Professional Documents
Culture Documents
GRB I Zastava BiH PDF
GRB I Zastava BiH PDF
BOSNA FRANCISCANA
ASOPIS FRANJEVAKE TEOLOGIJE
SARAJEVO
Godina XVI Broj 28
28
Sarajevo, 2008.
6/13/2008 11:00:00 AM
BOSNA FRANCISCANA
asopis Franjevake teologije
Izdava
Franjevaka teologija Sarajevo
Uredniko vijee
Mile Babi, Anelko Barun, Velimir Blaevi, Mirko Jozi, Anto Kovai,
Boo Luji, Luka Markei, Ivo Markovi, Anto Popovi, Marko Semren,
Vitomir Slugi, Slavko Topi, Velimir Valjan, Miro Vrgo,
Benedikt Vujica, Andrija Zirdum
Glavni i odgovorni urednik
Marko Karamati
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika
Ivan arevi
Urednitvo
Ivan Bubalo, Stjepan Duvnjak, Petar Jele,
Miro Jeleevi, Marko Karamati,
Vili Radman, Miron Sikiri, Ivan arevi
Lektor
Ivan Nuji
Naslovna stranica
Ljubomir Perinli
Grako oblikovanje
Branko R. Ili
Tisak
Mller - Sarajevo
Adresa urednitva
BOSNA FRANCISCANA
Aleja Bosne Srebrene 111, 71000 Sarajevo
Tel: +387 33 45 32 66; Fax: 46 05 07
E-mail: karamat@bih.net.ba
ivansar@bih.net.ba
6/13/2008 11:00:03 AM
Emir O. Filipovi
Uporedo sa estim promjenama politikih reima koji su se tokom burnog 20. stoljea smjenjivali u Bosni i Hercegovini, takoer su mijenjana
i bosanskohercegovaka dravna obiljeja. S obzirom da su grb i zastava
svojevrstan odraz i vizualna manifestacija politikih ideja, te da je svaka
nova vlast u tom smislu iskljuivala prethodnu, tako ni elementi starih bosanskohercegovakih simbola nisu mogli biti inkorporirani u sastav novih.
To je dovelo do toga da je Bosna i Hercegovina ula u red rijetkih zemalja
koje su u 20. stoljeu mijenjale svoje simbole ak etiri puta, a da pri tome
nije postojao kontinuitet meu njima jer su se svi usvojeni simboli bitno
razlikovali jedni od drugih.
Po svojim karakteristikama, dravna obiljeja predstavljaju pogodan materijal za obradu jer omoguavaju da se kroz praenje njihove upotrebe i
analizu likovnog sadraja stekne detaljnija slika o stanju politike atmosfere vremena tokom kojeg su bili na snazi. U dosadanjoj literaturi ovo nije
bilo zanemarivano, te je pitanje bosanskohercegovakih obiljeja vie puta
bilo predmetom rasprave. Meutim, izostalo je detaljnije istraivanje koje bi
pokualo ovu problematiku sagledati u cjelini i postaviti je u kontekst irih
politikih deavanja.
U ovom radu namjeravamo na osnovu zakonskih spomenika i relevantnih
izvjetaja kronolokim slijedom predstaviti znamenja koja su bila upotrebljavana tokom 20. stoljea ili kao dravni simboli Bosne i Hercegovine, ili kao
dijelovi simbola drugih politikih jedinica koji su je trebali predstavljati. Nastojat emo objasniti ulogu i znaaj svakog obiljeja ponaosob, te njegovu
kasniju upotrebu, pri tome ne zanemarujui njegov utjecaj u zemlji i prihvaenost od strane naroda. Kako je svaki izbor novih obiljeja uvijek bio praen
uarenom diskusijom, u radu je takoer posebna panja posveena obrazlaganju argumenata zbog kojih su odreeni simboli bili usvajani ili odbacivani.
6/13/2008 11:00:10 AM
Emir O. Filipovi
104
1) Prva polovina stoljea (1900-1945.)
Problem grba Bosne i Hercegovine za vrijeme Austro-ugarske uprave nee u ovom radu biti
predmet detaljnijeg razmatranja jer on po svemu zasluuje iru raspravu.
Ovaj grb je izabran unato injenici da je Franjo Raki u svojoj opsenoj studiji dokazao da
on nije uope prihvatljiv kao bosanski. O tome: Franjo RAKI, Stari grb bosanski, Rad
JAZU, knj. CI, Razredi loloko-historiki i lozofsko-jurisdiki, XXX, Zagreb, 1890, str.
127-169.
O poloaju i ulozi Rame u ugarskoj vladarskoj titulaturi detaljnije vidi: Nada KLAI, Srednjovjekovna Bosna, Eminex, Zagreb, 1994, 35-42; Tibor IVKOVI, Rama u titulaturi
ugarskih kraljeva, Zbornik radova Vizantolokog instituta, Beograd, 2004, 153-164. Ovaj
grb je u Ilirskim grbovnicima esto predstavljao i pokrajinu Primorje, a njegovo realno
historijsko-heraldiko porijeklo treba traiti u grbu bosanskog vojvode i splitskog hercega
Hrvoja Vukia Hrvatinia.
Jedan autor navodi i neispravno miljenje da je to bio grb male, beznaajne srednjovjekovne bosanske pokrajine Rame koju su, bezrazlono, ugarski kraljevi drali u titulaturu i grbovniku svojih krunskih zemalja. (istaknuo E.O.F.) Hamza BOTONJI, Bosanski dravni
simboli, Bonjaka pismohrana asopis bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, br.
9-12, Zagreb, 2003, 230.
6/13/2008 11:00:10 AM
105
enju svoje nacionalne politike.6 Uvedeni grb i zastava trebali su simbolizirati posebnost Bosne i Hercegovine u okvirima Austro-Ugarske, a upotreba i
jednog i drugog sluila je armaciji bosanske nacije.7 Ti simboli su isticani na
svim slubenim dokumentima i zgradama, a nali su svoje mjesto i na slubenom grbu Austro-Ugarske monarhije.
