Professional Documents
Culture Documents
11 PDF
11 PDF
Sanjam kako e etvero moje male djece jednoga dana ivjeti u naciji u kojoj nee
biti prosuivani prema boji njihove koe, ve prema sadraju njihova karaktera.
Martin Luther King
Saetak
Opa povijest prava i drave kao povijesnopravna znanost daje nam mogunost, istraujui odreene injenice, razumjeti pojedine pojave koje su se razvile tijekom prolosti i
ija posljedica su bila razliita zakonska ureenja. Konkretna pojava koja se u radu istrauje je rasizam, odnosno diskriminacija afroamerikog stanovnitva. Problem nejednakosti
afroamerikog stanovnitva u Sjedinjim Dravama brzo je bio ustavno i zakonski rijeen, ali
ostao je problem u svakodnevnici u kojoj je afroameriko stanovnitvo bilo diskriminirano.
Samo krenje Ustavnog ureenja kojim je bila zajamena ravnopravnost, sloboda i jednakost za sve bila je oita nezakonitost, a to su ameriki politiari ipak uspjeli opravdati. Povijest prolosti ne moe se mijenjati, ali treba biti dobar pokazatelj kako utjecati na povijest
budunosti i postaviti se prema problemu rasne barijere na koji su imali utjecaj mnogostruki
razlozi, primjerice ekonomski mogunost besplatnog rada afroamerikog stanovnitva,
politiki pokuaj zadobivanja povjerenja u predizbornim kampanjama razliitim obeanjima o poboljanju poloaja afroamerikog stanovnitva, psiholoki elja za osjeajem
superiornosti, kulturoloki razlike u drutvenim obrascima ponaanja, razliitoj kulturi,
vjeri itd.
Ameriko drutvo je u predodbi ire javnosti doivljeno kao multikulturalno to ono u
svojoj sutini i jest, no, bez obzira na toliku raznolikost, netrepeljivost postoji. Ipak ta netrepeljivost nije negativno utjecala na nedavni drugi po redu osvojeni mandat predsjednika
Obame. S obzirom na prolost u kojoj su Afroamerikanci bili robovi bijelim predsjednicima,
potom sjedili u odvojenom dijelu autobusa, nisu bili zapoljavani na vodeim pozicijama
na poslu, mijeani brakovi bili su zabranjeni itd., promjena u vidu tamnoputog predsjednika bila je za neke znak kako su se stvari u drutvu promijenile nabolje. No, je li doista
tako? Zakonsko ureenje se promijenilo, no je li se u potpunosti izmijenila i svijest veine
amerikog bjelakog stanovnitva ili se i u dananjici moe naii na diskriminatorna pravila
i stavove i u kojoj mjeri, neki su od problema koja se obrauju u radu kroz istraivanje
provedenih anketa, analiza novinskih tekstova u Sjedinjenim Dravama te literature koje
se bavi diskriminatornim stavovima. No, bez obzira na sva poboljanja u vidu zakonskog
134
1. Uvod
U prolosti, ali i danas, rasizam je prisutan u mnogim zemljama, no najvie kontroverzi
izaziva u Sjedinjim Amerikim Dravama zbog multikulturalnosti po kojoj su Sjedinjene
Drave specifine, viestoljetnom ropstvu, rasnim segregacijama te naposljetku izborom
prvog afroamerikog* predsjednika, i to ak dva puta uzastopce. Stoga je vie od povijesnog pitanja zapitati se koji su zaeci tog problema, koliko je to pitanje transformirano,
kakva su mogua rjeenja, je li mogu miran suivot razliitih, te zato neke sama ideja
Amerike tjera da se tresu, drhte i imaju none more1, dok drugi ude ostvariti ameriki san.
Jedno od sredinijh pitanja amerike povijesti je je li ameriki sustav tolerirao sustavno
krenje temeljnih prava Afroamerikanaca na zaposlenje, brak, javni prijevoz, to je u potpunom nesrazmjeru s naelom slobode i jednakosti svih ljudi koje je osnovno naelo na
kojem poiva ameriki ustav. To osnovno naelo koje bi trebalo biti primjenjeno na sve ljude jednako, Amerikanci su odluili ne primijeniti na Afroamerikance, iskljuivo zbog druge
boje koe, to bi se moglo nazvati politikim licemjerjem.
Ipak, prisutnost Afroamerikanaca u zemlji utjecala je na drutveni ivot u SAD-u, to pitanje razdvojilo je politike stranke, ali i prostorno same Sjedinjene Drave u neprijateljske
tabore, zbog ega su napisani mnogobrojni zakoni i tri amandmana Ustava.
