ERAZMO ROTTERDAMSKI

Pohvala gluposti

Kratki ivotopis

Najvei humanist sjeverne Europe, pravo ime mu je Geert Geerts.

Nauavao je u Parizu, u nekim dijelovima Engleske i u mnogim gradovima
Italije. Po svom mjestu roenja dobio je ime Roterdamski. Dugo je boravio
u Nizozemskoj i Njemakoj. Jako dobro je poznavao latiski jezik i
knjievnost te su mu glavni pedagogijski spisi na latinskom Colloquia
perillia (Djeji razgovori) , De ratione studii (O smjeru znanstvenog
nastojanja) , Declamatio de pueris ad viritutem ac literas liberaliter
instituendis (Deklamacija o slobodnom obrazovanju djeaka u vrlini i
znanosti). Jedan od najslavnijih linosti svog vijeka, a danas jedva po
imenu poznat, prvi ustrajni
prijatelj mira, najrjeitiji branitelj
humanistikog ideala, koji je pogodovao duhovnom svijetu i ivotu.
E.Rotterdamski ljubio je mnoge stvari koje i mi ljubimo, kao to su
pjesniko stvaranje,filozofija knjige i djela umjetnosti, jezike... Jednu stvar
na zemlji je mrzio: fanatizam-protivila se razumu. Njegovo poslanje i
ivotni smisao bijae harmonijsko izglaivanje opreka u duhu
humaniteta.Rodio se kao priroda, koja spaja ili da se izrazimo s Goetheom,
koji je poput Erazma zabacivao sve eksremno, kao komunikativna
priroda. Svaki nasilni prevrat,svaka buka, svaka mutna svaa mase u
njegovu su se poimanju protivile bitnosti jasnog razuma svijeta, prema
kojemu se osjeao obveznim kao vjerni i tihi glasnik, osobito rat kao
najbrutalnija, najnasilnija forma, u kojoj se oituju unutranje opreke nije
mogao nikako dovesti u sklad sa ovjeanstvom. Rijetko umijee, da slabi
sukobe putem dobrohodnog shvaanja, da bistri tamu, da rasplie
zapleteno, da raskinuto ponovo satka i da separatizam zamjeni geslima
vieg ujedinjenja inilo je pravu snagu njegova strpljivog genija.
Suvremenici su se s toga sa zahvalnou nazivali erazmovtinom onu
volju koja na mnogostruke naine djeluje u svrhu sporazumjevanja. U
strahu pred epidemijom bjei iz Pariza te ivi neko vrijeme u junoj Francuskoj, a zatim
odlazi u Englesku gdje stjee mnoge prijatelje u znanstvenim i politikim
krugovima Londona. Iz zdravstvenih razloga vraa se na kontinent. esto se seli i naporno
radi, neko vrijeme u Parizu, Orlansu, Rotterdamu i Louvainu. Zatim se vraa u Englesku i
u Cambridgeu dobiva bakalaureat iz teologije. Pozvan je na sveuilite u Cambridgeu gdje
predaje grki jezik i egzegezu, a kada mu se izjalovio pokuaj da se posredstvom
novog pape zaposli u Rimu polazi na due putovanje po Njemakoj. Trijumfalno doekan u
nizu gradova biva konano pozvan na dvor Karla Habsburkog u Bruxellesu s titulom
kraljevskog savjetnika i rentom od 400 florina.

 Pohvala gluposti
Ideoloka i drutvena satira Pohvala ludosti (Morias Encomion) , kao istinsko
pjesniko svjedoanstvo ovjenosti u doba kada su najvie stradale prave ljudske
vrijednosti i kada je zdravom razumu izgledalo da se sav svijet pretvorio u ludnicu , pa
jo jedino ludost moe govoriti istinu. Zato nije ni udo to se u takvo doba ukorijenilo
vjerovanje da najvie mudrosti ima onaj koji se najvie krije pod maskom ludosti. Iako
je stavljena na Popis zabranjenih knjiga (Index prohibitorum), Pohvala ludosti je
odmah donijela Erazmu najvea priznanja. On postaje voa svih humanista, za njega
se poinju doslovno otimaju pape, vladari, kardinali, sveuilita i ugledni ljudi mnogih
zemalja. Holbein i Drer ga slikaju , gradovi prieljkuju da ih Erazmo posjeti i ivjeti
u njima. On je najvee svjetsko ime, lumen mundi, postaje savjest svoga vremena,
kako bi se danas reklo, i svaka rije koju kae doekuje se s potovanjem, a svako
slovo koje napie usvaja se kao mudrost. Ukratko, on postaje najvei autoritet svoga
vremena, najslavniji ovjek svoje epohe.