President Obama

Petra Nini
studentica etvrte godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

rad je nagraen Dekanovom nagradom 2013. godine te je prilagoen oblikovanju
Pravni temelji poloaja afroamerikog

stanovnitva u Sjedinjenim Amerikim
Dravama od II. svjetskog rata
do poetka XXI. stoljea
UDK: UDK: 323.1(=414)(73)(091)
Sanjam kako e etvero moje male djece jednoga dana ivjeti u naciji u kojoj nee
biti prosuivani prema boji njihove koe, ve prema sadraju njihova karaktera.
Martin Luther King
Saetak
Opa povijest prava i drave kao povijesnopravna znanost daje nam mogunost, istraujui odreene injenice, razumjeti pojedine pojave koje su se razvile tijekom prolosti i
ija posljedica su bila razliita zakonska ureenja. Konkretna pojava koja se u radu istrauje je rasizam, odnosno diskriminacija afroamerikog stanovnitva. Problem nejednakosti
afroamerikog stanovnitva u Sjedinjim Dravama brzo je bio ustavno i zakonski rijeen, ali
ostao je problem u svakodnevnici u kojoj je afroameriko stanovnitvo bilo diskriminirano.
Samo krenje Ustavnog ureenja kojim je bila zajamena ravnopravnost, sloboda i jednakost za sve bila je oita nezakonitost, a to su ameriki politiari ipak uspjeli opravdati. Povijest prolosti ne moe se mijenjati, ali treba biti dobar pokazatelj kako utjecati na povijest
budunosti i postaviti se prema problemu rasne barijere na koji su imali utjecaj mnogostruki
razlozi, primjerice ekonomski mogunost besplatnog rada afroamerikog stanovnitva,
politiki pokuaj zadobivanja povjerenja u predizbornim kampanjama razliitim obeanjima o poboljanju poloaja afroamerikog stanovnitva, psiholoki elja za osjeajem
superiornosti, kulturoloki razlike u drutvenim obrascima ponaanja, razliitoj kulturi,
vjeri itd.
Ameriko drutvo je u predodbi ire javnosti doivljeno kao multikulturalno to ono u
svojoj sutini i jest, no, bez obzira na toliku raznolikost, netrepeljivost postoji. Ipak ta netrepeljivost nije negativno utjecala na nedavni drugi po redu osvojeni mandat predsjednika
Obame. S obzirom na prolost u kojoj su Afroamerikanci bili robovi bijelim predsjednicima,
potom sjedili u odvojenom dijelu autobusa, nisu bili zapoljavani na vodeim pozicijama
na poslu, mijeani brakovi bili su zabranjeni itd., promjena u vidu tamnoputog predsjednika bila je za neke znak kako su se stvari u drutvu promijenile nabolje. No, je li doista
tako? Zakonsko ureenje se promijenilo, no je li se u potpunosti izmijenila i svijest veine
amerikog bjelakog stanovnitva ili se i u dananjici moe naii na diskriminatorna pravila
i stavove i u kojoj mjeri, neki su od problema koja se obrauju u radu kroz istraivanje
provedenih anketa, analiza novinskih tekstova u Sjedinjenim Dravama te literature koje
se bavi diskriminatornim stavovima. No, bez obzira na sva poboljanja u vidu zakonskog
134
Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

ureenja, kada se uzmu u obzir brojne situacije koje pokazuju da je problem rasne barijere
jo uvijek prisutan, vjerujem da e navedeni problem biti jo predmetom brojnih rasprava
i preispitivanja.
Kljune rijei: afroameriko stanovnitvo, diskriminacija, rasizam, pravna regulativa,
Sjedinjene Drave, Barack Obama
1. Uvod
U prolosti, ali i danas, rasizam je prisutan u mnogim zemljama, no najvie kontroverzi
izaziva u Sjedinjim Amerikim Dravama zbog multikulturalnosti po kojoj su Sjedinjene
Drave specifine, viestoljetnom ropstvu, rasnim segregacijama te naposljetku izborom
prvog afroamerikog* predsjednika, i to ak dva puta uzastopce. Stoga je vie od povijesnog pitanja zapitati se koji su zaeci tog problema, koliko je to pitanje transformirano,
kakva su mogua rjeenja, je li mogu miran suivot razliitih, te zato neke sama ideja
Amerike tjera da se tresu, drhte i imaju none more1, dok drugi ude ostvariti ameriki san.
Jedno od sredinijh pitanja amerike povijesti je je li ameriki sustav tolerirao sustavno
krenje temeljnih prava Afroamerikanaca na zaposlenje, brak, javni prijevoz, to je u potpunom nesrazmjeru s naelom slobode i jednakosti svih ljudi koje je osnovno naelo na
kojem poiva ameriki ustav. To osnovno naelo koje bi trebalo biti primjenjeno na sve ljude jednako, Amerikanci su odluili ne primijeniti na Afroamerikance, iskljuivo zbog druge
boje koe, to bi se moglo nazvati politikim licemjerjem.
Ipak, prisutnost Afroamerikanaca u zemlji utjecala je na drutveni ivot u SAD-u, to pitanje razdvojilo je politike stranke, ali i prostorno same Sjedinjene Drave u neprijateljske
tabore, zbog ega su napisani mnogobrojni zakoni i tri amandmana Ustava.
Sjedinjene Drave slove za jednu od najliberalnijih i najdemokratskijih zemalja suvremenog svijeta, a istovremeno su jedna od zemalja koja najee izvjetava o policijskoj
brutalnosti usmjerenoj protiv obojanih te rasnim ispadima. Sve to nije sprijeilo Amerikance
da svoje povjerenje na predsjednikim izborima 2008. g. poklone Baracku Obami, Afroamerikancu.2 Kako je ipak bilo mogue da u zemlji u kojoj je osam predsjednika imalo robove koji su to postali zbog boje svoje koe, njihov potomak postane najutjecajniji ovjek u
zemlji? To pitanje, kao i pitanje dananje pojave rasizma, te mogunost da ga se iskorijeni,
neka su od pitanja kojima se bavi ovaj rad.
Cilj rada je s povijesnopravnog te pozitivnopravnog polazita pokazati promjene koje
su se dogaale u amerikoj povijesti u pravnom, politikom i drutvenom poloaju afroamerikog stanovnitva, gledita koja su se transformirala od rasne segregacije do izbora
prvog tamnoputog predsjednika. Kako je mogue tako dugotrajno oigledno krenje samih
ustavnih naela? Povijest prolosti ne moe se mijenjati, ali moe i mora biti dobar pokazatelj kako utjecati na povijest budunosti i postaviti se prema problemu koji jo uvijek nije
potpuno iskorijenjen iz amerikog drutva.
Drava, pravo te drutvene prilike isprepletene su pojave, svaka od navedenih pojava
ima naglaenu influenciju na oblikovanje druge pojave. Iz tog razloga ovaj rad je sinteza
povijesnih, pravnih, etnolokih, sociolokih i ekonomskih znanosti. Meutim, nastojat u
ostati to vie u domeni povijesnopravnog i pozitivnopravnog aspekta navedenog problema rasne barijere u Sjedinjenim Dravama.
* U radu koristim izraz Afoamerikanci/afroameriki kao politiki korektan po savjetu diplomata Scotta Langa iz
Veleposlanstva Sjedinjenih Drava u Zagrebu.
1
H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava : 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012., str. 741.
2
Infra, str. 25.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013
2. Drugi svjetski rat

2. 1. Velika kriza i New Deal
Kriza poslije sloma burze 1929. g., najtee je pogodila Afroamerikance jer su oni bivali
prvi otputeni s posla i posljednji primani nazad. To je oito iz popisa nezaposlenih iz kojeg
je vidljivo kako je u sijenju 1931. g. bilo dva puta vie Afroamerikanaca bez posla nego
bijelaca.3
Takoer, iz 1931. g. valja istaknuti sluaj Scottsboro boys, devetorica mladih Afroamerikanaca na Jugu osuena su na smrt zbog navodnog silovanja dviju bjelkinja, bez vrstih
dokaza, u nepravinom postupku koji je trajao jedan, bez adekvatne braniteljske pomoi,
ime je povrijeen esti amandman Ustava. Nakon to je sluaj dospio u novine, Vrhovni
sud je naloio ponovni postupak, a nakon serije neuspjenih suenja, jedna od navodnih
rtava, priznala je kako je cijeli sluaj isceniran, etvorica su osloboena, trojica su odsluila zatvorsku kaznu, jednog je ubio zatvorski uvar, a jedan je osuen na smrtnu kaznu,
nakon ega je pobjegao. 1976. g. je pronaen, ali ga je George Wallace pomilovao. Sluaj
je kasnije postao simbol nepravinog suenja kao posljedice rasistikih odnosa na Jugu
za vrijeme Velike krize.4
Franklin Delano Roosevelt, svojim New Dealom, uspio je ublaiti diskriminaciju jer je
programom udario temelje drave blagostanja, od ega su i Afroamerikanci imali koristi
- bolje socijalno osiguranje, izgradnja javnih stanova, kola, minimalne nadnice, duljina
radnog vremena itd. Takoer, Roosevelt je imenovao Afroamerikance na razne funkcije5,
zahtijevao desegregaciju federalnih slubi. U to vrijeme, poeo se mijenjati i stav sindikata
prema Afroamerikancima, prvenstveno se ovdje misli na Kongres industrijskih organizacija
(CIO) koji je 1940. g. imao ak 210 000 afroamerikih lanova. CIO je nastojao uvesti Afroamerikance u radniki pokret, njegovim osnivanjem sindikati u njegovom sastavu samo su
trebali proiriti svoj program jednakosti i suzbiti diskriminaciju. Dva dogaaja pridonijela su
boljem poloaju afroamerikih radnika: osnivanje Odjela protiv diskriminacije sa zadatkom
borbe protiv rasnih predrasuda unutar vlastitih redova na elu s G. Weaverom te izbor
Afroamerikanca Williarda S. Townsenda, predsjednika sindikata transportnih radnika, u
Izvrni odbor.
Jo prije stupanja u rat, 25.6.1941. g., Roosevelt je izdao naredbu da se u ratnoj industriji radnici moraju zapoljavati bez diskriminacije s obzirom na rasu, vjeru, boju ili nacionalni poredak, potom je osnovan i The Fair Employment Practices Commission (FEPC)6,
ime je Afroamerikancima garantirano zapoljavanje bez obzira na boju koe. Takoer je
pokrenuo W. P. A., odnosno Savezni plan za zapoljavanje nezaposlenih Afroamerikanaca
prema kojem su imali iste mogunosti kao i bijelci. To je glavni razlog zbog kojeg je Roosevelt na iduim izborima dobio veinu glasova Afroamerikanaca.
U Detroitu nezaposlenost meu bijelcima iznosila je 32%, meu Afroamerikancima 60%, 1937. g. na Sjeveru
je bilo nezaposleno 38,9% Afroamerikanaca i 18,1% bijelaca, odnosno 42,9% Afroamerikanki i 23,2% bjelkinja.
Podaci preuzeti iz A. LEBL, Crna i bela Amerika, sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 40.
Opirnije o sluaju i tijeku suenja: M. S. CHERMAK, F. Y. BAILEY, Crimes and Trials of the Century: From the
Black Sox scandal to the Attica Prison riots, Greenwood, Santa Barbara, 2007. g., str. 150.
Platni spisak savezne vlade poveao se od 50 000 1933. g. na 200 000 1945. g. Afroamerikanci su drali odgovorne upravne poloaje, nali su se na vanim poloajima inenjera, ekonomista, odvjetnika, kemiara, lijenika,
stotine Afroamerikanaca bilo je u upravnim tijelima, a mnogi su bili tajnici bijelih i afroamerikih visokih dravnih
slubenika. Opirnije: R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g., str. 240.
Osnovan s ciljem pomoi afroamerikancima, zabranjuje dravnim tvrtkama diskriminaciju. Opirnije: K. FINLEY,
Delaying the Dream: Southern Senators and the Fight Against Civil Rights, 1938-1965, Florida Historical Society,
Louisiana, 2010. g., str. 86.
135
136

Bitno je istaknuti i Rooseveltov Crni kabinet, tijelo od pedesetak veoma obrazovanih
Afroamerikanaca koji su drali kljune poloaje u Washingtonu. To je bilo savjetodavno
tijelo vladinih izvrnih organa. lanovi Kabineta protivili su se svemu to je iole ukazivalo
na rasni separatizam. Njihova borba za integraciju obuhvaala je: 1. poveanje broja Afroamerikanaca u slubi vlade, tj. koliko otpada na njih prema broju afroamerikog stanovnitva, 2. davanje zaposlenja Afroamerikancima prema njihovoj sposobnosti i obrazovanju, 3.
imenovanje Afroamerikanaca na visoke dravne poloaje te u diplomatskoj i konzularnoj
slubi, 4. zaposlenje Afroamerikanaca u privatnoj industriji. Dva najutjecajnija lana Kabineta bili su sudac William H. Hastie7 i gospoa Mary McLeod Bethune.8
2. Poboljanje poloaja Afroamerikanaca