Sjedinjene Drave slove za jednu od najliberalnijih i najdemokratskijih zemalja suvremenog svijeta, a istovremeno su jedna od zemalja koja najee izvjetava o policijskoj
brutalnosti usmjerenoj protiv obojanih te rasnim ispadima. Sve to nije sprijeilo Amerikance
da svoje povjerenje na predsjednikim izborima 2008. g. poklone Baracku Obami, Afroamerikancu.2 Kako je ipak bilo mogue da u zemlji u kojoj je osam predsjednika imalo robove koji su to postali zbog boje svoje koe, njihov potomak postane najutjecajniji ovjek u
zemlji? To pitanje, kao i pitanje dananje pojave rasizma, te mogunost da ga se iskorijeni,
neka su od pitanja kojima se bavi ovaj rad.
Cilj rada je s povijesnopravnog te pozitivnopravnog polazita pokazati promjene koje
su se dogaale u amerikoj povijesti u pravnom, politikom i drutvenom poloaju afroamerikog stanovnitva, gledita koja su se transformirala od rasne segregacije do izbora
prvog tamnoputog predsjednika. Kako je mogue tako dugotrajno oigledno krenje samih
ustavnih naela? Povijest prolosti ne moe se mijenjati, ali moe i mora biti dobar pokazatelj kako utjecati na povijest budunosti i postaviti se prema problemu koji jo uvijek nije
potpuno iskorijenjen iz amerikog drutva.
Drava, pravo te drutvene prilike isprepletene su pojave, svaka od navedenih pojava
ima naglaenu influenciju na oblikovanje druge pojave. Iz tog razloga ovaj rad je sinteza
povijesnih, pravnih, etnolokih, sociolokih i ekonomskih znanosti. Meutim, nastojat u
ostati to vie u domeni povijesnopravnog i pozitivnopravnog aspekta navedenog problema rasne barijere u Sjedinjenim Dravama.
* U radu koristim izraz Afoamerikanci/afroameriki kao politiki korektan po savjetu diplomata Scotta Langa iz
Veleposlanstva Sjedinjenih Drava u Zagrebu.
1
H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava : 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012., str. 741.
2
Infra, str. 25.
U Detroitu nezaposlenost meu bijelcima iznosila je 32%, meu Afroamerikancima 60%, 1937. g. na Sjeveru
je bilo nezaposleno 38,9% Afroamerikanaca i 18,1% bijelaca, odnosno 42,9% Afroamerikanki i 23,2% bjelkinja.
Podaci preuzeti iz A. LEBL, Crna i bela Amerika, sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 40.
Opirnije o sluaju i tijeku suenja: M. S. CHERMAK, F. Y. BAILEY, Crimes and Trials of the Century: From the
Black Sox scandal to the Attica Prison riots, Greenwood, Santa Barbara, 2007. g., str. 150.
Platni spisak savezne vlade poveao se od 50 000 1933. g. na 200 000 1945. g. Afroamerikanci su drali odgovorne upravne poloaje, nali su se na vanim poloajima inenjera, ekonomista, odvjetnika, kemiara, lijenika,
stotine Afroamerikanaca bilo je u upravnim tijelima, a mnogi su bili tajnici bijelih i afroamerikih visokih dravnih
slubenika. Opirnije: R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g., str. 240.
Osnovan s ciljem pomoi afroamerikancima, zabranjuje dravnim tvrtkama diskriminaciju. Opirnije: K. FINLEY,
Delaying the Dream: Southern Senators and the Fight Against Civil Rights, 1938-1965, Florida Historical Society,
Louisiana, 2010. g., str. 86.
135
136
10
11
12
Prvi put je stupio u dravnu slubu kao pomoni savjetnik Ministarstva unutarnjih poslova, obnaao je dunost
saveznog suca te guvernera Virgin Islandsa. opirnije: R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g., str. 240.
Osnivaica i predsjednica Bethune-Cookmana Koleda. Takoer je uinila doprinos za Afroamerikance u SAD-u
kao voditelj odjela za afroamerike poslove u NYA. Opirnije: R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g.,
str. 241.
R. C. WEAVER, First Black Cabinet Member, Dies, New York Times (July 19, 1997), http://www.nytimes.
com/1997/07/19/nyregion/robert-c-weaver-89-first-black-cabinet-member-dies.html, 13.08.2012.
Presude Vrhovnog suda imaju velik znaaj jer imaju snagu zakona u SAD-u, tj. svi sudobi prilikom odluivanja o
nekom predmetu obvezni su presuivati kako je u nekom prethodnom istom ili slinom postupku presudio Vrhovni sud. Opirnije: . DEREN - ANTOLJAK, Politiki sistem Sjedinjenih Amerikih Drava: (temelji i oblici), Liber,
Zagreb 1983., str. 538.
Afroamerikancima je tada pripadao 281 izborni glas od moguih 531 u 17 drava to je predstavljalo potencijalnu
prevagu. Podaci s http://clerk.house.gov/member_info/electionInfo/index.aspx 13.08.2012.
Taj je prijelaz potvren 1934. g. kad je Arthur W. Mitchell izabran u Kongres iz Chicaga na demokratskoj listi i
zamjenio Oscara Depriesta, republikanca koji je bio prvi Afroamerikanac u Donjem domu Kongresa u toku 30
godina. Opirnije: D. NORDIN, The New Deals Black Congressman: A Life of Arthur Wergs Mitchell, University
of Missouri, Columbia, 1997. g., str. 86.
