skriptaDM PDF

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA
I BRODOGRADNJE SPLIT
Doc. dr. sc. Ranko Goi, dipl.ing.

Damir Jakus, dipl.ing.
Ivan Penovi, dipl.ing.
Distribucija elektrine energije

interna skripta
Split, 2008.
Sadraj
Stranica
11 PPO
OLLO
OA
AJJ D
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KEE M
MR
REEEE U
U EEEESS--U
U II O
OSSN
NO
OV
VN
NEE ZZN
NA
A
A
AJJK
KEE
D
I
S
T
R
I
B
U
C
I
J
S
K
E
M
R
E
E
DISTRIBUCIJSKE MREE
1.1
1.2
Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree

Osnovne znaajke distribucijske mree
1
6
22 SSTTR
RU
UK
KTTU
UR
RA
A II K
KO
ON
NFFIIG
GU
UR
RA
AC
CIIJJA
AD
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KIIH
HM
MR
REEA
A II
TTR
RA
AFFO
OSSTTA
AN
NIIC
CA
A
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
1111
Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea

Struktura 35(30) kV distribucijskih mrea
Struktura niskonaponskih distribucijskih mrea
Distribucijske trafostanice
2.4.1 Trafostanice SN/NN
2.4.2 Trafostanice SN/SN
2.4.3 Trafostanice VN/SN
Primjer konfiguracije 35 kV mree i TS 35/10 kV i pripadne napojne mree 110 kV i
TS 110/x kV
33 EELLEEM
MEEN
NTTII D
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KEE M
MR
REEA
A
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
Sustav simetrinih komponenata

4.1.1 Transformacija u sustav simetrinih komponenata
4.1.2 Pretvorba matrice impedancija u simetrine komponente
4.1.3 Fizikalno znaenje impedancija u sustavu simetrinih komponenata
Impedancija i nadomjesna shema voda
4.2.1 Direktna i inverzna impedancija nadzemnog voda
4.2.2 Nulta impedancija nadzemnog voda
4.2.3 Poprena admitancija voda
Impedancija i nadomjesna shema transformatora
4.3.1 Dvonamotni transformator
4.3.2 Tronamotni transformator
Ekvivalentna shema potroaa
Ekvivalentna shema i parametri paralelne kondenzatorske baterije i prigunice
Ekvivalentna shema i parametri aktivne (pojne) mree
5555
55
56
58
59
62
63
64
65
67
67
70
72
73
73
8822
Tropolni kratki spoj

Dvopolni kratki spoj (K2) i dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
Zemljospoj u neuzemljenoj srednjenaponskoj mrei
Zemljospoj (kratki spoj) u srednjenaponskoj mrei uzemljenoj preko malog otpora
Jednopolni kratki spoj u niskonaponskoj mrei
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje Split
28
31
38
42
49
49
50
53
55 PPR
RO
OR
RA
A
U
UN
NK
KV
VA
AR
RO
OV
VA
AU
UD
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
MR
REEII
5.1
5.2
5.3
5.4
5.5
11
14
16
18
18
23
25
3311
Nadzemni vodovi
Kabelski vodovi
Transformatori
Potroai
3.4.1 Vrste i karakteristike pojedinanih troila
3.4.2 Dnevni dijagram optereenja i varijacije optereenja
Ostali elementi distribucijske mree (kondenzatorske baterije i prigunice)
44 EELLEEK
HEEM
MEE EELLEEM
MEEN
NA
ATTA
A
KTTR
RII
K
KII PPA
AR
RA
AM
MEETTR
RII II N
NA
AD
DO
OM
MJJEESSN
NEE SSH
D
I
S
T
R
I
B
U
C
I
J
S
K
I
H
M
R
E
A
DISTRIBUCIJSKIH MREA
4.1
11
Split, 2008.
82
85
85
89
90
66 PPR
RO
OR
RA
A
U
UN
N SSTTA
AC
CIIO
ON
NA
AR
RN
NIIH
H SSTTA
AN
NJJA
A
6.1
6.2
6.3
6.4
110022
Aproksimativni proraun tokova snaga i struja u distribucijskoj mrei

Aproksimativni proraun padova napona
Dimenzioniranje presjeka vodia
Proraun gubitaka snage i energije
6.4.1 Gubici radne snage u vodovima
6.4.2 Gubici radne snage u transformatoru
6.4.3 Gubici radne energije
102
104
107
108
108
109
112
77 N
NIISSK
KO
ON
NA
APPO
ON
NSSK
KEE M
MR
REEEE
7.1
7.2
7.3
7.4
7.5
112233
Vrste NN mrea s obzirom na uzemljenje TS 10(20)/0.4 kV i instalacija potroaa

Proraun optereenja u niskonaponskoj mrei
Dimenzioniranje niskonaponskih vodova
Zatitne mjere u niskonaponskoj mrei i TS 10(20)/0.4 kV
Uzemljenje u niskonaponskim mreama
124
126
130
140
149
88 K
KO
OM
MPPEEN
NZZA
AC
CIIJJA
A JJA
ALLO
OV
VEE SSN
NA
AG
GEE
115544
99 R
GU
ULLA
AC
CIIJJA
AN
NA
APPO
ON
NA
AU
UD
DIISSTTR
RIIBBU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
REEG
MR
REEII
116644
1100 X
XX
X
117700
1111 X
XX
X
117711
LLIITTEER
RA
ATTU
UR
RA
A
117722

brodogradnje Split
Split, 2008.
ii
11 PPO
OL
U II O
LO
O
A
AJJ D
OSSN
NO
DIISST
OV
VN
NE
TR
E
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KE
EM
MR
RE
E
E
EU
UE
EE
ESS--U
Z
KE
EM
MR
RE
E
E
E
ZN
NA
A
A
AJJK
KE
ED
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
1.1 Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree

Elektroenergetski sustav (EES) sastoji se od 4 osnovne cjeline:
Elektrane (izvori elektrine energije) razliitih vrsta u kojima se proizvodi elektrina energija.
Kao sastavni dio elektroenergetske mree, svaka elektrana ima:
o
Elektrine generatore (najee sinkroni generator, a ponekad i asinkroni generator u

sluaju manje instalirane snage), koji proizvodi elektrinu energiju i aktivni je element
mree, te se u ekvivalentnoj shemi reprezentira kao naponski izvor s odgovarajuom
unutranjom impedancijom,
Blok transformatore (osim u sluaju kad je nazivni napon generatora jednak

nazivnom naponu voda na koji je elektrana prikljuena), preko kojeg se elektrina
energija proizvedena u generatoru transformira na naponski nivo voda na koji je
elektrana prikljuena.
Elektrane (generatori) veih snaga prikljuuju se na prijenosnu mreu, dok se elektrane manjih
snaga prikljuuju na distribucijsku mreu (distribuirani izvori) ili direktno na instalacije
potroaa (potroake elektrane).
Prijenosna mrea kojom se elektrina energije transportira od elektrana do distribucijske

mree i velikih potroaa, te razmjenjuje snaga izmeu povezanih elektroenergetskih sustava.
Prijenosna mrea sastoji se od zranih i kabelskih vodova visokog napona (najee 110 kV i
vie) i rasklopnih postrojenja (transformatorske stanice koje omoguavaju transformaciju
elektrine energije iz mree jednog naponskog nivoa u mreu drugog naponskog nivoa i
razdjelna postrojenja u kojima se uvoruje nekoliko vodova). Kao sastavni dio
elektroenergetske mree, u prijenosnoj mrei se pojavljuju:
o
Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi izmeu dva rasklopna
postrojenja, najee na velike udaljenosti (od nekoliko kilometara do nekoliko stotina
kilometara i vie)
Mrene transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz jednog

naponskog nivoa u drugi, i to:
izmeu dvije podmree unutar prijenosne mree (npr. 400/220 kV, 220/110
kV, 400/110 kV),
iz prijenosne mree u distribucijsku mreu (npr. 110/35 kV, 110/10 kV),
iz prijenosne mree u elektrino postrojenje velikog industrijskog potroaa

(npr. 110/6 kV).
Distribucijska mrea kojom se elektrina energije preuzeta iz prijenosne mree ili manjih
elektrana prikljuenih na distribucijsku mreu distribuira do srednjih i malih potroaa
prikljuenih na distribucijsku mreu. Distribucijska mrea se kao i prijenosna mrea sastoji od
brodogradnje Split
1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

osnovne znaajke distribucijske mree
Split, 2008.
zranih i kabelskih vodova (ali manjih nazivnih napona, najee ispod 110 kV) i rasklopnih
postrojenja (takoer manjih nazivnih napona u odnosu na prijenosnu mreu).
Distribucijska mrea obino se dijeli na dvije cjeline:
Srednjenaponska distribucijska mrea (najee nazivnih napona 10kV, 20kV,

35kV),
Niskonaponska distribucijska mrea (najee nazivnog napona 0.4 kV)
Kao sastavni dio elektroenergetske mree, u distribucijskoj mrei se pojavljuju:
Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi na udaljenosti koje su

daleko manje u odnosu na prijenosnu mreu (od nekoliko desetaka metara do nekoliko
desetaka kilometara)
Distribucijske transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz

jednog naponskog nivoa u drugi, i to:
izmeu dvije podmree unutar distribucijske mree (npr. 35/10 kV,

10/0.4kV),
iz distribucijske mree u elektrino postrojenje industrijskog potroaa (npr.

35/6 kV, 10/0.4 kV).
Potroai elektrine energije koji preuzimaju elektrinu energiju iz prijenosne ili

distribucijske mree i troe je za vlastite potrebe, tj. za napajanje razliitih vrsta elektrinih
troila. Dakle, potroa vien od strane elektroenergetske mree na koju je prikljuen,
predstavlja svaki objekt koji je prikljuen na mreu i koji iz mree uzima radnu i reaktivnu
energiju, ali je takoer i sastavni dio mree koji se ovisno o pogonskim karakteristikama moe
reprezentirati kao impedancija fiksnog iznosa neovisno o naponu u prikljunom voru ili
oduzimanje fiksnog iznosa radne i jalove snage u prikljunom voru, tako da se odgovarajua
impedancija mijenja ovisno o stvarnom naponu u prikljunom voru.
Potroaem u irem smislu se moe smatrati i jedan dio prijenosne ili distribucijske mree u
sluaju (vrlo estom u razliitim analizama) da se promatra samo dio elektroenergetskog
sustava iznad odreenog naponskog nivoa, a svi dijelovi niih naponskih nivoa se
reprezentiraju kao potroa (potroai) s fiksnom impedancijom ili snagom. Npr., ako se
promatra samo prijenosna mrea, sve distribucijske mree koje se napajaju elektrinom
energijom iz prijenosne mree ekvivalentiraju se kao fiksne impedancije ili fiksne snage koje u
promatranom voru izlaze iz prijenosne mree.
U analizama distribucijskih ili industrijskih mrea, moe se pojaviti i potroa koji ne
predstavlja ekvivalent veeg broja pojedinanih troila, ve kao pojedinani potroa (troilo).
Najee se radi o velikim asinkronim motorima kao vrlo estim elementima industrijskih
pogona koji su, kao i generatori, aktivni mreni elementi.
Na slici 1-1 dana je grafika ilustracija elektroenergetskog sustava u proirenom smislu, koji
podrazumijeva sve objekte i ureaje koji su u funkciji proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje
elektrine energije.

brodogradnje Split

Split, 2008.
Primarni izvori (oblici) energije s odgovarajuim postrojenjima, objektima i tehnologijama za

pripremu energenata (fosilnih, nuklearnih itd.) ne spadaju u elektroenergetski sustav, budui da se
nakon pridobivanja sirovina i primarnih transformacija, transformirani oblici energije mogu
upotrijebiti u elektranama za proizvodnju elektrine energije, ali i za druge namjene.
Slika 1-1 Izvori energije i elektroenergetski sustav
Dakle, elektroenergetska mrea moe se definirati kao ui dio elektroenergetskog sustava koja
obuhvaa elemente preko kojih se direktno proizvodi, prenosi, distribuira i troi elektrina energija, tj.
generatori, vodovi, transformatori i potroai (grupni ili pojedinana troila). Npr., elektrana ili
transformatorska stanica u cjelini se moe smatrati sastavnim dijelom elektroenergetskog sustava, dok
je samo generator i blok transformator u elektrani odnosno transformator u transformatorskoj stanici
dio elektroenergetske mree.
brodogradnje Split

Split, 2008.
Na slici 1-2 dana je grafika ilustracija elektroenergetske mree u cjelini, s odgovarajuim

komponentama definiranim u prethodnom tekstu.
U razliitim analizama elektroenergetske mree nikada se ne promatra mrea u cjelini, ve samo
pojedini (manji) djelovi, dok se ostatak ekvivalentira s veom ili manjom tonou na fizikalno
prihvatljiv nain.
Npr. u analizama prijenosne mree moe se promatrati kompletna prijenosna mrea jedne drave na
nain da su ukljueni svi generatori i blok transformatori prikljueni na prijenosnu mreu, te svi
vodovi i transformatori koji pripadaju prijenosnoj mrei. U tom sluaju se veze s prijenosnim mreama
susjednih drava ekvivalentiraju kao aktivni izvori koji mogu isporuivati ili preuzimati elektrinu
energiju, a distribucijske mree se ekvivalentiraju kao potroai koji preuzimaju elektrinu energiju iz
prijenosne mree.
Drugi primjer, ako se analizira srednjenaponska distribucijska mrea, kompletna prijenosna mrea se
svodi na jedan ekvivalentan naponski izvor s odgovarajuom impedancijom na mjestu prikljuka
distribucijske mree na prijenosnu mreu (transformator 110/35 kV), dok se niskonaponske mree
prikljuene na promatranu srednjenaponsku mreu ekvivalentiraju kao potroai s odgovarajuom
impedancijom ili fiksnom snagom koju uzimaju iz srednjenaponske mree u toki prikljuka
(transformator 10/0.4 kV).

brodogradnje Split

Split, 2008.
Mrea
220 kV
. . .
Mrea
400 kV
Susjedne prijenosne mree
Elektrane
(generatori, blok
transformatori)
Mrea 110 kV
Prijenosna
mrea
(vodovi, mreni
transformatori)
SN mrea
35,30,20,10KV
.
SN mrea
35,30,20,10KV
.
NN mrea
0.4 kV
Mali
Mali
Mali
Mali
NN mrea
0.4 kV
Mali
Srednji
Mali
Mali
Mali
Mali
Mali
(vodovi, distr.
transformatori)
NN mrea
0.4 kV
NN mrea
0.4 kV
Veliki
Distribucijske
mree
Srednji
Mali
Mali
Potroai
Slika 1-2 Elektroenergetska mrea
Dananje elektroenergetske mree rade se iskljuivo u trofaznoj izvedbi frekvencije 50 ili 60 Hz.
Takva situacija rezultat je tehnikih i ekonomskih prednosti uoenih i ispitanih krajem 19. stoljea
(izum transformatora, viefaznih struja, asinkronog motora) nakon ega su s vremenom istisnute druge
varijante (istosmjerna struja, jednofazna struja, razliite frekvencije), te je zapoela izgradnja
elektroenergetskih mrea koje su povezivale vie elektrana i potroakih podruja (za razliku od
poetnog razvoja elektrifikacije gdje je jedna elektrana napajala elektrinom energijom jednu grupu
potroaa, bez meusobnog povezivanja).
Izuzetak su istosmjerni prijenosni sustavi (kojih danas ima relativno veliki broj), ali koji se rade samo
kao podsustavi velikih trofaznih prijenosnih mrea u sluajevima kad je to tehniki nuno (prijenos
kabelskim vodovima na vee udaljenosti, povezivanje dva elektroenergetska sustava koji rade na
razliitim frekvencijama) ili ekonomski opravdano (prijenos velikih snaga na vrlo velike udaljenosti).
Nazivni naponi elektronergetskih mrea (i opreme openito) su standardizirani, ali u razliitim
dravama se ne koriste svi standardni naponski nivoi.
brodogradnje Split

