Uvod u zakljuak i dokaz

Uvod - Zakljuak (logiki slijed, logika posljedica) i dokaz

to je zakljuak? Zakljuak je oblik misli u kojemu iz nekog skupa reenica (sudova) izvodimo nove reenice
(sudove). Reenice iz kojih izvodimo nazivamo premisama ( P ), a reenicu koju izvodimo nazivamo
konkluzijom ( K ).
Npr.
(1. premisa) Ako je Hrvatska na sjevernoj zemljinoj polutci, onda je sjevernije od Australije. (2. premisa)
Hrvatska je na sjevernoj zemljinoj polutci. Dakle, (konkluzija) Hrvatska je sjevernije od Australije.
ili
(P1) Sve su vjeverice glodavci. (P2) Svi glodavci su sisavci. Dakle, (K) Sve su vjeverice sisavci. (ili: (K2) Tkogod
nije sisavac, nije ni vjeverica.)
Neki je zakljuak valjan (odnosno, nae je zakljuivanje ispravno) ako i samo ako nije mogue da je skup
premisa istinit, a konkluzija neistinita.

( P1

P2

... Pn

K)

Ovakvu interpretaciju zakljuka moemo i ovako odrediti: Zakljuak je valjan kada je

( P1

P2

... Pn )

K valjana reenica.

Uoite!: pojam zakljuka i logikog slijeda, te pojam logike posljedice i konkluzije jesu jednaki!
Zakljuak moemo odrediti i ovako: valjan je zakljuak onaj u kojemu konkluzija nije informativnija od skupa
premisa. Onoliko koliko znademo u premisama, znademo i u konkluziji, nita vie!

Postoji li nain na koji pouzdano moemo izvoditi konkluzije iz premisa?

Postoji nekoliko naina. Mi emo kasnije raditi dokaz prirodnom dedukcijom.

Kako moemo provjeriti valjanost/nevaljanost nekog zakljuka?

Postoji nekoliko metoda za provjeru valjanosti zakljuka. Mi emo raditi ove:
1. Izravno:
a) neformalno
b) Potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti
c) Istinitinosne tablice
2. Neizravan dokaz:
a) neformalno
b) potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti;
c) metoda istinitinosnog stabla

Uvod u zakljuak i dokaz

Primjer 1
Slijedi li iz reenica (premisa) 'Ako je Miffi zeica, onda voli jesti mrkvu. Miffi je zeica.', reenica (konkluzija)
'Miffi voli jesti mrkvu.'? [odnosno: Zm
Vmc, Zm Vmc ]
I. Izravno
a) neformalno
Pitamo se proizlazi li konkluzija nuno iz premisa? U drugoj premisi tvrdimo da je Miffi zeica, a u prvoj da je
to dovoljan uvjet za tvrdnju da voli jesti mrkvu. Dovoljan je uvjet, dakle, ostvaren, pa iz toga nuno slijedi da
je i nuan uvjet istinit. Stoga, Miffi voli jesti mrkvu.
b) potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti
Uzimamo samo premise u obzir i gledamo moemo li pod pretpostavkom njihove istinitosti neto znati o
istinitosti nekih njihovih dijelova (u ovom sluaju: voli li Miffi mrkvu?)
(1) korak: pretpostavljamo da su premise istinite:

((Zm

Vmc), Zm
i

(2) korak: upisujemo poznate istinitinosne vrijednosti:

((Zm
i

(3) korak: upisujemo preostale istinitinosne vrijednosti koje

moemo sa sigurnou utvrditi. Ako ih ne moemo sa
sigurnou utvrditi, one ne slijede iz skupa premisa. (u ovom
sluaju to moemo!)

