolnici.
Aortokoronarno premotenje
(Coronary Artery Bypass Graft - CABG)
Ovo je jo jedan nain da se pobolja dotok krvi u srani mii, koristei drugu
krvnu ilu za preusmjeravanje krvi oko suene arterije.
Postoje dva naina da se to napravi.
Unutarnje mamarne arterije (IMA), koje inae rebra opskrbljuju krvlju,
nalaze se vrlo blizu koronarnih arterija. Ako se zavretak jedne od tih arterija
odvoji i zaije na koronarnu arteriju, premoujui mjesto suenja, mogue je
preusmjeriti dotok krvi.
66
Druga je opcija malo sloenija: iz noge se odstranjuje jedan dio vene, koji se
koristi za zamjenu suenog dijela arterije. Radijalna arterija iz ruke takoer
se moe primijeniti na ovaj nain.
Istina o CABG-u
Ponekad se za aortokoronarno premotenje koristi engleska skraenica
CABG, to se pak ponekad skraeno izgovara i cabbage.
Ugraivanje premosnice sloeni je zahvat te e Vam za oporavak trebati 2 do
3 mjeseca (vrijeme oporavka moe varirati od osobe do osobe).
Nakon operacije mogli biste imati tekoa s pamenjem i/ili koncentracijom.
One obino nestaju u roku od nekoliko mjeseci.
AORTA
VENA
UZETA
S NOGE
LIJEVA
UNUTRARNJA
ARTERIJA
MAMARIA
SUENJE U
KORONARNOJ
ARTERIJI
67
Hoe li me boljeti?
Trebate oekivati bol u miiima i zglobovima, poevi od sredita prsnog
koa, vrata, lea i ruku.
Na mjestu rane, odakle su Vam odstranili venu iz noge ili ruke, mogli biste
osjeati bol, nelagodu ili ukoenost.
Koliko u vremena biti u bolnici?
Za aortokoronarno premotenje obino je potrebno provesti oko tjedan
dana u bolnici.
Kad se mogu vratiti na posao?
Ako nemate fiziki posao, ve radite u uredu ili na slinom radnom mjestu,
moete se vratiti na posao otprilike 2 mjeseca nakon operacije. Ako pak radite
teki fiziki posao, trebat ete priekati najmanje 3 mjeseca prije no to se
vratite na posao. Kad osjetite da ste spremni za posao, raspravite to sa svojim
lijenikom ili fizioterapeutom prije no to donesete bilo kakvu odluku.
Hoe li korist od operacije biti trajna?
CABG je uspjean u 8 od 10 ljudi te ima trenutno i trajno djelovanje protiv
angine pektoris. Ako svoje faktore rizika svedete na najmanju razinu, tako to
ete uvesti potrebne promjene u svoj nain ivota, u znaajnoj mjeri smanjujete
vjerojatnost da ete ikad vie imati bilo kakvih problema.
Je li sigurna?
Ne postoji kirurki zahvat koji je potpuno bez rizika, ali smrtnost nakon
operativnog zahvata u bolnici je mala. Oko 2 od 100 ljudi moglo bi doivjeti
modani udar. Postoji rizik i od dugoronih problema s pamenjem.
to trebam uiniti kad se vratim kui?
Pomno slijedite upute koje su Vam dali u bolnici, u vezi s njegom rane.
Nemojte pritiskati ranu na prsima. Trebat e joj oko 3 mjeseca da u
potpunosti zacijeli.
Ako ozbiljno shvatite upozorenja i uvedete neke znaajne promjene u svoj
stil ivota, kao to je opisano u ovom Priruniku, te ako slijedite program
vjebanja, znaajno ete smanjiti vjerojatnost da e Vam trebati dodatne
operacije u budunosti.
68
Lijekovi
Antiaritmici
Na koji nain antiaritmici mogu pomoi?
Koriste se za lijeenje neujednaenog sranog ritma, tako to kontroliraju
simptome poput neujednaenog ili ubrzanog bila, palpitacija, boli u prsima
i zadihanosti.
Mogu se koristiti i za lijeenje zatajenja srca, poboljanje protoka krvi po
tijelu i spreavanje oticanja u zglobovima i rukama do kojeg dolazi zbog
nakupljanja tekuine.
Kako djeluju?
Usporavaju elektrine impulse u srcu i jaaju otkucaje srca.
Koje su nuspojave lijeenja?
Nuspojave mogu biti sljedee: vrtoglavica, znojenje, munina ili gubitak
apetita, proljev ili povraanje, osjeaj da Vam je srce preskoilo otkucaj,
zadihanost ili nesvjestica.
Amiodaron moe dovesti do toga da Vam koa postane osjetljiva na sunce.