Split, 2008.
U prijenosnoj mrei Hrvatske koriste se vodovi nazivnog napona 400kV, 220kV i 110kV, dok se u
distribucijskoj mrei koriste vodovi nazivnog napona 35kV, 30kV, 20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim
industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste se i naponi 6 kV, 3kV i 1kV, a u elektranama se za
nazivne generatorske napone koriste i naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.
1.2 Osnovne znaajke distribucijske mree

Distribucijska mrea napaja se (preuzima elektrinu energiju) iz prijenosne mree u transformatorskim
stanicama VN/SN tj. 110/35(30)(20)(10)kV, te slui za distribuciju elektrine energije do krajnjih
(srednjih i malih) potroaa. Dio elektrine energije distribucijska mrea preuzima i iz manjih
elektrana koje su prikljuene na distribucijsku mreu.
Osnovne karakteristike distribucijskih mrea su:
Nie naponske razine u odnosu na prijenosnu mreu (Un<110 kV), budui da je snaga koju
prenose daleko manja od snaga koju prenosi prijenosne mrea, tako da nema potrebe za
visokim naponskim nivoima.
Prijenos snage u distribucijskoj mrei odvija se na manjim udaljenostima.
Distribucijske mree su veim dijelom otvorene strukture i imaju zrakasti oblik ime je
smanjena pogonska sigurnost (u odnosu na prijenosnu mreu), to je motivirano prvenstveno
ekonomskim razlozima.
Srednjenaponske gradske distributivne mree su uglavnom upetljane, tako da je u sluaju

kvara jednog voda ili transformatora mogue osigurati napajanje iz drugog smjera, s time da je
u pogonu ukljueno napajanje samo iz jednog smjera, a napajanje iz drugog smjera je rezervno
koje se ukljuuje u sluaju potrebe.
Niskonaponske mree (barem u Hrvatskoj) i seoske srednjenaponske mree nemaju

mogunost dvostranog napajanja.
Glavni elementi distribucijskih mrea (zrani i kabelski vodovi, trafostanice) su isti kao i kod
prijenosnih mrea, samo projektirani za manje nazivne napone, tako da je izvedba
jednostavnija.
Osnovna struktura SN distribucijske mree moe biti:

1. Sa dva naponska nivoa (u RH najee 35 10kV, a na nekim podrujima 30 10 kV), tj.
distribucija elektrine energije prema niskom naponu se vri preko dvije transformacije: prvo
preko 35 kV-tne, a zatim 10 kV-tne mree (slika 1-3). 35 kV-tnu mreu napajaju iz prijenosne
mree transformatori 110/35 kV.
2. S jednim naponskim nivoom (u RH 10kV ili 20kV), na nain da se direktnom transformacijom
110/10 ili 110/20 kV eliminira potrebu za 35 kV-tnom mreom, tj. izbjegnuta je
transformacija 35/10(20) kV. Tendencija razvoja distributivne mree kod nas (i u svijetu
takoer) ide ka smanjenu broja naponskih nivoa, tako da se ovakva izvedba preferira kod
izgradnje veine novih i zamjene postojeih distributivnih trafostanica i mrea. Takoer se
nastoji mijenjati 10 kV-tni naponski nivo 20 kV-tnim gdje god je to mogue (slika 1-4).

brodogradnje Split

Split, 2008.
Prijenosna
mrea
110kV
Mrea 35kV
35kV
35kV
35kV
35kV
10kV
10kV
10kV
od
Iz v
Mrea
10kV
10kV
10kV
10kV
Mrea
10kV
0,4kV
SN mrea
10kV
Mrea 10kV
od
N
od
Izv
Izvod 1
Izv
NN
mrea
10kV
NN
mrea
10kV
NN
mrea
10kV
0,4kV
NN
mrea
0,4kV
0,4kV
NN
mrea
0,4kV
0,4kV
0,4kV
NN
mrea
Izvod1
Izvod2
Izvod3
Izvod4
NN mrea
Slika 1-3 Struktura distribucijske mree s dva naponska nivoa

brodogradnje Split

Split, 2008.
Prijenosna
mrea
110kV
20kV
3
od
2
od
I zv
Izv
Izvod 1
I zv
20kV
od
N
0,4kV
20kV
0,4kV
Mrea 20kV
SN mrea
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
20kV
0,4kV
NN
mrea
Izvod 1
Izvod 2
Izvod 3
Izvod 4
NN mrea
Slika 1-4 Struktura distribucijske mree s jednim naponskim nivoom
Primjer realne srednjenaponske distribucijske mree (ire podruje Omia) s priblino tonim
geografskim razmjetajem dan je na slici 1-5, dok je shematski prikaz mree 10 kV dan na slici 1-6.

brodogradnje Split

Split, 2008.
Slika 1-5 Primjer SN mrea 35-10 kV pogona Omi (prostorni prikaz)

brodogradnje Split

Split, 2008.
1.41 MVA
0.63 MVA
1.36 MVA
2.83 MVA
Slika 1-6 Primjer SN mrea 10 kV pogona Omi (shematski prikaz)
1.61 MVA
0.25 MVA
TS RAVNICE
1.74 MVA
2.18 MVA
2.85 MVA
3.39 MVA
3 MVA
1.26 MVA
0.25 MVA
8.48 MVA
2.26 MVA
4.27 MVA
9.26 MVA
5.88 MVA

brodogradnje Split

Split, 2008.
10
0.18 MVA
22 SSTTR
CIIJJSSK
RU
UK
KT
KIIH
TU
UR
HM
RA
A II K
MR
RE
E
A
KO
A II
ON
NFFIIG
GU
UR
RA
AC
CIIJJA
AD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
T
TR
RA
AFFO
OSST
TA
AN
NIIC
CA
A
2.1 Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea

10(20) kV-tne distribucijske mree mogu biti:
A) Jednostrano napajane mree, kod kojih je napajanje svih vodova mogue samo iz jedne TS
x/10(20) kV. Mogue su slijedee varijante:
A1) Zrakasta - radijalna mrea (Z mrea), slika 2-1. Svi srednjenaponski vodovi
izlaze radijalno iz TS i nisu meusobno povezani, to znai da ne mogu jedan drugom
posluiti kao rezerva. Ako doe do prekida napajanja jednog voda u sluaju kvara na
istom, sve niskonaponske mree napajane preko tog voda ostaju bez napajanja.
A2) Prstenasta mrea (P-mrea), slika 2-2. Kod prstenaste mree, zrakasti izvodi
spojeni su razdjelnom stanicom (rasklopno mjesto), pri emu vodovi predstavljaju
rezervu jedan drugom. U normalnom pogonu, rasklopno mjesto je otvoreno, tako da
mrea u stvari predstavlja zrakastu mreu. Ako doe do kvara (ili iskljuenja radi
odravanja) na nekoj dionici jednog od izvoda, ta dionica se isklapa sa obje strane, a
rasklopno mjesto se zatvara, tako da se dio potroaa s jednog voda (oni iza mjesta kvara)
napaja preko drugog voda.
Rasklopnih mjesta moe biti i vie (npr. u svakoj TS 10(20)/0.4 kV rastavljaima na SN
strani se moe razdvojiti SN mrea na dva dijela).
Normalni pogon sa zatvorenim rasklopnim mjestom (dvostrano napajanje), iako je
tehniki mogu i predstavlja sigurniji nain napajanja, rijetko se izvodi jer iziskuje vea
ulaganja u opremu (prekidae, zatitu) i odravanje, to ini ovu izvedbu skupom.
Primjenjuje se izuzetno za napajanje potroaa koji su posebno osjetljivi na prekide
napajanja.
A3) Mree s potpornom tokom (T-mrea ili TP-mree ako je ujedno i prstenasta),
slika 2-3, imaju izdvojeno rasklopno mjesto (potpornu toku), obino vezanu dvostrukim
vodom za pojnu TS, iz kojeg se onda napajaju vodovi koji mogu biti zrakasti ili
prstenasti. Ovakvo rjeenje je obino ekonomski uvjetovano, tj. primjenjuje se ako je
cijena izgradnje manja u odnosu na voenje svih vodova iz trafostanice. Druga je
varijanta da se potporna toka formira kao mjesto uvoenja nove TS x/10(20) kV u
budunosti.

brodogradnje Split
Elektrine mree
2. Struktura i konfiguracija
distribucijskih mrea i trafostanica
Split, 2007.
11
TS 35(110)/10(20) kV
35(110) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
10(20) kV
TS 10(20)/0,4 kV
10(20) kV
0.4 kV
NN mrea
Slika 2-1 Zrakasta (radijalna) 10(20) kV mrea
Slika 2-2 Prstenasta 10(20) kV mrea

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
12
Slika 2-3 Mrea 10(20) kV s potpornom tokom
B) Dvostrano napajane mree, kod kojih je napajanje vodova mogue iz dvije razliite TS
x/10(20) kV. Mogue su slijedee izvedbe:
B1) Linijske mree (L-mree), slika 2-4. Linijske mree nastaju spajanjem zrakastih
vodova koji izlaze iz dviju pojnih stanica (trafostanica x/10(20) kV). Normalni pogon
obino podrazumijeva otvorena rasklopna mjesta. U sluaju kvara na jednoj trafostanici
ili vodu, vodovi se mogu napajati iz druge TS.
B2) Kombinirane prstenaste i linijske mree (PL-mree), slika 2-5. PL-mree nastaju
od linijskih mrea spajanjem dodatnim vodom u prsten (ili obratno). Na taj nain
osigurana je dvostruka rezerva, jedna preko voda iz iste trafostanice, a jedna preko voda
iz druge trafostanice.

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
13
TS 35(110)/10(20) kV (1)
TS 35(110)/10(20) kV (2)
35(110) kV
35(110) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
10(20) kV
10(20) kV
rasklopno mjesto
rasklopno mjesto
Slika 2-4 Linijska 10(20) kV mrea
TS 35(110)/10(20) kV (1)
TS 35(110)/10(20) kV (2)
35(110) kV
35(110) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
Transformator
35(110)/10(20) kV
10(20) kV
10(20) kV
rasklopna
mjesta
Slika 2-5 PL mrea 10(20) kV
2.2 Struktura 35(30) kV distribucijskih mrea

Struktura 35(30) kV-nih mrea ovisi o brojnim tehnikim uvjetima, ekonomskim mogunostima i
zahtjevima sigurnosti napajanja. Ne postoji neka openita klasifikacija, a neki tipini primjeri su
slijedei:
A) Zrakaste (radijalne) mree su, kao i na 10(20) kV-tnom naponskom nivou, radijalno
napajane iz jedne TS 110/35 kV, kao na slici 2-6. Mogue su i neke sloenije izvedbe koje
omoguavaju rezervno napajanje dijela potroaa sa drugog voda/transformatora u sluaju
ispada.
B) Prstenaste mree omoguavaju dvostruko napajanje svake TS 35/10 kV, na nain da se u
sluaju kvara na glavnom vodu od TS 110/35 do TS 35/10, napajanje prebaci preko rezervnog

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
14
voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV. U normalnom pogonu, rezervni vod nije u pogonu
(iskljuen je u jednoj ili obje TS 35/10), slika 2-7.
C) Linijske mree podrazumijevaju mogunost napajanja TS 35/10 kV iz dvije razliite TS
110/35 kV, uz pretpostavku rezervnog voda koji povezuje dvije TS 35/10 kV, slika 2-8.
Rezervni vod 35 kV u ovom sluaju je rezerva za ispad jednog voda 35 kV, ali i ispad TS
110/35 kV. U ovom, kao i prethodnom sluaju, vodovi moraju biti dimenzionirani da preuzmu
optereenje (potronju) obje TS 35/10 kV.
TS 110/35 kV
110 kV
35 kV
TS 35/10 kV
35 kV
10 kV
TS 35/10 kV
TS 35/10 kV
TS 35/10 kV
35 kV
35 kV
35 kV
10 kV
10 kV
10 kV
Slika 2-6 Zrakasta (radijalna) 35 kV mrea
Slika 2-7 Prstenasta 35 kV mrea

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
15
TS 110/35 kV
TS 110/35 kV
110 kV
110 kV
35 kV
35 kV
Rezervni vod
TS 35/10 kV
TS 35/10 kV
35 kV
35 kV
10 kV
10 kV
Slika 2-8 Linijska 35 kV mrea
2.3 Struktura niskonaponskih distribucijskih mrea

Niskonaponske distribucijske mree su najee zrakaste, eventualno sa potpornom tokom. U
gradovima su mogue i prstenaste i linijske mree (vie pojnih toaka s mogunou rezervnog
napajanja), ali su redovito u radijalnom pogonu. Njihova struktura je dakle slina kao i struktura
prethodno opisanih10 kV-tnih mrea, a mogue su i uzamene mree (sa jednim ili vie izvora, tj. TS
10(20)/0.4 kV).
A) Radijalne niskonaponske mree su najjednostavnije i najekonominije, tako da se ovo
rjeenje najvie koristi u praksi (u Hrvatskoj gotovo iskljuivo), slika 2-9. Zbog nemogunosti
rezervnog napajanja, kvar na bilo kojem mjestu u mrei izaziva prekid napajanja kompletnog
izvoda na kojem se dogodio kvar.
B) Uzamena niskonaponska mrea ima mogunost rezervnog napajanja, iz iste ili susjedne TS
10(20)/0.4 kV, tako da je po strukturi ista kao i prstenasta/linijska mrea 10 kV, slika 2-10. U
redovnom pogonu iskljuene su meuveze, tako da je pogon radijalan. Na slici su crtkano
oznaene dionice vodova NN koje su iskljuene u redovnom pogonu.
C) Petljasta niskonaponska mrea se koristiti u uvjetima gdje je velika povrinska gustoa
optereenja i gdje postoje poveani zahtjevi za pouzdanou isporuke elektrine energije.
Primjer ovakve mree u sprezi sa srednjenaponskom mreom prikazan je na slici 2-11. U
svaki vor ove mree moe se prikljuiti potroa ili grupa potroaa, a u nekim vorovima se
prikljuuju TS 10(20)/0.4 kV. Pogon nije radijalan, ve su zatvorene sve petlje u NN mrei,
ali i petlje preko mree 10(20) kV.