13
14
15
S. SANDFORD, How to Read Beauvoir, W. W. Norton & Company, London, 2006. g., str. 42
Ameriki pjeva i glumac te aktivist za ljudska prava, izrazito je kritizirao rasnu politiku SAD-a, pritom se naklonivi Sovjetima. Opirnije: J. FARMER, Lay Bare The Heart: An Autobiography of the Civil Rights Movement, Texas
Christian University Press, New York, 1985. g., str. 298.
Program Komisije se sastojao od: 1. uiniti sve funkcije u armiji pristupanim cjelokupnom osoblju bez obzira na
rasu i boju, 2. otvoriti armijske kole kvalificiranim licima bez obzira na rasu i boju, 3.prekinuti politiku imenovanja
Afroamerikanaca samo u crnake jedinice i sva postavljanja vriti prema individualnoj sposobnosti i potrebama
armije, 4. ukinuti rasnu kvotu. Opirnije: A. LEBL, Crna i bela Amerika, sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 44.
137
138
17
18
Nasilje suuenika nad dvojicom kolega time nije prestalo, to nam govori i sljedea izjava Ernesta Greena: U
poetku su nam vojnici sluili kao osobna zatita. Pratili su nas na nastavu, ekali nakon nje. No, nakon to su
negdje sredinom kolske godine otili, agresivnost, nasilje i zastraivanja su se naglo poveali. rtve su esto
bili i oni koji su se s nama eljeli sprijateljiti. Ernest Green se takoe prisjea mature u novoj koli: Tiina na
sveanosti bila je upravo jezovita. Jedini koji su pljeskali bili su lanovi moje obitelji. No, kada sam primio diplomu, zapravo nisam osjeao potrebu za iijim aplauzom. Ta je tiina bila dokaz da sam postigao ono zbog ega
sam ovamo doao. cit. S. FITZGERALD, The Little Rock Nine: Struggle for Integration, Compass Point Books,
Minneapolis, 2007. g., str. 73.
J. HANSON, Rosa Parks: A Biography, greenwood, Santa Barbara, 2011., str. 11.
Oko 17 500 afroamerikih putnika se obino koristilo mongomerijskim autobusnim prijevozom to je inilo 75%
korisnika autobusnih usluga. Toga su se dana grupe ljudi okupile na autobusnim postajama promatrajui autobuse kako se zaustavljaju i odlaze bez ijednog putnika. Opirnije: V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King :
veliki ameriki voa, zagovornik nenasilja koji je ubijen u borbi za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str.
23.
M. L. KING, C. SCOTT, The Words of Martin Luther King, Jr., Margolis, 2008. g., str. 71.
Demokratska stranka sve vie se poela okretati manjinama: crncima, Talijanima, Poljacima, Ircima, katolicima
itd., dok je Republikanska stranka vie ostala stranka bijelih protestanata posljedica ega je bila 1960 i 1964.
glasanje Afroamerikanaca za Demokratsku stranku i cijepanje Demokrata, tj. stvaranje saveza Demokrata s Juga
s Republikancima. Opirnije: A. MILARDOVI, Nova desnica, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1990.
g., str. 92.-94.
139
140
21
22
23
24
25
Theophilus Eugene Bull Connor bio je povjerenik za javnu sigurnost u gradu Birminghamu tijekom amerikog
pokreta za graanska prava . Njegov ured mu je dao odgovornost upravnog nadzora nad birminghamskom vatrogasnom i policijskom postrojbom. Postao je omraen zbog svojih nasilnih mjera radi provedbe rasne segregacije
i uskratie graanskih prava na afroamerikancima, osobito tijekom Southern Christian Leadership Conference s
te Birmingham kampanje 1963. g. Opirnije: R. ARSENAULT, Freedom Riders: 1961 and the Struggle for Racial
Justice, Oxford University Press, New York, 2006., str. 154.
V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King : veliki ameriki voa, zagovornik nenasilja koji je ubijen u borbi
za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str. 50.
To se dogodilo 22. 12. 1963. g. pri emu su stradala prisutna djeca koja su pohaala nedjeljni vjeronauk. Opirnije: V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King : veliki ameriki voa, zagovornik nenasilja koji je ubijen u
borbi za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str. 51.
Pogledaj o tome: W. MARA, John F. Kennedy, New York, 2009. g., str. 95.
U dravi Mississippi u borbi za ravnopravno pravo glasa ubijena su trojica radnika, 2 bijelca i 1 Afroamerikanac,
njihovi ubojice, erif pokrajine Neshoba je osloboen, a njegov zajmjenik je osuen na svega 6 godina kazne.
Opirnije: H. FIRESIDE, The Mississippi Burning civil rights murder conspiracy trial: a headline court case,
Enslow Publishers, New York, 2002. g., str. 42.