Koristite visoki zatitni faktor i stavite eir, ako morate boraviti pod jakim
suncem.
Koje su mi pretrage potrebne?
Ako uzimate digoksin ili amiodaron, moda ete morati redovito raditi krvne
pretrage. Lijenik e Vam dati savjet u tom pogledu.
Na to trebam paziti?
Odmah prijavite svojem lijeniku eventualne nove simptome ili nuspojave.
Drugi lijekovi mogu poveati ili smanjiti djelotvornost antiaritmika, tako
da uvijek provjerite s ljekarnikom ili lijenikom prije no to se odluite
uzeti bilo koji lijek na recept ili bez njega, ukljuujui vitamine i biljne
lijekove.
Primjeri antiaritmika
verapamil
digoksin
amiodaron
dizopiramid
propafenon
flekainid
69
Antikoagulansi
Na koji nain antikoagulansi mogu pomoi?
Mogu biti korisna terapija nakon sranog udara ili operacije srca jer
smanjuju rizik od stvaranja ugruaka u venama u nogama ili srcu, posebno
ako ste imali problema sa sranim ritmom.
Kako djeluju?
Oni razrjeuju krv, tako da se ne zgruava toliko lako.
Koje su nuspojave lijeenja?
Najozbiljnija nuspojava antikoagulansa je krvarenje, koje je obino
posljedica toga to je krv postala prerijetka pa dozu lijeka treba jako paljivo
pratiti.
Mogli biste primijetiti da lake dobivate modrice i da Vam porezotine tee
zacjeljuju.
Ako stalno imate problema sa sranim ritmom ili sa sranim zaliscima,
moda e Vam antikoagulansi trebati doivotno.
Koje su mi pretrage potrebne?
Trebat e Vam redovite krvne pretrage, kako biste bili sigurni da uvijek uzimate
ispravnu dozu.
Na to trebam paziti?
Ako se modrice i krvarenja odjednom pogoraju, odmah obavijestite svojeg
lijenika.
Dok uzimate varfarin, ne biste smjeli uzimati Aspirin, osim ako Vam ga
lijenik nije izriito propisao.
Uvijek pitajte svojeg lijenika ili ljekarnika, prije no to zaponete ili
prestanete uzimati neki drugi lijek (ukljuujui lijekove bez recepta i biljne
lijekove), ako uzimate varfarin jer oni mogu utjecati na dozu varfarina koja
Vam je potrebna.
Nemojte piti sok od brusnica niti jesti brusnice jer one mogu pojaati uinak
varfarina i dovesti do krvarenja.
Primjeri antikoagulansa
varfarin
70
Antitrombotici
Na koji nain antitrombotici mogu pomoi?
Oni znaajno smanjuju rizik od sranog udara ili kapi. Ako i doe do sranog
udara, oni mogu ograniiti eventualnu tetu za Vae srce.
Aspirin je lijek koji se najee koristi na ovaj nain.
Kako djeluju?
Oni spreavaju da Vam se krv lako zgruava. To smanjuje vjerojatnost da e
ugruak zaepiti bolesnu arteriju i prouzroiti srani udar.
Koje su nuspojave lijeenja?
Veinom je antitrombotike potrebno uzimati svaki dan do kraja ivota.
Mogu prouzroiti probavne smetnje pa ih je najbolje uzimati nakon jela
(primjerice aspirin). Nemojte uzimati vie od propisane doze. Ako imate
problema sa eludcem, moda e Vam trebati dodatne tablete koje tite
eluanu stijenku.
Koje su mi pretrage potrebne?
Nikakve.
Na to trebam paziti?
Ovi su lijekovi djelotvorni samo, ako ih svaki dan uzimate kako je propisano.
Ako osjetite bol u elucu, zujanje u uima, ako Vas jako boli glava ili mokrite
krv, obavijestite svojeg lijenika.
Ako su Vam potrebni bilo kakvi drugi lijekovi, obavezno to raspravite
sa svojim lijenikom ili ljekarnikom.
Primjeri beta blokatora
acetilsalicilna kiselina
klopidogrel
dipiridamol
71
Beta blokatori
Na koji nain beta blokatori mogu pomoi?
Oni sniavaju krvni tlak te usporavaju i ujednauju sranu frekvenciju.
Pomau pri kontroli simptoma kao to su bolovi u prsima i angina pektoris.
Umanjuju vjerojatnost da ponovno doivite srani udar.
Ako imate zatajenje srca, beta blokatori mogu sprijeiti da se ono pogora.
Kako djeluju?
Oni blokiraju efekte adrenalina i, usporavanjem srane frekvencije, dovode
do toga da se srani mii manje napree.
Koje su nuspojave lijeenja?