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
16
Izvod 4
Izvod 2
Izvod 3
Izvod 1
0.4 kV
10(20) kV
TS 10(20)/0.4 kV
Slika 2-9 Radijalna niskonaponska mrea
Mrea 10(20) kV
Mrea 0.4 kV
TS 6
TS 10(20)/0.4 kV
TS x
TS 5
TS 4
TS
3
TS
2
TS
1
Slika 2-10 Uzamena niskonaponska mrea s pojnom mreom 10(20) kV

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
17
TS x/10(20) kV
Prekidai
rastavlja
Mrea
10(20) kV
rastavlja
TS
10(20)/0.4 kV
Osigurai
Niskonaponska mrea
Slika 2-11 Petljasta niskonaponska mrea s pojnom mreom 10(20) kV
2.4 Distribucijske trafostanice

Distributivne trafostanice su one koje povezuju:
o
srednjenaponsku i niskonaponsku mreu (SN/NN, tj. 10/0.4kV, 20/0.4 kV i vrlo rijetko

35/0.4kV),
dvije srednjenaponske mree (SN/SN, tj. 35/10kV ili 35/20kV),
a u irem smislu i one koje povezuju visokonaponsku (prijenosnu) i srednjenaponsku

distribucijsku mreu (VN/SN, tj. 110/35kV, 110/20kV ili 110/10kV).
2.4.1 Trafostanice SN/NN

Trafostanice SN/NN redovito se rade kao tipski proizvodi, a mogu biti:
o
stupne (postavljene na posebno izvedenom stupu nadzemne 10(20) kV-tne mree), redovito
se koriste u nadzemnim mreama i manje su snage (50-250kVA)

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
18
izgraene u posebnom graevinskom objektu, redovito se koriste u kabelskim (gradskim)

mreama, vee su snage (400-1000kVA, 2x630 kVA, 2x1000 kVA,) a najee se izvode
kao:
o
tzv. tornji stare izvedbe
kontejnerska trafostanica (KTS)
kontejnerska betonska trafostanica (KBTS)
montana (armirano)betonska trafostanica (MBTS)
integrirana unutar zgrade ili graena kao poseban objekt
Mogu imati jedan ili vie transformatora 10(20)/0.4 kV, a osnovni elementi su:
-
graevinski dio odnosno nosei stup
sustav uzemljenja i gromobranske zatite
transformator: uljni ili suhi, snage 50-1000 kVA, grupa spoja Dyn (vee snage) ili Yzn (manje
snage)
srednjenaponsko postrojenje (srednjenaponski sklopni blok) sa obinim ili uinskim

rastavljaima, koje moe biti klasino (zrakom izolirano) ili SF6 postrojenje, te odvodnicima
prenapona ako je prikljuak sa zrane mree
niskonaponsko postrojenje (niskonaponski sklopni blok), najee s prekidaem u trafo polju i

osiguraima u vodnim poljima, te ureajima za mjerenje, zatitu itd.
pomoni sustavi (sustav istosmjernog napajanja, rasvjeta, klimatizacija)
Na slici 2-12 i 2-13 prikazan je primjer dispozicije i jednopolne sheme gradske TS 10/0.4 kV.
Na slici 2-14 i 2-15 prikazana je izvedba stupne TS 10/0.4 kV i odgovarajua jednopolna shema.
Na slici 2-16 prikazana je detaljna jednopolna shema TS 10(20)/0.4 kV FESB.

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
19
SN blok
NN blok
Slika 2-12 Dispozicija TS 10(20) kV (gradska)
10(20) kV
Slika 2-13 Jednopolna shema TS 10(20) kV (gradska)

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
20
Slika 2-14 Izvedba stupne TS 10(20) kV
Slika 2-15 Jednopolna shema stupne TS 10(20) kV

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
21
Slika 2-16 Primjer: jednopolna shema TS 10(20) kV FESB

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
22
2.4.2 Trafostanice SN/SN

Trafostanice SN/NN (35/10 kV, 35/20 kV) ne rade se kao tipski proizvodi, ali je oprema najee
standardizirana, kao i jednopolne sheme, osim kod sloenih gradskih trafostanica velike instalirane
snage.
Redovito imaju 2 transformatora 35/10(20) kV (ponekad jedan ili tri) pojedinane snage 2.5-16 MVA
grupe spoja Dy5 ili Yd5. U sluaju da napajaju veliku kabelsku mreu, zvjezdite transformatora se
uzemljuje preko otpornika ili prigunice za uzemljenje.
Oba SN postrojenja mogu biti izvedena kao SF6 ili zrakom izolirana, a izvedba sabirnica moe biti:
-
jednostruke,
jednostruke, sekcionirane sa sekcijskim rastavljaem,
dvostruke.
Na slici 2-17 prikazan je primjer TS 35/10(20) kV s izvedbom postrojenja 35 kV sa sekcioniranim

jednostrukim sabirnicama, te izvedbom postrojenja 10 kV s dvostrukim sabirnicama.
Slika 2-17 Primjer TS 35/10(20) kV s jednostrukim sekcioniranim sabirnicama 35 kV i dvostrukim

sabirnicama 10 kV
Osim 2 SN postrojenja i transformatora, elementi TS 35/10(20) kV su i graevinski dio, sustav

uzemljenja i gromobranske zatite, sustav za daljinsko upravljanje, sustav izmjeninog i istosmjernog
napajanja, pomoni sustavi (rasvjeta, klimatizacija, protupoarna oprema)
Na slikama 2-18 i 2-19 prikazan je primjer dispozicije i jednopolne sheme gradske TS 35/10 kV.

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
23
Slika 2-18 Dispozicija TS 35/10(20) kV

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
24
Q1
Ru 38 III 630
Q4/5
Ru 38 III 630 Zr
T4,T5,T6
3 VKU 1-38
16
15
14
Q1
Q0
2M 38-16-8
Q0
T4,T5,T6
INA 3-38
2x75/5/5/5
T1,T2,T3
INA2-38
2x200/5/5
13
Q1
T2
2TBN 8000-38
Br:507348
Dyn5
Uk=7,4%
17
12
Q4/5
Q1
Q1
Q0
Q0
T1,T2,T3
T4,T5,T6
T7,T8,T9
Q6/7
Ru 38 III 630 Zo
11
Q6/7
10
T1
4 T 8000-38
Br:433619
Yd5
Uk=6,6%
3 TBN 50-12B
Br:520440
Yzn5
Uk=4%
XHP 48 A2x(3x150)
T1,T2,T3
Q0'
Q6/7
T10
TK 880
APU
T10
APU
Q1
Q1
Q1
Q0
Q0
Q0
T1,T2,T3
T1,T2,T3
Q6/7
Q6/7
T10
T10
T1,T2,T3
Q1
Q1
Q0'
Q0
Q1
2 M 12 -16 - 8
Q1
Q0''
U NA2- 12
2x3 00/5 /5 2M 1 2-2 0-8
Q1
T 4,T5,T6
U NA 3-12
2x3 00/5 /5/ 5
T7,T8,T9
4 VPA1-12
Q6/7
T1 ,T2 ,T3
R u 1 2 II I 63 0 Z o 3AMA 2-12/R
2x100 /5/ 5
Q4/5
Q1
Q0
2M 1 2-1 2- 4
Q1
Q4 /5
R u 12 III 630 Zr
Q1
R u 1 2 II I 630
T4,T5,T6
Q6/7
T10
Q1
Q1
Q1
Q1
Q1
Q0
Q0
Q0
Q0
Q0
T1,T2,T3
T1,T2,T3
T1,T2,T3
T1,T2,T3
T1,T2,T3
Q6/7
Q6/7
Q6/7
Q6/7
Q6/7
T10
APU
T10
T10
T10
T10
XHP 48 A2x(3x150)
Slika 2-19 Jednopolna shema TS 35/10(20) kV
2.4.3 Trafostanice VN/SN

Trafostanice VN/NN (110/35 kV, 110/10 kV, 110/20 kV) imaju funkciju napajanja SN distribucijske
mree, takoer se ne rade se kao tipski proizvodi, ali je oprema najee standardizirana, kao i
jednopolne sheme kod veine jednostavnih trafostanica.
Postrojenje 110 kV je otvorenog tipa ili zatvorenog tipa (GIS). Redovito imaju 2 transformatora 110/x
kV (ponekad jedan ili tri) pojedinane snage 20 ili 40 MVA u TS 110/10(20) kV, odnosno 40, 31.5 ili
63 MVA u TS 110/35 kV, grupe spoja YNynd5 (tronamotni transformatori, tercijar obino naponskog
nivoa 10kV i nije optereen). Zvjezdite transformatora je kruto uzemljeno na primarnoj strani, a na
sekundarnoj strani je uzemljeno preko otpornika ili prigunice za uzemljenje.
Izvedba sabirnica moe biti:
-
jednostruke, sekcionirane sa sekcijskim rastavljaem,
dvostruke,
dvostruke s pomonim sabirnicama.
Na slici 2-20 prikazan je primjer TS 110/35 kV s izvedbom postrojenja 110 kV i 35 kV sa

sekcioniranim jednostrukim sabirnicama.

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
25
Slika 2-20 Primjer TS 110/35 kV s jednostrukim sekcioniranim sabirnicama 110 kV i 35 kV
U Hrvatskoj se najee grade tipske trafostanice 110/x kV u prema tzv. H-shemi za postrojenje 110
kV (kao na slici 2-20). Jednopolna shema postrojenja 110 kV takve TS prikazana je na slici 2-21, dok
je na slikama 2-22 i 2-23 prikazana jednopolna shema postrojenja 35 kV (za TS 110/35 kV) odnosno
postrojenja 10(20) kV (u varijanti TS 110/10(20) kV).
Slika 2-21 Postrojenje 110 kV H shema

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
26
Slika 2-22 Postrojenje 35 kV u TS 110/35 kV
Slika 2-23 Postrojenje 10(20) kV u TS 110/10(20) kV

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
27
2.5 Primjer konfiguracije 35 kV mree i TS 35/10 kV i pripadne napojne mree 110 kV

i TS 110/x kV
Na slici 2-24 dan je primjer mree 110 kV koja je u funkciji napajanja TS 110/x kV odnosno pripadne
distribucijske mree ueg podruja grada Splita (napomena: na slici je prikazano staro stanje od prije
nekoliko godina, tj. prije izgradnje TS 110/10(20) kV Dobri i pripadne kabelske mree 110 kV).
Slika 2-24 Mrea 110 kV i TS 110/x kV napajana iz TS Vrboran
Dio 35 kV-tne mree grada Splita, koji se napaja iz TS 110/35/10 kV Suidar prikazan je na slici 2-25
(boje odgovaraju naponskim nivoima). Iz tercijara transformatora TS Suidar napaja se 10 kV-tna
mrea, a sa sekundara (35 kV) se napajaju trafostanice 35/10 kV Dobri i Gripe, te jedan transformator

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
28
u TS Brodogradilite, dok se drugi napaja kabelskom vezom iz TS 110/35 kV Meterize. Mrea je u

cjelosti kabelska, to je i najei sluaj za gradske mree.
Prema klasifikaciji opisanoj u poglavlju 2.2, ova mrea je kombinacija svih opisanih sluajeva 35 kVtnih mrea (zrakasta, prstenasta, linijska). Na slici su punim kruiem oznaene uklopljene veze
vodova/transformatora u normalnom pogonu, dok neispunjeni krui predstavlja otvoreni strujni krug
(prekida/rastavlja), koji se uklapa u sluaju kvara nekog elementa u mrei kako bi se osiguralo
rezervno napajanje. Na slici treba uoiti da nijedan element mree u normalnom pogonu (vod,
transformator) ne radi u paraleli, to je na slici 2-26 istaknuto na nain da je razliitim bojama, tako da
boje ne odgovaraju naponskim nivoima ve uklopnom stanju mree.
TS 110/35/10 kV Suidar
10 kV
110 kV
.
.
.
20-ak vodnih
polja
35 kV
TS 35/10 kV
Gripe
rezervni KB
TS 35/10 kV
Dobri
rezervni
transf.
20-ak vodnih
polja
10-ak vodnih
polja
TS 110/35 kV
TS 35/10 kV
Brodogradilite
Meterize
Slika 2-25 Mrea 35 kV napajana iz TS 110/35/10 kV Suidar (boje po naponskim nivoima)

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
29
TS 35/10 kV
Dobri
Slika 2-26 Mrea 35 kV napajana iz TS 110/35/10 kV Suidar (boje prema uklopnom stanju)

brodogradnje Split
Elektrine mree
Split, 2007.
30
33 EELLEEM
ME
EN
NT
TII D
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KE
EM
MR
RE
E
A
A
3.1 Nadzemni vodovi
Osnovni elementi nadzemnog voda su:
stup,
fazni i zatitni vodii,
izolatori (izolatorski lanci),
temelji,
uzemljiva,
spojni, ovjesni i zatitni pribor.
Distribucijski nadzemni vodovi razlikuju se s obzirom na:
nazivni napon (0.4 kV, 10 kV, 20 kV, 35 kV),
broj strujnih krugova faznih trojki (jednosistemski i dvosistemski),
materijal (bakar, aluminij, elik, aluminij-elik) i nain konstrukcije vodia (ica, ue),
materijal i konstrukcija stupova (drveni, armiranobetonski, elino reetkasti).
Stupovi
Stupovi osiguravaju vodiima odgovarajuu visinu nad tlom. Optereeni su mehaniki:
Vertikalno prema dolje djeluje teina vodia, izolatorskog lanca i eventualno dodatnog tereta
na vodiima (npr, led).
Horizontalno u smjeru trase voda djeluju sile horizontalnog zatezanja vodia, koje se
djelomino ili u cijelosti mogu ponititi.
Horizontalno okomito na trasu voda djeluje vjetar na vodie i stupove.
Po poloaju u trasi stupovi se dijele na :
linijske, koji se nalaze u ravnom dijelu vertikalne projekcije trase,
kutne, koji se nalaze na mjestima loma vertikalne projekcije trase.
Po nainu vjeanja vodia stupovi se dijele na :
nosne (nosni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju horizontalne
sile u smjeru trase uvijek ponitavaju,
zatezne (zatezni izolatori i izolatorski lanci), kod kojih se u neporemeenom stanju
horizontalne sile u smjeru trase djelomino ponitavaju, tj. uvijek postoji odreeni iznos
horiznotalne sile u jednom smjeru.
Materijali za izradu stupova su:

brodogradnje Split
3. Elementi distribucijskih mrea
Split, 2007.
31
Drvo karakterizira ga mala teina, brza montaa, relativno je jeftino, ali je kratkog ivotnog
vijeka pa su takvi stupovi dosta skupi u pogonu. Danas se drveni stupovi ne ugrauju, ali su u
distribucijskim mreama vrlo esti, pogotovo u niskonaponskoj mrei.
Armirani beton ovakve stupove karakterizira velika teina, dugotrajnost, te mala potreba za
odravanjem. U distribucijskoj mrei se koriste za vodove srednjeg i niskog napona. U
niskonaponskoj mrei se preteno koriste betonski stupovi.
elik (elino-reetkasti stupovi) u distribucijskoj mrei redovito se koriste za 35 kV mreu,
a vrlo esto i za 10(20) kV mreu. Konstrukcija ovakvih stupova je reetkasta, i pokazala se
jako dobrom s obzirom na mehanika naprezanja. Problem kod elino-reetkastih stupova je
konstantna izloenost vlazi i zraku pa dolazi do korozije metala (pocinavanje...).
a) niski napon-kutni
b) niski napon-linijski
c) 10-20 kV linijski
d) 10-20 kV kutni A-stup
e) 35 kV nosni X-stup
f) 35 kV nosni-portal
Slika 3-1 Tipine siluete drvenih stupova
a) NN stup
b) c) d) stup 10-20 kV
e) 35 kV - jela
f) 35 kV - portal
Slika 3-2 Tipine siluete armirano-betonskih stupova