27
28
29
30
31
32
Bio je prvi predsjednik Studenti za demokratsko drutvo (SDS) izabran na prvoj sjednici SDS-a 1960. g., opirnije: K. SALE, SDS: Ten Years Towards a Revolution, Knopf Doubleday Publishing Group, New York, 1973. g.,
str. 21.
Skraeno SDS Students for a Democratic Society
M. KURLANSKY, 1968.: Godina koja je uzdrmala svijet, Ljevak, Zagreb, 2007. g., str. 103.
The Student Nonviolent Coordinating Committee, jedna od organizacija koja je sudjelovala u pokretima za graanska prava. Opirnije: C. CARSON, In Struggle: Sncc and the Black Awakening of the 1960s, Harvard University Press, New York, 1981. g., str. 34.
James Farmer, jedan od zaetnika taktike rekao je kako su imali dojam da mogu raunati na junjake rasiste
te da e izazvati krizu pa e savezna vlada nametnuti savezni zakon. Jedan list iz Montgomeryja izvijestio je:
Dvoje nepopustljivih sudionika akcije Vonja slobode, prepunih oteklina i modrica od batina dobivenih u sukobu
sa svjetinom, zareklo se u subotu poslijepodne da e, bude li potrebno, rtvovati i ivot samo da srue rasne
barijere na Jugu. Premlatila ih je rulja koja je, nakon to su ovdje u subotu ujutro izili iz autobusa, napala 22
integracionista. cit M. KURLANSKY, 1968.: Godina koja je uzdrmala svijet, Ljevak, Zagreb, 2007. g., str. 104.
Dotada dosadni prosvjed pretvorio se u veliki medijski dogaaj. Svi su odjednom htjeli znati to je Black Power. Da
je SNCC rekao Negri Power ili Colored Power, bijelci bi i dalje mirno spavali. Ali rije crna... odmah su se poele
pojavljivati predodbe o movarama prepunim aligatora nad koje se nadvijaju praiskonska stabla, mahovina se
sputa s grana, a iz dubina movare, dok mu blato curi s koe, pojavljuje se crno udovite i oevi kerima govore
da u krevetu budu u devet, a ne u pola deset... Black power! Boe moj, crnci e napokon naplatiti bijelcima... Cijelu
naciju zahvatila je histerija. Hubert Humphrey vikao je: U Americi nema mjesta ni za kakav rasizam, bez obzira na
predznak! cit. M. KURLANSKY, 1968.: Godina koja je uzdrmala svijet, Ljevak, Zagreb, 2007. g., str. 114.
Program je sadravao sljedee toke: 1. sloboda za Afroamerikance i njihovo samostalno odluivanje, 2. jednaka
zaposlenost svih ljudi, 3. kraj pljake kapitalistikog sustava nad afroamerikom i ostalom podtlaenom zajednicom, 4. ivot pod krovom dostojan ovjeka, 5. kvalitetno obrazovanje, 6. besplatna zdravstvena zatita za sve
ugroene ljude, 7. okonanje policijske brutalnosti nad Afroamerikancima i ostalim ugnjetavanim stanovnitvom,
8. preispitivanje presuda svim Afroamerikancima koje je osudila isto bjelaka porota. Pogledaj o tome: C. E.
JONES, The Black Panther Party Reconsidered, Black Classic Press, Baltimore, 1998. g., str. 112.
141
142
33
U budetu za 1965. g. na ime donacija dravama i lokalnim vlastima predvien je iznos od 10,5 milijardi dolara,
siromanije drave koje prevladavaju na Jugu dobile su vei dio iznosa no kole, bolnice i sl. koje su izgradile tim
novcem morali su jednako sluit i afroamerikom i bijelom stanovnitvu. Opirnije: A. LEBL, Crna i bela Amerika,
sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 49.
35
36
37
Na Jugu je u birake spiskove bilo upisano 25% punoljetnih Afroamerikanaca i 65% bijelaca. Opirnije: A. LEBL,
Crna i bela Amerika, sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 49.
Oblikovan je tako da potie zapoljavanje na temelju sposobnosti i kvalifikacija, a ne rase ili vjeroispovijesti.
cit. S. HUNTINGTON, Tko smo mi? Izazovi nacionalnom identitetu Sjedinjenih Amerikih Drava, Izvori, Zagreb,
2007. g., str. 147.
H. BELZ, Equality transformed, Transaction Publishers, Cambridge, 1994. g., str. 51.
Pripadnici Klana nakon mirnog prosvjeda u Selmi 1965. g. ubili su gospou Liuzzo samo zato to je kui vozila
jednog djelatnika pokreta za graanska prava. Opirnije: N. MACKENZIE, Tajna drutva, AGM, Zagreb, 2002.
g., str. 368.
143
144
39
40
Isti dan odrao je proroki govor: Kao i svatko, elio bih proivjeti dug ivot. no to me u ovom asu ne brine.