Izmeu 1940. i 1944. g., iz poljoprivrede u industriju je prelo oko milijun Afroamerikanaca. Udvostruen je broj kvalificiranih crnih radnika, openito materijalni poloaj Afroamerikanaca je poboljan to je najbolje saeo Robert Weaver, prvi Afroamerikanac koji je
obnaao slubu dravnog tajnika SAD-a, rekavi kako su promjene u etverogodinjem
razdoblju predstavljale za Afroamerikance veu industrijsku i profesionalnu diverzifikaciju
nego to se dogodilo za prethodnih 75 godina.9
Vrhovni je sud10 zabranio segregaciju na eljeznicama. Presudio je da sindikat prilikom
pregovaranja na osnovi Nacionalnog zakona o radnim odnosima mora predstavljati sve
radnike bez obzira na rasu i boju, takoer donijeta je presuda protiv slubenika birakih
odbora koji su falsificirali rezultate ili vrili zlouporabe prilikom izbora za dravne funkcije na
tetu Afroamerikanaca. Usporedno s time, jaala je i politika snaga Afroamerikanaca, posljedica ega je bilo nastojanje svih stranaka da pridobiju glasove za sebe. Politika snaga
Afroamerikanaca proizlazila je iz zajednikog okupljanja oko iste stranke. Izmeu 1930. i
1940. g.11, Republikanci su izgubili izbore jer je veina Afroamerikanaca svoje glasove dala
demokratima.12
Unato tekim uvjetima, tamnoputa rasa je postigla u ovom periodu znaajan uspjeh
na razliitim poljima jer su po prvi put u povijesti aktivno s bijelcima sudjelovali u radnikim,
obrazovnim, profesionalnim i kulturnim skupinama, pri emu im je pruena mogunost govora i izvan afroamerike zajednice, nakon ega zapoinje preuzimanje uloge suradnika u
sudionika u nacionalnom suivotu, ne vie samo tradicionalnog korisnika i sirotinje.
Ipak, netrepeljivost je i dalje postojala. Simone de Beauvoir je smatrala kako mnogi
rasisti, zanemarujui stroga znanstvena pravila, inzistiraju na tome da ak i ako ne postoje
7
10
11
12
Prvi put je stupio u dravnu slubu kao pomoni savjetnik Ministarstva unutarnjih poslova, obnaao je dunost
saveznog suca te guvernera Virgin Islandsa. opirnije: R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g., str. 240.
Osnivaica i predsjednica Bethune-Cookmana Koleda. Takoer je uinila doprinos za Afroamerikance u SAD-u
kao voditelj odjela za afroamerike poslove u NYA. Opirnije: R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g.,
str. 241.
R. C. WEAVER, First Black Cabinet Member, Dies, New York Times (July 19, 1997), http://www.nytimes.
com/1997/07/19/nyregion/robert-c-weaver-89-first-black-cabinet-member-dies.html, 13.08.2012.
Presude Vrhovnog suda imaju velik znaaj jer imaju snagu zakona u SAD-u, tj. svi sudobi prilikom odluivanja o
nekom predmetu obvezni su presuivati kako je u nekom prethodnom istom ili slinom postupku presudio Vrhovni sud. Opirnije: . DEREN - ANTOLJAK, Politiki sistem Sjedinjenih Amerikih Drava: (temelji i oblici), Liber,
Zagreb 1983., str. 538.
Afroamerikancima je tada pripadao 281 izborni glas od moguih 531 u 17 drava to je predstavljalo potencijalnu
prevagu. Podaci s http://clerk.house.gov/member_info/electionInfo/index.aspx 13.08.2012.
Taj je prijelaz potvren 1934. g. kad je Arthur W. Mitchell izabran u Kongres iz Chicaga na demokratskoj listi i
zamjenio Oscara Depriesta, republikanca koji je bio prvi Afroamerikanac u Donjem domu Kongresa u toku 30
godina. Opirnije: D. NORDIN, The New Deals Black Congressman: A Life of Arthur Wergs Mitchell, University
of Missouri, Columbia, 1997. g., str. 86.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

psiholoka objanjenja, i dalje stoji injenica da su Afroamerikanci inferiorni. Dovoljno je
proputovati Amerikom da biste se u to uvjerili.13 Sandford ju je kritizirala zbog toga. Iako
je svjesna da tvrdnja Beauvoir o injeninoj inferiornosti Afroamerikanaca smjera na neto
vie od jednostavne drutvene injenice da je na amerikom Jugu u to vrijeme bjelaka
veina Afroamerikance smatrala inferiornim biima te da su ovi, u smislu uinka takve segregacije, doista bili inferiorni. No, njezino rjeenje, potaknuto briljivim izbjegavanjem rasistikih tvrdnji o injeninoj inferiornosti Afroamerikanaca, nalazi se u relativiziranju njihove
inferiornosti, time to se ona svodi na problem interpretacije i prosudbe bjelakih rasista,
to se razlikuje od pitanja o tome kakvi su oni po sebi. Upravo time to bijelci doiljavaju
Afroamerikance inferiornima, oni to uistinu i postaju na razini svog drutveno-simbolikog
identiteta.
3. Razdoblje druge polovine XX. stoljea

3.1. Odnos politikih stranaka prema Afroamerikancima
U ovom razdoblju nastavlja se uspjeh Afroamerikanaca u borbi za ravnopravnost. Osim
pokuaja politikih stranaka da pridobiju glasove, podrku sve liberalnije javnosti, kao razlog uspjeha te borbe valja istaknuti i pitanje kakvu e SAD sliku stvoriti u javnosti u inozemstvu o sebi ako budu zemlja rasne segregacije i diskriminacije, a istovremeno u tim
istim zemljama, obojeni narodi igraju sve znaajniju ulogu dok im u SAD-u ne pripadaju ni
osnovna demokratska, graanska, politika i druga prava. Takoer, postojao je i strah da
se afroameriki pokret u SAD-u ne povee s oslobodilakim i revolucionarnim pokretima
izvan SAD-a, strah da u hladnom ratu simpatije afroamerikih graana ne prijeu na stranu
protivnika kojemu je diskriminacija i segregacija nepoznata.
Mnogi su se Afroamerikanci divili Sovjetskom Savezu zbog njegovih neobino tolerantnih i pravednih rasnih stavova. Du Bois je takoer smatrao kako je Sovjetski Savez u
pitanjima rasne tolerancije uvijek uivao iznimno dobar glas, a sam Du Bois se, nakon to
ga je Nacionalni savez za napredak obojanih ljudi otpustio s poloaja direktora Specijalnih
istraivanja, pridruio Paulu Robesonu14 i njegovom Savjetu za afrike poslove i na kraju
sam postao komunist.
Krajem 1946. g., predsjednik Truman imenovao je Komisiju za graanska prava, meu
ijim lanovima su se nalazila i dvojica Afroamerikanaca. Komisija je traila da Kongres
donese Zakon protiv linovanja, zakone kojima bi titili pravo graana da sudjeluju na prethodnim izborima, zakone kojima bi sprijeili segregaciju i diskriminaciju u oruanim snagama. Dio je proveden i u praksi, kao npr. integriranje u oruanim snagama. 1948. g. Truman
je osnovao Komisiju15 za ispitivanje propisa u oruanim snagama s ciljem da se provede
politika jednakog postupanja za sve osobe bez obzira na rasu, boju, religiju, naciju. Za vrijeme predsjednikog mandata, od 1953. do 1961. g., bivi general Dwight Eisehower radio
je na integraciji Afroamerikanaca u oruanim snagama bez veih otpora.
13
14
15
S. SANDFORD, How to Read Beauvoir, W. W. Norton & Company, London, 2006. g., str. 42
Ameriki pjeva i glumac te aktivist za ljudska prava, izrazito je kritizirao rasnu politiku SAD-a, pritom se naklonivi Sovjetima. Opirnije: J. FARMER, Lay Bare The Heart: An Autobiography of the Civil Rights Movement, Texas
Christian University Press, New York, 1985. g., str. 298.
Program Komisije se sastojao od: 1. uiniti sve funkcije u armiji pristupanim cjelokupnom osoblju bez obzira na
rasu i boju, 2. otvoriti armijske kole kvalificiranim licima bez obzira na rasu i boju, 3.prekinuti politiku imenovanja
Afroamerikanaca samo u crnake jedinice i sva postavljanja vriti prema individualnoj sposobnosti i potrebama
armije, 4. ukinuti rasnu kvotu. Opirnije: A. LEBL, Crna i bela Amerika, sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 44.
137
138

3.2. Segregacija u kolama
Meu najvanijim presudama Vrhovnog suda bila je ona iz 1954. g. kojom je zabranjena segregacija u javnim obrazovnim ustanovama, to je zgrozilo junjake Afroamerikance, stoga odluka nije bila svugdje provedena. Usprkos predrasudama i neprijateljskom
raspoloenju okupljenih bjelakih protestanata, devetero studenata Afroamerikanaca je
25. 09. 1957. g. polo u kolu koju su do tada mogli pohaati jedino bijelci. Tih devetero
uenika je dobrovoljno prelo iz svoje kole, u kojoj su se obrazovali samo Afroamerikanci,
u srednju kolu Central koja je glasila kao jedna od najboljih u zemlji. Kao uzorni uenici,
svi su se oni nadali boljem obrazovanju i prilici za upis na fakultet.
U Little Rocku je integracija u srednjim kolama trebala nastupiti tek u rujnu 1957. g.
No, guverner drave Arkansas je naredio Nacionalnoj gardi da ne dozvoli da devetorica
afroamerikih uenika uu u kolu. Predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je na to reagirao slanjem redovne vojske kojoj je bilo nareeno da prati i titi uenike Afroamerikance.
Sljedee polugodite guverner drave Arkansas zatvorio je kolu na godinu dana, a kada
se ponovno otvorila, samo su se dvojica uenika iz skupine Devetero iz Little Rocka16
vratila. Danas kolu pohaa podjednak broj Afroamerikanaca i bijelih uenika.
3.3. Segregacija u javnom prijevozu
Afroamerikancima je 1950-ih godina bilo doputeno sjesti samo na zadnja sjedala, a
mogli su se pomaknuti do srednjeg dijela autobusa samo ukoliko nijedan bijelac nije tamo
elio sjesti. Postojalo je pravilo da ako samo jedna bijela osoba sjedne u srednji dio, od svih
Afroamerikanaca koji tamo sjede oekuje se da napuste svoja mjesta. 1. prosinca 1955. g.,
gospoa Rosa Parks, Afroamerikanka, prekrila je to pravilo u dravi Alabami. S obzirom
da je jedan bijelac ostao stajati u autobusu dok je gospoa Parks sjedila u srednjem dijelu
autobusa, ogluila se na vozaevo upozorenje zbog cjelodnevnog stajanja na nogama
na poslu na kojem je radila kao krojaica. Gospoa Parks zavrila je u pritvoru, kasnije je
izjavila kako svoj prosvjed nije planirala ve je bila samo dobrano umorna i boljele su je
noge.17Jedan od ljudi koji joj je pruio potporu bio je Martin Luther King.
4. Djelovanje Marthina Luthera Kinga

4.1. Poetni uspjesi Marthina Luthera Kinga
Ogoren rasnom segregacijom u javnom prijevozu i potaknut dogaajem Rose Parks,
Marthin Luther King, inae baptistiki sveenik, sastao se sa sunarodnjacima iz afroamerike zajednice kako bi potaknuo bojkot javnog prijevoza. Afroamerikanci Montgomerija18
16
17
18
Nasilje suuenika nad dvojicom kolega time nije prestalo, to nam govori i sljedea izjava Ernesta Greena: U
poetku su nam vojnici sluili kao osobna zatita. Pratili su nas na nastavu, ekali nakon nje. No, nakon to su
negdje sredinom kolske godine otili, agresivnost, nasilje i zastraivanja su se naglo poveali. rtve su esto
bili i oni koji su se s nama eljeli sprijateljiti. Ernest Green se takoe prisjea mature u novoj koli: Tiina na
sveanosti bila je upravo jezovita. Jedini koji su pljeskali bili su lanovi moje obitelji. No, kada sam primio diplomu, zapravo nisam osjeao potrebu za iijim aplauzom. Ta je tiina bila dokaz da sam postigao ono zbog ega
sam ovamo doao. cit. S. FITZGERALD, The Little Rock Nine: Struggle for Integration, Compass Point Books,
Minneapolis, 2007. g., str. 73.
J. HANSON, Rosa Parks: A Biography, greenwood, Santa Barbara, 2011., str. 11.
Oko 17 500 afroamerikih putnika se obino koristilo mongomerijskim autobusnim prijevozom to je inilo 75%
korisnika autobusnih usluga. Toga su se dana grupe ljudi okupile na autobusnim postajama promatrajui autobuse kako se zaustavljaju i odlaze bez ijednog putnika. Opirnije: V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King :
veliki ameriki voa, zagovornik nenasilja koji je ubijen u borbi za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str.
23.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