brodogradnje Split
Split, 2007.
32
a) 35 kV jela
b) 35 kV
modificirana jela
Slika 3-3 Tipine siluete el.-re. stupova 35 kV, primjer el.-re. stupova 10(20) kV
Vodii
Vodii kao osnovni funkcionalni element elektrinog voda imaju zadatak voditi elektrinu struju i
jedini su aktivni dio voda. Uslijed vlastite teine vodii su mehaniki optereeni na vlak, a zbog
injenice da se protjecanjem struje kroz vodi stvaraju Jule-ovi gubici to ih ini termiki
napregnutima.
Vodii mogu biti izraeni u obliku ica ili uadi, pri emu se za prijenos veih snaga koriste iskljuivo
vodii u obliku uadi. Za izradu elektrinih vodia nadzemnih vodova uzimaju se razni materijali, od
kojih se trai dobra elektrina vodljivost, velika mehanika vrstoa, dobra mogunost obrade,
otpornost od korozije i starenja te prihvatljiva cijena. Sva navedena svojstva ne mogu se nai u samo
jednom materijalu (tzv. homogeni vodii), pa se esto primjenjuju tzv. kombinirani vodii koji se
sastoje iz najmanje dva razliita materijala.
Presjek vodia i materijal od kojeg je izraen definiraju maksimalno dozvoljenu struju (In) koja smije
trajno protjecati vodom u pogonu. Vee struje od nazivnih su doputene ali u kraem vremenu, ovisno
o iznosu struje.
Materijali od kojih mogu biti izgraeni vodii su:
Bakar (Cu) ima najbolja elektrina svojstva.
Aluminij (Al) - danas prevladava kao materijal za izradu vodia za nadzemne vodove. U
elektrinim svojstvima zaostaje za bakrom, ali ima manju specifinu teinu i jeftiniji je, zbog
ega je praktiki istisnuo bakar u gradnji nadzemnih vodova. Osjetljiv je na mehanika
oteenja i relativno lako korodira.
elik (Fe) - ima vrlo loa elektrina, ali dobra mehanika svojstva. elini vodii se esto
primjenjuju kao zatitna uad i kod kombiniranih vodia. Od korozije se titi pocinavanjem.
Aluel (Al/) - je kombinirani vodi s jezgrom od eline ice ili ueta i omotaem od ica
aluminija. elik preuzima mehaniko optereenje, a aluminij ulogu elektrinog vodia.
Najei omjer presjeka aluminija i elika je 6:1, ali moe biti i manji ukoliko se trai vea
mehanika vrstoa koju daje elik.
brodogradnje Split
Split, 2007.
33
Vodii u obliku ice (homogeni) upotrebljavaju se samo na vodovima niskog napona za male presjeke
i male raspone, i to od bakra presjeka najee 16 mm2.
Uad su standardna forma za vodie elektrinih vodova. Gibljiva su i to im je najvea prednost pred
icama istog presjeka. Normalnom izvedbom ueta smatra se ono ue kojem su sve ice istog presjeka.
Zbog blagog spiralnog sukanja duina ice je 2 3 % vea od duine ueta.
Aluminum outer strands

2 layers, 30 conductors
Steel core strands,

7 conductors
Slika 3-4 Presjek Aluel ueta
Presjeci ueta su normirani nizom: 10, 16, 25, 35, 70, 95, 120, 150, 185, 240, 300,itd. To su nazivni
presjeci, a stvarni presjeci neto odstupaju od navedenih, a uzimaju se iz tablica. Kod presjeka za Al/
ue misli se samo na presjek aluminijskog plata, ali se navede i presjek eline jezgre. Tako su npr. za
Al/ ue normirani sljedei presjeci: 16/2,5; 25/4; 35/6; 50/8; 70/12; 95/15; 150/25; 185/32; 210/40;
240/40; 300/50;360/57; 490/65;itd.
Izolatori
Izolatori imaju dvojaku ulogu:
elektriki izoliraju vodie od stupa,
mehaniki dre vodie u odreenom poloaju, te prenose mehanike sile s vodia na stup.
Optereeni su elektrino i mehaniki, a kod pojave elektrinog luka i termiki. Materijali za izradu
izolatora su: porculan, steatit, kaljeno staklo i kompozitni materijali.
Izolatori se sastoje od izolacijskih i metalnih dijelova. Po nainu kako nose vodie dijele se na:
potporne (zvonaste), koje se danas rade samo manje naponske nivoe (0.4 kV)
ovjesne (lanaste) izolator se formira povezivanjem ovjesnih jedinica.

brodogradnje Split
Split, 2007.
34
a) potporni izolator, b) ovjesni izolator kapasti, c) ovjesni izolator masivni, d) ovjesni izolator tapni
Slika 3-5 Vrste izolatora
a) porculanski izolatori, b) stakleni izolatori

Slika 3-6 Primjeri izolatora
Zatitno ue i uzemljenje stupa

Uzemljenje nadzemnog voda u irem smislu obuhvaa cijeli sistem kojem pripada zatitno ue (ako ga
ima), sam uzemljiva, te meusobni galvanski spojevi metalnih dijelova koji nisu pod naponom.
Zatitno (dozemno, gromobransko) ue ima viestruku funkciju :
titi fazne vodie od direktnog udara munje (poveanje pogonske sigurnosti voda),
doprinosi pouzdanom radu zatite kod kratkih spojeva prema zemlji,
galvanski povezuje uzemljivae svih stupova i time poboljava cjelokupni sustav uzemljenja
voda.
Prvu funkciju ispunjava i ue iz elika, ali za ostale dvije je poeljno da zatitno ue bude od bolje
vodljivog materijala. Zatitno ue mora na svakom stupu biti pouzdano povezano s uzemljivaem, bilo
preko samog stupa (elino reetkasti ili armirano betonski stup), bilo preko posebnog dozemnog
voda du stupa (armirano betonski stup kod kojeg nema metalne veze kroz armaturu stupa).
Kod starijih dalekovoda, najee se upotrebljavalo elino zatitno ue (presjeka npr. 50 ili 95 mm2),
dok se danas redovito ugrauju zatitna uad s kombiniranim, bolje vodljivim materijalima, npr.
AlMg1E/ 95/55 mm2.
brodogradnje Split
Split, 2007.
35
Zatitno ue u distribucijskim mreama stavlja se na 35(30) kV dalekovode, dok se u mreama 10(20)

kV ne koristi.
Uzemljiva odnosno uzemljenje u uem smislu ima zadatak da uspostavi galvansku vezu sa zemljom
uz minimalni prijelazni otpor. Za uzemljenje stupova u distribucijskoj mrei koriste se trakasti
uzemljivai bakreno ue ili pocinana eljezna traka. Najee se koriste :
-
prstenasti uzemljivai s jednim prstenom ili dva prstena.
zrakasti uzemljivai s 2-4 kraka
1 - stezaljka za uzemljenje
2 pocinana eljezna traka
Slika 3-7 Prstenasti uzemljiva distribucijskog dalekovodnog stupa

brodogradnje Split
Split, 2007.
36
4 kraka
3 kraka
2 kraka
Slika 3-8 Zrakasti uzemljiva distribucijskog dalekovodnog stupa
Temelji
Uloga je temelja da sve sile sa stupa prenesu na tlo. Pri tome temelji mogu biti napregnuti vertikalno
prema dolje (na pritisak), na izvlaenje i na prevrtanje. Oblik i veliina temelja ovisi o vrsti i veliini
naprezanja, te o vrsti tla.
Drveni i neki laki tipovi tvorniki proizvedenih armirano betonskih stupova ukopavaju se
neposredno u tlo bez posebnih temelja. Stabilnost stupa se u tom sluaju postie pomou dijela stupa
koji se ukopava. Da bi se drveni stupovi zatitili od propadanja u tlu, katkad se temelje pomou
betonskih nogara ili temelja.
Armiranobetonski i elinoreetkasti stupovi imaju temelje od nearmiranog ili armiranog betona.
Stupovi s vie nogu (portalni armiranobetonski i svi elinoreetkasti stupovi) mogu imati jedan
temelj za cijeli stup (monolitni temelj), ili za svaku nogu poseban temelj (ralanjeni temelj).

brodogradnje Split
Split, 2007.
37
a) armirano-betonski stup
b) jedna noga elinoreetkastog stupa
Slika 3-9 Temelji betonskih i elino-reetkastih stupova
3.2 Kabelski vodovi

Osnovni elektrini parametri kabela su:
Nazivni napon Un napon za kojeg je projektirana izolacija kabela.
Nazivna struja In dozvoljeno strujno optereenje za odgovarajui tip i presjek kabela u

nazivnim uvjetima.
Dozvoljeno strujno optereenje kabela It - najvea struja kojom se kabel moe trajno opteretiti
uvjetovana dozvoljenim zagrijavanjem kabela s obzirom na stvarne uvjete polaganja (mjesto,
okolina, razmak, blizina ostalih kabela, temperatura okoline...).
Radni otpor, induktivitet i kapacitet kabela.
Prednosti kabela u odnosu na nadzemne vodove su:
nema vizualne degradacije prostora, osim prilikom instalacije kabela,
imaju veu pogonsku pouzdanost zbog injenice da nisu izloeni udarima gromova i ostalim
atmosferskim utjecajima,
zatieni su od namjernog unitavanja.
Nedostaci kabela u odnosu na nadzemne vodove su:
najee daleko vee cijene u odnosu na cijenu dalekovoda,
u sluaju kvara koji moe nastupiti negdje na kabelu, tee je locirati mjesto kvara,a potrebno
je i daleko vie vremena za uklanjanje kvara.
Osnovni djelovi kabela su fazni vodi, poluvodljivi sloj, izolacija, ispuna, vodljivi zaslon (plat) i
vanjski omota. Ovisno o izvedbi i namjeni, mogui su i dodatni djelovi i eventualno izostanak nekog
nabrojenog dijela (npr. vodljivi zaslon).
Fazni vodii se izrauju u vidu ueta. Konstrukcija ueta slina je kao kod zranih vodova. Materijali
iz kojih se izrauju fazni vodii su bakar i aluminij.

brodogradnje Split
Split, 2007.
38
Izolacija kabela dolazi iznad faznog vodia. Danas se uglavnom radi o krutoj izolaciji (jedna od
varijanti je i izolacija plinom ili uljem). Najee koriteni materijal za izradu krute izolacije kabela
danas je umreeni polietilen.
Vodljivi plat se nalazi iznad izolacije kabela. On se najee radi kao:
omot iz okruglih bakrenih ica omotanih helokoidno, preko kojih je takoer omotana u
suprotnom smjeru tanka bakrena traka
dvije bakrene trake omotane helokoidno u suprotnim smjerovima.
Iznad vodljivog plata kabela postavlja se vanjski omota. Obino je izraen iz nekog izolacijskog
materijala, primjerice PVC-a ili obinog polietilena, a slui za zatitu kabela od vanjskih utjecaja
(mehanika oteenja, vlaga).
Kabeli se prema izvedbi mogu podijeliti na:
Troilni (vieilni) kabel u jednom kabelu ugraena su tri (ili vie) fazna vodia,
meusobno izolirana.
Jednoilni kabel u kabelu se nalazi jedan fazni vodi, a trofazni sustav onda ine tri
jednoilna kabela.
PVC-sheet
Filler
Copper screen
PEXInsulation
Insulation shield
Conductor shield
Conductor
Slika 3-10 Troilni kabel
Slika 3-11 Jednoilni kabel

brodogradnje Split
Split, 2007.
39
Prema mjestu polaganja kabeli se dijele na:

Podzemni kabeli
Podmorski kabeli
Zrani kabeli
Podzemni kabeli
Podzemni kabeli se polau u kabelske rovove. Polaganje kabela i njegovo zatrpavanje mora biti
paljivo provedeno. Oblikuje se tzv. kabelska posteljica od sitno zrnastog materijala (nula). Bitan je
materijal koji dobro odvodi toplinu (vano je zbog odvoenja topline iz kabela, to se mora
kontrolirati termikim proraunom zagrijavanja kabela).
Jednoilni kabeli se polau u rovove na jedan od slijedeih naina:
Polaganje u trokutni spoj znai da se tri jednoilna kabela meusobno dodiruju (vezuju se
vrpcom), zbog ega se poveava toplinsko optereenje odnosno djelomino se smanjuje
prijenosna mo kabela.
Polaganje u ravnini znai da je svaki jednoilni kabel udaljen od drugog npr. 20-tak cm, pa su
zbog veih udaljenosti kabeli manje toplinski optereeni, a prijenosna mo kabela je neto
vea, ali se zauzima vei prostor, tj. potrebna je vea irina kabelskog rova.
(A)
(B)
Slika 3-12 Kabelski rov

brodogradnje Split
Split, 2007.
40
Podmorski kabeli
Podmorski kabeli se polau na dnu mora (pomou posebnih brodova), redovito kao tri jednoilna
kabela s veim razmakom izmeu pojedinih kabela da se eventualno mehaniko oteenje (npr.
brodska sidra) ogranii samo na jedan kabel (popravak podmorskog kabela je vrlo skup). Dijelovi
podmorskog kabela na mjestima ulaza i izlaza iz mora su najvie izloeni djelovanju morske vode
(abraziji rad valova). Stoga se ti dijelovi kabela postavljaju u tzv. priobalnu zatitu. Ona se sastoji iz
betonskih blokova sa ljebovima u kojima se postavljaju kabeli.
KS (kabelska stanica)
priobalna
zatita
popreni presjek priobalne zatite

sa kabelima u njoj
Slika 3-13 Polaganje podmorskog kabela
Zrani kabeli koriste se u specijalnim sluajevima, npr. u rudnicima, tunelima i sl., gdje se postavljaju
na kabelske police. Specijalni tip zranog kabela je samonosivi kabelski snop.
Samonosivi kabelski snop

U niskonaponskim distribucijskim mreama, za niskonaponske vodove i nadzemne kune prikljuke
danas se najee koristi tzv. samonosivi kabelski snop (SKS) - izolirani zrani vodi. Fazni vodi se
izrauje od kompaktiranog aluminijskog ueta presjeka 16,25,35,50,70 mm2, nulti vodi od legure
ALMg presjeka cca. 50 i 70 mm2, a izolacija je najee XLPE.
1. Fazni vodi
2. Nul vodi
3. Izolacija
Slika 3-14 Samonosivi kabelski snop

brodogradnje Split
Split, 2007.
41
3.3 Transformatori
Osnovni dijelovi transformatora su:
eljezna jezgra izgraena od eljeznih limova
Primarni / sekundarni / (tercijarni) namot izgraeni od zavoja bakrene ice.
Izolacija - ima ulogu izoliranja zavoja iste faze, izmeu razliitih namota te izmeu namota i
kuita transformatora.
Kuite transformatora je ispunjeno uljem (kod uljnih transformatora) koje ima svrhu
izolacije te hlaenja namotaja.
Dijelovi za uvrivanje slue za uvrivanje namota zbog pojave odbojnih sila meu
zavojima namota.
Rashladni sustav transformatora hladi transformator koji se zagrijava zbog toplinskih
gubitaka u bakru i eljezu transformatora. Transformatori su najee hlaeni zrakom i uljem.
Ulje
Bushing
Izolatori
Vanjsko
Steel
kuite
tank
Dijelovi za uvrivanje
Iron core
namota zbog
behind the steel
elektromegnetskih sila
bar
meu zavojima
Winding
Namoti
Insulation
Izolacija
Radiator
Radijator
(Napomena: eljezna jezgra se nalazi ispod namota i djelova za uvrenje, pa nije vidljiva na slici)
Slika 3-15 Djelovi transformatora
S obzirom na vrstu primjene, transformatori se mogu podijeliti na:

1. Energetske:

brodogradnje Split
Split, 2007.
42
Blok transformatori koriste se za spoj generatora s elektrinom mreom (s generatorske

strane je nii napon)
Mreni transformatori koriste se za povezivanje naponskih nivoa u prijenosnoj mrei ili
prijenosne i distribucijske mree: 400/220 kV, 400/110 kV, 220/110 kV,
110/35(30)(20)(10) kV
Distribucijski transformatori koriste se za povezivanje naponskih nivoa u distribucijskoj
mrei: 35(30)/10(20) kV, 35(30)/0.4 kV, 10(20)/0.4 kV
2. Mjerne:
Naponski slue za sniavanje napona do razine (npr. napon 100V) pri kojoj se napon
moe mjeriti konvencionalnim mjernim ureajima. Sekundar takvih transformatora je slabo
optereen jer su na njega uglavnom spojeni razliiti releji i mjerni ureaji za mjerenje
napona.
Strujni - slue za sniavanje struje do razine (npr. 1A ili 5A) pri kojoj se struja moe mjeriti
konvencionalnim mjernim ureajima. Sekundar takvih transformatora je slabo optereen
jer su na njega uglavnom spojeni razliiti releji i mjerni ureaji za mjerenje struje.
3. Specijalne namjene (npr. transformatori za zavarivanje, transformatori za pretvarake
pogone...)
S obzirom na broj faza, transformatori se mogu podijeliti na:
1. Jednofazni - transformiraju napon/struju samo jedne faze. Za transformaciju trofaznog
napona/struje, koristi se kombinacija tri jednofazne jedinice. Za potrebe trofazne
transformacije potrebno je utroiti znatno vie materijala (eljeznih limova) nago to je to
sluaj kod trofaznih izvedbi transformatora.
2. Trofazni transformiraju napon/struju trofaznog sustava. U sluaju kvara na transformatoru,
potrebno je zamijeniti itavu jedinicu. S obzirom na broj i vrstu namota, trofazni
transformatori se mogu podijeliti na:
Dvonamotni imaju dvije naponske razine.
Tronamotni imaju tri naponske razine.
Autotransformatori se jo nazivaju transformatorima u tednom spoju (zbog utede bakra
u takvim izvedbama), a imaju samo jedan namot za svaku fazu (na jednoj strani se koriste
svi namoti, a na drugoj strani samo dio namota ime se postie eljeni prijenosni omjer).
3. Viefazni transformiraju napon/struju viefaznih sustava.

brodogradnje Split
Split, 2007.
43
Vrste transformatora s obzirom na vezu meu namotima su:

1. klasini paralelni transformator
VN
Faza
2. Autotransformator
NN
Faza
Nula
VN
Nula
Faza
NN
Faza
Nula
Nula
3. Booster transformator (transformator za poprenu regulaciju napona)

Faza
Nula
uzbudni trafo
Slika 3-16 Vrste transformatora s obzirom na vezu meu namotima
Nazivne veliine dvonamotnih distribucijskih transformatora su:

- Nazivni primarni/sekundarni napon U1n/U2n (kV)
- Nazivna primarna/sekundarna struja I1n/I2n (A)
- Nazivna snaga Sn (MVA)
- Napon kratkog spoja uk (%)
- Gubici praznog hoda Pk i gubici kratkog spoja Po (kW)
- Struja praznog hoda io (%)
Prijenosni odnos energetskog transformatora je:
p=
U n1
U n2
Iz nazivnih podataka transformatora slijede nazivne struje:

Na vienaponskoj strani:
I n1 =
Sn
3U n1

brodogradnje Split
Split, 2007.
44
Na nienaponskoj strani :
I n2 =
Sn
3U n 2
Grupa spoja transformatora definira se na sljedei nain:

o
za vienaponske namote spojene u trokut koristi se slovo D, a za nienaponske namote spojene

u trokut koristi se malo slovo d
za vienaponske namote spojene u zvijezdu koristi se slovo Y, a za nienaponske namote

spojene u zvijezdu koristi se malo slovo y
trea varijanta je spoj namota u tzv. cik-cak spoj (obino za sekundar transformatora 10/0.4
kV manje snage), ija je oznaka slovo z
Budui da spoj trokut-zvijezda izaziva fazni pomak izmeu struja i napona u jednom i drugom
namotu, zadaje se taj fazni pomak pomou tzv. satnog broja. Npr., Dy5 znai da su vienaponski
namoti transformatora spojeni u trokut, a nienaponski namoti u zvijezdu, te da struje i naponi na
vienaponskoj strani transformatora prethode strujama i naponima na nienaponskoj strani za:
5 30 = 150 .
Zvjezdite visokonaponskog namota se oznaava velikim slovom N, a zvjezdite niskonaponskog
namota se oznaava malim slovom n. Ako je transformator uzemljen na jednoj ili obje strane, malo ili
veliko slovo n stavlja se uz oznaku one strane koja je uzemljena, npr.
Dyn5 uzemljenje sekundara
YNd7 uzemljenje primara
Uzemljenje transformatora
Zvjezdite tranformatora moe biti direktno uzemljeno ( Z=0), neuzemljeno (Z=), uzemljeno preko
radnog otpora (Z=R) ili preko induktivnog otpora (Z=jX). Na sljedeim slikama dati su mogui tipovi
uzemljenja za neke tipine distribucijske transformatore.

brodogradnje Split
Split, 2007.
45
110/35 kV
110/10(20) kV
110 kV
110 kV
10 kV
10 kV
Y
Z
35 kV
10(20) kV
Slika 3-17 Uzemljenje transformatora 110/x kV
110 kV-tna strana je najee direktno uzemljena, a sekundar moe biti uzemljen preko impedancije
iznosa:
o
Z= (neuzemljeno, esto u mrei 10 kV, rijetko u mrei 35 kV)
Z=R (uzemljeno preko opornika, redovito u mrei 35 kV, ponekad u mrei 10(20) kV)
Z=jX ( uzemljeno preko prigunice, ponekad u mrei 10(20) kV)
35 kV
35 kV
Y
Y
10 kV
10 kV
a)
b)
Slika 3-18 Uzemljenje transformatora 35/10 kV
Za spoj transformatora prema varijanti a) vrijedi za impedanciju Z prethodno navedeni sluajevi

(neuzemljeno, uzemljeno preko malog otpora ili reaktancije), pri emu se najee koristi varijanta
neuzemljene 10 kV strane.
Kod spoja transformatora prema varijanti b) uzemljenje sekundara je mogue samo preko posebnog
transformatora ili prigunice za uzemljenje.

brodogradnje Split
Split, 2007.
46
10(20) kV
10(20) kV
Y
Y
0.4 kV
0.4 kV
a)
b)
Slika 3-19 Uzemljenje transformatora 10(20)/0.4 kV
Kod transformatora 10/0.4 kV, niskonaponska strana je uvijek uzemljena, osim u specifinim
sluajevima kad je izolirana.
Regulacija napona preko energetskih transformatora moe se vriti na dva naina:

o
pod naponom (za transformatore prijenosnog omjera 110/X kV)
bez napona
(za transformatore prijenosnog omjera 35/10 i 10/0.4 kV)
Automatska regulacija pod naponom izvodi se na strani vieg napona (promjenom broja namota VN
strane), na osnovu referentnog napona kojeg je potrebno odravati na strani nieg napona.
Napon se mjeri i usporeuje sa eljenim referentnim naponom. U sluaju odstupanja izmjerenog i
referentnog napona, automatika djeluje na regulacijsku preklopku na VN strani transformatora.
Promjena poloaja regulacijske preklopke vri se ako je
|Vizmj Vref| > Vreag

gdje su:
Vizmj mjereni napon
Vref referentni napon
Vreag razlika napona na koju reagira automatika

brodogradnje Split
Split, 2007.
47
referentni napon
automatika
izmjereni napon
nalog za
promjenu
reg.prekl.
VN
NN
Slika 3-20 Princip rada automatske regulacije napona na transformatoru
Regulaciju prijenosnog omjera transformatora omoguava posebno izvedena primarna strana namota
na fiksni i regulacijski dio. Regulacijskom preklopkom za iji pomak daje nalog gore opisana
automatika, odreuje se pogonski prijenosni omjer transformatora kojim se odrava referentni napon.
+
+
fiksni dio VN
namota
U1
regulacijski dio
VN namota
U2
regulacijska preklopka
Slika 3-21 Izvedba namota regulacijskog transformatoru
Transformatori 110/35/10 kV se obino izvodi u nazivnom prijenosnom omjeru 110 15 1.5% /

36.75 /10.5 kV, sa automatskom regulacijom.
Transformatori 35/10 kV se obino izvode sa prijenosnim omjerom 35/10.5 kV, sa beznaponskom
regulacijom 22.5%.

brodogradnje Split
Split, 2007.
48
Transformatori 10/0.4 kV se obino izvode sa prijenosnim omjerom 10/0.4 kV, sa beznaponskom

regulacijom 22.5%.
3.4 Potroai
Pod potroaem elektrine energije podrazumijeva se grupa troila (elektrinih ureaja) koji su na
odgovarajui nain prikljueni na prijenosnu ili distribucijsku mreu, odakle uzimaju potrebnu
elektrinu energiju za svoj rad. Potroaem u irem smislu podrazumijeva se i bilo kakva povezana
grupa manjih potroaa. Npr. sve krajnje potroae u niskonaponskoj mrei koji se napajaju iz jedne
trafostanice 10/0.4 kV, 10 kV mrea vidi kao jedan potroa prikljuen na TS 10/0.4 kV.
Potroai se razlikuju prema:
nainu prikljuka na mreu (trofazni, dvofazni, jednofazni prikljuak),
naponskom nivou preko kojeg su prikljueni na elektrinu mreu:
- velepotroai prikljueni direktno na prijenosnu mreu,
- industrijski potroai, uslune ustanove i ostali vei potroai prikljueni na
srednjenaponsku mreu (10,20,35 kV),
- niskonaponski potroai (kuanstva, obrti, usluge, rasvjeta itd.).
tehnikim karakteristikama,
tarifama (ugovorima) po kojima plaaju energiju (radnu i jalovu), te snagu.
3.4.1 Vrste i karakteristike pojedinanih troila

Pojedinane troila mogu biti jednofazna ili trofazna.
N PE
R S T N
PE
Slika 3-22 Jednofazno i trofazno troilo
Osnovne vrste pojedinanih troila su:

termika troila,
rasvjeta,
elektromotori,
elektroniki ureaji.
U specijalna troila spadaju:
elektrolune pei i ureaji za zavarivanje
veliki asinkroni motori,
brodogradnje Split
Split, 2007.
49
veliki pretvarai,
elektrovuna postrojenja,
itd
Nazivni podaci svakog troila su:
Pn nazivna snaga (trofazna ili jednofazna)
cos n nazivni faktor snage
Un nazivni napon
Iz nazivnih podataka i trokuta snaga slijede vrijednosti za nazivnu struju troila:
Sn = Pn / cos n
Q ( kVAr,MVAr)
cos
P n (kW, MW)
In =
In =
Pn
3 cos nU n
Pn
cos n Vn
(za trofazno troilo)
(za jednofazno troilo)
gdje je:
Un nazivni linijski napon na koji je prikljueno troilo.
Vn nazivni fazni napon na koji je prikljueno troilo.
3.4.2 Dnevni dijagram optereenja i varijacije optereenja

Dnevni dijagram optereenja (potronje) predstavlja promjenu snage nekog potroaa tijekom dana pri
emu snaga (optereenje) u pojedinom trenutku ovisi o brojnim faktorima, kao to su:
struktura potroaa/troila,
dobu dana/godine,
klimatski uvjeti (geografska lokacija), itd...
Dnevni dijagram optereenja se najee odnosi na potronju koja je pridruena jednoj trafostanici (tj.
svih potroaa koji se napajaju iz trafostanice), nekog ireg potroakog podruja (npr. jedne upanije,
regije) ili EES-a u cjelini.
rafirana povrina ispod krivulje predstavlja ukupnu potroenu energiju tijekom dana:
24
W = P (t ) dt
0
Donji dio, ogranien minimalnom radnom snagom, predstavlja tzv. konstantnu energiju (Wkonst), a
gornji dio predstavlja tzv. varijabilnu energiju (Wvar). Dijagram se na drugi nain moe podijeliti na
nonu energiju (Wno) i dnevnu energiju (Wdan). Maksimalna radna snaga Pmax (odnosno vrna snaga
Pv) je najvea snaga tijekom dana.

brodogradnje Split
Split, 2007.
50
P (MW,kW)
W varijabilno
Pmax = PV
Pmin
W konstantno
24
0
W no
t (h)
W dan
Slika 3-23 Dnevni dijagram optereenja
Veliine karakteristine za dnevni dijagram optereenja su:

omjer Pmax / Pmin
faktor optereenja (m):
m=
Wuk
, gdje je:
Pmax T
Wuk ukupno potroena energija tijekom dana

T ukupno vrijeme (24 h)
upotrebno vrijeme (Tu):

Tu =
Wuk
Pmax
Krivulja trajanja optereenja dobije se iz dnevnog dijagrama slaganjem snaga po veliini.