Unato injenici da su grb i zastava bili nametnuti od strane okupatorskih
vlasti te da su sluili kao orue strane politike, naroito ih je dobro primilo muslimansko stanovnitvo Bosne i Hercegovine. Tako se u jednom dijelu
Memoranduma Ujedinjene muslimanske organizacije, kojeg su austro-ugarskom caru Karlu 1917. godine predali erif Arnautovi i Safvet-beg Baagi,
nakon kraeg izlaganja o historijskoj slobodi i neovisnosti Bosne, navodi
da su bosanskohercegovaki muslimani tu svoju neovisnost uvijek branili
maem to i na grb pokazuje.8
Ulaskom u sastav kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, Bosna
je izgubila svoj prijanji status, a time i posebni grb. Znamenje kraljevine SHS
sastojalo se od starog kraljevskog grba Srbije, s tom razlikom da su umjesto
dvoglavog srebrenog orla sa krstom i ocilima, koji je zauzimao cijeli prostor
crvenog tita, na tit takoer postavljeni i povijesni simbol Hrvata, kao i polumjesec sa zvijezdom Danicom, koji je trebao predstavljati Slovence.9 Ovim se
eljelo pokazati da prijanji grb Bosne, koji su nametnule austro-ugarske vlasti, nije odgovarao novouspostavljenoj politikoj konstelaciji u kojoj svakako
nije bilo mjesta ni za kakav poseban bosanskohercegovaki subjektivitet.
Poto je veinu vremena trajanja Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina bila u sastavu Nezavisne Drave Hrvatske, na njenoj teritoriji su vaila
6
Tadanji zajedniki ministar nansija Benjamin Kllaj je mislio da crvena i uta boja kao
nacionalno neutralne izgledaju potpuno podesne za Bosnu i Hercegovinu i da e one morati
uiniti kraj zloupotrebama injenim sa hrvatskim i srpskim bojama. KRALJAI, Kalajev
reim, 213.
Isto, 214
To je ustvari bio simbol Ilirskog pokreta, ali on na grbu predstavlja Slovence, iako, kako
tvrdi Aleksandar Solovjev, ilirski pokret nikad nije bio slovenaki monopol. Aleksandar
SOLOVJEV, Istorija srpskog grba i drugi heraldiki radovi (priredio Aleksandar Palavestra), Pravni fakultet u Beogradu/AIZ Dosije, Beograd, 2000, 96. Nakon nepune tri godine,
slovenaki dio grba je izmjenjen tako to je usamljena zvijezda iznad polumjeseca zamijenjena sa tri zlatne estokrake zvijezde, koje su poticale sa grba Celjskih grofova. Takav grb
je konano sankcioniran Vidovdanskim ustavom iz 1921. godine, u kojem je grb opisan u
lanu 2 prvog odjeljka: Grb je Kraljevine Dvoglavi Beli Orao u poletu, na crvenom titu.
Vrh obe glave Dvoglavog Belog Orla stoji Kruna Kraljevine. Na prsima orla je tit, na kome
su grbovi, srpski: beo krst na crvenom titu sa po jednim ognjilom u svakom kraku; hrvatski: tit sa 25 polja crvenih i srebrnastih naizmenice; slovenaki: na plavome titu tri zlatne
estokrake zvezde. Ispod toga beli polumesec. Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
od 28. juna, 1921. god, Izdavaka Knjiarnica Gece Kona, Beograd, 1921, 1.
6/13/2008 11:00:10 AM
106
Emir O. Filipovi
obiljeja te drave. Prema lanu 1. Zakonske odredbe o dravnom grbu i zastavi, grb Nezavisne Drave Hrvatske je tit s 25 etvorinskih polja bijelih
(srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je
poetno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike troplete vitice iste crvene boje koja uokviruje bijelo polje u kojemu je veliko slovo
U tamno modre boje.10 Zastava je ureena lanom 2. iste odredbe: Zastava
Nezavisne Drave Hrvatske je zastava sa tri poloena polja i to: najvie crveno (boja krvi), pod njim bijelo, a pod tim modro. Visina te zastave prema irini
je u omjeru 2:3 ili 2:5. U sredini bijelog polja je dravni grb Nezavisne Drave
Hrvatske bez troplete vitice. Postavljen je od crvenog i modrog polja daleko
koliko je duga stranica jedne etvorine u grbu. Na crvenom polju kraj koplja
nalazi se vitica, kao ona u grbu, izvedena crveno tako, da je njena povrina
ostavljena bijela. U njenom bijelom polju je veliko tamno modro slovo U.11
Ovdje je vano spomenuti i da se Hrvatska SS dobrovoljaka divizija (osnovana 1943.), kasnije poznata i kao 13. SS Handar divizija, tokom
Drugog svjetskog rata sluila jednim amblemom koji nesumnjivo podsjea
na austro-ugarsku verziju bosanskog grba.12
(Slika 2.) Kako je iskljueno da su pripadnici
ove divizije nosili specijalne noeve za klanje, zvane handar, tako ona sasvim sigurno po njima nije ni dobila svoje ime. Divizija
je ustvari nazvana Handar po amblemu, i
to nakon svog osnivanja, jer je sam amblem
mnogo stariji od slubenog imena kojeg je ta
divizija kasnije ponijela.13 Kako je divizija
Handar veinom bila sastavljena od musliSlika 2.
mana postoji mogunost da je stari grb Bosne Amblem 13. SS Handar divizije
koji je bio na snazi u periodu 1878-1918. pokojeg su njeni pripadnici nosili
sluio kao direktan uzor za formiranje njenog
na okovratniku (1943-1945)
10
11
Isto.
12
13
Isto, 152.
6/13/2008 11:00:10 AM
107
amblema. To bi bilo tim vjerovatnije zato to je kod muslimanskog stanovnitva ovaj grb i u ranijem periodu nailazio na dobar prijem. Njegova upotreba
u ostvarivanju ciljeva kojih su sluili faistikim vlastima dovela je do toga
da on uope nije ni mogao biti razmatran kao simbol koji bi u poslijeratnom
periodu mogao predstavljati Bosnu i Hercegovinu, te je bilo nuno potraiti
inspiraciju za nova obiljeja na drugim mjestima.