Sve to sada elim jest vriti Boju volju. On mi je dopustio da se uspenjem na planinu. I pruio sam svoj pogled,
i vidio obeanu zemlju.Moda neu ui s vama ondje, ali htio bih s vama veeras podijeliti tu misao da emo mi,
ako ljudi ui u obeanu zemlju. Sretan sam veeras. i nita me ne brine. Nijedan me ovjek ne strai. Moje oi
vidjee slavu Gospodina koji dolazi. cit. V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King : veliki ameriki voa,
zagovornik nenasilja koji je ubijen u borbi za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str. 56.
Najuspjenija afroamerika tvrtka bila je Motown Record Corporation, koja se naziva jo i Hitsville. osnovao ju
je Berry Gordy 1959. g. u Detroitu. Uskoro je postala jedna od najutjecajnijih izdavakih kua u SAD-u. 1974. g.
imala je prihod od 45 milijuna dolara dok je najuspjenija bjelaka tvrtka Exxon Corporation imala zaradu od ak
42 milijarde dolara. Opirnije: C. CAREY, American Inventors, Entrepreneurs and Business Visionaries, Facts on
File; Revised edition, New York, 2002. g., str. 158.
Neki afroamerikii glasovi govorili su protiv toga: Ako zajednica kao cjelina treba donijeti korist, tada zajednica
kao cjelina mora biti organizirana tako da kolektivno upravlja svojom unutarnjom ekonomijom i svojim poslovnim odnosima s bjelakom Amerikom. Afroamerike poslovne tvrtke moraju se smatrati i voditi kao drutveno
vlasnitvo koje pripada iroj afroamerikoj zajednici, ne kao privatno vlasnitvo pojedinca ili ograniene skupine
pojedinaca. To iziskuje razaranje odnosa kapitalistikog vlasnitva u afroamerikoj zajednici i njihovo zamjenjivanje planiranom zajednikom ekonomijom. cit. R. ALLEN, Black awakening in capitalist America: an analytic
history, Africa World Pr, New York, 1970. g., str. 201.
41
42
43
44
45
46
Prema: H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava : 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012. g., str. 412.
Prema: H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava : 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012. g., str. 468.
Pozitivna diskriminacija, obrnuta diskriminacija ili afirmativna akcija je niz mjera koja se smanjuju postoe nejdnakosti u drutvu nastale diskrimincijom i drugim oblicima nasilja. Opirnije: C. SELLER, H. MAY, N.
MCMILLEN, Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava, Barbat, Zagreb, 1996. g., str. 412.
Sluaj Regents of the University of California v. Bakke u kojem je Vrhovni sud zabranio uporabu rasnih kvota jer
bijelac Bakke imao je bolji rezultat od 16% manjine upisane na koled zbog ega je uloio albu Vrhovnom sudu.
Opirnije: P. MARIN, C. HORN, Realizing Bakkes Legacy: Affirmative Action, Equal Opportunity, and Access to
Higher Education, Stylus Publishing, New York, 2008. g., str. 2.
Michael Novak predavao je filozofiju i povijest na Sveuilitu u New Yorku, bavio se prouavanjem etnizma.
Opirnije: S. MAJSTOROVI, U traganju za identitetom, Slovo ljubve-Prosveta, Beograd, 1979. g., str. 69.
S. MAJSTOROVI, U traganju za identitetom, Slovo ljubve-Prosveta, Beograd, 1979. g., str. 81.
145
146
48
49
50
51
52
53
Profesorica na Pitzer Collegu i suradnica Centra za crnake studije Claremont Collega. Pokrenula je u kolskim
programima smjerove iz literature amerikih crnaca. Opirnije: S. LEMELLE, Imagining Home: Class, Culture,
and Nationalism in the African Diaspora, Verso, New York, 2004. g., str. 7.
A. M. JACKSON, To See the Me in Thee: Challenge to all White Americans, or White Ethnicity from a Black Perspective and a Sometimes Response to Michael Novak, Penn State University Press, New York, 1974. g., str. 21.
Koristili su pritom Darwinovu teoriju evolucije, obrazlaui kako su razliite rase manje ili vie odmakle u evolucijskom napretku u odnosu na izumrle pretke koje ovjek dijeli sa ovjekolikim majmunima. Obino se pretpostavljalo da je vii stupanj razvoja neke rase lako mjerljiv nekim fizikim karakteristikama, npr. oblikom lubanje ili jednostavno njenim volumenom. Preciznija mjerenja su meutim pokazala da bitnih razlika u veliini lubanje meu
raznim rasama nema, te da kvocijent inteligencije nije povezan s veliinom lubanje. Opirnije: J. BERGMAN, The
Dark Side of Charles Darwin: A Critical Analysis of an Icon of Science, New Leaf Publishing Group/Master Books,
New York, 2011. g., str. 211.
