Naziv programa:

Projekt:
Koracima prijateljstva do smanjivanja
vrnjakog nasiljaprogram

prevencije

puenja

kod

uenika sedmog razreda osnovne kole

PROJEKTNA GRUPA:
Admira Bekti, Irma Dizdarevi, Amina Gani
Odsjek za psihologiju
Predmet: Mentalno zdravlje

ANALIZA PROBLEMA
Vrnjako nasilje je vrlo esta pojava. Meutim, u naem drutvu to je pojava o kojoj se malo
javno govori i malo se zna. S obzirom da ivimo u takvom sistemu u kojem jedino neka
katastrofa moe da dovede do promjena, o vrnjakom nasilju se tek poelo javno govoriti nakon
to je maloljentni djeak poinio samoubistvo jer je bio rtva istog. Vrnjako nasilje je najea
pojava u kolama, meutim moemo biti njegovi svjedoci I na ulicama, u sredstvima javnog
prevoza pa ak I na drutvenim mreama. kola je uz porodicu jedan od najvanijih sistema koji
oblikuju djetetovo odrastanje. Mladi osim znanja u koli razvijaju brojne vjetine ue kako
nekome biti prijatelj, kako funkcionisati u grupi, kako rjeavati nesuglasice na primjeren nain,
kako se odnositi prema drugima s potovanjem i jo mnoge druge. Nastavnici i struni suradnici
imaju odgovornu ulogu u ivotu mlade osobe osim to pomau u razvoju kompetencija,
odgovorni su i za stvaranje poticajne okoline koja e mladoj osobi omoguiti da ostvari svoje
obrazovne, ali i osobne potencijale. Dio te odgovornosti je zatita mladih od nasilja meu
vrnjacima pojave koja u tu okolinu unosi nesigurnost i strah koji utjee destruktivno na razvoj
mlade osobe. Oblici nasilja mogu biti verbalni I neverbalni. Verbalni ukljuuju vikanje, psovke,
vrijeanje, klevetanje i ostale koje ukljuuju bilo kakav govor mrnje; dok su neverbalni oblici
fiziki sukob, unitavanje imovine. Kada su djeca rtve verbalnog nasilja to kod njih esto
uzrokuje emocionalnu bol, osjeaj ugroenosti, poniavanja, socijalnu izolaciju, pa je I takve
oblike nasilja teko primjetiti, stoga ih okolina esto ne prepoznaje te pravovremeno ne djeluje.
Zbog toga je I potrebno provoditi programe I edukovati prije svega, uenikepa zatim I njihove
profesore I roditelje,o tometa je to zapravo nasilje I na koji nain ga mogu izbjei ili prijaviti.
Kada spominjemo nasilje obino u prvi plan stavljamo rtve nasilja, meutim jako je bitno
navesti I ostale profile, a to su djeca koja su izloena nasilju, djeca koja vre nasilje, I djeca koja
su ujedno I poinitelji I rtve. Dakle, kada se pria o nasilju potrebno je uzeti u obzir sve vrste
profila.Istraivanja su pokazala da djeca sklona nasilju imaju slabo razvijene socijalne vjetine te
niz drugih simptoma socijalne nekompetentnosti, o emu piu mnogi autori koji socijalnu
kompetenciju vide kao prediktor djelotvorne prilagodbe i kvalitete vrnjakih odnosa. S druge
strane, djeca koje su rtve nasilja pokazuju jednako tako zabrinjujue simptome kao to je
anksioznost i depresivnost te druge smetnje djelotvornog uklapanja ifunkcioniranja meu
vrnjacima.

I dok je na naim podrujima problem vrnjakog nasilja tek u poetnim fazama istraivanja,
odnosno u fazi utvrivanja rairenosti pojave, u razvijenim zemljama svijeta problem vrnjakog
nasilja ve je proao kroz nekoliko faza: od utvrivanja uestalosti pojave, rada na senzibilizaciji
javnosti za ovaj problem, svijesti o potrebi za interdisciplinarnim pristupom problemu,
poveanom angamanu nadlenih institucija, prikupljanju sredstava i podrke vladajuih
institucija, izrade prevencijskih i intervencijskih programa te konano evaluaciji prevencijskih i
intervencijskih programa. Zbog toga je potrebno to vie slijediti primjer razvijenih zemalja I
raditi na prevenciji nasilja, a to je jednim dijelom mogueprovesti kroz kvalitetne projekte.