2) Socijalistiko razdoblje (1945-1992)
Nakon zavretka Drugog svjetskog rata 1945. godine, ponovo je aktualizirana kako problematika bosanskog grba, tako i pitanje uvrtavanja Bosne i
(ili) muslimana u dravni grb Jugoslavije. Povodom toga se vodila i estoka
rasprava, i to o broju buktinja koje su trebale biti zastupljene u slobodnom
polju novog jugoslavenskog grba. Prvobitno je bilo propisano da grb ima
pet zapaljenih baklji koje bi simbolizirale pet jugoslavenskih nacija (Srbe,
Hrvate, Crnogorce, Slovence i Makedonce), jer je smatrano da bi svaka
nacija trebala imati svoju baklju. Meutim, ovome se usprotivio poslanik
Ustavotvorne skuptine iz Mostara, Husein Husaga ii, koji je otvoreno
prigovorio Predsjednitvu Ustavotvorne skuptine to se u Ustavu uz ostale
narode nisu pojavljivali i muslimani, kao i to to oni nisu uvrteni u novi grb
sa jo jednom buktinjom.14 Unato ovom prijedlogu, Ustav FNRJ je usvojen
31. januara 1946. godine bez predloene izmjene. Sljedeim Ustavom iz
1963. godine na jugoslavenskom grbu je konano zapaljena i esta buktinja,
ali sada na sasvim novim osnovama buktinje su trebale predstavljati republike a ne nacije ili narode.15
Ni izbor posebnih obiljeja za Bosnu i Hercegovinu 1946. godine nije iao
sasvim glatko. U nacrtu ustava kojeg je Vlada uputila Ustavotvornoj skuptini
bila je postavljena i odredba o grbu:
14
Navodei da je skuptini stigao niz raznih prijedloga, ministar za Crnu Goru i zamjenik ministra za Konstituantu, Milovan ilas, je posebno istakao karakteristian predlog od jednog
muslimana da bi trebalo unijeti estu buktinju u na dravni grb. Predlog se motivie time da
su muslimani posebna nacionalnost, da su muslimani odobrili nacrt ustava u svim njegovim
pojedinostima, ali da su bili nezadovoljni time to nije u dravni grb ula esta buktinja kao
simbol muslimanske nacionalnosti ... Ako bi se jedan takav predlog motivisao time da bi
estu buktinju trebalo unijeti kao simbol este federacije, on bi mogao da bude predmetom
pretresa. Ali, poto se stalo na gledite da svaka nacionalnost dobije svoju buktinju onda u
svakom sluaju mora biti samo pet buktinja. Tim, razumije se, ja ne mislim negirati posebne crte kod muslimana koje danas postoje. air FILANDRA, Bonjaka politika u XX.
stoljeu, Sejtarija, Sarajevo, 1998, 201-202; ii je u svom stavu bio naroito istrajan, te je
odbio glasati za Ustav. Mustafa IMAMOVI, Historija Bonjaka, BZK Preporod, Sarajevo,
1997, 555.
15
6/13/2008 11:00:10 AM
Emir O. Filipovi
108
lan 4.
Nacrt Ustava NR BiH, Sarajevski dnevnik, br. 429, god. II, Sarajevo, petak 15. 11.
1946, 2.
17
18
6/13/2008 11:00:11 AM
109
volje naroda.19 Iako se ova koncepcija grba mnogima sviala jer je predstavljala zajednicu muslimana, Srba i Hrvata, u daljim se raspravama sve vie
udaljavalo od ovog rjeenja, ali, kako pie Duan Josipovi, sekretar Ustavotvornog odbora, uzrok toga nije bila injenica da se u to vrijeme dovodila u
pitanje muslimanska nacionalnost, ve je to uinjeno zbog toga to je primjeeno da ne postoje sline tendencije takvog izraavanja na grbovima ostalih
socijalistikih republika, te da se takvo neto ni ne postavlja na dravne grbove.20 U vezi s ovim, efket Maglajli, predsjednik Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata i narodni poslanik, je na 12. sjednici Ustavotvornog odbora, na
kojoj je zavren pretres nacrta Ustava NR BiH, podnio amandman na 4. lan
nacrta Ustava, istakavi da je u razgovoru sa drugovima doao do zakljuka
da u predloenom grbu Narodne republike Bosne i Hercegovine treba izbrisati
tri ruke koje dre buktinju, jer te ruke nisu izvedene estetski i ne odgovaraju
simbolu jedinstva koji je izraavala buktinja.21 U ovoj diskusiji je takoer
napomenuto da su ruke, naroito prsti, teko izvodive u tehnikom smislu,
te da ih je skoro pa i nemogue postaviti na tambilje.22 Tim obrazloenjem
je odbor jednoglasno dao podrku Maglajlievom amandmanu pa je lan 4.
usvojen u sljedeem obliku:
lan 4.
Dravni grb Narodne Republike Bosne i Hercegovine predstavlja polje
okrueno itnim klasjem. Klasje je dolje povezano trakom. Izmeu vrhova
klasja je petokraka zvijezda. Usred polja nalazi se obris bosansko-hercegovakih planina, a naprijed je buktinja.23
Meutim, ni ovaj prijedlog nije naiao na odobravanje pa je dolazilo do
intenzivnih diskusija prilikom traenja novih rjeenja. Naime, cijeli Pokrajinski komitet Komunistike partije Jugoslavije se po ovom pitanju nekoliko puta sastajao u zgradi broj 1. u nekadanjoj ulici Borie Kovaevia u
Sarajevu (sadanja ulica Mehmeda Spahe). Koliko je problem bio ozbiljan
pokazuje i podatak da je sastancima prisustvovao i sekretar PK KPJ uro
Pucar, kao i vei broj slikara, umjetnika, historiara, pravnika i drugih, koji
su prelistavali razne enciklopedije, ustave i grbovnike, pravei brojne skice
na kojima su posebno bili angairani akademski slikari Voja Dimitrijevi i
19
Pored toga predlagano je da se ne stavlja nikakav datum na grb. Diskusija lanova pozorita o nacrtu Ustava NR BiH, Sarajevski dnevnik, br. 457, god. II, Sarajevo, etvrtak 19. 12.
1946, 4.
20
21
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bie crvena, Sarajevski dnevnik, br. 453, god. II,
Sarajevo, subota 14. 12. 1946, 2.
22
Isto.
23
6/13/2008 11:00:11 AM
Emir O. Filipovi
110
24
25
Edvard Kardelj je u razgovorima koji su voeni u Beogradu o bosanskohercegovakim simbolima izrazio miljenje da bi bilo dobro ako bi se moglo nai neto adekvatno iz stare
historije ime bi se izrazila bosanskohercegovaka dravnost, slino kao to su to uinile
i druge jugoslavenske republike (mislio je na srpski i hrvatski grb op. E.O.F.), ali da tome
ne treba pridavati isuvie velik znaaj. Takoer je naglasio da se po ovom pitanju trebaju
konsultirati historiari. JOSIPOVI, Sadanji amblemi Socijalistike Republike Bosne i
Hercegovine..., 8.