Nuspojave mogu biti: umor, vrtoglavica ili oamuenost, hladne ruke i
stopala, hripavost (ove bi lijekove trebali izbjegavati, ako ste imali problema
s astmom), none more i oteana erekcija.
Obino se problemi s nuspojavama mogu ublaiti smanjivanjem doze lijeka
ili promjenom tipa beta blokatora, nakon to se posavjetujete s lijenikom
ili fizioterapeutom.
Koje su mi pretrage potrebne?
Lijenik ili sestra e Vam moda htjeti pratiti krvni tlak, nakon to promijenite
dozu lijeka.
Na to trebam paziti?
Ne smijete naglo prestati uzimati beta blokatore jer bi to moglo dovesti
do izraenih simptoma angine pectoris. Zbog toga si uvijek osigurajte
dostatnu zalihu lijeka.
Primjeri beta blokatora
atenolol
bisoprolol
metoprolol
karvedilol
72
73
Nitrati
Na koji nain nitrati mogu pomoi?
Koriste se kako bi anginu pektoris ili zadihanost drali pod kontrolom.
Kako djeluju?
Uglavnom djeluju na nain da oputaju vene koje krv dovode u srce. Time se
smanjuje koliina krvi koja se vraa u srce pa se srani mii manje napree.
Ovi lijekovi mogu dovesti i do oputanja arterija, posebno koronarnih
arterija, ime se poboljava dotok krvi u srce.
Koje su nuspojave lijeenja?
Nuspojave mogu nastupiti u obliku glavobolje ili vrtoglavice pri stajanju.
Glavobolje obino reagiraju na tablete protiv bolova, a esto nestaju nakon
prvog tjedna
Koje su mi pretrage potrebne?
Nikakve
Na to trebam paziti?
Ako Vam se napadi angine pektoris pogoraju, obino vrijedi savjet da
upotrijebite sprej i poekate 5 minuta. Ako i dalje imate bolove, primijenite
istu dozu nakon 5 minuta pa opet nakon 5 minuta.
Ako nakon 15 minuta i dalje osjeate bol, ili ako se bol u meuvremenu
pogorala, pozovite hitnu pomo i obavijestite svog lijenika.
Redovito provjeravajte datum isteka valjanosti na nitroglicerinskom spreju,
posebno, ako ga ne koristite esto.
Primjeri beta blokatora
gliceril trinitrat (nitroglicerin) sprej ili tablete
izosorbid mononitrat
izosorbid dinitrat
74
Statini
Na koji nain statini mogu pomoi?
Ako imate bolest srca, oni smanjuju rizik da ete doivjeti srani udar ili da
e Vam biti potrebna operacija srca.
Ako nemate bolest srca, ali Vam prijeti rizik da ju dobijete, oni pomau
smanjiti taj rizik primjerice, ako imate dijabetes ili povienu razinu
kolesterola u krvi, bez obzira to ste poduzeli sve to ste mogli da
promijenite svoju prehranu.
Statini djeluju vrlo brzo i smanjuju rizik u roku od nekoliko tjedana.
Kako djeluju?
Smanjuju koliinu kolesterola koji proizvode Vaa jetra.
Koje su nuspojave lijeenja?
Nuspojave su mogue u obliku umora, bolova u miiima, povraanja,
proljeva i glavobolje.
Koje su mi pretrage potrebne?
Trebat e Vam krvne pretrage, kako biste pratili uinak lijeka na razinu
kolesterola.
Ako krvne pretrage ukau na to da statin dovodi do upale miia ili jetra,
vjerojatno ete morati prestati uzimati lijek ili ete ga morati promijeniti.
Na to trebam paziti?
Eventualne bolove u miiima odmah prijavite lijeniku jer oni mogu biti
prvi znak ozbiljne nuspojave.
Moda ete trebati izbjegavati grejp i sok od grejpa jer, ako uzimate odreeni
tip statina, ta kombinacija moe uzrokovati ozbiljne nuspojave.
Primjeri beta blokatora
simvastatin
pravastatin
atorvastatin
rosuvastatin
75
Vae je srce ve na dobrom putu da se oporavi. Cijeljenje traje nekoliko tjedana, a nakon sranog udara ostaje samo oiljak.
Ako su Vam propisali trombolitike - lijekove koji razbijaju ugruke - ugruak se vjerojatno ve otopio i nestao.
Ako niste primili trombolitike, prirodni razbijai ugruaka iz Vaeg tijela
uklonit e ga tijekom sljedeih nekoliko tjedana. U meuvremenu, on Vam
vie ne moe nauditi.
Vie o bolestima koronarnih arterija moete saznati u prvom dijelu Prirunika.
76
77
K l i n i k a z a l i j e e n j e,
re h a b i l i t a c i j u i p re ve n c i j u
b ol e s t i s rc a i k r v n i h i l a