05.12.1955. g. propustili su autobuse i bojkot je krenuo svojim tokom to je predstavljalo
miran prosvjed. Isti dan je osnovana i nova organizacija, Udruenje za napredak Montgomerija koja je trebala nadzirati bojkot, a King je izabran za predsjednika. Povodom imenovanja, rekao je: Ako smo mi u krivu, u krivu je i Vrhovni sud ovog naroda. Ako smo mi u krivu, Ustav je Sjedinjenih Drava u krivu. Ako smo mi u krivu, Bog je Svemogui u krivu - Ako
smo mi u krivu, Isus iz Nazareta je tek puki utopijski sanjar koji nikada nije siao na zemlju.
Ako li smo mi u krivu, pravednost je la.19 Bojkot su odluili nastaviti dok im vlasti ne ispune
idue uvjete: 1. Vozai autobusa uljudno e se obraati afroamerikim putnicima. 2. Putnici
e sjedati prema naelu tko prvi, njegovo je mjesto, poevi od Afroamerikanaca odostraga te bijelaca sprijeda. 3. Autobusno poduzee mora odmah unajmiti tamnopute vozae na
liniji kroz afroamerike etvrti. Dok je trajao bojkot, Afroamerikanci su organizirali prijevoz
automobilima, no vlasti su njihove vozae zatvarale zbog bilo kakvog razloga. S obzirom
da se bojkot nastavio, grad je izvukao stari dravni zakon protiv bojkota, prema kojem je 89
ljudi, uljuujui i Kinga bilo proglaeno krivima. U meuvremenu, Udruenje za napredak
uloilo je albu Vrhovnom sudu kako bi dokazali da je segregacija u autobusima suprotna
Ustavu SAD-a. Vrhovni sud potvrdio je odluku Okrunog suda Sjedinjenih Drava da su
dravni i graanski zakoni Alabame koji zahtjevaju segregaciju protuustavni.
Potaknuto ovim uspjehom, u sijenju 1957. g. osnovana je Konfederacija junjakog
kranskog vodstva u svrhu davanja savjeta i pomoi, a King je proglaen predsjednikom.
4.2. Sit-in prosvjedi
Iako je rasna segregacija u obrazovnim ustanovama zabranjena, afroameriki studenti
susretali su se s diskriminacijom, tako je jedan afroameriki student odbio slubu na blagajni za ruak nakon ega mu se poelo pridrivati sve vie studenata. Naime, etvorica
afroamerikih brucoa s Poljoprivrednog i tehnikog fakulteta Sjeverne Karoline u Greensborou uli u robnu kuu Woolworth`s, kupili nekoliko stvari, a zatim sjeli za restoranski
ank namijenjen iskljuivo bijelcima. Jedan od njih, Ezell Blair ml., naruio je kavu. Kako je
osoblje odbilo posluiti ih, naprosto su sjedili do zatvaranja lokala. Sutradan su se u 10.30
vratili s jo dvadesetero studenata i ostali sjediti cijeli dan. Jedna od konobarica koja ih je
odbila posluiti objasnila je novinarima kako je to obiaj restorana. Ubrzo su drugi studenti
poeli primjenjivati istu metodu po ostalim restoranima u Greensborou. Kada su novine
poele izvjetavati o tim dogaajima, takvi sit-in prosvjedi zaredali su se diljem Juga, a pridruio im se i King zbog ega je bio uhien i osuen na 4 mjeseca tekog rada u dravnoj
kaznionici. To je metoda prosvjeda protiv vladine politike gdje prosvjednici sjede odbijajui
napustiti javno mjesto, sprjeavajui na taj nain promet i ometajui normalan rad
Saznavi za tu presudu, senator John F. Kennedy, demokratski kandidat20 u tekuim
predsjednikim izborima, ponudio je Kingovoj supruzi pomo, a nekoliko dana nakon toga
sudac je povukao svoju odluku. Ovakav ishod pomogao je Kennedyju u pobjedi na izborima za predsjednika, a tijekom svog mandata nastavio je antidiskriminacijsku politiku, te je
1962. g. zabranjena segregacija u zgradama izgraenim uz uee saveznih sredstava.
Istovremeno, sit-in prosvjedi su se nastavili, a studenti koji su ih odravali tijekom ljeta
1961. g. nazvani su Jahaima slobode. Zahvaljujui medijima, javnost je vidjela s kakvim
su se nasiljem susretali Jahai slobode. Zbog negativnih reakcija na nasilje, Vlada SAD-a
donijela je odluku da segregacija na autobusnim stanicama mora prestati.
19
20
M. L. KING, C. SCOTT, The Words of Martin Luther King, Jr., Margolis, 2008. g., str. 71.
Demokratska stranka sve vie se poela okretati manjinama: crncima, Talijanima, Poljacima, Ircima, katolicima
itd., dok je Republikanska stranka vie ostala stranka bijelih protestanata posljedica ega je bila 1960 i 1964.
glasanje Afroamerikanaca za Demokratsku stranku i cijepanje Demokrata, tj. stvaranje saveza Demokrata s Juga
s Republikancima. Opirnije: A. MILARDOVI, Nova desnica, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1990.
g., str. 92.-94.
139
140

Bez obzira na takvu odluku Vlade, slogan koji je pomogao Edgaru Wallaceu pri izboru
za guvernera Alabame bio je Segregacija danas, segregacija sutra, segregacija zauvijek!. Bijeli rasisti u Alabami tako su postali jo odluniji da Afroamerikance vrate na stare
poloaje. Istovremeno, sit-in prosvjedi nastavili su se 1963. g. kako bi grad bio prisiljen
Afroamerikance zaposliti na bolja mjesta i zaustaviti segregaciju. King je zbog toga uskoro
opet zavrio u pritvoru, a po izlasku poeo se obraati studentima kako bi im izrazio podrku. Na tim govorima nisu se nalazili samo studenti ve i djeca. Posljedica je bila privoenje
velikog broja djece, kao reakcija na taj dogaaj, sljedeeg dana, mlade se skupila kod
baptistike crkve, a Connor21 u namjeri da ih zaustavi, naredio je da ih vatrogasci rastjeraju
snanim mlazom vode pri emu je ozljeen velik broj djece. Te snimke zgrozile su svijet, a
na iduim prosvjedima policija i vatrogasci odbili su poslunost Connoru.
4.3. I have a dream
Nakon sit-in prosvjeda, organiziran je pohod na Washington. Zapoeo je 28.08.1963.
g., u ast stote godinjice ukinua ropstva u Sjedinjenim Dravama. Okupilo se oko 250
000 ljudi, Afroamerikanaca i bijelaca. Odrao je govor koji se i danas esto citira, naslovljen
I have a dream. Zapoeo je: Sanjam da e jednog dana na crvenim breuljcima Georgie
sinovi bivih robova i sinovi bivih robovlasnika biti spremni sjesti zajedno za isti stol bratstva... Sanjam, kako e se jednog dana ak i drava Mississippi preobliiti u oazu slobode
i pravde... Sanjam da e moje etvoro djece jednog dana ivjeti u zemlji u kojoj nee biti
sueni po boji koe, nego po vrijednosti njihove osobnosti... 22 Isti dan, brojne novine izvijestile su kako je King posato neslubenim predsjednikom Afroamerikanaca, tim govorom
postao je i slubenim voom pokreta za graanska prava.
No, nakon toga, zaredalo se nekoliko dogaaja koji su unazadili borbu za ravnopravnost, baena je bomba23 na baptistiku crkvu te je ubijen predsjednik John F. Kennedy.24
Program to ga je predloio Kongresu za stvarno i potpuno provoenje u ivot graanske
ravnopravnosti za Afroamerikance, bio je, u tom pogledu, najrevolucionarniji in od vremena Abrahama Lincolna, to ga je stajalo ivota. Postao je rtvom atentata u Dallasu
22.11.1963. g.
Integrirani javni prijevoz, restorani, jednakost pri radu, sve su to bili dotadanji uspjesi
borbe, ali su bile i jo mnogobrojne neostvarene elje afroamerikog stanovnitva. Predstojali su izbori s obzirom da je Kennedy bio ubijen i od presudne vanosti za budui razvoj
graanskih prava je bilo da afroameriki dio stanovnitva moe glasovati25 kako bi izabrali
predsjednika koji e im pomoi u njihovoj borbi.
21
22
23
24
25
Theophilus Eugene Bull Connor bio je povjerenik za javnu sigurnost u gradu Birminghamu tijekom amerikog
pokreta za graanska prava . Njegov ured mu je dao odgovornost upravnog nadzora nad birminghamskom vatrogasnom i policijskom postrojbom. Postao je omraen zbog svojih nasilnih mjera radi provedbe rasne segregacije
i uskratie graanskih prava na afroamerikancima, osobito tijekom Southern Christian Leadership Conference s
te Birmingham kampanje 1963. g. Opirnije: R. ARSENAULT, Freedom Riders: 1961 and the Struggle for Racial
Justice, Oxford University Press, New York, 2006., str. 154.
V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King : veliki ameriki voa, zagovornik nenasilja koji je ubijen u borbi
za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str. 50.
To se dogodilo 22. 12. 1963. g. pri emu su stradala prisutna djeca koja su pohaala nedjeljni vjeronauk. Opirnije: V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King : veliki ameriki voa, zagovornik nenasilja koji je ubijen u
borbi za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str. 51.
Pogledaj o tome: W. MARA, John F. Kennedy, New York, 2009. g., str. 95.
U dravi Mississippi u borbi za ravnopravno pravo glasa ubijena su trojica radnika, 2 bijelca i 1 Afroamerikanac,
njihovi ubojice, erif pokrajine Neshoba je osloboen, a njegov zajmjenik je osuen na svega 6 godina kazne.
Opirnije: H. FIRESIDE, The Mississippi Burning civil rights murder conspiracy trial: a headline court case,
Enslow Publishers, New York, 2002. g., str. 42.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

4.4. Pokreti za ravnopravnost u amerikom drutvu
Robert Alan Haber26, u veljai 1960. godine, nadahnut prosvjedima sjedenjem u Greensborou, objavio je novost o formiranju nove skupine pod nazivom Studenti za demokratsko drutvo27. Uskoro im se prikljuio i dvadesetodinji Hajden koji je odnosio hranu
Afroamerikancima u Tennesseu koje su protjerali iz domova jer su se prijavili za glasanje.
1968. godine, na njegovu inicijativu, nastao je dokument poznat pod nazivom Izjava iz Port
Hurona. Ipak, veim dijelom bio je namjenjen bijelcima iz viih slojeva srednje klase, tj.
povlatenim graanima koji znaju da su povlateni i koji su bijesni zbog takve nepravde28.
Poetak izjave glasio je: Mi smo pripadnici te generacije, odrasli barem u skromnim uvjetima. Smjeteni smo na sveuilitima i s nelagodom promatramo svijet koji emo naslijediti.
Navodei kako ni Afroamerikanci na Jugu ni studenti nemaju prava glasa, u Izjavi se pozivalo na stvaranje demokratskog drutva utemeljenog na sudjelovanju.
Istovremeno, drugi pokret za graanska prava, SNCC29osmislio je Vonju slobode. Sudionici su se vozili autobusima, Afroamerikanci u dijelu namijenjenom bjelcima, a bijelci
u dijelu namijenjenom Afroamerikancima, potiui bjelaki rasizam na Jugu30. Pisalo se
kako je SNCC udruio bijelce i Afroamerikance u vrijeme kada su se borili protiv rasizma
na Jugu, no, kada su se preselili na Sjever postalo je oito da je problem u bijelcima, a ne
u Junjacima zbog ega je uoena vrijednost Black Powera, pokreta koji je slavu stekao na
autocestama Mississippija u vrijeme Meredithova mara protiv straha, kada je organizator
iz redova SNCC-a, Willie Ricks, saeo ono to su zapravo svi govorili - Mo crncima!
(Black Power)31.
Stranka crnih pantera (The Black Panther Party) je organizacija koja se borila za prava
Afroamerikanaca u SAD-u, osnovana 1966. godine u Oaklandu. U nekoliko mjeseci sakupili su velik broj pristalica, a prve mjere podrazumijevale su nabavu oruja. Najjai ogranci
bili su u Kaliforniji, Illinoisu i dravi New York. Od samog poetka su vrlo dobro osmislili
svoj program32. Svaki njihov ogranak pruao je pomo afroamerikom stanovnitvu u vidu
26
27
28
29
30
31
32
Bio je prvi predsjednik Studenti za demokratsko drutvo (SDS) izabran na prvoj sjednici SDS-a 1960. g., opirnije: K. SALE, SDS: Ten Years Towards a Revolution, Knopf Doubleday Publishing Group, New York, 1973. g.,
str. 21.
Skraeno SDS Students for a Democratic Society
M. KURLANSKY, 1968.: Godina koja je uzdrmala svijet, Ljevak, Zagreb, 2007. g., str. 103.
The Student Nonviolent Coordinating Committee, jedna od organizacija koja je sudjelovala u pokretima za graanska prava. Opirnije: C. CARSON, In Struggle: Sncc and the Black Awakening of the 1960s, Harvard University Press, New York, 1981. g., str. 34.
James Farmer, jedan od zaetnika taktike rekao je kako su imali dojam da mogu raunati na junjake rasiste
te da e izazvati krizu pa e savezna vlada nametnuti savezni zakon. Jedan list iz Montgomeryja izvijestio je:
Dvoje nepopustljivih sudionika akcije Vonja slobode, prepunih oteklina i modrica od batina dobivenih u sukobu
sa svjetinom, zareklo se u subotu poslijepodne da e, bude li potrebno, rtvovati i ivot samo da srue rasne
barijere na Jugu. Premlatila ih je rulja koja je, nakon to su ovdje u subotu ujutro izili iz autobusa, napala 22
integracionista. cit M. KURLANSKY, 1968.: Godina koja je uzdrmala svijet, Ljevak, Zagreb, 2007. g., str. 104.
Dotada dosadni prosvjed pretvorio se u veliki medijski dogaaj. Svi su odjednom htjeli znati to je Black Power. Da
je SNCC rekao Negri Power ili Colored Power, bijelci bi i dalje mirno spavali. Ali rije crna... odmah su se poele
pojavljivati predodbe o movarama prepunim aligatora nad koje se nadvijaju praiskonska stabla, mahovina se
sputa s grana, a iz dubina movare, dok mu blato curi s koe, pojavljuje se crno udovite i oevi kerima govore
da u krevetu budu u devet, a ne u pola deset... Black power! Boe moj, crnci e napokon naplatiti bijelcima... Cijelu
naciju zahvatila je histerija. Hubert Humphrey vikao je: U Americi nema mjesta ni za kakav rasizam, bez obzira na
predznak! cit. M. KURLANSKY, 1968.: Godina koja je uzdrmala svijet, Ljevak, Zagreb, 2007. g., str. 114.
Program je sadravao sljedee toke: 1. sloboda za Afroamerikance i njihovo samostalno odluivanje, 2. jednaka
zaposlenost svih ljudi, 3. kraj pljake kapitalistikog sustava nad afroamerikom i ostalom podtlaenom zajednicom, 4. ivot pod krovom dostojan ovjeka, 5. kvalitetno obrazovanje, 6. besplatna zdravstvena zatita za sve
ugroene ljude, 7. okonanje policijske brutalnosti nad Afroamerikancima i ostalim ugnjetavanim stanovnitvom,
8. preispitivanje presuda svim Afroamerikancima koje je osudila isto bjelaka porota. Pogledaj o tome: C. E.
JONES, The Black Panther Party Reconsidered, Black Classic Press, Baltimore, 1998. g., str. 112.
141
142