26
Isto, 6
27
6/13/2008 11:00:11 AM
111
6/13/2008 11:00:11 AM
Emir O. Filipovi
112
Nacrt Ustava NR BiH, Sarajevski dnevnik, br. 429, god. II, Sarajevo, petak 15. 11. 1946, 2.
6/13/2008 11:00:11 AM
113
31
6/13/2008 11:00:11 AM
Emir O. Filipovi
114
olakoviu, koji je izjavio: Neka samo Bevc [Kardelj] kae da moe crvena
zastava a ovdje nee bit problema oko toga. Mi smo svi za crvenu zastavu.32
Poslije toga je efket Maglajli prihvatio da u Ustavotvornom odboru, pored
amandmana na lan 4, podnese i amandman na odredbu o zastavi (lan 5.), da
ga posebno obrazloi, te da iznese prijedlog novog teksta te odredbe:33
lan 5.
Dravna zastava Narodne Republike Bosne i Hercegovine je crvene boje.
Odnos irine i duine je jedan prema dva. Na gornjem uglu zastave do koplja
nalaze se zlatnom (utom) bojom oiviene boje dravne zastave FNRJ, sa
crvenom petokrakom zvijezdom na sredini, koje zapremaju jednu etvrtinu
irine odnosno duine zastave. Zvijezda ima pravilan petokraki oblik i zlatnu
(utu) ivicu. Gornji krak zvijezde ulazi do polovine plave boje, tako da donji
kraci zvijezde dobivaju odgovarajue mjesto u crvenoj boji.34
Maglajli je to uinio jer je smatrao da prva predloena zastava nema neku
posebnu tradiciju u Bosni i Hercegovini, kao i zbog toga to se narod, koji je
uzeo uea na velikom broju konferencija, izjasnio da eli crvenu zastavu.35
Nakon njegovog izlaganja, u diskusiji o ovom amandmanu je uestvovalo vie
poslanika koji su bezrezervno podrali novi prijedlog, posebno obrazlaui
svoje stavove. Tako je dr. Branko ubrilovi naglasio da je pod crvenom zastavom podignut ustanak te da su srpske i hrvatske zastave u Bosni tek novijeg
porijekla. Poslije njega je govorio dr. Vladimir aldarevi koji je posebno
istakao da je crvena zastava sigurno najljepi simbol poto Bosna treba da
bude industrijska zemlja radnog naroda.36 Vladin povjerenik, Duan akota,
izjavio je da je zastava koju predlae drug Maglajli najsretnije rjeenje, i
to ne samo radi nae budunosti, nego i zbog toga to ona izraava ono to je
na seljak osjeao jer je on u cijeloj Jugoslaviji digao ustanak pod crvenom
zastavom. Ona nas je ujedinila i, prema tome, zastava izraava simboliku koja
je bila izraena u toku Narodno-oslobodilake borbe.37 Poslije ovih rijei svi
su lanovi odbora jednoglasno prihvatili novi lan 5.
32
Isto, 8.
33
Maglajli je 28. 12. 1946. godine ponovio i proirio to svoje obrazloenje govorom koji je
ostavio snaan utisak na prisutne. Cijeli govor donesen je u citiranom lanku na str. 8-10.
34
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bie crvena, Sarajevski dnevnik, br. 453, god. II,
Sarajevo, subota 14. 12. 1946, 2. Isti opis bosanskohercegovake zastave nalazi se i u lanu
8. Ustava iz 1974. godine. Odluka o proglaenju Ustava SRBiH, Slubeni list SRBiH, god
XXX, br. 4, 25. 2. 1974, str. 98.
35
36
Isto.
37
Isto.
6/13/2008 11:00:11 AM
115
Pored svega to je navedeno da je ona simbolizirala, usvojena socijalistika bosanskohercegovaka zastava bila je takoer i jasna asocijacija na uvenu
frazu da je Bosna Jugoslavija u malom,38 iako se i onda, kao i danas, moglo
naii na tvrdnje da je takva zastava negirala historijsku utemeljenost dravno-pravnog subjekta kojeg je imala simbolizirati.39
3) Zadnja decenija stoljea vrijeme rata
i daytonskog mira (1992 1998)
Nova politika situacija u Bosni i Hercegovini stvorena poetkom 90-tih
godina prolog stoljea svakako je iziskivala i promjenu u dravnim obiljejima. Specini uvjeti nalagali su da je u traganju za novim dravnim simbolima najpogodnije bilo posegnuti u davno vrijeme srednjeg vijeka kada je Bosna imala jasna i sasvim odreena heraldika i veksiloloka znamenja. Time
se eljela istai obnovljena bosanska dravnost, pri emu nije zanemarena ni
nacionalna neutralnost novog grba. Iako je to samo po sebi bilo problematino, jer se uzusi iz srednjeg vijeka ni po emu nisu mogli preslikavati na suvremenu nacionalnu stvarnost,40 rjeenje se inilo zadovoljavajuim. Naime,
izborom simbola iz starije prolosti, u kojoj nije bilo etnikih podjela, nastojalo se izbjei podizanje nacionalnih tenzija koje su u to vrijeme bile dovoljno
zategnute. Novi grb i nova zastava trebali su Republiku Bosnu i Hercegovinu
staviti na kurs multietnikog jedinstva, u kojem bi pobijedili principi mira
i meusobne tolerancije svih bosanskohercegovakih stanovnika bez obzira
na nacionalnu, vjersku, ili pak bilo koju drugu pripadnost. Meutim, simboli
usvojeni 1992. godine posluili su, a i danas slue, razdvajanju i cijepanju
kako Bosne i Hercegovine, tako i naroda koji ive u njoj. S obzirom da zastave
i drugi simboli u novim dravama obino ne uspijevaju zadovoljiti sve njene
stanovnike i predstaviti jedinstvo drave, oni esto postaju izraz snanih podjela unutar nje.41 To samo po sebi ne znai da su simboli glavni uzronik podjela u drutvu. Uglavnom je situacija sasvim obrnuta; te podjele dolaze prve,
dok su neslaganja oko dravnih simbola tek jedna od njihovih posljedica.42
38
Ivo LUI: Je li Bosna i Hercegovina Jugoslavija u Malom?, Status - Magazin za (politiku) kulturu i drutvena pitanja, br. 2, Mostar, veljaa/oujak 2004, 105.
