You are on page 1of 3

O le Taua o le Somme

1 Iulai 2016 - 18 Novema 1916


O le Taua o le Somme o se tasi o le taua sili ona taua ma sili lea ona faamaligitoto o WWI.
O le faamoemoega o le Somme
O le 'au a Peretania ma Farani fuafuaina se osofaiga
i luga o le teritori Siamani-sa faia i le vaitafe Somme i
Farani i matu i le ogatotonu o le 1916. Na faamoemoe e
avea o se tupuga autu i luga o le Luma i Sisifo.
Le lima masina na muamua atu, na fetaui o loo siomia au
Farani ma Siamani i le aai o Verdun, i saute o le Somme. Sa
avea ma se taua o attrition * i lea faamoemoe le Siamani e
maligi ai le toto o le matutu Farani.
Na fuafuaina le Taua o le Somme e taitai ese i le Siamani ese mai le Taua o Verdun e aveesea ai le
mamafa i luga o le Farani na mafatia leiloa mamafa.
* Attrition - O se ofuina i lalo po o le faavaivaia o punaoa, a faaitiitia po o le faaitiitia o
numera, lapoa ma le malosi i luga o se vaitaimi o le taimi.
O le fuafuaga
Sa fuafuaina ma le faaeteete le le taua e ala i British
Taitaiau-i-Ofisa Sili o Sir Douglas Haig. Amata i le taua o
le shelling mamafa British (le faaaogaina o mea papa e faasaga
i) le puipuiga Siamani mo se vaiaso, e faaaoga 1.6 miliona atigi
(mea papa). O le osofaiga faamoemoe e faaumatia lua Siamani
ma faia le tele o manumalo (maliliu ma manua) e mafai ai. Sa ia
manatu foi o le a faaumatia le uaea barbed i le isi itu o Fanua a
leai se tagata (o le vaega i le va o itu e lua tau). Ina ua mavae le
osofaiga mamafa, sa lea o lona uiga o fitafita Peretania e agai i
le isi itu o Fanua a leai le Tagata, ma le faamoemoe e faapea o le fitafita Siamani a ua matua
faaleagaina e le fanafanua faaauupegaina mamafa (fana tele firing mea papa). A oo i le 'au e ala i le
uaea barbed faaumatia ma i totonu o le lua Siamani.
O le aso muamua o le taua
Ae paga lea mo le paaga, sauniuniga unhidden mo le taua ma le vaiaso le umi o osofaiga tuuina atu e le
Siamani lapataiga manino o le osofaiga. Na mamafa faamalosia le lua Siamani (faamalosia) ma sa eli lalo
o le eleele loloto, saogalemu mai fanafanua faaauupegaina mamafa. Foi, o le tele o le atigi British sa
duds ma le mafai ai ona pa - e oo lava i aso nei, unearth faifaatoaga Farani atigi unexploded. O le mea
lea, ina ua amata le osofaiga, le Siamani na siitia lalo o le eleele ma faatalitali.
Faataamilo 7.30am i le aso 1 Iulai, whistles ili e iloa le amataga o le osofaiga. Faatasi ai ma le shelling i,
le Siamani tuua lo latou vaa suauu ma faatu o latou tulaga.
Taitai British sa matuai mautinoa latou faatonuina latou 'au e savavali lemu agai i le laina Siamani. Ae
peitai, e pei o le 11 vaega British (40,000-60,000 alii) savali agai i le laina Siamani, amata le fana
masini ma amata le fasiga. Maua fitafita Peretania o le uaea barbed sa le
ua saesae e le osofaiga
fanafanua faaauupegaina. Nai lo na togiina le uaea i lava faamafiafiaina, denser papupuni nai lo le taimi
na faataatia.

I le faaiuga o le aso, na mafatia le British 60,000


maliliu, o ai le 20,000 ua oti: latou aupito tele
leiloa i se aso se tasi i le talafaasolopito o le militeli.