P (MW, kW)
Pmax
Wvar
Wkonst
Pmin
0
24
t (h)
Slika 3-24 Krivulja trajanja optereenja
Zahtjevi za elektrinom energijom od strane potroaa stalno se mijenjaju tokom jednog dana, tjedna,
mjeseca, sezone, godine. Varijacije tijekom dana prvnestveno su vezane za no/dan, dok su varijacije
tijekom tjedna vezane za radni/neradni dan. Mjeseno odnosno sezonske varijacije potronje
prvenstveno ovise o elektrinoj energiji koja se koristi za grijanje i hlaenje, te rasvjetu. Potronja
veine industrijskih potroaa je neovisna o sezoni, dok je potronja elektrine energije za rasvjetu,
grijanje ili pak kondicioniranje zraka u znatnoj mjeri ovisna o godinjem dobu.

brodogradnje Split
Split, 2007.
51
Slika 3-25 Primjer - dnevni dijagram optereenja EES-a Hrvatske za 2004.g. (minimalni, maksimalni),
dnevni dijagram optereenja za DP Elektrodalmaciju za 2005.g. (dan s najveom potronjom)
90,0
80,0
70,0
P (kW)
60,0
50,0
40,0
30,0
20,0
10,0
0,0
1
10
19
28 37
46
55
64
73
82
91 100 109 118 127 136
t (10-m in)
Slika 3-26 Primjer - dnevni dijagram optereenja restorana FESB 15.1.2008. (jedan izvod NN mree
napajane iz TS 10/0.4 kV FESB), 10-minutna registracija optereenja

brodogradnje Split
Split, 2007.
52
3.5 Ostali elementi distribucijske mree (kondenzatorske baterije i prigunice)

Kondenzatorske baterije u distribucijskim mreama slue za kompenzaciju jalove snage (smanjenje
jalove snage koju potroa uzima iz mree) i za poboljanje naponskih prilika. Spajaju se paralelno na
mreu. U ovisnosti o konzumu razlikuje se:
o
pojedinana kompenzacija, tj. kompenzacija jalove snage pojedinanog troila
grupna kompenzacija, tj. kompenzacija jalove snage grupe troila
10 kV
Mrea
P
0.4 kV
Motor
P,Q
KB
Pojedinana kompenzacija
KB
Grupna kompenzacija
Slika 3-27 Kompenzacija jalove snage pomou kondenzatorskih baterija
U distributivnim mreama razlikuju se dvije vrste prigunica (obje se vrlo rijetko koriste):
o
serijske prigunice koriste se za smanjenje struje kratkog spoja
paralelna prigunica koristi se za uzemljenje nul toke kada treba izvesti umjetno zvjezdite
eljezara (pe)
Slika 3-28 Serijska prigunica

brodogradnje Split
Split, 2007.
53
35 kV
10 kV
Y
35 kV
L
10 kV
L
.
Slika 3-29 Paralelna prigunica za uzemljenje (jednopolna i tropolna shema)

brodogradnje Split
Split, 2007.
54
44 EELLEEK
HE
EM
KT
ME
TR
E
RII
K
KII PPA
AR
RA
AM
ME
ET
TR
RII II N
NA
AD
DO
OM
MJJE
ESSN
NE
E SSH
E
E
A
A
EL
LE
EM
ME
EN
NA
AT
TA
AD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KIIH
HM
MR
RE
4.1 Sustav simetrinih komponenata

Simetrini trofazni sustav ili openito simetrini viefazni sustav moe se promatrati kao jednofazni
sustav i tako pojednostavniti proraun. Pretpostavke da su impedancije, naponi i struje simetrini ne
moraju uvijek biti ispunjene, pa se mora raunati s nesimetrinim impedancijama i admitancijama,
kojima su posljedica nesimetrini naponi i struje iako su proizvedene EMS-e generatora simetrine.
Tada se proraun mora provesti na trofaznoj nadomjesnoj shemi. Ako se jo tome dodaju meusobni
utjecaji kod vodova, dobiju se vrlo sloeni matematiki izrazi.
Ako se u mrei pojavljuju nesimetrije, mogue je primjeniti matematiku transformaciju originalnog
sustava (napona, struja, impedancija) u neki drugi sustav komponenata. Pri tome se struje, naponi,
impedancije i snage pretvaraju u odgovarajue veliine novog sustava komponenata po utvrenim
pravilima transformacije. Dobiju se nove jednadbe, kojima odgovaraju nadomjesne sheme
komponenata. Raun se provodi u sustavu komponenata, a rezultati se vraaju natrag u originalni,
odnosno prirodni sustav.
Transformacija originalnog sustava ima smisla ako se dobije shema prikladnija za proraun. To mogu
biti npr. meusobno nezavisne jednofazne sheme komponenata, koje su meusobno vezane na mjestu
nesimetrije.
Originalni sustav je u osnovi takoer sustav komponenata, jer se sastoji od faza kao komponenata.
Trofazni sustav stoga moe biti oznaen kao abc ili RST sustav komponenata. Tada prijelaz u sustav
komponenata ne znai nita drugo nego transformaciju jednog sustava komponenata u drugi.
Na slici 4-1 prikazan je trofazni sustav s induktivnom vezom meu fazama.
Ia
Zaa
Ib
Ic
Zbb
Zab
Zcc
Zbc
Zac
Va Vb V0
Slika 4-1 Struje, naponi i impedancije u trofaznom sustavu
Odnosi napona i struje iskazani jednadbama :
V a = Zaa Ia + Zab I b + Zac Ic

V b = Zba Ia + Zbb I b + Zbc Ic
V c = Zca Ia + Zcb I b + Zcc Ic
brodogradnje Split
4. Elektriki parametri i nadomjesne

sheme elemenata distr. mrea
Split, 2008.
55
ili
V a Zaa

V b = Zba

V c Zca
Zab
Zbb
Zcb
Zac Ia

Zbc x I b

Zcc Ic
ili
V abc = Zabc x Iabc

Ovakav sustav ne moemo prikazati jednofazno. Transformiramo ga zato u neki drugi sustav
komponenata, pri emu je osnovni cilj oslobaanje meusobnog utjecaja s obzirom na parametre
Zabc . U proraunima elektroenergetskih mrea za takvu namjenu najpogodnija je transformacija u
sustav simetrinih komponenata.
4.1.1
Transformacija u sustav simetrinih komponenata

Neka su zadana tri kompleksna vektora napona: V a , V b , V c . Openito se svaki od ova tri vektora
moe rastaviti na po tri nova vektora (ukupno 9 vektora):
V a = V a 0 + V a1 + V a 2
V b = V b0 + V b1 + V b2
V c = V c0 + V c1 + V c2
Ako uzmemo da novi vektori zadovoljavaju slijedee uvjete:
V a 0 = V bo = V co = V 0
V a1 = V1
Va 2 = V2
V b1 = a V1
V b2 = aV 2
V c1 = aV1
V c2 = a 2 V 2
1
3
+j
2
2
,
1
3
= j
2
2
a = e j120 =
gdje je
0
a 2 = e j240
slijedi:
V a = V 0 + V1 + V 2
V b = V 0 + a 2 V1 + aV 2 ,
V c = V 0 + aV1 + a 2 V 2
to znai da su svi fazni naponi izraeni s kombinacijama 3 nova vektora (mogu se pripisati fazi a). U
matrinom obliku je:
V a 1 1

2
V b = 1 a
1 a
V c
1 V0

a x V1
a 2 V 2


brodogradnje Split

Split, 2008.
56
ili
V abc = S V 012
Matrica transformacije S prevodi sustav simetrinih komponenata u originalni sustav. Ako

prethodnu jednadbu pomnoimo sa S
s lijeve strane, dobijemo:
V 012 = S 1 V abc
ili
V0
1 1
1
V1 = 1 a
3 1 a 2
V 2
1 Va

a 2 V b
a V c

Matrica transformacije S
prevodi originalni sustav u sustav simetrinih komponenata.
Dakle, umjesto s tri fazna napona V a , V b , V c , raunamo s tri nova napona V 0 , V1 , V 2 , koji se
nazivaju nulti, direktni i inverzni napon.
Transformacija struje identina je transformaciji napona.
Iabc = S I012

I012 = S 1 Iabc

Dakle, i za struje, umjesto s tri fazne struje Ia , I b , Ic , raunamo s tri nove struje I0 , I1 , I2 , koje se
nazivaju nulta, direktna i inverzna struja.
Matrinu jednadbu koja definira odnose napona i struje u originalnom sustavu (slika 10-1) izrazimo
simetrinim komponentama:
V abc = Zabc Iabc

012
abc
012
S V = Z S I

V 012 = S 1 Zabc S I012

V 012 = Z012 I012

Dakle, matrica impedancija u sustavu simetrinih komponenata je :
Z012 = S 1 Zabc S

Z012 je matrica vlastitih i meusobnih impedancija u sustavu simetrinih komponenata, koja daje
odnose simetrinih komponenata napona sa simetrinim komponentama struja. Jednadbe glase:

brodogradnje Split

Split, 2008.
57
V 0 = Z00 I0 + Z01 I1 + Z02 I 2

V1 = Z10 I0 + Z11 I1 + Z12 I 2
V 2 = Z20 I0 + Z21 I1 + Z22 I 2
ili
V 0 Z00

V1 = Z10

V 2 Z20
Z01
Z11
Z21
Z02 I0

Z12 x I1

Z22 I 2
012
Matricu Z prikaimo grabljastim nadomjesnim sklopom prema slici 4-2.
I0
I1
Z00
I2
Z11
Z01
Z10
Z22
Z12
Z21
Z02
Z20
V 0 V1 V 2
Slika 4-2 Struje, naponi i impedancije u sustavu simetrinih komponenata
4.1.2
Pretvorba matrice impedancija u simetrine komponente

Raun trofaznog sustava u originalu je raun s punim matricama 3x3, tj. postoje vandijagonalni
elementi, to ima za posljedicu npr. da za izraun napona u jednoj fazi treba poznavati struje u svim
fazama.
Nakon transformacije u simetrine komponente takoer se dobije matrica impedancije dimenzija 3x3,
ali u odreenim sluajevima je ona dijagonalna. To ima za posljedicu da se nulti, direktni i inverzni
sustav mogu promatrati odvojeno (svaki za sebe jednofazno).
012
Matrica Z je dijagonalna tj. vrijedi Z01 = Z02 = Z10 = Z12 = Z20 = Z21 = 0 ako je ispunjen uvjet:
1) Zaa = Zbb = Zcc = Zs

abc
i ako je za dijagonalne lanove matrice Z ispunjen jedan od slijedea dva uvjeta:
Zab = Zac = Zbc = Zm , tj.

2a)
Zs
Z = Zm
Zm
abc
Zm
Zs
Zm
Zm
Zm
Zs

brodogradnje Split

Split, 2008.
58
Zab = Zac = Zbc = 0, tj.

2b)
Zs
Z = 0
abc
Zs
0
Zs
U sluaju 2a) nakon simetrine transformacije dobije se:
012
Zs
= S Z S = S Zm
Zm
1
abc
Zm
Zs
Zm
Zs + 2Zm
Zm
Zm S =
0
Zs
0
0
Zs Z m
0
Zs Zm
0
Z0 = Zs + 2Zm
Z1 = Z2 = Zs Zm
Sluaj 2a) javlja se kod potpuno prepletenog voda, to znai da se transformacijom u simetrine
komponente dobije dijagonalna matrica i da su nulti, direktni i inverzni sustavi meusobno nezavisni.
Takoer, direktna i inverzna impedancija su jednake, to openito vrijedi za sve pasivne elemente
mree. U sluaju da vod nije prepleten, transformacijom u simetrine komponente nee se dobiti
dijagonalna matrica, ali e vandijagonalni elementi kod realnog voda biti vrlo mali (u odnosu na
dijagonalne), to znai da se u odreenim proraunima mogu zanemariti.
U sluaju 2b) nakon simetrine transformacije dobije se:
Z
012
Zs
= S Z S = S 0

0
1
abc
0
Zs
0
Zs
0
0 S = 0
Zs
0
0
Zs
0
Zs
Z0 = Z1 = Z2 = Zs
Sluaj 2b) imamo kod transformatora, prigunica, kondenzatora. Originalna matrica impedancija je
dijagonalna, pa je i matrica impedancija u sustavu simetrinih komponenata takoer dijagonalna i ista
kao i original, tj. transformacijom se nita ne mijenja.
Dakle, u prethodnim primjerima, koji su u redoviti u praksi, dobijemo dijagonalnu matricu
impedancija u sustavu simetrinih komponenata, te svaku komponentu moemo promatrati nezavisno:
V 0 Z0

V1 = 0

V 2 0
0
Z1
0
0 I0

0 x I1

Z2 I 2
V 0 = Z0 I0 (nulti sustav)
V1 = Z1 I1 (direktni sustav)
V 2 = Z2 I 2 (inverzni sustav)
4.1.3
Fizikalno znaenje impedancija u sustavu simetrinih komponenata

Fizikalno se simetrine komponente mogu interpretirati na slijedei nain:

brodogradnje Split

Split, 2008.
59
direktni sistem: trofazni simetrini sistem sa redosljedom faza kao u simetrinom trofaznom
sistemu (u smjeru kazaljke na satu)
inverzni sistem: trofazni simetrini sistem sa obrnutim redosljedom faza (obrnuto od smjera
kazaljke na satu)
nulti sistem: istofazni sistem, tj. nema faznog zakreta izmeu napona i struja u fazama
uur
I1a
uur
I 2a
uur
I1c
uur
I 2b
uur
I1b
uur
I 2c
uur
I0a
uur
I 0b
uur
I 0c
Slika 4-3 Struje u sustavu simetrinih komponenata
Predstavljanjem trofaznog sustava direktnim, inverznim i nultim sustavom mogue je definirati

direktnu, inverznu i nultu impedanciju, kako je u prethodnim poglavljima izvedeno. Njihovo fizikalno
znaenje, a ujedno i nain na koji se mogu mjerenjem odrediti je slijedee:
Impedancija direktnog sustava
Impedancija direktnog sustava odreuje se na nain da se na element narine simetrini trofazni sustav
napona direktnog redosljeda, oblika:
E a = E1 , E b = a 2 E1 , E c = aE1 ,
a kako za direktni sustav vrijedi (s obzirom da je simetrian!)

I1a + I1b + I1c = 0 ,
shema za odreivanje direktne impedancije nekog elementa mree je sljedea (element mree je kratko
spojen, tako da su struje koje e potei fazama rezultat samo impedancije elementa mree, uzorkovane
narinutim direktnim naponom) :
Ea
Ea
Eb
Eb E c
Ec
~
~
~
Ia = I1
I b = a 2 I1
Ic = aI1
Element
mree
Direktnu impedanciju dobijemo kao kvocijent napona i struje jedne faze.

Z1 =
Ea
Ia
E1
I1
tj. direktnu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi
simetrian naponski izvor direktnog redoslijeda narinut na taj element mree.
brodogradnje Split

Split, 2008.
60
Impedancija inverznog sustava
Impedancija inverznog sustava odreuje se na nain da se na element narine simetrini trofazni sustav
napona inverznog (obrnutog) redosljeda, oblika:
E a = E 2 , E b = aE 2 , E c = a 2 E 2 ,
a kako za inverzni sustav vrijedi (s obzirom da je simetrian!)

I 2a + I 2b + I 2c = 0 ,
shema za odreivanje inverzne impedancije nekog elementa mree je sljedea (element mree je
kratko spojen, tako da su struje koje e potei fazama rezultat samo impedancije elementa mree,
uzorkovane narinutim inverznim naponom) :
Ea
Ea
Eb
Ec E c
Eb
~
~
~
Ia = I 2
Ib = a 2 I2
Ic = aI 2
Element
mree
Inverznu impedanciju dobijemo kao kvocijent napona i struje jedne faze.

Z2 =
Ea
Ia
E2
I2
tj. inverznu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi
simetrian naponski izvor inverznog redoslijeda narinut na taj element mree.
Impedancija nultog sustava
Impedancija nultog sustava odreuje se na nain da se na poetak elementa narine nulti napon oblika
Ea = Eb = Ec = E0 ,
tj. isti napon (bez faznog pomaka) u svim fazama.

S obzirom da u ovom sluaju mogu protei samo istofazne struje, element mree mora biti uzemljen,
tako da e kroz uzemljenje protei zbroj tri fazne struje, tj. vrijedi:
Ia + I b + Ic = 3I0 ,
Pri emu je sa 3I0 oznaena struja koja odlazi u zemlju.

brodogradnje Split

Split, 2008.
61
Ia = I 0
Ib = I0
Ic = I0
Element
mree
3I 0
Ea
Eb E0
3I 0
Ec
3I 0
Nultu impedanciju dobijemo kao kvocijent napona i struje jedne faze.