Vmc), Zm
i

((Zm
i

Vmc), Zm
i

(ako je implikacija istinita, i ako je njezin

antecedens istinit, mora biti istinit i
konzekvens)

c) Istinitinosne tablice

Zm

Vmc

((Zm

Vmc) Zm)

Vmc

i
i
i
i
i
n
i
n n n
i
n
n
i
i
i
n
n
n n
i
n
U svakoj je interpretaciji implikacija istinita, stoga je i na zakljuak valjan.
II) Neizravan dokaz (reductio ad absurdum svoenje na apsurd)
Postupak provjere valjanosti istinitinosnim tablicama moe biti jako zamoran, pogotovo ako je vie
elementarnih sudova. No postoji postupak kojim ga moemo skratiti. Umjesto da provjeravamo svaku
interpretaciju, provjerimo samo je li mogue da konkluzija ne slijedi iz premisa. Ako pod tom pretpostavkom
doemo do proturjeja (kontradikcije), naa je pretpostavka bila pogrena, tj. takva interpretacija ne postoji,
te je, stoga, zakljuak valjan:
a) Neformalno:
Pretpostavimo da ne slijedi. Ako ne slijedi, onda postoji interpretacija u kojoj su premise istinite, a konkluzija
neistinita, to znai da je istina da Miffi ne voli jesti mrkvu. No, ako ne voli jesti mrkvu, onda (prema prvoj
premisi) nije zeica. A to protuslovi drugoj premisi u kojoj tvrdimo da Miffi jest zeica. Naa je pretpostavka,
dakle, bila pogrena, odnosno, naa konkluzija slijedi iz premisa.

Uvod u zakljuak i dokaz

Gornji dokaz je neformalan, formalno ga moemo na vie naina prikazati. Jedan od naina je ovaj:
b) Formalno potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti

((Zm
n
7

Vmc) Zm)
i
5

n
6

i i
3 4

Vmc
n n
1 2

koraci (mogu biti i drugaiji):

Opis postupka:
(Pretpostavili smo da je implikacija neistinita; iz toga: njezin je antecedens istinit (konjunkcija), a
konzekvens neistinit (Vmc). Ako je konjunkcija istinita, istiniti su i konjunkti: dakle, Zm je istinit, i lijeva
implikacija je istinita. Kako bi implikacija bila istinita, a Vmc je neistinit, i Zm mora biti neistinit. No tu smo
uli u proturjeje, stoga je naa prva pretpostavka bila pogrena, odnosno ova je reenica valjana, te je stoga i
zakljuak valjan.)
(Uoite! da je potpisivanje istinitinosnih vrijednosti slino Sudoku.)
c) Formalno - Istinitinosnim stablom
Ovo isto moemo prikazati metodom stabla. Ona je isto tako neizravan dokaz. Ako skup nije zadovoljiv,
konkluzija slijedi iz premisa. Njome provjeravamo je li skup koji se sastoji od premise i zanijekane konkluzije
( P1 , P2 ,...,

K ) zadovoljiv. Ako jest, konkluzija ne slijedi iz premisa, odnosno, zakljuak nije valjan. Ako se

stablo zatvori, tj. ako na svim granama stabla uemo u proturjeje, skup reenica je nezadovoljiv, tj. valjana
reenica je:

( P1

P2

( P1
... Pn )

P2

...

K ) . Na drugaiji nain izraeno: konkluzija proizlazi iz premisa, tj.

K je valjana reenica.

U ovoj metodi sve reenice svodimo na

i . Ako su sudovi povezani
drugoga, a ako su sudovi povezani
stablo se grana:

potpisujemo ih jedan ispod

Opis i objanjenje:
Brojevi s lijeve strane su retci u dokazu.
Kvaica s desne strane oznaava
reenicu koju smo rastavili.
Brojevi s desne strane oznaavaju koja
je reenica rastavljena u tom retku (u
ovom sluaju u 4. je retku rastavljena
reenica iz 1. retka)
Stablo se zatvorilo, stoga je skup reenica
Kada na nekom dijelu stabla uemo u
(Zm Vmc), Zm, Vmc nezadovoljiv. Drugaije
proturjeje upisujemo 'x'
izraeno: ((Zm
Vmc) Zm) Vmc je valjana reenica.
U 4. retku svodimo
na

Uvod u zakljuak i dokaz

Primjer 2
Provjerimo slijedi li iz reenice Petar voli Mariju ili Ivanu ( Vpm
ni Maru ni Ivanu.(