KORISNICI I LOKALITET
-

Populacija koju e obuhvatiti program jesu uenici sedmog razrda osnovnih kola
Kantona Sarajevo.
- Osnovne kole Kantona Sarajevo po opinama:
O.. Mea Selimovi ( Opina Novi Grad)
O.. Edhem Mulabdi ( Opina Stari Grad)
O.. Nafija Sarajli ( Opina Centar)
O.. Grbavica I (Opina Novo Sarajevo)
O.. Osma osnovna kola (Opina Ilida)
O.. 6. Mart (Opina Ilija)

-Direktni korisnici programa: Uenici sedmog razreda

-Indirektni korisnici programa: Nastavni kadar Osnovnih kola ukljuenih u program, roditelji
uenika sedmog razreda.

STRATEGIJA

Opaanje situacije je sastavni dio problema a ne situacija sama po sebi. Nain na koji opaamo,
odnosno tumaimo i definiemo situaciju koja je relevantna za problem koji imamo od
presudnog je znaenja za nain njegovog rjeavanja.
Budui da je na projekt osmiljen da edukuje nastavni kadar i roditelje uenika koje e
obuhvatiti program, smatramo da emo time najprije uticati na modele korisnika naeg
programa. Razumijevanje nastavnog kadra za na program je od velike vanosti, budui da na taj
nain mogu na asovima istaknuti vanost ovog projekta kao i uea u samom programu.
Roditelji bi stekli uvid u realnu sliku zastupljenosti vrnjakog nasilja u odjeljenjima koja
pohaaju njihova djeca, dok bi kroz edukacije nauili najbolje naine za prevenciju i koliko je
vano njihovo uee u samoj prevenciji. Od roditelja i nastavnika bi diskusijama dobili uvid o
njihovim zapaanjima, a na taj nain bi mogli unaprijediti nae radionice predviene uenicima,
odnosno korisnicima programa.
Uenicima bi se kroz edukacije pruile tane i pouzdane informacije o posljedicama nasilja koje
uzrokuje, kako bi ostvarili kratkorone ciljeve. Kreativnim radionicama opaala bi se situacija
karakteristina za ovu populaciju. Oslukivali bi se stavovi i miljenja uenika, te nakon toga bi
uslijedile radionice kojima bi ponudili razliite mogue aktivnosti i naine kao zamjenu za
nasilnom ponaanju, a sve to s ciljem smanjenja broja uenika koji se ponaaju nasilno u
odjeljenju.
Prvi korak u realizaciji programa bio bi traenje saglasnosti i odobrenja od Ministarstva za
provoenje projekta. Nakon odobrenja uslijedio bi sastanak sa direktorom svake kole
pojedinano u trajanju od jedan sat. Zadatak jednog strunog tima bio bi sastanak sa dva
direktora u dvije kole za jedan dan. Za odravanje sastanaka u svim kolama potrebna bi bila tri
dana. Na sastancima bi se direktor upoznao sa projektom te bi se s njim dogovorili o moguem
terminu za rad sa razrednicima.
U ovaj projekt bi bilo ukljueno 6 kola (iz svake opine po jedna), a kole po opinama su
izabrane sluajnim odabirom (tablicom sluajnih brojeva) kako bi se izbjegla pristrasnost pri
odabiru kola kao i etika pitanja.

Pri realiziranju projekta u osmiljenim radionicama, prija svega potreban je upitnik za provjeru
zastupljenosti vrnjakog nasilja te sprovedba O-tehnike za ispitivanje kohezivnosti u razredu
meu djecom (da li su neke djeca izlovana itd.) i na osnovu tog kroz radionice raditi na
poveanju kohezivnosti u cilju meusobnog upoznavanja djece i poveanja empatije prema
drugima i tako smanjenja nasilja. To je upitnik koji je namjenje za djecu te na osnovu broja
skolonosti moemo vidjeti kakva je okolina, te kako djeca opisuju jedni druge. Podaci e se
prikupljati anonimno. Stuni izvoai i struni saradnici programa te ostali od kojih je potrebna
pomo za realizaciju samog programa jesu:
-

Ministarstvo obrazovanja i nauke KS

Direktori Osnovih kola KS

Nastavni kadar Osnovih kola KS

Studenti Filozofskog fakulteta na Odsjeku za psihologiju

- Studenti Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja (DIF-a)

-

Profesionalni trener plivanja

AKTIVNOSTI
I.