Z0 =
Ea
Ia
E0
I0
tj. nultu impedanciju moemo interpretirati kao impedanciju jedne faze elementa mree koju vidi
istofazni naponski izvor narinut na taj element mree.
4.2 Impedancija i nadomjesna shema voda

Vod se najee prikazuje ekvivalentnom - shemom ili rjee T-shemom:
Z1 = R1 + jL1
Z1 / 2
= R1 + jX1
R1
Y1 G1
C
=
+j 1
2
2
2
G1
B1
=
+j
2
2
G1
2
R1 / 2
L1
C1
2
G1
2
C1
2
Y1
2
Z1 / 2
R1 / 2
L1 / 2
Y1
L1 / 2
C1
G1
T shema
shema
Slika 4-4 Ekvivalentne sheme voda
Nazivne veliine voda (koje se mogu izraunati na osnovu poznatih konstrukcijskih karakteristika) su:
R1 ( / km) - jedinini radni otpor
X1 ( / km) - jedinina reaktancija
G1 (S/ km) - jedinina poprena radna vodljivost (konduktancija)

B1 (S/ km) - jedinina poprena kapacitivna vodljivost (susceptancija)
Mnoenjem jedininih parametara s duljinom voda L (km), dobiju se odgovarajua uzduna
impedancija i poprena admitancija voda:
brodogradnje Split

Split, 2008.
62
Z v = ( R 1 + jX1 ) L ()
Yv = ( G1 + jB1 ) L (S)
4.2.1
Direktna i inverzna impedancija nadzemnog voda

Da bi se odredile direktna, inverzna i nulta impedancija voda potrebno je poznavati geometriju stupa
na kojima su postavljeni fazni vodii, duljinu i promjer vodia te vrstu terena iznad kojeg se vodovi
nalaze.
d SR
d RT
d ST
?
Slika 4-5 Stup bez zatitnog vodia
Stup se nalazi iznad terena prosjenog specifinog elektrinog otpora tla [m]. Geometrija stupa
predstavljena je udaljenostima izmeu pojedinih vodi ( d SR , d RT , d ST ).
Direktna impedancija voda iznosi:
Zd =
Ed
Id
= R1 l + j
0 l d m
,
ln
2
ds
gdje su:
R1 [/m] jedinini djelatni otpor faznog vodia pri pogonskoj temperaturi vodia
(obino 80C). Uzima se iz katalokih podataka odgovarajueg ueta ili se rauna iz
presjeka vodia (S) i specifine vodljivosti (k) materijala vodia :
R1 =
1
S
l [m] duljina voda

= 2f, f=50Hz
0- permeabilnost prostora , 0 = 4 10-7Vs/Am
dm [m] meusobna SGU (srednja geometrijska udaljenost) faznih vodia, odreuje se
pomou relacije :
d m = 3 d RS d RT d ST
brodogradnje Split

Split, 2008.
63
ds [m] vlastita SGU faznog vodia u [m]:
d s = 0,78 rV ,
pri emu je
rV [m] polumjer faznog vodia.
Vodovi su stacionarni elementi, pa je inverzna impedancija jednaka direktnoj.
Zi = Zd
4.2.2
Nulta impedancija nadzemnog voda

Nulta impedancija voda bez zatitnog vodia je:
Z0 =
E0
I0
= R1 l + 3
3 0 l
De
0 l
ln
+j
,
8
2
3 d d2
s
m
gdje su:
De [m] ekvivalentna duljina prodiranja povratne struje u tlu:
D e = 658
[m],
pri emu ju:

prosjena vrijednost specifinog el. otpora tla, u [m]
f pogonska frekvencija mree ( f=50 Hz)
Nulta impedancija nadzemnog voda sa zatitnim (dozemnim) uetom odreuje se uzimajui u obzir
povratni put nulte struke kroz zemlju i kroz zatitno ue.
R
I R = I0
IS = I0
IT = I 0
3I 0
E0
3I0 _ue
3I 0
3I0 _zemlja
Slika 4-6 Tokovi nultih struja na vodu sa zatitnim uetom
Sa slike je vidljivo da se struja 3I 0 grana na dio koji prolazi kroz zemlju i dio koji prolazi kroz zatitno
ue. Nulta impedancija voda sa zatitnim uetom odreuje se na sljedei nain:

brodogradnje Split

Split, 2008.
64

Z2
Z 0 = 3 Z f 1 fz1
Z z1
Zf1 =
De
0
R f 1 0
ln
+
+j
3
8
2
3 f
d s (d fm ) 2
Z z1 = R z1 +
Z fz1 =
0
0 D e
ln z
+j
8
2
ds
D
0
0
ln fze
+j
8
2
dm
gdje su:
Rf1 i Rz1 radni otpori faznog odnosno zatitnog vodia
D e = 658
dsf vlastita SGU faznog vodia :

dsf = 0.78 rv
dmf meusobna SGU faznih vodia:
d fm = 3 d RS d RT d ST
dsz vlastita SGU zatitnog vodia:

d sz =
rz
4
e r
gdje je
rz polumjer zatitnog ueta
r relativna permeabilnost materijala od kojeg je napravljeno zatitno ue
dmfz SGU faznih vodia u odnosu na zattni:
3
d fz
m = d R Z d S Z d T Z
4.2.3
Poprena admitancija voda

Poprene admitancija voda definirana je slijedeim komponentama:
- vodljivou prema zemlji (obino je vrlo mala, pa se zanemaruje)
- kapacitetom izmeu pojedinih vodia, te vodia i zemlje

brodogradnje Split

Split, 2008.
65
C12
C23
1
3
C13
C10
C30
C20
Slika 4-7 Kapaciteti trofaznog voda
Cij su kapaciteti izmeu pojedinih faza, dok su Ci0 kapaciteti faze prema zemlji. Openito su svi
navedeni kapaciteti razliiti, ali se moe priblino uzeti:
C12 = C23 = C13 = Cm
C10 = C20 = C30 = CZ
Uz ovakvu pretpostavku, moe se izvesti da je direktni kapacitet (ili pogonski kapacitet):
Cd = CZ + 3Cm
Dok je nulti kapacitet
C0 = CZ
Direktni i nulti kapacitet voda, kao i uzdune impedancije, mogu se raunati i geometrije stupa ili
koristiti kataloke podatke.
Jednofazna shema direktnog i nultog sustava prikazana je na slijedeoj slici.
Rd
jX d
1 1
2 j C d
R0
1 1
2 j C d
jX 0
1 1
2 j C 0
direktni i inverzni sustav
1 1
2 j C 0
nulti sustav
Slika 4-8 Ekvivalentna shema voda u direktnom, inverznom i nultom sustavu
Osim kapaciteta, esto se koriste i kapacitivne vodljivosti, tj.

Cd Bd direktna kapacitivna vodljivost (susceptancija)
C0 B0 nulta kapacitivna vodljivost (susceptancija)
brodogradnje Split

Split, 2008.
66
Za troilne kabele i zrane vodove obino vrijedi omjer:

Cd
4
C0 .
7
Za jednoilne kabele je Cm = 0, pa je Cd = C0 .
4.3 Impedancija i nadomjesna shema transformatora

4.3.1
Dvonamotni transformator
Ekvivalentna shema dvonamotnog transformatora prikazana je na slici 4-9. Impedancija primarne
snage oznaena je sa Z1, dok je impedancija sekundarne strane oznaena sa Z2. Obje impedancije
sainjava radni otpor (R1, R2) i rasipna reaktancija (X1s, X2s) pojedinog namota transformatora. Sa Z0
oznaena je tzv. poprena grana koja reprezentira reaktivne gubitke koje nastaju uslijed struje
magnetiziranja (X) i radne gubitke u eljezu transformatora (R0). Transformacija napona na
ekvivalentnoj shemi prikazana je idealnim transformatorom (IT).
Z2 = R 2 + jX 2
Z1 = R 1 + jX1
I1
R1
X1
R2
IT
X 2
I2
I0
V1
Z0 =
R 0 jX
R 0 + jX
R0
V2
N1
N2
Slika 4-9 Ekvivalentna jednofazna shema dvonamotnog transformatora
Reduciranjem na primarnu ili sekundarnu stranu, mnoenjem (dijeljenjem) impedancija s kvadratom

prijenosnog omjera transformatora, transformator i cijela mrea se moe svesti na jedan naponski nivo,
a transformator se u tom sluaju prikazuje ekvivalentnom shemom bez idealnog transformatora, kao na
slici 4-10:
p=
N1 U1
=
,
N2 U2
2
1
Z1 = Z1 (reduciranje primarne impedancije na sekundarnu stranu)
p
Z2 = Z2 p 2 (reduciranje sekundarne impedancije na primarnu stranu)

brodogradnje Split

Split, 2008.
67
Z t = Z1 + Z2 = (R1 + R 1 ) + j(X1 + X 2 ) = R t + jX t
I1
Rt
Xt
I 2
I0
Z0
V1
R0
V2
Slika 4-10 Ekvivalentna jednofazna shema dvonamotnog transformatora
Parametri sheme mogu se direktno raunati iz nazivnih podataka transformatora:

U n1 , U n 2 (kV) - nazivni primarni i sekundarni napon
Sn (MVA) - nazivna prividna snaga transformatora

uk (%) - napon kratkog spoja transformatora
Pk, P0 (kW) nazivni gubici kratkog spoja i praznog hoda transformatora
i0 (%) - postotna struja praznog hoda (struja magnetiziranja) transformatora
Uzduna impedancija:
Zt =
u k U 2n
()
100 Sn
R t = Pk
U 2n
( )
Sn
X t = Z t R t ()
Poprena impedancija:
R0 =
U 2n
()
P0
X =
100 U 2n
( )
i 0 Sn
U gornjim izrazima za Un moe se uvrstiti Un1 ili Un2, ovisno o tome da li se transformator
ekvivalentira reduciranjem na primarnu ili sekundarnu stranu. Sve snage potrebno je izraziti u MVA ili
MW, a napone u kV da bi se rezultat dobio u .
Prethodni izrazi vrijede za direktnu i inverznu impedanciju. Nulta impedancija transformatora ovisi o
nainu uzemljenja zvjezdita transformatora. U distribucijskim mreama najee se koriste slijedee
varijante:
U varijanti grupe spoja Yd ili Dy (transformatori 35/10 kV) kod kojih nije uzemljeno zvjezdite, nulta
komponenta struja se ne moe zatvoriti ni s jedne strane, tako da je nulta impedancija beskonana.

brodogradnje Split

Split, 2008.
68
Z0 =
Z0 =
Slika 4-11 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Yd i Dy
U varijanti grupe spoja Dyn (transformatori 35/10 kV) kod kojih je uzemljeno zvjezdite sekundara
preko impedancije Zn (radni otpor R ili prigunica jX), nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa
sekundarne strane, pa je nulta impedancija jednaka zbroju direktne impedancije transformatora i
impedancije za uzemljenje 3Zn gledano sa sekundara, dok je s primarne strane beskonana, slika 4-12.
Zt
3I
Z0 =
3Zn
Z 0 = Z t + 3Z n
Zn
Slika 4-12 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Dyn sa zvjezditem sekundara
uzemljenim preko impedancije Zn
U varijanti grupe spoja Dyn (transformatori 10(20)/0.4 kV) kod kojih je direktno uzemljeno zvjezdite
sekundara, nulta komponenta struja se moe zatvoriti sa sekundarne strane, pa je nulta impedancija
jednaka direktnoj impedanciji transformatora gledano sa sekundara, dok je s primarne strane
beskonana, slika 4-13. Isto vrijedi i za transformator 10(20)/0.4 kV u grupi spoja Yzn.

brodogradnje Split

Split, 2008.
69
Zt
Z0 =
3I
Z0 = Zt
Slika 4-13 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja Dyn sa direktno uzemljenim
zvjezditem sekundara
4.3.2
Tronamotni transformator
Tronamotni energetski transformatori u distribucijskim mreama se koriste u varijantama
110/35(30)/10 kV i 110/10(20)/10 kV, tj. kao veza prema prijenosnoj mrei. U Hrvatskoj se tercijarni
namot najee ne koristi za napajanje distribucijske mree, dok u nekim zemljama (npr. BiH) se
redovito koriste i sekundarni i tercijarni namot.
Kod tronamotnog transformatora postoje dvije transformacija napona (primar-sekundar, primartercijar), a redukcija impedancija sekundara i tercijara na primarnu stranu (i obrnuto) radi se na isti
nain kao i kod dvonamotnog transformatora, samo preko prijenosnog omjera p1 (primar-sekundar) i
p2 (primar-tercijar):
p1 =
N1 U1 I 2
=
=
N 2 U 2 I1
p2 =
N1 U1 I3
=
=
N 3 U 3 I1
Z2 = Z2 p12
Z3 = Z3 p 22
Ekvivalentna shema tronamotnog transformatora s impedancijama reduciranim na primarnu stranu
prikazana je na slici 4-14 (proirena shema), iji se parametri mogu direktno raunati iz nazivnih
podataka tronamotnog transformatora:
U n1 , U n 2 , U n3 (kV) - nazivni primarni, sekundarni i tercijarni napon

Sn1 , Sn 2 ,Sn3 , (MVA) - nazivna prividna snaga primarnog, sekundarnog i tercijarnog namota
uk12, uk13, uk23, (%) - naponi kratkog spoja primar-sekundar, primar-tercijar i sekundar-tercijar
Pk12, Pk13, Pk23 (kW) - nazivni gubici kratkog spoja primar-sekundar, primar-tercijar i sekundartercijar
P0 (kW) - nazivni gubici praznog hoda transformatora
i0 (%) - postotna struja praznog hoda (struja magnetiziranja) transformatora

brodogradnje Split

Split, 2008.
70

Z2
Z1
I1
R1
R
3
I0
Z0 R 0
V1
X 2
R2
X1
I 2
V2
Z
3
I3
V3
Slika 4-14 Ekvivalentna jednofazna shema tronamotnog transformatora
Prvo se raunaju impedancije parova namota, pri emu se za nazivnu snagu uvrtava manja od dvije
vrijednosti odgovarajueg para namota:
Z12 =
u k12
U 2n
()
100 min ( Sn1 ,Sn 2 )
R12 = Pk12
U 2n
()
min ( Sn1 ,Sn 2 )
X12 = Z12 R 12 ()
Z13 =
u k13
U 2n
( )
100 min ( Sn1 ,Sn3 )
R13 = Pk13
U 2n
()
min ( Sn1 ,Sn3 )
X13 = Z13 R13 ()
Z23 =
u k 23
U 2n
()
100 min ( Sn 2 ,Sn3 )
R 23 = Pk 23
U 2n
( )
min ( Sn 2 ,Sn3 )
X 23 = Z23 R 23 ()
Na osnovu izraza:
Z12 = Z1 + Z2
Z13 = Z1 + Z3 ,
Z23 = Z2 + Z3
konano se dobiju izrazi za impedancije pojedinih namota:

1
( Z12 + Z13 Z23 )
2
1
Z2 = ( Z12 + Z23 Z13 )
2
1
Z3 = ( Z13 + Z23 Z12 )
2
Z1 =
Poprena impedancija je kao i kod dvonamotnog transformatora:
R0 =
U 2n
()
P0
X =
100 U 2n
( )
i 0 Sn
U gornjim izrazima za Un se moe uvrstiti Un1, Un2, ili Un2 ovisno o tome da li se transformator
ekvivalentira reduciranjem na primarnu, sekundarnu ili tercijarnu stranu.
brodogradnje Split