39
Mesud ADINLIJA, Jedno vjetako poglavlje o zastavi, Prilozi Instituta za istoriju, 34,
Sarajevo, 2005, 278.
40
Apsurdnost takve situacije najbolje ocrtava izjava Ejupa Gania koji je u jednom intervjuu
zagrebakom Veernjem listu rekao da mu nije jasno zato se Hrvati bune protiv nove bosanske zastave kada je ona pripadala bosanskim kraljevima za koje se zna da su bili Hrvati.
Tarik KULENOVI, Prisvajanje i otuivanje bosanskog srednjovjekovlja, u; Bosanska
srednjovjekovna drava i suvremenost (Zbornika radova), Sarajevo, 1996, 152.
41
42
Isto, 204.
6/13/2008 11:00:11 AM
116
Emir O. Filipovi
Stvaranje nove bosanskohercegovake zastave i grba poelo je ve na zajednikoj sjednici vijea odranoj 27. februara 1991. godine kada je Skuptina SR Bosne i Hercegovine na prijedlog 86 poslanika donijela Odluku da
se pristupi promjeni Ustava SR BiH, te da se donese ustavni zakon o nazivu
i dravnim simbolima Republike Bosne i Hercegovine. Radna grupa za zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast Komisije za ustavna pitanja SR BiH, u
ijoj nadlenosti je bilo i ovo pitanje, pristupila je imenovanju strune grupe
sastavljene od eminentnih znanstvenika, koji su trebali odrediti izgled i graku prezentaciju novih dravnih obiljeja Republike Bosne i Hercegovine. Na
poziv za uee u izradi grba i zastave odazvali su se: iz Zemaljskog muzeja
arheolog Hasan-Mirza eman i povjesniar Tihomir Glava; iz Instituta za
istoriju dr. Boris Nilevi; a za potrebe vizuelnog oblikovanja idealnog rjeenja
angairan je samostalni dizajner Zvonimir Bebek. U timu je bio i dr. Enver
Imamovi, profesor starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dok je
za koordinatora i sekretara strune grupe izabran diplomirani pravnik Vedran
Hadovi. Pravni konsultant ispred Ustavnog suda SR BiH bio je Kasim Trnka.43 Grupa je dobila status Strune podgrupe Radne grupe za zakonodavnu,
izvrnu i sudsku vlast Komisije za ustavna pitanja.44
lanovi ove komisije su predlagali da osnovna boja nove zastave bude svjetlo
plava, koja inae simbolizira pozitivne karakteristike mira, blagostanja, zajednitva i sl, i to po uzoru na boju zastave Ujedinjenih nacija. Takoer je predloeno da ona bude pravougaonog oblika i proporcija 5:3.45 Na sredini nove zastave,
veliine 7:12 u odnosu na njenu visinu, stajao bi novi bosanski grb koji je bio
temeljen na izgledu sauvanom na nekolicini srednjovjekovnih kraljevskih peata i novaca. Ipak, lanovima Strune grupe je kao najvaniji predmet za identikaciju srednjovjekovnog bosanskog grba posluio mrtvaki pokrov, tj. plat
kralja Tvrtka I. Kotromania naen prilikom iskopavanja krunidbene i grobne
crkve bosanskih vladara u Milima (dananjim Arnautoviima) kod Visokog.46
Tada je odreeno da novi dravni simbol postane ljiljan (heraldiki eur de
lys) iz doba bosanskog kraljevstva poto ne predstavlja nijednu posebnu etniku
grupu u Bosni i Hercegovini. Uporedo sa time, Struna grupa je istakla da bi
porijeklo ljiljana trebalo zasnivati na posebnoj, endeminoj bosanskoj podvrsti
43
44
45
Isto, 367-368.
46
Enver IMAMOVI, Pod znamenjem predaka. Kako su nastali grb i zastava Republike
Bosne i Hercegovine, u; Korijeni Bosne i bosanstva, Meunarodni centar za mir, Sarajevo,
1995, 139. (lanak je prvobitno bio objavljen u Osloboenju od 18. 8. 1992.); Mirza Hasan
EMAN, Grb i zastava Republike Bosne i Hercegovine, u: Safet Halilovi: Restitucija
bosanske dravnosti (Izbor priloga i dokumenata), KDM Preporod Zenica, Centar za bosanske studije, Posebna izdanja, Knjiga 1, Zenica 1993, 134.
6/13/2008 11:00:11 AM
117
IMAMOVI, Pod znamenjem predaka..., 140. O bosanskom ljiljanu vie vidi: Safer MEEDOVI, Citogenetika istraivanja vrste Lilium bosniacum Beck, GZM n.s. Prirodne
nauke, sv. XV, Sarajevo, 1976, 80-90.
48
49
50
Postoji mogunost da je osnovna boja zastave promijenjena izmeu ostalog i zbog toga to
je u to vrijeme u Sarajevu bilo mnogo zastava vojnih jedinica UN, koje su liile na tadanji
prijedlog bosanskohercegovake zastave, pa se nastojala izbjei i zabuna. EMAN, Grb i
zastava Republike Bosne i Hercegovine, 135. Jednom prilikom je u Skuptini RBiH klub
poslanika Stranke demokratske akcije predlagao da se povijesni bosanski grb s ljiljanima
postavi na zeleno-crveno-plavu trobojnicu. BOTONJI, Bosanski dravni simboli, 233.
51
6/13/2008 11:00:11 AM
Emir O. Filipovi
118
53
Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Preieni tekst), Slubeni list R BiH, god. II, br.
5, 14. 3. 1993, 85.
54
6/13/2008 11:00:11 AM
119
nije bilo ni struje, a sve su radnje u meuvremenu bile ili opljakane ili zatvorene. U takvim uvjetima su autori idejnih rjeenja za nova dravna i armijska
obiljeja Republike Bosne i Hercegovine, stupili u kontakt sa Salemom Maloviem, vlasnikom grakog ateljea Linea, koji je izaao u susret njihovim
zahtjevima. Unato svemu, zapoeti projekat je i uspjeno zavren tako da se
ubrzo zastava i zavihorila na zgradi Predsjednitva, gdje je stajala samo petnaestak dana. Naime, prilikom estokog granatiranja dotinog objekta, stradala
je i zastava na njemu, te je bila sva izreetana i izbuena, a time i neupotrebljiva.55 Meutim, i kao takva je sauvana te se danas dri u Historijskom muzeju
Bosne i Hercegovine gdje je bila izlagana kao jedan od eksponata u izlobi
Opkoljeno Sarajevo 1992-1995.