Ina ua mavae le aso muamua


Ina ua mavae le aso muamua, e lei punitia Haig. Na ia
filifili e ui lava sa mafai leai se tupuga, o le a sii se taua o
attrition - tamoe punaoa Siamani i lalo. O le isi lua masina
vaai stalemate toto, ma le paaga mauaina eleele itiiti.
O tuutuuga mo le fitafita.
Aso ma lea aso, na vavae laina o agai fitafita i lalo i le afi masini-fana. I le faatafunaga (gaogao ma le
faatafunaga) o se-man's-laueleele i le va o laina o Peretania ma Siamani, na fanaina i lalo alii ma
malelemo i le palapala po o taoto i le tiga, e faatalitali laveai.
O nisi taimi e faaaluina le sili atu nai lo le 24 itula fitafita i lalo o le afi i le laina pito i luma. Salalau
mai, le agaga galulue (naunautai) pa', ma o tagata mafaufau mea na latou avea. Na faaopoopo malulu e
vaivai ma, o le taimi na amata ai le timu i le aso 16 Setema, o se wetness e fufui i le ivi. O timuga
mamafa liliu le battlegrounds i se taufusi palapala. Faapupuu fitafita io latou lua, o nisi taimi tulivaeloloto i le palapala ma e masani e aunoa ma le tatau ufi
'Au a Niu Sila i le Somme
O le Taua o le Somme sa faamau tetele muamua a le New
Zealand i le Luma i Sisifo. A faafeiloaia lalolagi nightmarish
moni le Vaega o Niu Sila pe a auai i le Taua o le Somme i le
ogatotonu o Setema 1916. O se vaega o le vaega o le tulei tele
lona tolu o le faatiga, ua fuafuaina ina ia tae faatasi ma mo
tagata uma le laina Siamani.
O le Somme o se taua e matuai ese lava mai le tasi ua tau o
Niu Sila i Gallipoli i le tausaga talu ai. Atigi mea oona-kasa,
afi fanafanua faaauupegaina e l gata ma se tetee maualuga faapolofesa ave a faaletino ma le
mafaufau (o le mafaufau / lagona) aafiaga.
O le faaiuga o le Somme
I le 18 o Novema 1916 i le taua iu, i le paaga ua agai na 8km. O le timu na tuuina mai e ala i le kiona na
faia e le tulaga e sili atu ona le mafai ona onosaia mo le tagata vaivai.
th

O taunuuga o le Somme
Na faia nisi tupe faasili ae taua e leai se mea. O se fasi laueleele na pueina e uiga i le 25 km umi ma le
6 km lautele.
O nei tupe faasili laiti na tau le British 420.000 maliliu, o le Farani 200,000 ma le Siamani
500,000. Atoa sa toeitiiti 1.2 miliona maliliu. E ui lava i nei tupe leiloa, sa leai se atili le taua i se iuga.
Na manuia le faamoemoega atoa o le faalatalata ese uunaiga mai le taua o Verdun. O le taua faatauina
le lava le taimi Farani e toe faatulaga o latou 'au ina ia latou sa mafai ona taofia le ami a Siamani solia
e ala i Amerika Farani.

Sa i luga o le Somme na fasiotia po o le manua o le toatele o Niu Sila i le taimi o le Uluai Taua
Lalolagi. Ma o iinei na oo i New Zealand lona aso sili ona leaga i le talafaasolopito o le militeli i le tulaga
o le leai o le olaga. O le 15,000 fitafita New Zealand i
Somme, toeitiiti 6000 na manua alii ma 2000 leiloa lo latou
olaga.
E silia ma le afa o le oti Niu Sila Somme leai se tuugamau
iloa. O loo latou faamanatuina i le Faamanatuga Niu Sila e le
misi i anufe Valley Fanuatanu, e latalata i Longueval, Farani. O
se tasi o toe foi nei alii i le fale i Niu Sila i Novema
2004; pepelo lona tino i le tuugamau o le Leiloa toa fafo
Faamanatuga Taua National a le New Zealand

1.

O le a le sini o le Taua o le Somme?

2.

I au lava upu, faamatala le mea attrition o?

3.

O a nisi o mea sese i le British i le fuafuaina o le Somme?

4.

Faamatala le olaga sa pei o se fitafita i le Somme?

5.

Sa manuia le Taua o le Somme mo le paaga?

6.

O le a le aafiaga o le Somme i Niu Sila?

O le Taua o le Pepa o Galuega Somme, e ala i M. Gravatt, 2016

You might also like