Npr. Afroamerikanci pokazuju na testovima inteligencije nie rezultate. Diskusije se vode radi li se o kulturoloki
ili nasljedno uslovljenoj razlici. No, ak i ako je ovo drugo sluaj, jo uvijek je oko 20 posto Afroamerikanaca inteligentnije od prosjenog bijelca. Veliku raspravu u javnosti izazavo je James Watson u intervjuu u Sunday Timesu
izjavivi kako su Afroamerikanci manje inteligentni. Izvor: http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/news/uk_news/
article76800.ece, 16.08.2012.
The historical treatment of blacks in the U.S. is more a result od human habit than human nature. Preuzeto iz
Historian shoots down Revolutionary War myths, www.lexisnexis.com, 22.2.2013. g.
S. LAKOFF, Nacionalizam i demokracija, Polit. misao, Vol XXXVII, (2000.), br. 1, Zagreb, str. 71.
G. MYRDAL, An American Dilemma: The Negro Problem and Modern Democracy, Transaction Publishers, New
York, 1944. g., str.321.
54
55
56
57
58
Ukoliko uvjeti o obaveznim kvotama ne budu ispunjeni, sankcije mogu biti materijalne uskraivanje federalnih
donacija ili sudske kroz graanske tube, tube federalne vlade na pojedine savezne drave, gradove i sl. Opirnije: M. POPOVI, Urbani dinosaurus : tree stolee Amerike, Sloboda, Beograd, 1979. g., str. 229.
Predvieno je da se 10% od 4 milijarde dolara za federalne projekte izgradnje 8 500 kola, puteva, parkova i
drugih javnih objekata povjeri graevinskim kompanijama koje dre Afroamerikanci, graani latinoamerikog
porijekla, Indijanci, Eskimi, Aleuti. Opirnije: M. POPOVI, Urbani dinosaurus : tree stolee Amerike, Sloboda,
Beograd, 1979. g., str. 229.
U Detroitu gradonaelnik Coleman Young oduprio se pritisku da smijeni bijele efove policije. Opirnije: W. RICH,
Coleman Young and Detroit Politics: From Social Activist to Power Broker, Wayne State University Press, Detroit,
1999. g., str. 211.
Istraivanje Pew Research Center for the People and the Press (6.4.-6.5.1999., objavljeno 24.10.1999.), www.
people-press.org, 26.2.2013.
F. BEAN, izjava preuzeta iz Boston Globe (6.7.2001.), www.bostonglobe.com, 26.2.2013.
147
148
6. Promjene danas
6.1. Prvi tamnoputi predsjednik SAD-a
U govoru I have a dream, 28. 08. 1963. g., Marthin Luther King je rekao: Sanjam kako
e etvero moje male djece jednoga dana ivjeti u naciji u kojoj nee biti prosuivani po
boji njihove koe ve prema sadraju njihova karaktera.62. Vrnjak djece Marthina Luthera
Kinga, tamnoputi senator iz drave Illinois, postao je 45 godina kasnije, na konvenciji u
Denveru, predsjedniki kandidat Demokratske stranke, a 04. 11. 2008. g.63, postao je i prvi
Afroamerikanac izabran za predsjednika Sjedinjenih Drava - rije je o Baracku Obami.64
injenica da su ameriki birai prosudili toga politiara po snazi njegovog karaktera te
59
60
61
62
63
64
Velika irska glad, znana i kao velika krumpirova glad, odnosi se na nestaicu hrane, koje je pogodilo Irsku od
1845. do 1849. godine. Glavni uzrok nestaice je bila zaraza krumpira, tada primarnog u irskoj ishrani, a jedan
od razloga loih posljedica nestaice je bila loa raspodjela zemljita. Preuzeto: Ireland marks 150 years since
Great Potato Famine, www.cnn.com (25.2.2013.)
Tada je prema godinjoj kvoti za ondanju Jugoslaviju broj iseljenika ogranien na svega 671 osobu. Podatak
preuzet iz A. HAMBY, Outline of U.S. History, Nova Science Pub Inc, Washington, 2005. g., str. 200.
Izraz upotrebljen u A. HAMBY, Outline of U.S. History, Nova Science Pub Inc, Washington, 2005. g., str. 200.
Supra, str. 11.
Anketa provedena jo 1999. g. pokazalo je kako bi vie od 90% ispitanika glasovalo za Afroamerikanca. Podatak
preuzet s www.nytimes.com 25.2.2013.
Barack Hussein Obama, Jr. je ameriki politiar (Demokratska stranka) te predsjednik SAD-a, na dunosti od 20.
sijenja 2009. godine. Bivi senator drave Illinois i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2009. godine zbog zalaganja
za nuklearno razoruanje. Obama je prvi afroameriki predsjednik SAD-a, a u svom mandatu je bio i jedini afroameriki senator i tek peti u povijesti SAD-a. Opirnije: J. SUTCLIFFE, Barack Obama, New York, 2010., str. 5.
66
67
68
69
70
71
Rorschachov test je nain ispitivanja obiljeja linosti i emocija koji se ve vie od osamdeset godina koristi u
psihologiji i psihoanalizi. Najsaetije opisano, tim se testom nastoji ustanoviti kako razliiti ljudi reagiraju na odreene mrlje tinte, odnosno kako vide odnosno tumae te mrlje i ono to one (navodno) prikazuju. Opirnije: R.