Zastava i grb sa ljiljanima ubrzo su se nakon usvajanja nali i na svim
slubenim i neslubenim mjestima; grb je postavljan na pasoe, novanice, na
registarske tablice, line karte, vozake dozvole, i td, a ljiljan je svoje mjesto
naao ak i na amblemima svih sportskih reprezentacija Bosne i Hercegovine.
Zastava je isticana na mnogim mjestima, a njome se mahalo kako u prilikama
sveanog i dravnog karaktera, tako i u onima privatnog i lokalnog znaaja
(npr. svadbe, sportske utakmice, kolske priredbe, i sl.). Meutim, vremenom
se bosanskohercegovaka zastava sa liljanima poela asocirati iskljuivo sa
Bonjacima, iako je ispoetka nailazila na izuzetan prijem i kod nekih Srba
i Hrvata.56 Tako je prvobitno graanska, nad-etnika zastava povezana sa
jednom od zaraenih strana i u odreenom smislu etnizirana. Zastava, koja
je bila svjesno i namjerno dizajnirana kao simbol jedinstva, postala je znak podjela i razdora.57 Osim toga, za vrijeme trajanja rata u Bosni i Hercegovini su
se pojavili i razni drugi simboli koji su predstavljali, ili zaraene strane, ili pak
frakcije unutar njih. Hrvatska strana koristila je uglavnom stiliziranu ahovnicu sa tropletom u obrubu, dok su Srbi svoje simbole, koji bi predstavljali
Republiku Srpsku, potraili u heraldikoj tradiciji srpske drave.58
Okonanjem rata, i potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, bilo
je jasno da se dravna obiljeja moraju ponovo mijenjati, jer su u toku rata bili
ispolitizirana i povezana sa etnikim ienjem i ratnim zloinima. U lanu
I.6 novog daytonskog Ustava bilo je predvieno da e Bosna i Hercegovina
imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skuptina i
55
56
O tome: Ignacije GAVRAN, Bosansko obiljeje (Uz dravni grb Bosne i Hercegovine),
Svjetlo rijei X/109-113, Sarajevo, 1992, 12-13; Mile SRANOVI, Povodom natjeaja
za grb Federacije Ljiljan - Dravni ili nacionalni simbol?, Slobodna Bosna, Sarajevo,
12. 1. 1996; Selvedin AVDI, Simboli drave Ljiljan za sve narode, Veernje novine,
Sarajevo, 10. 2. 1996, 5; Zlatko DIZDAREVI, Drava i simboli Pod tuim zastavama,
Svijet, Sarajevo, 13. 6. 1996, 10-11; Nedjeljko NII, Trebaju li se Hrvati u BiH odrei
ljiljana, simbola obitelji Hrvatinia?, Nedjeljni Vjesnik, Zagreb, 26. 9. 1999, 19;
57
58
6/13/2008 11:00:12 AM
120
Emir O. Filipovi
potvrdi Predsjednitvo. Savjet za implementaciju mira na Londonskoj konferenciji 4. i 5. decembra 1996. godine je naglasio da bi se dogovor o zastavi i
drugim zajednikim simbolima Bosne i Hercegovine morao postii najkasnije
do 15. februara 1997. Meutim, bez obzira na to, problem dravne zastave i
grba nije bio stavljan u arite politikog zbivanja. Tako je paragrafom 29.
Ministarskog sastanka odranog u Sintri 30. maja 1997. posebno istaknuto
kako Upravni odbor za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH oekuje
brzu odluku o zajednikoj zastavi Bosne i Hercegovine, i to najkasnije do 1.
septembra 1997. godine.59 Nakon tog datuma, Upravni odbor savjetovat e
svim zemljama i organizacijama da ne priznaju postojee zastave i simbole,
osim ako nisu denirane ustavom. Poto odgovor bosanskohercegovakih
vlasti nije uslijedio ni nakon godinu dana,60 poele su se javljati i informacije da bi se meunarodna zajednica, u sluaju da domae vlasti ne iznau
rjeenje, mogla odluiti na skidanje tadanje bosanskohercegovake zastave
ispred zgrade Ujedinjenih nacija na East Riveru u New Yorku, kako bi kaznila
nekooperativne politiare. Tada se oglasio i ambasador Bosne i Hercegovine
pri UN, Mohamed Sacirbey, koji je izjavio da on nee dopustiti da se zastava
sa ljiljanima skine sa jarbola, sve dok se ne napravi nova zastava i dok to od
njega ne zatrai Predsjednitvo BiH.61
Kako je jedna od osnovnih odredbi Konferencije Vijea za implementaciju mira odrane 10. decembra 1997. godine u Bonnu, tretirala i nove bosanske simbole, Visokom Predstavniku je preporueno da ustanovi proces koji
bi doveo do konane odluke o izgledu nove zastave i simbola. Ukoliko se
ne bi nalo rjeenje u parlamentarnoj proceduri do 31. decembra 1997. godine, Visoki predstavnik je dobio ovlatenje da nametne zastavu koju on bude
smatrao odgovarajuom.62 S obzirom da do predvienog datuma nije iznaeno odgovarajue rjeenje, tadanji Visoki predstavnik, Carlos Westendorp, je
do 12. januara 1998. godine imenovao sedam lanova nezavisne multietnike
Komisije koju sainjavaju ljudi sa dobrom reputacijom i koji e garantovati
pravednu zastupljenost naroda Bosne i Hercegovine.63 Ta komisija koju su
59
Dokument iz Sintre, Hrvatska misao asopis za umjenost i znanost, br. 5, Sarajevo, listopad-prosinac 1997, 191-192; Mirko MIRETI, Prijedlozi zastave BiH Za Olimpijadu i
budunost, Alternativna informativna mrea, Banja Luka, 2. 2. 1998, http://www.aimpress.
ch/dyn/pubs/archive/data/199802/80202-012-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
60
61
Sandra KASALO, Sudbina bosanskih ljiljana - nismo mi, kriv je Westendorp!?, Alternativna informativna mrea, Sarajevo, 4. 9. 1997, http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/
data/199709/70904-034-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
62
63
6/13/2008 11:00:12 AM
121
koji su inili Mladen Kolobari, Neo Milievi, Sadudin Musabegovi, Marko Oroli, Ranko Risojevi, Vehid ehi i Gajo Sekuli,64 trebala je iznai
rjeenja za novu zastavu koja bi morala biti ustanovljena do poetka XVIII
Zimskih Olimpijskih igara u Naganu 7. februara 1998. godine.