besplatne prehrane kolske djece, dodatnog obrazovanja i opismenjavanja to im je donijelo veliku podrku gdje god su djelovali. Najvea razlika Crnih pantera i ostalih pokreta za
rasnu jednakost bila je jaka revolucionarna crta Crnih pantera koji ne samo da su zahtjevali
rasnu jednakost, ve su u mnogoemu bili radikalan afroameriki socijalistiki pokret marksistikog tipa jer su smatrali da je kapitalizam glavni uzrok podjele na crne i bijele. Kako
bi naruio ugled Stranke, FBI je krivotvorio niz dokumenata da bi javnosti prikazao da se
hrana koju je stranka pribavljala Afroamerikancima financirana iz kriminalnih radnji i da je
pokvarena. Nakon namjetanja, stranka je oslabila, a djelovanje je okonala 1982. g.
Ljeto slobode, 1964. g., bio je takoer jedan od pokreta za graanska prava. Bijeli aktivisti dolazili su sa sjevera u Mississippi kako bi Afroamerikancima pomogli pri registriranju
za glasovanje. etvrtog kolovoza 1964., savezni agenti nali su tijela troje nestalih boraca
za graanska prava, u junoj dravi Mississippi. rtve, James Chaney, Michale Schwerner
i Andrew Goodman, koji su nestali 44 dana ranije, naeni su ubijeni i zakopani. Tri mladia
ubijena su na putu za Chaneyevu kuu jedne noi, nakon to su nazoili predavanju o registraciji Afroamerikanaca za glasovanje. Savezni istrani ured FBI preuzeo je istragu nakon
to je lokana policija, za koju se vjerovalo da su neslubeni produetak rasistike i nasline
organizacije Ku Klux Klan, poela oteavati istragu.
Osobe osumnjiene za ova ubojstva uhiene su i izvedene pred sud, no porota u kojoj
su bili samo bijelci, oslobodila ih je optube. No, kasnije se ovim osumnjienicima, od kojih
su neki bili lanovi Ku Klux Klana, sudilo na saveznom sudu. Optunica ih je teretila za
povredu graanskih prava rtava, time to su ih ubili. Premda ih je sud proglasio krivima,
ni jedan od njih u zatvoru nije proveo vie od est godina.
2005. godine, 41 godinu nakon poinjenog zloina, porota u Mississippiju osudila je
biveg lana Ku Klux Klana, 80-godinjeg Edgara Raya Killena za ova ubojstva. Osuen
je na 60 godina zatvora.
4.5. Zakon o graanskim pravima iz 1964. g.
4.5.1. Opa naela Zakona

Valja istaknuti Zakon o graanskim pravima iz 1964. g., kojeg je potpisao predsjednik
Lyndon Johnson. Zakon je propisao obveznu primjenu istih kriterija glasovanja i na Afroamerikance i na bijelce. Takoer, neznatne greke i propusti u proceduri registiranja ne
smiju utjecati na priznavanje ili odbijanje birakog prava. Iako su se ti propisi odnosili na izbore za federalne dunosnike, takoer su utjecali i na izbore na saveznoj te lokalnoj razini.
Zakon je zabranjivao segregaciju i diskriminaciju u ugostiteljstvu, uslunim djelatnostima, u svim objektima u javnom vlasnitvu ili pod javnom upravom, na osnovi rase, boje,
religije ili nacionalnog porijekla te su poniteni svi lokalni propisi koji su nalagali segregaciju ili diskriminaciju. Zakon je sadravao odredbu prema kojoj se donacije i zajmovi33 iz
saveznih izvora mogu davati pod uvjetima jednako primjenjivim na sve bez obzira na boju
koe. Nadalje, jedan od ciljeva Zakona bila je i zabrana diskriminacije u agencijama za
zapoljavanje te sindikatima.
Zakon predvia provoenje propisa o rasi, boji koe i nacionalnom porijeklu kako bi se
odredilo koliko je osoba upisano u birake spiskove i koliko ih je glasovalo. Predviena je
mogunost da se na osnovi etrnaestog amandmana u Kongresu smanji broj predstavnika
33
U budetu za 1965. g. na ime donacija dravama i lokalnim vlastima predvien je iznos od 10,5 milijardi dolara,
siromanije drave koje prevladavaju na Jugu dobile su vei dio iznosa no kole, bolnice i sl. koje su izgradile tim
novcem morali su jednako sluit i afroamerikom i bijelom stanovnitvu. Opirnije: A. LEBL, Crna i bela Amerika,
sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 49.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

onih drava u kojima vei broj punoljetnih34 graana nema pravo glasa. Ovim zakonom
dana je i mogunost albe na presudu suda neke federalne drave u predmetima koji se
odnose na odbijanje jednake zatite u sporovima o graanskim pravima. Iako je Zakon
znaajan po svim svojim odredbama, idue desetljee obiljeit e upravo borba za njegovo
provoenje. To je bilo jasno i kod samog izglasavanja jer je protiv tog Zakona glasalo 27
senatora od 100 te 126 lanova Predstavnikog doma od 415 lanova. 1969. g., Vrhovni
sud protumaio je Zakon o graanskim pravima ne samo kao zatitu prava pojedinaca,
nego i kao obvezu donoenja takvih sustava politikog zastupanja koji e osigurati izbor
manjinskih kandidata. Tako je dana pravna osnova neemu to je postala opa praksa
rasnog krojenja izbornih kotara da bi se osigurala sigurna mjesta za Afroamerikance.
4.5.2. Zakonska regulacija zapoljavanja Afroamerikanaca

Zakon o graanskim pravima iz 1964. g., donesen je s izriitom namjerom da amerika naela nau odraz u amerikoj stvarnosti. lanak VII. Zakona o graanskim pravima
proglasio je nezakonitim da poslodavac odbije zaposliti nekog pojedinca zbog rase, boje
koe, vjere, spola ili nacionalnog podrijetla ili da razvrstava svoje zaposlenike na bilo koji
nain koji bi liio ili mogao liiti bilo kojeg pojedinca mogunosti zapoljavanja zbog rase,
boje koe, vjere, spola ili nacionalnog podrijetla. Senator Hubert Humphrey, koji je predsjedavao sjednicom, uvjeravao je Senat kako nita u Zakonu ne daje sudu ili dravnom
izvrnom tijelu mogunost da zahtjeva zapoljavanje ili promicanje zaposlenika kako bi bi
se postigla rasna ravnopravnost, ve kako samo navedeni lanak zabranjuje diskriminaciju35, a da bi se neki postupak mogao proglasiti nezakonitim, morala se dokazati namjera
diskriminiranja.
Predmet Griggs protiv Duke Power Co. iz 1971. g. bio je prvi koji se pred Vrhovnim
sudom naao zbog navedenog lanka. Sud je zanemario izriaj Zakona i zahtjevao je dokaz o namjeri diskriminiranja. Zakljuio je kako poslodavac nije imao namjeru diskriminirati
tamnopute zaposlenike, ali je proglasio nedopustivim zahtjeve kompanije da kandidati za
posao moraju imati zavrenu srednju kolu ili poloiti test ope inteligencije. Takva odluka
imala je za posljedice zamjenu politike graanske jednakosti s davanjem prednosti grupnim pravima to je bila osnova za rasno pogodovanje. Prema odluci suda, od poslodavca
se trailo povlaivanje manjina da bi se izbjegle optube za posrednu diskriminaciju zbog
ega je Belz zakljuio kako je sud prihvatio teoriju diskriminacije potpuno suprotnu zahtjevima i namjerama Zakona o graanskim pravima.36
4.6. Kraj djelovanja Marthina Luthera Kinga

King je 1965. g. na izborima u Alabami htio Zakon provesti u praksi. Iako su Afroamerikanci imali pravo glasovanja na papiru, prije glasovanja bila je potrebna registracija.
Kada bi to pokuali, uredi za prijavu bili su zatvoreni ili bi se pronala pogreka u njihovim
formularima. Poetkom veljae zatvoreno je oko 280 ljudi koji su se pokuali prijaviti za
glasovanje, zapoeli su mirni prosvjedi. Nakratko je ponovo oivio i Ku Klux Klan37 zbog
34
35
36
37
Na Jugu je u birake spiskove bilo upisano 25% punoljetnih Afroamerikanaca i 65% bijelaca. Opirnije: A. LEBL,
Crna i bela Amerika, sedma sila, Beograd, 1966. g., str. 49.
Oblikovan je tako da potie zapoljavanje na temelju sposobnosti i kvalifikacija, a ne rase ili vjeroispovijesti.
cit. S. HUNTINGTON, Tko smo mi? Izazovi nacionalnom identitetu Sjedinjenih Amerikih Drava, Izvori, Zagreb,
2007. g., str. 147.
H. BELZ, Equality transformed, Transaction Publishers, Cambridge, 1994. g., str. 51.
Pripadnici Klana nakon mirnog prosvjeda u Selmi 1965. g. ubili su gospou Liuzzo samo zato to je kui vozila
jednog djelatnika pokreta za graanska prava. Opirnije: N. MACKENZIE, Tajna drutva, AGM, Zagreb, 2002.
g., str. 368.
143
144

ega je 1965. g. stupila na snagu Povelja o glasakim pravima. Njome je federalnoj vladi
dana ovlast nadgledanja je li glasovanje provedeno pravedno. S obzirom da je sve vie
Afroamerikanaca smatralo kako metoda nenasilja, koju je zagovarao King, ne daje ploda,
jedan dio organizirao se u militantni pokret Black Power iji su plakati poruivali Afroamerikancima da ustanu protiv bijelaca i uzmu ono to im po pravu pripada. Ubrzo su izbili
poari, pljake, nemiri, a King je to osudio. No, prilikom posjeta Memphisu, King je ubijen38
na balkonu hotelske sobe. Idue dane afroameriko stanovnitvo tugovalo je zajedno s
Kingovom suprugom, a predsjednik Johnson izjavio je: Nitko nimalo ne sumnja to je
zapravo ono to bi Marthin Luther King elio. Ako njegova smrt bude uzrokom jo veem
nasilju, to e poruiti sve emu je posvetio svoj ivot.
5. Od sedamdesetih godina do danas

5.1. Ekonomski odnosi
1967. g. u Detroitu je osnovana organizacija predana okupljanju afroamerikih radnika
za revolucionarnu promjenu. Bila je to Liga revolucionarnih afroamerikih radnika koja je
trajala do 1971. i utjecala na tisue radnika tijekom svog postojanja. To je stvorilo mogunost da se Afroamerikanci i bijelci udrue po pitanju klasne eksploatacije. Stoga se javljaju
nastojanja da se manji broj Afroamerikanaca pridobije u sustav ekonomskim mamcima.
Pojavio se govor o crnakom kapitalizmu u ijem su razvoju poseban interes pokazali
Chase Manhattan i obitelj Rockefeller koji su bili financijki pokrovitelji Urbane lige i imali
snaan utjecaj na afroameriko obrazovanje, putem svoje financijske potpore na afroamerikim koledima na Jugu. David Rockefeller pokuao je uvjeriti svoje kolege kapitaliste da
premda pomaganje afroamerikih poslovnih ljudi novcem moda ne moe biti plodonosno
na kratke staze, bilo je nuno stvoriti okruje u kojem poslovni svijet moe zaraivati profit
za 4, 5 ili 10 godina. Uzevi u obzir sve to, afroamerki poslovni svijet ostao je relativno
mali jer je ukupni prihod tvrtki39 u vlasnitvu Afroamerikanaca iznosio 0,3% svih poslovnih
prihoda. Iako su promjene bile male, popraene su s mnogo publiciteta pri emu je stvoren
dojam promjene i veeg broja afroamerikih elnika u glavnim tokovima drutva.40
Afroamerikanci su doivljavali daljnje uspjehe, na Jugu su glasovali u velikom broju, do
1977. g. vie od 2 000 Afroamerikanaca zauzimalo je dravni poloaj u 11 junjakih drava od ega dva kongresmena, jedanaest senatora, dvadeset i pet zastupnika u saveznim
dravama, 267 okrunih povjerenika, 76 gradonaelnika i 508 lanova kolskih odbora.
Iako su Afroamerikanci inili 20% junjake populacije, i dalje su drali manje od 3% izbor38
39
40
Isti dan odrao je proroki govor: Kao i svatko, elio bih proivjeti dug ivot. no to me u ovom asu ne brine.
Sve to sada elim jest vriti Boju volju. On mi je dopustio da se uspenjem na planinu. I pruio sam svoj pogled,
i vidio obeanu zemlju.Moda neu ui s vama ondje, ali htio bih s vama veeras podijeliti tu misao da emo mi,
ako ljudi ui u obeanu zemlju. Sretan sam veeras. i nita me ne brine. Nijedan me ovjek ne strai. Moje oi
vidjee slavu Gospodina koji dolazi. cit. V. SCHOREDT, P. BROWN, Martin Luther King : veliki ameriki voa,
zagovornik nenasilja koji je ubijen u borbi za crnaka prava, Illyricum, Zagreb, 1993. g., str. 56.
Najuspjenija afroamerika tvrtka bila je Motown Record Corporation, koja se naziva jo i Hitsville. osnovao ju
je Berry Gordy 1959. g. u Detroitu. Uskoro je postala jedna od najutjecajnijih izdavakih kua u SAD-u. 1974. g.
imala je prihod od 45 milijuna dolara dok je najuspjenija bjelaka tvrtka Exxon Corporation imala zaradu od ak
42 milijarde dolara. Opirnije: C. CAREY, American Inventors, Entrepreneurs and Business Visionaries, Facts on
File; Revised edition, New York, 2002. g., str. 158.
Neki afroamerikii glasovi govorili su protiv toga: Ako zajednica kao cjelina treba donijeti korist, tada zajednica
kao cjelina mora biti organizirana tako da kolektivno upravlja svojom unutarnjom ekonomijom i svojim poslovnim odnosima s bjelakom Amerikom. Afroamerike poslovne tvrtke moraju se smatrati i voditi kao drutveno
vlasnitvo koje pripada iroj afroamerikoj zajednici, ne kao privatno vlasnitvo pojedinca ili ograniene skupine
pojedinaca. To iziskuje razaranje odnosa kapitalistikog vlasnitva u afroamerikoj zajednici i njihovo zamjenjivanje planiranom zajednikom ekonomijom. cit. R. ALLEN, Black awakening in capitalist America: an analytic
history, Africa World Pr, New York, 1970. g., str. 201.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