LARSEN, D. BUSS, Psihologija linosti, Slap, Zagreb, 2007., str. 21.-25.
D. LALI, Barack Obama: Strme staze do Bijele kue, vbz, Rijeka, 2009. g., str, 86.
Rano je dobio potporu nekih osobito istaknutih Afroamerikanaca kao to su Oprah Winfrey i Spike Lee, a dva
tjedna uoi izbora ga je ak podrao Colin Powell. Opirnije: D. LALI, Barack Obama: Strme staze do Bijele
kue, vbz, Rijeka, 2009. g., str. 117.
C.WEST, Race Matters, Vintage, New York, 2001. g., str. 61.
birai esto u anketama ne ele rei da su protiv tamnoputog kandidata kako ne bi ispali rasisti, da bi na biralitu
ipak zaokruili njegova bjelakog protukandidata, nazvan po Tomu Bradleyu koji je izgubio na izborima za Los
Angeles protiv bijelog kandidata unato vodstvu u anketama. Opirnije: J. CAROLL, CNN http://articles.cnn.
com/2008-10-13/politics/obama.bradley.effect_1_bradley-effect-bradley-campaign-exit-polls?_s=PM:POLITICS
16.08.2012.
Opirnije: A. APPLEBAUM, The Color of an Advantage, Washington Post, 08.01.2008., http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/07/AR2008010702260.html 17.08.2012.
Osvajanje drugog mandata nije bilo u srazmjeru s rezultatima ankete provedene 2012. god. u kojoj je zabiljeen
pad popularnosti Obame te nezadovoljstvo politikom koju vodi. Opirnije: http://surveys.ap.org/data/GfK/AP_Racial_Attitudes_Topline_09182012.pdf 25.2.2013.
149
150
73
74
75
76
77
White Anglo-Saxon Protestant, neformalni izraz za zatvorene skupine Amerikanaca preteno engleskog protestantskog podrijetla, visokosituirane u amerikom drutvu. Opirnije: S. HUNTINGTON, Political Order in Changing Societies, Yale University Press, Yale, 2008. g., str. 23.-38.
Prema: D. LALI, Barack Obama: Strme staze do Bijele kue, vbz, Rijeka, 2009. g., str. 11.
R. REAGAN, An American Life, Simon & Schuster Audio, New York, 1990. g.
C. DICKEY, Reflecting on Race Barriers, Newsweek, 24.11.2008.
M. DAWSON, Behind the Mule. Race and Class in African-American Politics, Princeton University Press, Princeton, 1994. g., str. 130.
Istraivanje je objavljeno: Attorney General Holder Speaks at Clark Atlanta University (7.2.2013. g.), izvor: www.
lexisnexis.com, 22.2.2013.
151
152
bijelci
Smatrate li da
su Afroamerikanci u svakodnevnom
ivotu jednako tretirani
kao bijelci?
Jeste li u
posljednjih
godinu dana
ugostili u obiteljskoj kui/
stanu osobu
suprotne
rase?
Biste li osjeali
nezadovoljstvo
ukoliko bi Vae
dijete objavilo
zaruke s osobom suprotne
rase?
Da 48%
Ne 44% Ne
znam 8%
3% ispisalo
bi dijete iz
dotine kole
25% bili bi
zabrinuti, ali
ne bi poduzeli
nita 72% nije
izrazilo zabrinutost
Da 62% Ne 38%
Da 37%
Ne 73%
Da 57%
Ne 43%
Da 82% Ne 18%
Da 71%
Ne 29%
Da 12%
Ne 88%
Afroamerikanci Da 25% Ne
71% Ne
znam 4%
84
85
153
Da 28%
Ne 72%
Da 60%
Ne 40%
Da 49%
Ne 51%
Da 28%
Ne 72%
Da 57%
Ne 43%
Da 44%
Ne 56%
bijelci
Miljenje o
stereotipima:
crnci su bolji
sportai; imaju
niu inteligenciju?
Iz prethodnih podataka jasno je kako rasne percepcije jesu i ostat e ivotne injenice
u SAD-u. No, vanost rase oito slabi u percepciji ljudi i u njihovim stavovima. Ako se nastave kretanja prema vierasnosti, ona e u nekom trenutku uiniti starinski zastarjelima86
vladine napore da se ljudi klasificiraju prema rasi. Ovog trenutka rasa je jo vana u SAD-u,
no kao to je vidljivo u sve vie segmenata nacionalnog ivota je nebitnija, osim u oima
onih koji njezino slabljenje vide kao ugrozu poloaja bijelaca u SAD-u.
87
88
J. PERLMANN, R. WALDINGER, Are the Children of Today`s Immigrants Making It, The Public Interest; 132
(1998.), New York, str. 86.