Izmeu 12. i 22. januara 1998. godine, ova Komisija je odrala etiri sastanka na kojima jedino nije prisustvovao Gajo Sekuli zbog odsustva iz zemlje. Ve 26. januara Komisija je predstavila svoj izvjetaj sa tri alternativna
rjeenja. Osnovni principi kojih se ona pridravala bili su da svi elementi nove
zastave, kao i cijeli simbol, moraju biti jednako prihvatljivi svakom graaninu
i svakoj grupi u dravi.65 Iz tog razloga nijedna boja, niti simbol odreene
etnike skupine nije bio uvrten u tri dizajna iako je Visoki predstavnik u
ranijem periodu osobno favorizirao zastavu sa tri boje, zelenom, crvenom i
plavom, graki stiliziranu da izgleda kao zastava eke Republike. Umjesto
toga, Komisija je odluila da bi svaka od predloenih alternativa morala biti
sainjena od geometrijskih simbola i boja jednako prihvatljivih za sve. Svaka od predloenih alternativa imala je svijetlo-plavu podlogu koja bi trebala
predstavljati Ujedinjene narode i pripadnost Bosne i Hercegovine svjetskoj
zajednici drava. Izbor ute boje u odreenim elementima svakog prijedloga
bio je motiviran time to se ta boja nije vezala ni za jednu grupu posebno, te da
je ona simbolizirala sunce kao izvor svjetlosti i ivota. Dvije varijante zastave
imale su geometrijski simbol trougla koji se moe asocirati sa geografskim
izgledom Bosne i Hercegovine, kao i sa brojem konstitutivnih naroda koji je
ine. Jedan od tih prijedloga imao je i niz bijelih zvijezda koje bi trebale simbolizirati i Evropsku Uniju.
Carlos Westendorp je tri mogua rjeenja za izgled zastave predstavio poslanicima Predstavnikog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, ali sastanci
odrani u Lukavici 3. februara, nisu urodili plodom jer nijedan od prijedloga
nije dobio potrebnu veinu.66 Naime, srpski su delegati odbili svaki predloeni
prijedlog jer su ostali pri stanovitu da bi nova zastava trebala imati simbole
etnikih grupa. Slian stav su zastupali i Hrvati, dok je Bonjaki zastupnik,
Zlatko Lagumdija, samo predloio da se osnovna boja promjeni iz svjetlo
plave u evropsku tamno plavu.67 Izabrani dizajn imao je 16 glasova za i
64
Jos POELS, Bosnia and Herzegovina: A new neutral ag, Flagmaster, No. 89, Flag
Institute, Spring 1998, 9-12.
65
Isto.
66
Isto. Pl Kolst je upozorio da se moe vjerovati da srpski poslanici nisu odbijali sve prijedloge zato to su bili protiv nekog konkretnog detalja dizajna, ve samo da bi porekli
legitimitet drave kao takve. KOLST, Dravni simboli u novim dravama..., 194.
67
Govorei o pismu koje mu je uputio Visoki predstavnik, Carlos Westendorp, u kojem apelira na ujedinjenje socijaldemokratske opozicije, lider Socijaldemokratske partije, Zlatko
Lagumdija, izjavio je: Ne elim da nas izabere Westendorp pa da traimo podrku naroda, nego da nas narod odabere, a onda da nam i Westendorp pomogne. Ne treba nama
Westendorp praviti stranku! Nismo mi zastava da nas crta! (Istaknuo E.O.F.) Stav
6/13/2008 11:00:12 AM
Emir O. Filipovi
122
69
Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, god. II, br. 1, 11. 2. 1998, 2.
Boje zastave su: Reeksna plava i uta 116c.
70
Dan prije otvaranja Olimpijskih igara, glasnogovornik japanskog ministra vanjskih poslova,
Sadaaki Numata, odrao je pres konferenciju na kojoj je izrazio zadovoljstvo to se tako
vaan korak prema pomirenju i jedinstvu drave po prvi put predstavlja upravo u Japanu,
te da je zastava koja je proizvedena u Sarajevu, posebnim letom prevezena u Nagano gdje
je stigla to jutro (6. 2. 1998.). Njegovo izlaganje moe se nai na slubenoj web stranici
Ministarstva vanjskih poslova Japana, http://www.mofa.go.jp/announce/press/1998/2/206.
html (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
6/13/2008 11:00:12 AM
123
upuuje ni na ta karakteristino.
Kao to s pravom istie Pl Kolst, nova bosanskohercegovaka
zastava lii na komercijalni logo
neke tvrtke.71 On dalje dodaje da
kompromis ne mora biti estetski
ili umjetniki konzistentan, te
da to moe biti i kola naizgled
Slika 6.
nespojivih elemenata, ali da se
Zastava Bosne i Hercegovine (1998)
mora ispotovati bar minimum
heraldikih konvencija,72 to u
Bosni nije bio sluaj. Odmah nakon to je Westendorp nametnuo zastavu Bosni i Hercegovini, sarajevski intelektualci su poslali otvoreno pismo protesta
Visokom predstavniku. Po njima je to bio posljednji in ubijanja drave,
pa su traili i referendum da graani sami izaberu svoju zastavu. Ni politiari
nisu mirovali pa je na pres konferencijama veine stranaka izraeno zadovoljstvo eliminacijom nacionalnih obiljeja, ali takoer i razoarenje estetskim
izgledom zastave na kojoj nije adekvatno predstavljena bogata batina drave Bosne i Hercegovine. Neki su takoer isticali da se komisija zaduena za
konstruiranje zastave nije prilikom svog rada drala osnovnih elemenata koji
moraju odraavati obiljeja drave, te da bi se morali na to obazirati prilikom
sastavljanja novog grba.
Do takvog razvoja situacije ipak nije dolo.