nih poloaja. Isto tako, ondje gdje su Afroamerikanci drali vanije gradske poloaje, bijelci
su zadrali ekonomsku mo.41
Segregacija u javnom prijevozu, hotelima, restoranima i kolama potpuno je nestala, no
poloaj afroamerike nie klase pogorao se. Naime, 1977. g., nezaposlenost meu mladim Afroamerikancima iznosila je 34,8%, a srednji prihod afroamerike obitelji iznosio je
samo oko 60% srednjeg prihoda bijelaca.42 Nastao je veliki nesrazmjer izmeu novoizrasle
afroamerike srednje klase i siromanih Afroamerikanaca koji su zaostajali za njima. Takoer, u sjevernjakim gradovima, nakon to je savezna vlada napravila ustupke siromanim
Afroamerikancima, na nain koji ih je suprotstavio siromanim bijelcima, zbog sredstava
koja je sustav uinio oskudnim, ponovo se pojavljivao rasizam pa je tako u Bostonu autobusni prijevoz afroamerike djece u bjelake kole i bijelaca u afroamerike kole izazvao
val nasilja u bjelakim etvrtima.
Dekada sedamdesetih imala je i svoje popularne pokrete, a ak su i protesti poprimali
konzervativni oblik. Pjevaica Anita Bryant vodila je borbu protiv graanskih prava homoseksualaca. Bijelci, uvjereni kako je kampanja za prava manjina otila predaleko, poricali
su akciju potvrivanja na temelju obrnute diskriminacije.43 Nadalje, Vrhovni sud u sluaju
Bakke44, ograniio je uporabu kvota da bi se dostigla rasna ravnotea u programima primanja na visoke kole.
5.2. Problem rasizma
5.2.1. Tumaenje rasizma

Novak45 smatra kako je klasa koja najvie razdvaja i odjeljuje dananju Ameriku upravo
nova klasa liberala i radikala zaposlenih u sredstvima javnog priopavanja i administrativnim slubama. Ameriki liberali vjeruju kako drutveni napredak neminovno zahtjeva
vee jedinstvo kao i nestajanje socijalnih i etnikih razlika. Novi etnizam pak predlae program razvoja koji se zasniva na kulturnim razlikama, a ne na kulturnom jedinstvu. Politiki
cilj novog etnizma nije etnocentrizam niti su to grupne borbe. Njegov cilj je vie pravde i
jednakosti, vie mogunosti za ljude i vie jedinstva u amerikom drutvu. Novak smatra
kako su u drutvu obmanuti i bijeli i crni graani, ali isto tako kako crni vie pate to nitko
ne porie, pitanje je meutim kako se crncima moe najbolje pomoi.46 Odgovor nove
etninosti je pomaganje i jednima i drugima jer inae savez nije mogu, kao ni pravedna
drutvena rjeenja
Suprotno Novaku, afroameriki intelektualci smatraju da je rasni problem u Americi
bio i da je najvaniji problem. Polazei od toga, oni rjeenje problema vide ne samo kao
glavni politiki, kulturni i strateki cilj, nego i kao preduvjet za rjeavanje svih drugih drutvenih problema. Ovakav pristup i iz njega izvedene zakljuke iskazuje i Agnes Moreland
41
42
43
44
45
46
Prema: H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava : 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012. g., str. 412.
Prema: H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava : 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012. g., str. 468.
Pozitivna diskriminacija, obrnuta diskriminacija ili afirmativna akcija je niz mjera koja se smanjuju postoe nejdnakosti u drutvu nastale diskrimincijom i drugim oblicima nasilja. Opirnije: C. SELLER, H. MAY, N.
MCMILLEN, Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava, Barbat, Zagreb, 1996. g., str. 412.
Sluaj Regents of the University of California v. Bakke u kojem je Vrhovni sud zabranio uporabu rasnih kvota jer
bijelac Bakke imao je bolji rezultat od 16% manjine upisane na koled zbog ega je uloio albu Vrhovnom sudu.
Opirnije: P. MARIN, C. HORN, Realizing Bakkes Legacy: Affirmative Action, Equal Opportunity, and Access to
Higher Education, Stylus Publishing, New York, 2008. g., str. 2.
Michael Novak predavao je filozofiju i povijest na Sveuilitu u New Yorku, bavio se prouavanjem etnizma.
Opirnije: S. MAJSTOROVI, U traganju za identitetom, Slovo ljubve-Prosveta, Beograd, 1979. g., str. 69.
S. MAJSTOROVI, U traganju za identitetom, Slovo ljubve-Prosveta, Beograd, 1979. g., str. 81.
145
146

Jackson47, smatrajui kako bijeli trae vie prava u zemlji u kojoj je bijelost ustanovljena
kao pravo. Napadaju Afroamerikance zato to navodno izlau naciju umiljenom rasizmu i
kritiziraju druge bijelce koji im izlaze u susret.48
Rasizam je teorija, odnosno ideologija, po kojoj izmeu rasa koje ine ljudski rod postoje duboke, bioloki uvjetovane razlike, koje se ne mogu prei, tj. ako i mogu, to je mijeanje
rasa krajnje nepoeljno te bi rase trebale ivjeti odvojeno. Na tome se i temelji iskljuivanje Afroamerikanaca iz politikih prava na jugu SAD-a, koje se nakon ukidanja ropstva
1865. zadralo sve do 1960-ih godina, a djelomice ak i danas. Gotovo uvijek, rasistika
ideologija vezana je idejom da su neke rase vrjednije, prirodno superiornije od drugih pa
je prirodno da budu u superironom poloaju, te je dozvoljeno koristiti silu da se taj poloaj
odri i sprijei kvarenje superiornije rase. Rasizam su razvili europski antropolozi 19. stoljea, istraujui primitivne narode. Oni su zakljuivali da je njihova primitivnost ne samo
kulturno, nego i bioloki, uvjetovana njihovim slabijim umnim sposobnostima. 49
Ako neke razlike meu raznim grupama koje se mogu nazvati rasom i postoje, one se
iskazuju tek na velikom uzorku, u prosjeku pa nikako ne mogu biti osnova da se pripadnike
neke rase diskriminira.50
5.2.2. Rasni konflikt u SAD-u pitanje identiteta

Dr. Cory Stewart izjavio je kako vjeruje da je odnos prema Afroamerikancima u SAD-u
bio vie posljedica obiaja nego ljudske naravi51. Ne samo Afroamerikanci, ve i Kinezi,
Latinoamerikanci, Japanci, svi su se morali suoiti s rasizmom ukoliko su se pokuali uklopiti u ameriki srednju klasu. Doseljenici su se lake asimilirali u Americi, nego u Europi
jer, usprkos vrlo realnom iskazivanju netrpeljivosti prema doljacima, ameriko puanstvo
postalo je manje homogeno od europskog te se Amerikancem moglo postati prihvaanjem nacionalnog svjetonazora, odnosno prihvaanjem ope vjere u etiku - potrudi se i
uspjeh e doi52, moglo se nadati da e se biti nagraeno prihvaenou koju bi bilo puno
tee postii na Starom kontinentu, gdje se pripadnost odreivala zajednikim korijenima,
a ne odanou domovini ili nekom nacionalnom svjetonazoru. Pogubno nasljee ropstva
znailo je da e u Americi rasne napetosti biti izraenije od etnikih, ali je i u ovome
snaga amerikog svjetonazora bila u otroj suprotnosti s ostatakom rasizma53 kao to je
47
48
49
50
51
52
53
Profesorica na Pitzer Collegu i suradnica Centra za crnake studije Claremont Collega. Pokrenula je u kolskim
programima smjerove iz literature amerikih crnaca. Opirnije: S. LEMELLE, Imagining Home: Class, Culture,
and Nationalism in the African Diaspora, Verso, New York, 2004. g., str. 7.
A. M. JACKSON, To See the Me in Thee: Challenge to all White Americans, or White Ethnicity from a Black Perspective and a Sometimes Response to Michael Novak, Penn State University Press, New York, 1974. g., str. 21.
Koristili su pritom Darwinovu teoriju evolucije, obrazlaui kako su razliite rase manje ili vie odmakle u evolucijskom napretku u odnosu na izumrle pretke koje ovjek dijeli sa ovjekolikim majmunima. Obino se pretpostavljalo da je vii stupanj razvoja neke rase lako mjerljiv nekim fizikim karakteristikama, npr. oblikom lubanje ili jednostavno njenim volumenom. Preciznija mjerenja su meutim pokazala da bitnih razlika u veliini lubanje meu
raznim rasama nema, te da kvocijent inteligencije nije povezan s veliinom lubanje. Opirnije: J. BERGMAN, The
Dark Side of Charles Darwin: A Critical Analysis of an Icon of Science, New Leaf Publishing Group/Master Books,
New York, 2011. g., str. 211.
Npr. Afroamerikanci pokazuju na testovima inteligencije nie rezultate. Diskusije se vode radi li se o kulturoloki
ili nasljedno uslovljenoj razlici. No, ak i ako je ovo drugo sluaj, jo uvijek je oko 20 posto Afroamerikanaca inteligentnije od prosjenog bijelca. Veliku raspravu u javnosti izazavo je James Watson u intervjuu u Sunday Timesu
izjavivi kako su Afroamerikanci manje inteligentni. Izvor: http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/news/uk_news/
article76800.ece, 16.08.2012.
The historical treatment of blacks in the U.S. is more a result od human habit than human nature. Preuzeto iz
Historian shoots down Revolutionary War myths, www.lexisnexis.com, 22.2.2013. g.
S. LAKOFF, Nacionalizam i demokracija, Polit. misao, Vol XXXVII, (2000.), br. 1, Zagreb, str. 71.
G. MYRDAL, An American Dilemma: The Negro Problem and Modern Democracy, Transaction Publishers, New
York, 1944. g., str.321.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

opisao vedski sociolog Gunnar Myrdal u The American Dilemma. Nedvojbeno je da ono
to Myrdal u svojoj knjizi naziva amerikom dilemom, u drugoj polovici 20. stoljea to vie
nije bila jer rasni konflikti prisutni u cijeloj dvjestogodinjoj povijesti Sjedinjenih Drava u
novijoj povijesti dobivaju drukije znaenje. Nema dileme oko toga treba li postojati rasna
segregacija i diskriminacija, odnosno kako su one protivne moralnim naelima i interesima
daljnjeg razvoja. Ustavno i zakonski, diskriminacija na osnovi boje koe proglaene je u
svakoj formi neodrivom. U primjeni ovih naela i zakona ima puno odstupanja i nastojanja
da se pronau forme i naini kroz koji e nejednakost i dalje odravati. To je razlog zato je
pokret za graanska prava Afroamerikanaca jo uvijek prisutan na sceni javnog i politikog
ivota.
Pitanje kvota, odnosno obvezne zastupljenosti cnaca i manjina u svim sferama ivota,
od zaposlenosti i kulture, do broja policajaca i ak zatvorenika, postalo je jedno od glavnih
pitanja. Glavni zagovornici kvota su podjednako organizacije za graanska prava koliko i
sama drava, posebno federalna vlada. Administracija u Washingtonu ima i posebne slube koje struno prate kretanja na ovom planu i predlau odgovarajue mjere, tj. sankcije54
kao i poticaje.55 Imenujui Afroamerikance na znaajne poloaje, a i na utjecajna mjesta
u dravi, federalna vlast eljela je pruiti primjer. Afroamerikanci zauzimaju rukovodea
mjesta u vojsci, kolstvu, novinarstvu, ali smatra se daleko od potrebnog proporcionalnog
broja. Najvei broj izabranih gradonaelnika afroamerikog podrijetla na poetku 80-ih godina 20. stoljea bio je u manjim gradovima na Jugu, ali imenovani su i u Washingtonu, Los
Angelesu, Detroitu, New Yorku, Atlanti. Znaajno je da se odupiru pritiscima ekstremista
unutar crnakog pokreta da naprave bilo koji potez koji bi izazvao sumnju u njihovu rasnu
nepristranost.56
5.2.3. Meurasni brakovi