( Vpm

Vpi ) reenica Nije tako da Petar ne voli

Vpi) ) [odnosno: Vpm Vpi ( Vpm
Vpi) ]

I. Izravno
a) neformalno (uvijek ima vie naina! ovo je samo jedan mogui!)
Pretpostavljamo da je premisa istinita. To znai da je istina da Petar voli barem jednu od njih.
Pretpostavimo sada da je prvi disjunkt istinit, odnosno da Petar voli Mariju. Pod tom bi pretpostavkom bilo
protuslovno tvrditi da ne voli ni Mariju ni Ivanu. Stoga, pod tom pretpostavkom moemo tvrditi da nije tako
da ne voli ni Maru ni Ivanu.
Pretpostavimo sada da je drugi disjunkt istinit, odnosno da Petar voli Ivanu. No, i pod ovom pretpostavkom je
protuslovno tvrditi da Petar ne voli ni jednu ni drugu. Stoga, i pod ovom pretpostavkom moemo tvrditi da
nije tako da Petar ne voli ni jednu ni drugu.
Kako barem jedan od disjunkata mora biti istinit, a mi smo iz svakoga od disjunkata doli do iste tvrdnje,
moemo tvrditi da i iz disjunkcije (odnosno nae premise) slijedi Nije tako da Petar ne voli nijednu od njih
b) formalno - potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti
Ovaj zakljuak ne moemo ispitati na ovaj nain, no moemo neto drugaije (to odgovara neizravnom
dokazu). Moemo se zapitati je li naa premisa zadovoljiva u sluaju u kojoj su joj lanovi neistiniti:
(1) korak: pretpostavljamo da je naa premisa istinita:
(Vpm Vpi)
i
(2) korak: Pitamo se je li istinita ako su

Vpm i

Vpm i

(Vpm Vpi)
n i n

istiniti i uoavamo da smo uli u protuslovlje:

(3) korak: stoga,

Vpi

Vpi nisu oba istiniti:

( Vpm

Vpi)

c) Istinitinosnim tablicama:

Vpm

Vpi

(Vpm Vpi)

( Vpm

Vpi)

i
i
i
i i
n
i
n
i
i i
n
n
i
i
i i
n
n
n
n
i n
n
Uoite da ne postoji interpretacija u kojoj je premisa istinita, a konkluzija neistinita, stoga moemo rei da je
druga reenica logika posljedica prve, odnosno, da logiki slijedi iz prve!

Uvod u zakljuak i dokaz

II) Neizravan dokaz

a) Neformalan:
Pretpostavimo da reenica 'Nije tako da Petar ne voli ni Maru ni Ivanu' ne slijedi iz reenice 'Petar voli Mariju
ili Ivanu'. Ako je tako, onda postoji interpretacija u kojoj je reenica 'Petar voli Mariju ili Ivanu' istinita, a
reenica 'Nije tako da Petar ne voli ni Maru ni Ivanu' neistinita. No u tom je sluaju reenica 'Petar ne voli ni
Mariju ni Ivanu' istinita. Ali to nije mogue, jer protuslovi reenici za koju smo pretpostavili da je istinita
('Petar voli Mariju ili Ivanu').
Stoga, nije mogua takva interpretacija, pa je naa pretpostavka bila pogrena, odnosno reenica 'Nije tako da
Petar ne voli ni Maru ni Ivanu' slijedi iz reenice 'Petar voli Mariju ili Ivanu'.
b) Potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti:

(Vpm Vpi)
koraci (mogu biti i drugaiji):

n
8

i n
2 7

( Vpm
n n i
1 3 5

Vpi)
i i
4 6

c) Istinitinosna stabla
Neka objanjenja:
U 3. retku odbacili smo dvostruku
negaciju
U 4. i 5. retku, kako u 3. tvrdimo
konjunkciju, rastavljamo je potpisujui
konjunkte
U 6. retku rastavljamo reenicu iz 1.
znademo da je barem jedan disjunkt
istinit, no ne znamo koji. Zato 'granamo'
stablo, otvarajui mogunosti.