Rad sa razrednicima

Odravanje sastanka sa razrednicima i direktorom bi zapoelo predstavljanjem strunog

osoblja i prezentiranjem projekta razrednicima sedmog razreda, a zavrilo diskusijom o
njihovom miljenu i idejama o istom. Struni tim (psiholog, volonter-student psihologije i
volonter-student DIF-a) koji e odrati edukaciju i sastanak sa razrdenicima sedmih razreda koja
bi trajala 2 sata, u terminu izmeu smjena, na kojoj bi svaki lan strunog tima vezano za svoju
struku poduavao razrednike kako bi oni tokom, a i nakon zavretka projekta mogli nastaviti

edukovati djecu o ovom problemu na asu odjeljenske zajednice. Tima bi za 6 dana obiao sve
kole koje smo ukljuili u projekt. Od razrednika bi zatraili da prije, a i tokom samog trajanja
projekta pokuaju motivisati djecu za uee u istom, te potaknuti ih da to iskreniji budu tokom
davanja svojih odgovora u radionicama.
II: Edukacija roditelja
Upoznavanje roditelja od strane strunog tima s programom bi bilo odrano na roditeljskom
sastanku na kojem bi im zatraili doputenja za uee njihove djece u anketama i odrano
predavanje o ulozi roditelja u prevenciji nasilnog oblika ponaanja. Na sastancima bi psiholog
upoznao roditelje nainima prepoznavanja djeteta koje se ponaa nasilno. Takodjer, roditeljima bi
se skrenula panja i o promjenama kod djece koja su maltretirana od strane vrnjaka. Trebaju
znati i da djeca ue po modelu bliskih odraslih osoba, a to su najee roditelji, te ako oni se
ponaaju nasilno samim tim su primjer svojoj djeci. Psiholog bi takodjer pruio i neke savjete
kako razgovarati sa djecom i kako im pruiti dobre argumente zato se odrasli u neki situacijama
ponaaju agresivno ili isfrustrirano . Sastanak sa roditeljima e se odrati na poetku provoenja
projekta na kojem e se pored edukacije odrati i diskusija sa roditeljima i sasluati njihove ideje
i miljenja o projektu, ali i na kraju kako bi im se predstavili rezultati dobiveni na naoj anketi
koju djecu drugi opisuju kao nasilnu ili povuenu u odnosu na ostale uenike.

III. Rad sa uenicima

1.Prezentiranje projekta uenicima
Prvi korak u radu sa uenicima e poeti dolaskom strunog tima na as odjeljenske zajednice
tokom kojeg bi proveli anketu i na kojem bi struni tim upoznao uenike sa ciljem projekta i
aktivnostima koji e se provesti. Djeci e se naglasiti da je anketa anonimna.

2. Rad u radionicama
Svaka radionica bi trajala jedan kolski sat.
a) radionica br. 1:

01.-07.

Septembar

08.-14.

Rad sa nastavnim kadrom

15.-21.

Edukacija roditelja

22.-28.

Oktobar

Novembar

Decembar

Sastanak sa direktorima osnovnih kola

Prezentacija projekta uenicima

01.-03.

Radionica: Upoznajmo jedni druge

04.-10.

Zabava u kolskoj Sali

15.-18.

Radionica: Zato me odbacuju

23.-29.

Odlazak na olimpijski bazen

30.-02.

Radionica: Da li me slua?

02.-12.

Predstava dramskih sekcija u koli

18.-21.

Edukacija studenata Fakulteta za sport i tjelesni odgoj

01.-06.

Radionica: Sada znam kako sa problemima

07.-13.

Organizirani izlet na Jahorinu

14.-21.

Sastanak sa roditeljima I nastavnicima