Na Sjeveru prevladavalo je englesko stanovnitvo, u srednjoatlantskim kolonijama engleski imigranti bili su pomijeani s imigrantima njemakog, nizozemskog i vedskog porijekla. Opirnije: H. KLEIN, A Population History
of the United States, Cambridge University Press, Cambridge, 2004., g., str. 165.
Osnovni organi ja Jugu koji upravljaju kotarom bili su elnik i erif kojeg je postavljala zakonodavna skuptina
kolonije na prijedlog mirovnog suca, dok je na Sjeveru postojao town meeting, tj. opinski godinji sastanak zbora
biraa na kojem su sudjelovali svi stanovnici s birakim pravom i na kojem su se donosili propisi vani za naselje
u kojem ive te su se birali funkcionari za voenje upravnih poslova. Opirnije: . DEREN - ANTOLJAK, Politiki
sistem Sjedinjenih Amerikih Drava : (temelji i oblici), Liber, Zagreb 1983., str. 24.
154
8. Zakljuak
Iako ropstvo u Sjedinjenim Dravama ne postoji skoro 150 godina, njegove posljedice
mogu se osjetiti u diskriminaciji i segregaciji, podjeli stanovnita na bijele i ne-bijele, koja
je bila izraena posebno sredinom prolog stoljea. Iako su Sjedinjene Drave slovile kao
demokratska i liberalna zemlja, jo uvijek su odvajale afroameriku djecu od bjelake u
kolama, zabranjivale meurasne brakove i sl. No, bile su primorane unijeti promjene u
svoj sustav zbog politikih nastojanja za dobivanjem birakih glasova, potrebe u vojnim
redovima za vrijeme rata kao i potreba da zadovolje kriterije europskih zemalja koje su strogo osuivale rasizam. Premda su afroameriki stanovnici Sjedinjenih Drava bili ustavno
jednaki sa svim drugim graanima, u stvarnosti su bili diskriminirani i segregirani.
Dug i teak bio je put rjeavanja amerikih rasnih suprotnosti i nastojanja da se ameriki demokratski proglasi i demokratska uvjerenja pretvore u stvarnost. Mnogobrojni zakoni i
3 ustavna amandmana doneseni su radi rjeavanja rasnih problema. Zakoni i amandmani
esto su bili posljedica pokuaja zadobivanja politike lojalnosti Afroamerikanaca ija su se
pravo glasa i druga prava mijenjala ovisno o tome kakve je stavove jedna ili druga politika
stranka zauzimala prema graanskim pravima i rjeavanju rasnih problema.
U svom istraivanju, zakljuila sam kako je rasizam je i dalje prisutan u razliitim drutvenim sferama ivota u SAD-u. Dokazi su: kontinuirana policijska brutalnost usmjerena
protiv obojanih ljudi, via stopa smrtnosti dojenadi meu afroamerikom populacijom,
nedostatak poslova za mlade Afroamerikance i odgovarajui rast zloina, broj uhienja i
osuujuih presuda.90 Meutim, Sjedinjene Drave postale su raznovrsije - vie Azijata,
Latinoamerikanaca, Afroamerikanaca, vie meurasnih brakova. Predvianja su i da e do
2042. g., u Sjedinjenim Dravama, biti vie obojanih ljudi nego bijelaca. Povijesnopravni
prikaz u radu je pokazatelj nepravedne i stalne diskriminacije unato Ustavu koji jami
potpunu jednakost. Diskriminacija je bila oita u radnom pravu - posebni uvjeti zaposlenja,
obiteljskom pravu - zabrana meurasnih brakova, kaznenom pravu vei prosjek duljine
zatvorske kazne za isto kazneno djelo za Afroamerikance. Prema prikupljenim podacima,
zakljuujem kako ameriko drutvo ide k boljitku. Velik korak napravljen je izborom tamnoputog senatora za prvog ovjeka te zemlje, no, to nikako nije kraj promjenama kojima
bi ameriko drutvo trebalo teiti. Iako su se Afroamerikanci uspjeli izboriti za zakonsku
ravnopravnost, provedena istraivanja ukazuju na loiji socijalni poloaj Afroamerikanaca
koji se odraava u veu stopi samoubojstava, eim policijskim pregledima...91 Oito je
89
90
91
R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g., str. 7., napomena: prema popisu iz 2012. g., u SAD-u ivi 43,9
milijuna Afroamerikanaca, Ottley ovdje koristi podatke iz 1960. g.
Supra, str. 29.
Supra, str. 29.
Summary
General history of law and the state as historically - legal science gives us the opportunity to understand particular appearances that have developed in the pastexploring certain
facts and whose consequences were different legal regulations. The specific appearance
that the work explores is the racism and discrimination of Afro-American population. In the
Usa problem of the unevenness of Afro-American population was resolved constitutionally
and legally but the problem remained in everyday life in which the Afro-American popula92
93
94
Preuzeto:www.nytimes.com/1997/07/27/us/questions-of-race-run-deep-for-foe-of-preferences.html25.2.2013.
Supra, str. 11.
H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava: 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012., str. 741.
155
156