Meurasni brakovi kao takvi ublaavaju granice izmeu rasa - sredinom ezdesetih,
devetnaest amerikih saveznih drava imalo je u zakonicima zabranu mijeanja rasa i 42%
bijelaca na Sjeveru i 72% junjakih bijelaca podravalo je takvo zakonsko ureenje. Ipak,
1967. g., Vrhovni sud proglasio je te zakone neustavnima nakon ega se javno mnijenje
o mjeovitim brakovima mijenja te veina u svakoj rasnoj skupini poinje odabravati takve
brakove. 1999. g., u anketi57, 63% ispitanika smatralo je kako su mjeoviti brakovi dobri jer
pomau ruiti rasne barijere, dok 26% smatra da su loi jer mijeanje rasa slabi naroite
nadarenosti ili sposobnosti svake pojedine rase. Iz navedenih podataka, moe se zakljuiti
kako se meurasna vjenanja i njihovo odobravanje strahovito poveava. Ako imate fiksideje o meurasnim brakovima, zaboravite na njih. Papala maca.58
54
55
56
57
58
Ukoliko uvjeti o obaveznim kvotama ne budu ispunjeni, sankcije mogu biti materijalne uskraivanje federalnih
donacija ili sudske kroz graanske tube, tube federalne vlade na pojedine savezne drave, gradove i sl. Opirnije: M. POPOVI, Urbani dinosaurus : tree stolee Amerike, Sloboda, Beograd, 1979. g., str. 229.
Predvieno je da se 10% od 4 milijarde dolara za federalne projekte izgradnje 8 500 kola, puteva, parkova i
drugih javnih objekata povjeri graevinskim kompanijama koje dre Afroamerikanci, graani latinoamerikog
porijekla, Indijanci, Eskimi, Aleuti. Opirnije: M. POPOVI, Urbani dinosaurus : tree stolee Amerike, Sloboda,
Beograd, 1979. g., str. 229.
U Detroitu gradonaelnik Coleman Young oduprio se pritisku da smijeni bijele efove policije. Opirnije: W. RICH,
Coleman Young and Detroit Politics: From Social Activist to Power Broker, Wayne State University Press, Detroit,
1999. g., str. 211.
Istraivanje Pew Research Center for the People and the Press (6.4.-6.5.1999., objavljeno 24.10.1999.), www.
people-press.org, 26.2.2013.
F. BEAN, izjava preuzeta iz Boston Globe (6.7.2001.), www.bostonglobe.com, 26.2.2013.
147
148
5.2.4. Brojani omjeri

Ni jedna zemlja u svjetskoj povijesti nije bila toliko naseljena razliitim imigrantima kao
Sjedinjene Drave. Prvi popis stanovnitva obavljen 1790. g. brojao je 3 929 214 stanovnika, polovica stanovnitva prvotnih 13 drava bili su Englezi, Njemci, Nizozemci, Francuzi
i veani. to se tie religije, najveim dijelom prevladavali su protestanti. Drugu polovicu
stanovnitva inili su afriki robovi. Iako su prvotno Americi bili potrebni imigranti kako bi se
zemlja razvijala i irila, s vremenom prvotni doseljenici poeli su se bojati kako e njihova
kultura utrnuti pokraj velikog broja pridolica, posebice nakon 1840. g. i irske krumpirove
gladi59, potom krize u Njemakoj, kineskih emigranata na Zapdnoj obali itd. Najvei val
dogodio se izmeu 1890. i 1921. g. kada se uselilo oko 19 milijuna imigranata, najveim
dijelom iz Italije, Rusije, Poljske, Grke, Balkanskog poluotoka, Japana, Kanade i sjevernog Meksika. Godine 1921., donesen je prvi zakon o imigraciji u SAD-u, kad su znaajno
smanjene useljenike kvote, a Zakon iz 1924. godine u jo je veoj mjeri ograniio dolazak
novih imigranata. Prema Zakonu iz 1924. godine (Immigration act of 1924), broj useljenika
u SAD za svaku je dravu iz koje su oni potjecali smanjen na svega 2% u odnosu na ukupan broj stanovnika popisanih 1890. godine, podrijetlom iz navedene drave60. Tek nakon
1965. moglo je doi do znaajnijeg poveanja broja useljenika u SAD-u. Naime, te godine
donesen je novi Zakon o imigraciji i naturalizaciji (Immigration and Naturalization act 1965)
kojim su poveane useljenike kvote te je pruena neograniena mogunost pridruivanja
uoj rodbini u SAD-u. Kasnijim izmjenama, 1980. g., broj useljenih pokuao se ograniiti na
270 000, no od tada pa do sada, veliki broj predstavljaju ilegalni imigranti, najveim dijelom
iz Meksika i Latinske Amerike. Pretpostavlja se kako godinje u SAD ulazi oko 600 000
imigranata koji na taj nain ugroavaju sebe i svoje obitelji jer esto ive bez zdravstvene
zatite, radei povremene poslove, te bez stalnih prihoda. Zbog velikog priljeva imigranata
razliitih nacionalnisti, SAD se esto naziva nacijom svih nacija61.
6. Promjene danas
6.1. Prvi tamnoputi predsjednik SAD-a
U govoru I have a dream, 28. 08. 1963. g., Marthin Luther King je rekao: Sanjam kako
e etvero moje male djece jednoga dana ivjeti u naciji u kojoj nee biti prosuivani po
boji njihove koe ve prema sadraju njihova karaktera.62. Vrnjak djece Marthina Luthera
Kinga, tamnoputi senator iz drave Illinois, postao je 45 godina kasnije, na konvenciji u
Denveru, predsjedniki kandidat Demokratske stranke, a 04. 11. 2008. g.63, postao je i prvi
Afroamerikanac izabran za predsjednika Sjedinjenih Drava - rije je o Baracku Obami.64
injenica da su ameriki birai prosudili toga politiara po snazi njegovog karaktera te
59
60
61
62
63
64
Velika irska glad, znana i kao velika krumpirova glad, odnosi se na nestaicu hrane, koje je pogodilo Irsku od
1845. do 1849. godine. Glavni uzrok nestaice je bila zaraza krumpira, tada primarnog u irskoj ishrani, a jedan
od razloga loih posljedica nestaice je bila loa raspodjela zemljita. Preuzeto: Ireland marks 150 years since
Great Potato Famine, www.cnn.com (25.2.2013.)
Tada je prema godinjoj kvoti za ondanju Jugoslaviju broj iseljenika ogranien na svega 671 osobu. Podatak
preuzet iz A. HAMBY, Outline of U.S. History, Nova Science Pub Inc, Washington, 2005. g., str. 200.
Izraz upotrebljen u A. HAMBY, Outline of U.S. History, Nova Science Pub Inc, Washington, 2005. g., str. 200.
Supra, str. 11.
Anketa provedena jo 1999. g. pokazalo je kako bi vie od 90% ispitanika glasovalo za Afroamerikanca. Podatak
preuzet s www.nytimes.com 25.2.2013.
Barack Hussein Obama, Jr. je ameriki politiar (Demokratska stranka) te predsjednik SAD-a, na dunosti od 20.
sijenja 2009. godine. Bivi senator drave Illinois i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2009. godine zbog zalaganja
za nuklearno razoruanje. Obama je prvi afroameriki predsjednik SAD-a, a u svom mandatu je bio i jedini afroameriki senator i tek peti u povijesti SAD-a. Opirnije: J. SUTCLIFFE, Barack Obama, New York, 2010., str. 5.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

vjetini i znanju komuniciranja i upravljanja, mnogima je pokazatelj kako se Kingov san
ostvario. Na novinarsko pitanje kako to da ga podravaju pripadnici razliitih rasa, odgovorio je Ja sam kao Rorschachov test65. ak i ako ih na kraju razoaram, ljudi neto dobiju
od mene.66 A ljudi oito i oekuju neto dobiti od njega jer je tijekom predizborne kampanje dobio javnu potporu velikog broja iroko popularnih linosti koji su mu pruili i veliku
financijsku pomo.67
Cornel West, poetkom prolog desetljea, upozoravao je na krizu crnakog vodstva.
Ocjenjivao je kako afroamerikih politiara i intelektualaca ima mnogo, ali je kvaliteta i jednih i drugih vrlo niska, a posebno je isticao da su proroke voe koji nadilaze rasu rijetke
u suvremenoj crnoj Americi.68
Veinu glasova Obami na izborima dali su bijelci to znai da pri donoenju izborne
odluke nisu uzimali u obzir boju koe kandidata nego ponajvie kvalitetu njegove linosti
i sposobnosti da vodi zemlju. Tema rase nije se previe pojavljivala u prvom planu kampanje, ali se u kontaktima s graanima moglo zamijetiti kako je prisutna u tom politikom
procesu. Mnogi Afroamerikanci, unato vodstvu Obame u anketama, nisu vjerovali da e
dio bijelih biraa sklonih demokratima zbog boje koe glasovati za Obamu. Mnogi su se
graani pribojavali i Bradleyevog efekta.69 Pripadnici drutvenih skupina koje su najvie
podrale Baracka Obamu imaju vrlo razliite nacrte za ivljenje, to otvara prostor za sukobe izmeu njih. Ve nekoliko dana nakon izbora aktivisti organizacija i skupina homoseksualaca i lezbijljki prosvjedovali su ispred crkava i slinih mjesta zbog toga to su na
referendumu u Kaliforniji, 04. 11., Afroamerikanci veinom bili protiv sklapanja brakova
izmeu osoba istoga spola. Naime, osobe homoseksualne orijentacije kao i afroameriki
stanovnici veinom su glasovali za Obamu i demokrate pa su se prosvjednici alili kako
Afroamerikanci nisu pokazali politiku solidarnost.
Anne Applebaum, kolumnistica Washington Posta, smatra da je boja koe Baracku Obami prednost, a ne hendikep. Glas za Baracka Obamu je glas za promjene, ali isto tako protest protiv svojevrsnog nasljednog prava u politici, koje vie nalikuje nekom feudalnom drutvu a nikako ne Americi, jednoj od prvih demokratskih republika na svijetu. Naime, u sluaju
da je Hillary Clinton postala predsjednica drave, obitelji Bush i Clinton bi se na vrhu amerike izvrne vlasti izmjenjivale punih 28 godina od 1980., kada je George H. W. Bush, otac
Obaminog prethodnika, postao dopredsjednik drave, u administraciji Ronalda Reagana.70
6. studenog 2012. godine, Barack Obama osvojio je svoj drugi mandat71, ime su se
predvianja Samuela Huntingtona, autora knjige Political Order in Changing Societies
65
66
67
68
69
70
71
Rorschachov test je nain ispitivanja obiljeja linosti i emocija koji se ve vie od osamdeset godina koristi u
psihologiji i psihoanalizi. Najsaetije opisano, tim se testom nastoji ustanoviti kako razliiti ljudi reagiraju na odreene mrlje tinte, odnosno kako vide odnosno tumae te mrlje i ono to one (navodno) prikazuju. Opirnije: R.
LARSEN, D. BUSS, Psihologija linosti, Slap, Zagreb, 2007., str. 21.-25.
D. LALI, Barack Obama: Strme staze do Bijele kue, vbz, Rijeka, 2009. g., str, 86.
Rano je dobio potporu nekih osobito istaknutih Afroamerikanaca kao to su Oprah Winfrey i Spike Lee, a dva
tjedna uoi izbora ga je ak podrao Colin Powell. Opirnije: D. LALI, Barack Obama: Strme staze do Bijele
kue, vbz, Rijeka, 2009. g., str. 117.
C.WEST, Race Matters, Vintage, New York, 2001. g., str. 61.
birai esto u anketama ne ele rei da su protiv tamnoputog kandidata kako ne bi ispali rasisti, da bi na biralitu
ipak zaokruili njegova bjelakog protukandidata, nazvan po Tomu Bradleyu koji je izgubio na izborima za Los
Angeles protiv bijelog kandidata unato vodstvu u anketama. Opirnije: J. CAROLL, CNN http://articles.cnn.
com/2008-10-13/politics/obama.bradley.effect_1_bradley-effect-bradley-campaign-exit-polls?_s=PM:POLITICS
16.08.2012.
Opirnije: A. APPLEBAUM, The Color of an Advantage, Washington Post, 08.01.2008., http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/07/AR2008010702260.html 17.08.2012.
Osvajanje drugog mandata nije bilo u srazmjeru s rezultatima ankete provedene 2012. god. u kojoj je zabiljeen
pad popularnosti Obame te nezadovoljstvo politikom koju vodi. Opirnije: http://surveys.ap.org/data/GfK/AP_Racial_Attitudes_Topline_09182012.pdf 25.2.2013.
149
150