Poto je bio zadovoljan prethodno uinjenim poslom na zastavi, Visoki predstavnik je svojoj komisiji produio mandat sa zadatkom da se izrade i prijedlozi
za novi grb Bosne i Hercegovine. Komisija je na odranim sjednicama, izmeu
9. i 11. aprila 1998. godine, prouila mnoge ideje i prijedloge, da bi se na koncu
odluila za tri varijante koje su proslijedili Visokom predstavniku meunarodne
zajednice i njegovom Uredu.73 Sva tri prijedloga nainjena su sa namjerom da se
uspostavi veza izmeu novog grba i nove zastave, kako bi se grb lake uvrstio
i tako skupa sa zastavom inio jedinstvenu cjelinu dravnih obiljeja.
Prilikom izrade prijedloga za grb konsultirane su i mnoge znaajne institucije od kojih je najznaajniji Britanski College of Arms (Savjet za grbove) u
Londonu. lan komisije, Ranko Risojevi je u Londonu razgovarao sa Thomasom Woodcockom, koji mu je potvrdio da su prijedlozi komisije uraeni
profesionalno, te da oni mogu biti zadovoljni svojim poslom. Osim toga, ustanovljeno je da predstava kontinuiranog niza zvjezdica u grbu predstavlja novu
71
72
Isto, 205.
73
Mirko BOROJEVI, Simboli BiH - Grb stroge neutralnosti, Alternativna informativna mrea, Banja Luka, 17. 4. 1998, http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199804/80417011-pubs-sar.htm (pristup ostvaren 8. 12. 2007.)
6/13/2008 11:00:12 AM
124
Emir O. Filipovi
74 Isto.
75 Isto.
6/13/2008 11:00:12 AM
125
lan 4.
Slika 7.
Grb Bosne i Hercegovine (1998)
*
* *
Pitanje odabira adekvatnog grba i zastave koji bi predstavljali Bosnu i Hercegovinu kao politiki subjekt javljalo se nekoliko puta tokom 20. stoljea,
to je neuobiajeno za drave sa bogatom heraldikom i veksilolokom tradicijom, meu koje se, s punim pravom, moe ubrojati i Bosna i Hercegovina.
Iako takvi simboli u mnogim zemljama, jo od vremena svog postanka, predstavljaju trajne kategorije, este promjene bosanskohercegovakih obiljeja
uglavnom su bile motivirane razliitim stavovima politikih reima koji su se
tokom prolog stoljea smjenjivali na ovim prostorima. Politiari su simbole
koje su zatekli prilikom dolaska na vlast obino smatrali neodrivim i ideoloki nekompatibilnim, te su ih uklanjali uvodei obiljeja koja su bila blia
njihovom politikom ukusu. Osim toga, postojali su i praktini razlozi za rasprave o autentinim i pravim znamenjima. Jedna takva rasprava vodila
se za vrijeme Austro-Ugarske uprave kada je Bosna i Hercegovina dobila svoju prvu zastavu i grb u modernoj historiji (1889.), jednostavno zbog toga to
ih u prethodnom periodu nije imala, a administracija Habsburke monarhije je
zahtijevala da se oni uvedu jer su i ostale pokrajine u carstvu imale svoja obiljeja koja su onda postavljana na peate, dokumente, isticana na slubenim
zgradama i td. Takoer, slina diskusija se razvila i nakon zavretka Drugog
svjetskog rata jer su za Bosnu i Hercegovinu morali biti obrazovani posebni
simboli, koji nisu postojali u prethodnim reimima za vrijeme kraljevine Jugoslavije i Nezavisne drave Hrvatske.
76
Zakon o grbu Bosne i Hercegovine, Slubeni list BiH, god. II, br. 8, 25. 5. 1998, 351.
6/13/2008 11:00:12 AM
126
Emir O. Filipovi
6/13/2008 11:00:12 AM
KAZALO
RASPRAVE I LANCI
Anto Popovi: Biblijski kanon
u idovstvu i kranstvu ....................................... 5
Velimir Blaevi: Otputanje redovnika
iz redovnikih ustanova ..................................... 37
Marko P. uri: Jezik ribara i(li) jezik sholastike.
Nekoliko stranica o pravoslavlju
i rimokatolicizmu ................................................ 59
Damirka Mihaljevi: Utjecaj meunarodnog javnog mnijenja
na meunarodne odnose .................................... 75
Esad Bajtal: Sumiye umjetnost trenutka.
Filozofsko-psiholoki zasadi tradicionalne
istonoazijske umjetnosti ................................... 85
Emir O. Filipovi: Grb i zastava Bosne i Hercegovine
u 20. stoljeu .................................................... 103
Josip Mihaljevi: Odnos Stranke prava prema okupaciji
Bosne i Hercegovine 1878. i
1879. godine u listu Sloboda ........................ 127
Sanja Cvetni: Andrea Alciato: Emblemata s opsenim
komentarima iz 1621. u Bosni Srebrenoj ........ 151
Zoran M. Jovanovi: Prilog prouavanju povesnice Franjevakog
reda na podruju Srbije u srednjem veku.
O prvobitnoj kapeli u manastiru Gradac
i kraljici Jeleni Anujskoj ................................ 163
Ante kegro: Balojenska biskupija
(Ecclesia Baloiensis) ....................................... 173
Salmedin Mesihovi: Maes, zvan i Titianos na putu
u Hansku Kinu ................................................. 191
Salmedin Mesihovi: Rimsko izaslanstvo Hanskoj
Kini 166. god. n. e. .......................................... 197
6/13/2008 11:00:27 AM
Bosna franciscana
334
IZ PISANE ZAOSTAVTINE
Vitomir Luki: Ljubav i smrt u poeziji
Antuna Branka imia ..................................... 203
POVODI
Miron Sikiri:
Marko Semren:
Alen Kristi:
Esad Bajtal:
217
249
279
283
NA IZVORIMA BATINE
Milo Juki: Potkivanje jaja u Kreevu ................................ 289
Milo Juki: Tate (Bosansko zvono) u Vrancima ............ 295
OCJENE I PRIKAZI
Darko Rubi:
Ana Novak:
imo Ivelj:
Nikola Kozina:
Roberta Niki:
Fabijan Lovri:
Vili Radman:
303
305
309
312
314
318
322
6/13/2008 11:00:27 AM
Kazalo
335
Vili Radman:
Zdenka Kolak:
Boris Divkovi:
KAZALO
.......................................................................... 333
6/13/2008 11:00:27 AM
6/13/2008 11:00:27 AM