Na kraju stabla, ukoliko je skup reenica nezadovoljiv stavljamo x, jer smo na svakom kraju stabla doli u
proturjeje: uoite retke 4 i 5, i redak 6: sa oba smo disjunkta uli u protuslovlje. Stoga je valjana reenica
((Vpm Vpi)
( Vpm
Vpi)) , to je istovrijedno reenici (Vpm Vpi)
( Vpm
Vpi))
Dakle, na je zakljuak valjan

Uvod u zakljuak i dokaz

Primjer 3 primjer jednog nevaljanog zakljuka!1

Slijedi li iz reenica (premisa) 'Ako je Marko koarka, onda je visok. Marko je visok.', reenica (konkluzija)
'Marko je koarka.'? [odnosno: Km
Vm, Vm Km ]
I. Izravno
a) neformalno (dokazujemo da zakljuak nije valjan)
Tvrdnja 'Marko je koarka' ne proizlazi iz zadanih premisa. Naime, u premisama se tvrdi da je Marko visok i
da je to nuan uvjet za tvrdnju da je Marko koarka. No, kondicional je istinit kadgod je nuan uvjet istinit, pa
je mogue i da Marko nije koarka.
b) potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti (dokazujemo da nije mogue sa sigurnou odrediti
istinitinosnu vrijednost suda 'Marko je koarka' )
(1) korak: pretpostavljamo da su nae premise istinite

Km

Vm, Vm
i

(2) korak: upisujemo poznate istinitinosne vrijednosti:

Km

Vm, Vm
i i

(3) korak: na temelju ovakvog stanja stvari ne moemo sa

sigurnou utvrditi istinitinosnu vrijednost suda 'Marko je
koarka':

Km
?

Vm, Vm
i i

c) Istinitinosnim tablicama:

Km

Vm

(( Km

Vm)

Vm)

Km

i
i
i
i
i
n
i
i
n
i
n i i
i
i n n
n
n
n
n i
n
Pronali smo protuprimjer, tj. primjer (interpretaciju) u kojoj je skup premisa istinit, a konkluzija neistinita.
To je sluaj u kojemu Marko nije koarka, ali je visok. Stoga, na zakljuak nije valjan.
II) Neizravan dokaz (Dokazi koji slijede zapravo i nisu neizravni. Oni bi to bili da je zakljuak valjan, no
kako nije, oni su izravni dokazi nevaljanosti zakljuka!)
a) Neformalan:
Pretpostavimo da iz premisa ne slijedi konkluzija, tj. da je mogue da su premise istinite a konkluzija
neistinita. Tako pretpostavimo da Marko nije koarka. No ta je pretpostavka mogua zadovoljava skup
premisa: ako je istina da Marko nije koarka, i ako je istina da je Marko visok, istinita je i reenica 'Ako je
Marko koarka, onda je visok'. Stoga, naa poetna konkluzija (Marko je koarka) ne proizlazi nuno iz
premisa, pa zakljuak nije valjan.

Napomena: Pojam nevaljan zakljuak u sebi je protuslovan, jer je svaki zakljuak valjan, a ako nije, onda nije ni zakljuak. Zato

neki logiari oblike koji nalikuju zakljuku, no nisu valjani nazivaju varavim ili prividnim zakljucima. Ovdje je ostavljen pojam
nevaljan zakljuak koji je, iako nelogian, uobiajeniji.

Uvod u zakljuak i dokaz

b) Potpisivanjem istinitinosnih vrijednosti:

(( Km

Vm)

Vm)

Km

n
i i
i
i
n n
koraci (red moe biti i drugaiji):
7 5 6
3 4
1 2
Opis: Pretpostavivi da je reenica nevaljana nismo uli u protuslovlje, pa je, stoga, naa pretpostavka bila
tona. Pronali smo protuprimjer ( Vm
Km ).
c) Istinitinosna stabla
Opis:
Uoite da niti na jednoj grani nismo uli
u proturjeje, odnosno, stablo se nije
zatvorilo, pa upisujemo kruie umjesto
x.
Mjesta na kojima je stablo otvoreno
oznaavaju vrijednosti elementarnih
sudova za koje je zadani skup reenica
zadovoljiv. Te su vrijednosti:

Km,Vm