obistinila. Naime, tri godine prije svoje smrti, 2005. g., taj profesor s Harvarda prognozirao
je kraj WASP-ovske72 Amerike utemeljene na mitovima individualizma i slobodnog trita
koji su dva stoljea ideoloki integrirali migracijske valove. Obama je spojio progresivnu
bijelu manjinu zainteresiranu za graanska prava (gay brakovi, pravo na pobaaj i dr.) i
ostale manjinske grupe multietnike Amerike. Tamnoputi demokrat osvojio je glasove 93%
Afroamerikanaca, 73 % Azijata i 70 % latino glasova.73 Latinoamerikanci su presudili ishode glasanja na Floridi i u Virginiji te su razbili konzervativni blok na jugozapadu, predajui
Colorado, Nevadu i Novi Meksiko u Obamine ruke.
Mnogi graani SAD-a su, nakon dugog razdoblja politike inferiornosti, poeli vjerovati
u pozitivan doprinos vlasti. Nevjericu u vlast je osamdesetih godina prolog stoljea izrazio
i predsjednik Reagan rekavi kako u sadanjoj krizi vlada nije rjeenje naih problema,
vlada je problem.74 Izborom Obame, graani su stekli odreeno povjerenje da politika
moe imati pozitivan utjecaj na napredak u drutvu. Time su iskazali opredjeljenje za korjenitu politiku i drutvenu promjenu te doivljavaju Obamu kao svojevrsnu metaforu takve
promjene, a takvim ga oito doivljavaju i graani drugih zemalja jer je i britanski novinar
ustvrdio kako uporaba i zlouporaba Obame kao metafore za dramatinu rasnu i drutvenu
promjenu se tako iznenada rairila, da moe postati pojam.75
6.2. Previanja za budunost
Izbor Obame za predsjednika nije odjednom promjenio razmjerno nepovoljne uvjete
ivljenja mnogih Afroamerikanaca te pripadnika drugih rasnih i etnikih manjina. Iako je u
posljednih nekoliko desetljea dolo do znatnih poboljanja, u populaciji Afroamerikanaca
nezaposlenost je via nego u populaciji bijelog stanovnitva, 40% afroamerike djece se
odgaja u jednoroditeljskim obiteljima, svaki deseti odrasli Afroamerikanac se nalazi u zatvoru itd. Bijelci rade na unosnijim poslovima te su najprisutniji na amerikim sveuilitima.
Iako je ameriki san na najvioj politikoj razini ostvaren, na mnogim drugim razinama
potomci robova iz Afrike jo uvijek nalaze se iza mazge kako je opisao politolog Michael Dawson.76 Naime, ivotna stvarnost mnogih Afroamerikanaca jo uvijek je obiljeena
egzistencijalnim problemima, kao i problemima socijalne mobilnosti. Istraivanje77 koje
je provedeno od 1976. g. do 2005. g. je pokazalo kako je ubojstvo najei uzrok smrti
mladih Afroamerikanaca u dobi do trideset godina, a poinitelji su takoer Afroamerikanci. Istraivai su to pripisali looj materijalnoj situaciji koja vodi psiholokoj nestabilnosti
i meusobnoj netrepeljivosti. Takoer, rezultati su pokazali kako je mogunost da budu
zaustavljeni i pretraeni od strane policije, est puta vea za Afroamerikance, nego bijelce.
Isto tako, 50% nezaposlenih otpada upravo na Afroamerikance. Radna mjesta na kojima
su zaposleni su najveim dijelom pomone naravi, a zatim slijedi zastupljenost na razmim
inovnikim mjestima te u kolama. to se tie zaposlenja, valja istaknuti blagi napredak
na primjeru Reubena M. Greenberga koji je ve 25 godina na mjestu efa lokalne policije u
Junoj Karolini. Njegova molba za posao uspjeno je rijeena bez obzira na konkurenciju
od 150 prijavljenih bijelaca za isto mjesto u gradu u kojem veinsko stanovnitvo, tonije
72
73
74
75
76
77
White Anglo-Saxon Protestant, neformalni izraz za zatvorene skupine Amerikanaca preteno engleskog protestantskog podrijetla, visokosituirane u amerikom drutvu. Opirnije: S. HUNTINGTON, Political Order in Changing Societies, Yale University Press, Yale, 2008. g., str. 23.-38.
Prema: D. LALI, Barack Obama: Strme staze do Bijele kue, vbz, Rijeka, 2009. g., str. 11.
R. REAGAN, An American Life, Simon & Schuster Audio, New York, 1990. g.
C. DICKEY, Reflecting on Race Barriers, Newsweek, 24.11.2008.
M. DAWSON, Behind the Mule. Race and Class in African-American Politics, Princeton University Press, Princeton, 1994. g., str. 130.
Istraivanje je objavljeno: Attorney General Holder Speaks at Clark Atlanta University (7.2.2013. g.), izvor: www.
lexisnexis.com, 22.2.2013.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

55%, ine bijelci. Njegov odabir je bio pomalo iznenauju nakon to je tek 1960-ih godina
zaposleno nekoliko Afroamerikanaca na mjesta policajaca, no nisu imali ovlasti patrolirati
u veinskim bjelakim naseljima ili pravo uhititi bijelog osumnjienika.
2012. g., prvi put u povijesti SAD-a, zabiljeen je vei broj novoroenadi koja nisu
bijelci zbog ega bi u iduih tridesetak bijela rasa mogla postat manjinska u Sjedinjenim
Dravama. U 12 mjeseci, do srpnja 2011. godine, 50,4% novoroenadi u SAD-u bili su
Latinoamerikanci, Azijati te pripadnici mjeovitih etnikih grupa ili rasa, navodi se u izvjetaju Federalnog biroa za popis stanovnitva. Ova brojka iznosila je 49,5% prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnitva u travnju 2010., dok pripadnici te rase ine 63,4%
populacije te zemlje.78 Ovo je znak da je budunost ovdje. Hitno su potrebne investicije u
zajednicama koje najbre rastu, naroito investicije u sektoru obrazovanja, smatra Vanessa Cardenas, direktorica programa Progress 2050 pri Centru za ameriki progres u Washingtonu, potaknuta projekcijama Biroa prema kojoj bijelci vie nee biti veina do 2042.79
6.3. Rasni nemiri
Iako su se u posljedna dva desetljea rasistiki nemiri i prosvjedi sveli na minimalni
broj, jo uvijek se u medijima pojavljuju optube na temelju boje koe, diskriminacije ili obrnute diskriminacije.80 Javnost je najvie bila zgroena snimkom koja je pokazivala skupinu
bijelih policajaca kako tuku Afroamerikanca Rodneya Kinga, 1991. g., u Los Angelesu.81
Jedan od sluajnih prolaznika snimio je premlaivanje, a snimku su kasnije prikazale amerike i svjetske TV postaje. Policajci koji su sudjelovali u mlaenju Kinga su sljedee godine
osloboeni optubi za nasilje, a presuda je ogorila afroameriku zajednicu. Nakon njenog
izricanja, 1992. g., mladi Afroamerikanci su masovno preplavili losaneleske ulice te se
sukobili s policijom, a u tim je okrajima ivote izgubilo oko 50 ljudi, dok ih je tisue ranjeno.
16. listopad 1995. g. znaajan je kao dan okajanja i pomirenja, kada se vie od 800 000
Afroamerikanaca okupilo ispred Bijele kue. Mar milijuna82, najvei ikad odran skup Afroamerikanaca, organizirao je Louis Farrakhan, kontroverzni glas afroamerike zajednice.
Skup je trebao poveati znaaj Afroamerikanaca u zajednici te im omoguiti ravnopravnost
pri glasanju sa bijelim stanovnitvom i iskazati solidarnost.
Najnoviji dogaaji za vrijeme Obaminog predsjednitva, takoer pokazuju kako je rasna netrepeljivost i osuivanje jo uvijek prisutno iako u puno manjoj mjeri. Naime, 09. 04.
2012., policija je uhitila dvojicu bijelaca koje se sumnjii da su ubili trojicu Afroamerikanaca,
a ranili jo dvojicu. Osumnjieni su Jacob Carl England i Alvin Lee Watts koji su uhieni
u svojim domovima u Tulsi, a policija je negirala da se radi o rasno motiviranom napadu.
Ubojstva u Tulsi, nakon nedavnog ubojstva 17-godinjeg mladia afroamerikog porijekla
Trayvona Martina u Floridi, ponovno su dovela rasno pitanje u arite panje. Neki Amerikanci vjeruju da je Martin bio rtva rasizma, dok drugi staju u obranu ubojice. Lokalne,
dravne i savezne vlasti istrauju sluaj, ali uhienja jo nema.83
Prema www.bls.gov, 21.2.2013.

Predvianja objavljena u New York Timesu 13.08.2008. g.
h
ttp://www.nytimes.com/2008/08/14/washington/14census.html?_r=1&pagewanted=all
80
V. bilj. 138.
81
Opirnije: K. CARRILLO, African American History Day by Day: A Reference Guide to Events, Greenwood,
Santa Barbara, 2012., str. 140.
82
Opirnije: D. CARBADO, Black Men on Race, Gender, and Sexuality: A Critical Reader, NYU Press, New York,
1999. g., str. 19.-22.
83
Detalji navedenih sluajeva dostupni u CNN-ovom lanku http://edition.cnn.com/2012/05/18/justice/florida-teenshooting-details/index.html 18.08.2012.
78
79
151
152

Iako je 2008. g. Obama uivao veliku podrku biraa, 2012. g. je bila ponovna izborna
kampanja za novog predsjednika SAD-a. Rick Santorum bio je kandidat za predsjedniku
nominaciju Republikanske stranke te autor dosad najteeg verbalnog ispada84 u amerikoj
predizbornoj kampanji. Naime, predsjednika Baracka Obamu umalo je nazvao nigerom.
Kritizirajui Obamu na skupu u Wisconsinu, Santorum je rekao: Znamo kakav je bio kandidat Barack Obama, protiv rata, vladin nig... Tu je zastao i zamucnuo te nastavio s vlastitim
tumaenjem Obaminih stavova. Snimka je sa zakanjenjem od dva dana premreila internet, a na drutvenim mreama poeli su se pojavljivati prvi komentari na ono to izgleda
kao Santorumov isti rasistiki ispad. Iako se Santorum zaustavio na pola rijei, njegovi
zagovaratelji dobili su poruku. To su oni koji Obamu jo uvijek smatraju muslimanom i
socijalistom koji ne moe postii boljitak za Sjedinjene Drave u cjelini. Takvog stava je nekoliko milijuna Amerikanaca koji imaju velik utjecaj na politiku Republikanske stranke. Od
dolaska Obame na predsjedniku poziciju, za njih je Bijela kua postala ruglo demokracije
i kamen spoticanja amerikih institucija vlasti, a u Santorumu prepoznaju zatitnika koji
e odagnati njihov strah od pretvaranja SAD-a u dravu slinu europskim demokracijama
s izraenom socijalnom notom. Santorum je odnio pobjedu na republikanskim izborima u
ak 11 saveznih drava: u Iowi, Missouriju, Minnesoti, Coloradu, Tennesseeju, Oklahomi,
Sjevernoj Dakoti, Kanzasu, Alabami, Mississippiju i Louisiani.
6.4. Rasni problem u brojkama
Magazin Life85 proveo je ispitivanje na 1 200 bijelaca i Afroamerikanaca o posljedicama
rasizma, kako ga vide pojedine navedene skupine stanovnitva. Rezultati su sljedei:
bijelci
Smatrate li da
su Afroamerikanci u svakodnevnom
ivotu jednako tretirani
kao bijelci?
Biste li bili zabrinuti ukoliko

bi Vae dijete
pohaalo kolu s veinskim
afroamerikom populacijom uenika?
Da li ivite u susjedstvu u kojem

su zastupljeni i
bijleci i Afroamerikanci?
Jeste li u
posljednjih
godinu dana
ugostili u obiteljskoj kui/
stanu osobu
suprotne
rase?
Biste li osjeali
nezadovoljstvo
ukoliko bi Vae
dijete objavilo
zaruke s osobom suprotne
rase?
Da 48%
Ne 44% Ne
znam 8%
3% ispisalo
bi dijete iz
dotine kole
25% bili bi
zabrinuti, ali
ne bi poduzeli
nita 72% nije
izrazilo zabrinutost
Da 62% Ne 38%
Da 37%
Ne 73%
Da 57%
Ne 43%
Da 82% Ne 18%
Da 71%
Ne 29%
Da 12%
Ne 88%
Afroamerikanci Da 25% Ne
71% Ne
znam 4%
84
85
Opirnije u lanku objavljenom u Newsone-u 30.03.2012. http://newsone.com/1966335/rick-santorum-calls-barack-obama-a-ngger-no-kidding/ 18.02.2013.

Podaci preuzeti s www.life.time.com 25.2.2013.
153
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Poredak razlika izmeu
crnaca i bijelaca, od najzastupljenije
do najmanje
zastupljene?
Jesu li crnci skloniji poinjenju

kaznenih djela
od bijelaca?
Jesu li reklame u kojima

crnci i bijelci
zajedno
rade, zabavljaju se i sl.
realne?
Jeste li u posljednjih godinu

dana rekli
neto to je
bilo sadravalo
rasistiku konotaciju?
Obrazovanje, Bolji sportai

kultura, eko- 52% se slae
nosmki status Imaju niu
inteligenciju:
70% se slae
Da 28%
Ne 72%
Da 60%
Ne 40%
Da 49%
Ne 51%
Afroamerikanci Vrsta zaBolji sportai

poslenja,
53% se slae
obrazovanje, Imaju niu
ekonomski
inteligenciju:
status
15% se slae
Izvor: www.life.time.com 25. 2. 2013.
Da 28%
Ne 72%
Da 57%
Ne 43%
Da 44%
Ne 56%
bijelci
Miljenje o
stereotipima:
crnci su bolji
sportai; imaju
niu inteligenciju?
Iz prethodnih podataka jasno je kako rasne percepcije jesu i ostat e ivotne injenice
u SAD-u. No, vanost rase oito slabi u percepciji ljudi i u njihovim stavovima. Ako se nastave kretanja prema vierasnosti, ona e u nekom trenutku uiniti starinski zastarjelima86
vladine napore da se ljudi klasificiraju prema rasi. Ovog trenutka rasa je jo vana u SAD-u,
no kao to je vidljivo u sve vie segmenata nacionalnog ivota je nebitnija, osim u oima
onih koji njezino slabljenje vide kao ugrozu poloaja bijelaca u SAD-u.
7. Etniki sastav stanovnitva i njegovo znaenje za Afroamerikance

U junim kolonijama (Virginia, Sjeverna i Juna Karolina i Georgia), prostirale su se
velike plantae na kojima su se zbog povoljne klime uzgajali indigo, ria, duhan i pamuk,
pri emu se upotrebljavao robovski rad Afroamerikanaca. Vlasnici plantaa, koji su inili
vlasniku aristokraciju, od samog poetka stjecali su velike profite iz poljoprivredne ekonomije. Topla klima, tlo i oblik poljoprivrede, koji se temeljio na sistemu plantaa, pogodovali
su razvoju ropstva i uinili upotrebu robovske radne snage ekonomskom osnovom amerikog Juga, odnosno pretvorili su robovsku radnu snagu u ekonomsko-socijalnu instituciju
i veoma unosan nain za stjecanje bogatstva. U etnikom pogledu, u junim kolonijama,
englesko stanovnitvo bilo je pomijeano s njemakim u Georgiji, a s francuskim u Junoj
Karolini.87 U junim kolonijama, za koje su karakteristini veliki plantani posjedi i gdje se
uglavnom radi o velikim podrujima, osnovna upravna jedinica koja se razvija je county
koju karakterizira manje demokratski nain upravljanja nego na Sjeveru.88
86
87
88
J. PERLMANN, R. WALDINGER, Are the Children of Today`s Immigrants Making It, The Public Interest; 132
(1998.), New York, str. 86.
Na Sjeveru prevladavalo je englesko stanovnitvo, u srednjoatlantskim kolonijama engleski imigranti bili su pomijeani s imigrantima njemakog, nizozemskog i vedskog porijekla. Opirnije: H. KLEIN, A Population History
of the United States, Cambridge University Press, Cambridge, 2004., g., str. 165.
Osnovni organi ja Jugu koji upravljaju kotarom bili su elnik i erif kojeg je postavljala zakonodavna skuptina
kolonije na prijedlog mirovnog suca, dok je na Sjeveru postojao town meeting, tj. opinski godinji sastanak zbora
biraa na kojem su sudjelovali svi stanovnici s birakim pravom i na kojem su se donosili propisi vani za naselje
u kojem ive te su se birali funkcionari za voenje upravnih poslova. Opirnije: . DEREN - ANTOLJAK, Politiki
sistem Sjedinjenih Amerikih Drava : (temelji i oblici), Liber, Zagreb 1983., str. 24.
154

Sve to upuuje na zakljuak da su struktura ekonomije i sastav imigranata bitno utjecali
na ekonomski, socijalni i politiki razvoj kolonija i u velikoj mjeri odredili karakter i tokove
politikih i drutvenih odnosa u okviru kasnije formirane amerike zajednice kao i pojavi
rasizma. Gruba i surova dugotrajna ekonomska i socijalna neravnopravnost i politika diskriminacija amerikog tamnoputog stanovnitva, usprkos naporima da se ukloni iz amerikog ivota, i danas nije potpuno nestala, iako su nastale mnoge promjene. Korijeni diskriminacije i segregacije lee u ekonomskim i socijalnim prilikama koje su dominirale tijekom
povijesnog razvoja, tonije u postojanju institucije ropstva koja je zbog razliitog drutvenog poloaja i boje koe dijelila Afroamerikance od ostatka stanovnitva. U Sjedinjem
Dravama rije crnac ne oznaava ni rasu ni narod, to je zapravo izraz za neko stanje,
znak socijalne i rasne manje vrijednosti i posebnog naina ivota. Rije crnac obuhvaa
14 milijuna obojenih ljudi koji ive u najgorim stambenim etvrtima velikih gradova i sela.89
8. Zakljuak
Iako ropstvo u Sjedinjenim Dravama ne postoji skoro 150 godina, njegove posljedice
mogu se osjetiti u diskriminaciji i segregaciji, podjeli stanovnita na bijele i ne-bijele, koja
je bila izraena posebno sredinom prolog stoljea. Iako su Sjedinjene Drave slovile kao
demokratska i liberalna zemlja, jo uvijek su odvajale afroameriku djecu od bjelake u
kolama, zabranjivale meurasne brakove i sl. No, bile su primorane unijeti promjene u
svoj sustav zbog politikih nastojanja za dobivanjem birakih glasova, potrebe u vojnim
redovima za vrijeme rata kao i potreba da zadovolje kriterije europskih zemalja koje su strogo osuivale rasizam. Premda su afroameriki stanovnici Sjedinjenih Drava bili ustavno
jednaki sa svim drugim graanima, u stvarnosti su bili diskriminirani i segregirani.
Dug i teak bio je put rjeavanja amerikih rasnih suprotnosti i nastojanja da se ameriki demokratski proglasi i demokratska uvjerenja pretvore u stvarnost. Mnogobrojni zakoni i
3 ustavna amandmana doneseni su radi rjeavanja rasnih problema. Zakoni i amandmani
esto su bili posljedica pokuaja zadobivanja politike lojalnosti Afroamerikanaca ija su se
pravo glasa i druga prava mijenjala ovisno o tome kakve je stavove jedna ili druga politika
stranka zauzimala prema graanskim pravima i rjeavanju rasnih problema.
U svom istraivanju, zakljuila sam kako je rasizam je i dalje prisutan u razliitim drutvenim sferama ivota u SAD-u. Dokazi su: kontinuirana policijska brutalnost usmjerena
protiv obojanih ljudi, via stopa smrtnosti dojenadi meu afroamerikom populacijom,
nedostatak poslova za mlade Afroamerikance i odgovarajui rast zloina, broj uhienja i
osuujuih presuda.90 Meutim, Sjedinjene Drave postale su raznovrsije - vie Azijata,
Latinoamerikanaca, Afroamerikanaca, vie meurasnih brakova. Predvianja su i da e do
2042. g., u Sjedinjenim Dravama, biti vie obojanih ljudi nego bijelaca. Povijesnopravni
prikaz u radu je pokazatelj nepravedne i stalne diskriminacije unato Ustavu koji jami
potpunu jednakost. Diskriminacija je bila oita u radnom pravu - posebni uvjeti zaposlenja,
obiteljskom pravu - zabrana meurasnih brakova, kaznenom pravu vei prosjek duljine
zatvorske kazne za isto kazneno djelo za Afroamerikance. Prema prikupljenim podacima,
zakljuujem kako ameriko drutvo ide k boljitku. Velik korak napravljen je izborom tamnoputog senatora za prvog ovjeka te zemlje, no, to nikako nije kraj promjenama kojima
bi ameriko drutvo trebalo teiti. Iako su se Afroamerikanci uspjeli izboriti za zakonsku
ravnopravnost, provedena istraivanja ukazuju na loiji socijalni poloaj Afroamerikanaca
koji se odraava u veu stopi samoubojstava, eim policijskim pregledima...91 Oito je
89
90
91
R. OTTLEY, Crna odiseja, NIP, Zagreb, 1961. g., str. 7., napomena: prema popisu iz 2012. g., u SAD-u ivi 43,9
milijuna Afroamerikanaca, Ottley ovdje koristi podatke iz 1960. g.
Supra, str. 29.
Supra, str. 29.
Pravnik, 47, 1 (94), 2013

da e trebati vie vremena kako bi se prevladali kulturoloki i socioloki negativni stavovi
jednog dijela amerike zajednice prema Afroamerikancima, nego to je to bilo potrebno za
postizanje zakonske ravnopravnosti.
Saetak razliitih poimanja amerikog identiteta i asimilacije u ameriko drutvo predstavlja telefonski intervju novinara New York Timesa s Wardom Connerlyjem, tadanjim
zagovornikom inicijative da se u Kaliforniji sprijei afirmativna akcija, mjera dravne uprave
za poboljanje poloaja zapostavljenih drutvenih skupina. Na novinarsko pitanje Tko ste
Vi?, Ward je odgovorio: Amerikanac., a novinar ga je upitao znai li to da se srami svog
afroamerikog podrijetla. Werd je kratko odgovorio Ne, samo sam ponosan na to to sam
Amerikanac.92 To je pomak u smislu stvaranje jedinstvene nacije, neovisno o identitetu
drutvene zajednice kojoj je netko pripadao, a to se donedavno zagovaralo, istiui rasne, etnike ili spolne karakteristike.
Ipak, razlike izmeu rasnih skupina, poput ovih u Sjedinjenim Dravama, postojale su u
svim ljudskim drutvima tijekom povijesti. One su i sada opa pojava unutar drava i meu
dravama. U suvremenom je svijetu, bijela rasa uvijek bila u boljem poloaju od ostalih
rasa. Te postojane razlike najvjerojatnije su posljedica mnogih imbenika, ukljuujui povijesne injenice, kulturu, potlaenost, drutvene ustanove, zemljopis, klimu i genetsko nasljee. Stoga je i razlike meu rasama u bogatstvu, statusu i moi teko smanjiti, kako na
globalnoj razini, tako i na razini Sjedinjenih Drava. Nedvojbeno je da se napredak nastavlja medijskim isticanjem mnogih linosti afroamerikog podrijetla poput npr. Oprah Winfrey,
Denzela Washingtona, Michaela Jordana koji su stekli medijsku slavu i divljenje ljudi diljem
svijeta u grani kojom se bave pa sve do izbora Obame za predsjednika Sjedinjenih Drava
i najmonije osobe svijeta, status koji se esto pripisuje amerikom predsjedniku. Ipak,
svako vee smanjivanje rasjeda duboko usaenog u povijest, kulturu i institucije amerikog
drutva bit e dugotrajan proces. Neke socioekonomske razlike izmeu rasa vrlo vjerojatno
e postojati sve dok postoje rase zbog same razlike u kulturama.
Tijekom razliitih graanskih pokreta za ravnopravnost isticali su se mnogobrojni aktivisti, poznata reenica Marthina Luthera Kinga Sanjam kako e etvero moje male djece
jednoga dana ivjeti u naciji u kojoj nee biti prosuivani po boji njihove koe ve prema
sadraju njihova karaktera93, ostvarila se izborom Baracka Obame, prvog Afroamerikanca
za predsjednika Sjedinjenih Drava. Birai su mu svoje povjerenje oigledno iskazali zbog
njegovih politikih ambicija i sposobnosti, neovisno o boji koe, smatrajui ga jednakim ili
ak boljim od njegove protukandidatkinje na izborima, Hillary Clinton. To je pokazatelj da
su Sjedinjene Drave na dobrom putu da postanu multikulturalna zemlja u punom smislu
te rijei, bez rasistikih ispada i netrepeljivosti, bez potrebe ponavljanja izjave Josephine
Baker da ju sama ideja Amerike tjera da se trese i drhti i da proivljava none more94, u
budunosti.
Summary
General history of law and the state as historically - legal science gives us the opportunity to understand particular appearances that have developed in the pastexploring certain
facts and whose consequences were different legal regulations. The specific appearance
that the work explores is the racism and discrimination of Afro-American population. In the
Usa problem of the unevenness of Afro-American population was resolved constitutionally
and legally but the problem remained in everyday life in which the Afro-American popula92
93
94
Preuzeto:www.nytimes.com/1997/07/27/us/questions-of-race-run-deep-for-foe-of-preferences.html25.2.2013.
Supra, str. 11.
H. ZINN, Narodna povijest Sjedinjenih Amerikih Drava: 1492.-danas, vbz, Zagreb, 2012., str. 741.
155
156

tion was discriminated. In this work I analyzed the laws from 1639, respectively the first
adopted laws which regulate the position of Afro-Americanpopulation until the 60s of the
20th century and the regulation of labor legislation. Simple violation of the constitutional
order which guarantees equivalence, freedom and equality for all was evident illegality
but American politicians have managed to justify that. The history of the past cannot be
changed, but it should be a good indicator how to influence the history of the future and
how to manage the problem of racial barriers that have been influenced by multiple reasons: economic - the possibility for unpaid work of Afro-American population, political - an
attempt to gain credit in the election campaigns by various promises of improving the status
of Afro-American population, psychological - the desire for sense of superiority, cultural differences in social behavior patterns, different culture, religion, etc.
The public perceived american society as multicultural what is in principle true, but regardless of such diversity, animosity still exist. Yet, that animosity did not affect the recent
second mandate of President Obama. Regarding the history in which Afro-American were
slaves of white presidents, then sat in a separate part of the buses, were not employed in
leadership positions, mixed marriages were forbidden, etc., the change in the form of Afroamerican president was for some the sign that things changed for the better in the society.
But is it really so? Legal organization has changed but has this completely changed the
consciousness of most U.S. Caucasian population, or in the daily lives we may meet discriminatory policies and attitudes and to what extent.These are some of the problems that are
treated in the work through the research of conducted polls, analysis of newspaper articles
in the United States and the literature dealing with discriminatory attitudes. But regardless
of all the improvements in the form of legal regulation, when taking into account a number
of situations that show that the problem of racial barriers is still present, I believe that this
problem will be subject of numerous discussions and reviews.
Keywords: Afro-American population, discrimination, racism, legal regulation, United
States of America, Barack Obama

President Obama

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

President Obama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Petra Nini

studentica etvrte godine Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Pravni temelji poloaja afroamerikog

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

2. Drugi svjetski rat

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

2. Poboljanje poloaja Afroamerikanaca

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

3. Razdoblje druge polovine XX. stoljea

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

4. Djelovanje Marthina Luthera Kinga

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

4.5.1. Opa naela Zakona

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

4.5.2. Zakonska regulacija zapoljavanja Afroamerikanaca

4.6. Kraj djelovanja Marthina Luthera Kinga

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

5. Od sedamdesetih godina do danas

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

5.2.1. Tumaenje rasizma

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

5.2.2. Rasni konflikt u SAD-u pitanje identiteta

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

5.2.3. Meurasni brakovi

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

5.2.4. Brojani omjeri

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Prema www.bls.gov, 21.2.2013.

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

Biste li bili zabrinuti ukoliko

Da li ivite u susjedstvu u kojem

Opirnije u lanku objavljenom u Newsone-u 30.03.2012. http://newsone.com/1966335/rick-santorum-calls-barack-obama-a-ngger-no-kidding/ 18.02.2013.

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Jesu li crnci skloniji poinjenju

Jesu li reklame u kojima

Jeste li u posljednjih godinu

Obrazovanje, Bolji sportai

Afroamerikanci Vrsta zaBolji sportai

7. Etniki sastav stanovnitva i njegovo znaenje za Afroamerikance

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

Pravnik, 47, 1 (94), 2013

Pravni temelji poloaja afroamerikog stanovnitva u SAD-a od II. svjetskog rata...

You might also like