Split, 2008.
71
Prethodni izrazi vrijede za direktnu i inverznu impedanciju tronamotnog transformatora. Nulta

impedancija transformatora ovisi o nainu uzemljenja zvjezdita transformatora. U distribucijskim
mreama gotovo iskljuivo se koristi varijanta grupe spoja YNynd (transformatori 110/35/10 kV,
110/10(20)/10 kV) kod kojih je direktno uzemljeno zvjezdite primara, a zvjezdite sekundara je
uzemljeno preko impedancije Zn (radni otpor R ili prigunica jX) ili je neuzemljeno. Nulta
komponenta struja se moe zatvoriti sa primarne strane, a sa sekundarne samo u sluaju da je
zvjezdite uzemljeno preko impedanicje Zn, slika 4-15.
Tercijar
Primar
Sekundar
Z1
(30-100Z2)
Z3
3Ip
Tercijar
Primar
Sekundar
3Zn+Z
Z1
Z3
0
3Ip
3Is
Zn
Slika 4-15 Ekvivalentna nulta shema transformatora u grupi spoja DNynd s direktno uzemljenim
zvjezditem primara i zvjezditem sekundara uzemljenim preko impedancije Zn
4.4 Ekvivalentna shema potroaa

Potroa, bez obzira da li se radi o grupnom potroau ili pojedinanom troilu, definiran je fiksnom
impedancijom Zp=Rp+jXp () ili fiksnom snagom Sp=Pp+jQp (MVA). Ekvivalentna shema prikazana

brodogradnje Split

Split, 2008.
72
je na slici 4-16, a u sluaju da je zadan fiksnom snagom, odgovarajua impedancija, pri linijskom
naponu U na potroau, moe se izraunati na slijedei nain:
*
U U* U 2
Sp = 3 U I* = 3 U 3 =
= *
Z*p
Zp
Zp
2
U
Z*p =
Sp
Zp =
U2
U2
=
( )
S*p Pp jQ p
V=
U
3
Zp = R p + jX p
Slika 4-16 Ekvivalentna shema potroaa
4.5 Ekvivalentna shema i parametri paralelne kondenzatorske baterije i prigunice

Kondenzatorske baterije definirane su nazivnom jalovom snagom Qn (MVAr) i nazivnim naponom Un.
Ista je situacija s prigunicom. Ekvivalentna shema prikazana je na slici 4-17, a odgovarajue
impedancije raunaju se na slijedei nain:
X KB = X PR =
V=
U 2n
()
Qn
U
3
ZKB = jX KB
V=
U
3
ZPR = jX PR
Slika 4-17 Ekvivalentna shema paralelnog kondenzatora i prigunice
4.6 Ekvivalentna shema i parametri aktivne (pojne) mree

Kod prorauna elektroenergetske mree redovito se promatra samo jedan dio mree, a ostatak se na
odgovarajui nain ekvivalentira. U sluaju aktivne mree, potrebno je izraunati njenu odgovarajuu
impedanciju Zm=Rm+jXm. Direktna i inverzna impedancija aktivne mree se rauna na osnovu poznate
snage tropolnog kratkog spoja Sk3 (MVA) na mjestu ekvivalentiranja i omjera R/X impedancije
aktivne mree, dok je za proraun nulte impedancije potrebno poznavati i snagu jednopolnog kratkog
spoja:

brodogradnje Split

Split, 2008.
73
Zdm =
X dm =
3
2
Z0m = U 2n
()
SK1 SK3
Z0m
X 0m =
2
R
+1
X
U 2n
()
SK3
Zdm
2
R
X +1

R dm = Zdm 2 X dm 2
R 0m = Z0m 2 X 0m 2
Zm = R m + jX m
Rm
Lm
A
aktivna
mrea
pasivna
mrea
Em ~
Slika 4-18 Ekvivalentna shema aktivne (pojne) mree
ZADATAK 1
Odredi jedinine impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda nadzemnog voda nazivnog
napona U n = 10 kV. Fazni vodii su izraeni iz Cu i presjeka su 16 mm2. Postavljeni su na
stupovima, kojih je geometrija glave prikazana na slici. Vod nema zatitno ue. Prosjeni specifini el.
otpor tla du navedenog voda iznosi = 200 m. Za fazni vodi Cu 16 mm2 uzeti:
R1 = 1.123 /km pri 20C

d = 5.1 mm (nazivni promjer ueta)
Trajno doputena struja u ovim vodiima uz nadtemperaturu 40C ( = 80C ) iznosi IT = 115 A.

brodogradnje Split

Split, 2008.
74
31 cm
80 cm
31 cm
42 cm
80 cm
8 cm
visina stupa je 9 m
Rjeenje
Jedinini djelatni otpor moe se preraunati na pogonsku temperaturu voda = 80C mnoei
kataloki podatak o jedininom djelatnom otporu pri 20C sa sljedeim koeficijentom:
k = 1 + ( 20)
gdje je
temperaturni koeficijent el. otpora, koji za Cu iznosi
= 0.00382 C-1
(za Al/ = 0.004 C-1)
Stoga je:
k = 1 + 0.00382 (80 20 ) = 1.23
R 1 = R 1 k = 1.123 / km 1.23 = 1.381 / km
Jedinine impedancije direktnog i inverznog redosljeda raunaju se preko slijedeeg izraza:
Z d 1 = Z i1 =
d RS =
d RT =
d ST =
0 d m
Zd Zi
=
= R1 + j
ln
ds
l
l
2
(42 31)2 + (80 + 80)2 = 160,38cm

(31 + 8 + 31)2 + 802 = 106,30cm
(42 + 8 + 31)2 + 802 = 113,85cm
d m = 3 160,38 106,30 113,85 = 124,74cm

brodogradnje Split

Split, 2008.
75
d s - vlastita SGU faznog vodia; jednaka je iznosu:

d
5,1
= 0,78
= 1,99mm 0,2cm
2
2
d s = 0,78 rv = 0,78
= 2f = 100 (s-1)
0 = 4 10 7
Vs
Vs
= 4 10 4
Am
Akm
Uvrtanjem se dobiva:
Z d 1 = Z i1 = 1,381 + j
100 4 10 4 124,74
= 1,381 + j 0,404 /km
ln
0,2
2
Jedinina nulta impedancija voda bez zatitnog ueta iznosi:
Z 01 =
Z0
De
3 0
= R1 + 3 0 + j
ln
3
l
8
2
d s d m2
De = 658
3
= 658
200
= 1316 m
50
d s d m2 = 3 0,2cm 124,74 2 = 14,6cm = 0,146m
Z 01 = 1,381 + 3
100s 1 4 10 4
8
Vs
Vs
100s 1 4 10 4
Akm ln 1316 =
Akm + j 3
0,146
2
= 1,529 + j1,716 / km
ZADATAK 2
Odredi jedinine impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda nadzemnog voda nazivnog
napona Un = 35 kV. Fazni vodii su iz Al/ presjeka 120/21 mm2. Postavljeni su na elinoreetkastim stupovima oblika jela. Geometrija glave stupa je prikazana na slici.

brodogradnje Split

Split, 2008.
76
1.6 m
S
2.1 m
2 m 2 m 2.8 m
2.6 m
Prosjeni specifini el. otpor tla du trase navedenog voda iznosi = 500 m. Traenu jedininu nultu
impedanciju voda odredi u sluajevima da :
a) vod nema zatitno ue
b) ima zatitno ue od elika presjeka 35 mm2.
Iz katalokih podataka za Al/ 120/21 mm2 uzeti:
R1 = 0,235 /km pri 20C
d = 15,7 mm (nazivni promjer ueta)

= 0.004 C-1 (za Al/)
Trajno doputena struja u vodiima uz nadtemperaturu 40C ( = 80C ) iznosi I T = 345 A.
Iz katalokih podataka za 35 mm2 uzeti:
R1 = 4,285 /km pri 20C
d = 7,5 mm (nazivni promjer ueta)

= 0.0048 C-1 (za elik)
r = 30
Rjeenje
Navedeni jedinini djelatni otpor faznog vodia se preraunava na pogonsku temperaturu voda
= 80C sa koeficijentom:
k = 1 + ( 20)
k = 1 + 0.004 (80 20) = 1.24
R1 = R1 k = 0,235 1.24 = 0,291 / km

km

brodogradnje Split

Split, 2008.
77
Z d 1 = Z i1 = R1 + j
0 d m
ln
2
ds
d m = 3 d RS d RT d ST
d RS =
d RT =
d ST =
(2,6 1,6)2 + 12 = 4,123m

(1,6 + 2,1)2 + 22 = 4,206m
(2,1 + 2,6)2 + 22 = 5,108m
d m = 3 4,123 4,206 5,108 = 4,458m
d s = 0,78 rv = 0,78
d
15,7
= 0,78
= 6,1mm
2
2
= 2f = 100 (s-1)
0 = 4 10 7
Vs
Vs
= 4 10 4
Am
Akm
Z d 1 = Z i1 = 0,291 + j
100 4 104 4,458 103

ln
= 0,291 + j 0,414 /km
2
6,1
Direktna/inverzna impedancija ne ovise o zatitnom uetu. Nulta impedancija voda ovisi o zatitnom
uetu. Odredit e se jedinine nulte impedancije u sluajevima pod a) i b).
a) Jedinina nulta impedancija voda bez zatitnog ueta rauna se pomou izraza:
Z 01 = R1 + 3
De = 658
3
+j
De
30
ln
3
2
d s d m2
= 658
500
= 2080,78 m
50
d s d m2 = 3 6,1 13 m 4,4582 m 2 = 0,495m
Uvrtenjem se dobiva:
Z 01 = 0,291 + 3
100s 1 4 10 4
8
Vs
Vs
100s 1 4 10 4
Akm + j 3
Akm ln 2080,78m =
2
0,495m
= 0,438 + j1,573 / km
b) Odgovarajua nulta impedancija voda sa 3 fazna vodia i 1 zatitnim uetom odreuje se pomou
sljedeeg izraza:
Z 2fz1
Z 01 = 3 Z f 1
Z z1

brodogradnje Split

Split, 2008.
78
De
0
R f 1 0
ln
+
+j
3
8
2
3 d f (d f ) 2
s
m
Z f 1 =
Z z1 = R z1 +
Z fz1 =
0
0 D e
+j
ln z
8
2
ds
0
0 D e
ln fz
+j
8
2
dm
Ovdje su:
R f 1 = 0,291 /km
0
8
Rz1 = 4,285 /km
Vs
Akm = 0,049
/km
100s 1 4 10 4
=
De = 2080,78 m , d sf = 6,1 mm , d mf = 4,458 m

3
d sf d mf = 0,495 m
d sz =
rz
4
dz
4
2 e
7,5mm
4
2 e
30
= 2,07 10 3 mm
d mfz = 3 d R Z d S Z dT Z , gdje su
d R Z = 1,6 2 + 2,8 2 = 3,225m
d S Z = 2,12 + (2 + 2,8) 2 = 5,239m
d T Z = 2,6 2 + (4 + 2,8) 2 = 7,280m
d mfz = 3 3,225 5,239 7,280 = 4,973m
Uvrtenjem se dobiva:
Z f 1 =
0,291
100 4 10 4 2080,78m
+ 0,049 + j
ln
= 0,146 + j 0,524 / km
3
2
0,495m
Z z1 = 4,285 + 0,049 + j
Z fz1 = 0,049 + j
100 4 10 4
2080,78m
= 4,334 + j1,302 / km
ln
2
2,07 10 6 m
100 4 10 4 2080,78m
ln
= 0,049 + j 0,379 / km
2
4,973m
Daljnim uvrtanjem se dobiva:
(0,38282,6) 2
Z 01 = 3 0,146 + j 0,524
4,52516,7
= 0,519 + j1,521 / km

brodogradnje Split

0,146165,2
= 3 0,146 + j 0,524
=
4,52516,7


Split, 2008.
79
Vidi se da zatitno ue poveava djelatni otpor nulte impedancije voda, a smanjuje njenu nultu
reaktanciju!
ZADATAK 3
U TS 35/10 kV ugraen je energetski transformator sa sljedeim tehnikim podacima: Un1 =35 kV, Un2
=10kV, Sn =4MVA, uk = 6%, Pk =30,2 kW, i0 =0,68% , P0 =4,83 kW, grupa spoja Dy5.
Odredi njegove impedancije direktnog, inverznog i nultog redosljeda. Traenu nultu impedanciju
transformatora odredi u sluajevima da je zvjezdite 10 kV namota:
a) izolirano,
b) uzemljeno preko radnog otpornika iznosa Rn = 60
Rjeenje
shema transformatora, s parametrima reduciranim na primarnu stranu (35kV):

(1)
Rd
Xd
(2)
R0
Rd = Pk
Zd =
2
U n21
3 35
,
=
= 2,31
30
2
10
S n2
42
uk U n21
6 352
= 18,38
100 Sn 100 4
X d = Z d2 Rd2 = 18,382 2 ,312 = 18, 22 ,
R0 =
U n21
352
=
= 253, 6 k ,
P0
4 ,83 103
X =
100 U n21 100 352
= 45,04 k .
i0 Sn
0, 68 4
Isti parametri raunati na sekundarnu stranu (Un2 = 10 kV):

2
U
10
Rd '' = Rd n 2 = 2 ,31 = 0 ,188
35
U n1
2
U
10
X d '' = X d n 2 = 18, 22 = 1, 487
35
U n1
brodogradnje Split

Split, 2008.
80
U
10
R0 '' = R0 n 2 = 253, 6 = 20, 70 k
35
U n1
2
U
10
X '' = X n 2 = 45, 04 = 3, 67 k
35
U n1
Nulta impedancija transformatora ovisi o grupi spoja, te o nainu uzemljenja zvjezdita

transformatora.
a) Zvjezdite 10 kV namota je izolirano, pa se ne moe razviti nulti sustav struja niti sa strane trokuta
(35 kV) niti sa strane zvijezde (10 kV). Nulta impedancija je tada beskonana, tj. Z0=
35 kV
Z0
(1)
(2)
Y
10 kV
b) Zvjezdite 10 kV namota je uzemljeno preko malog djelatnog otpornika Rn = 60 . Tada se sa 10

kV-tne strane moe zatvoriti nulti sustav struja. Odgovarajua nadomjesna shema transformatora
za nulti redosljed s parametrima preraunatim na NN stranu (10 kV) je:
35 kV
(1)
Rn = 60
Z 0 ' ' = Z d ' ' 3Rn
(2)
10 kV
Slijedi:
Z 0 '' = Z d '' = Rd '' + jX d '' = 0 ,188 + j1, 487
3Rn = 3 60 = 180
Tj. ukupna nulta impedancija sekundarne strane (na 10 kV) iznosi:

Z t0 = 3Rn = 180,188 + j1, 487
Napomena: vidi se da kod ovakvog uzemljenja neutralne toke transformatora moemo zanemariti
impedanciju transformatora u odnosu na daleko veu nultu impedanciju otpora za uzemljenje, tj. moe
se uzeti:
Z t0 = 3Rn = 180

brodogradnje Split

Split, 2008.
81
55 PPR
RO
MR
OR
RE
RA
E
A
II
U
UN
NK
KV
VA
AR
RO
OV
VA
AU
UD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
Najei kvarovi u distribucijskim (i openito elektroenergetskim) mreama su kratki spojevi tropolni
(K3), jednopolni(K1), dvopolni (K2) i dvopolni kratki spoj sa istovremenim spojem sa zemljom
(K2Z). Iznosi struja kratkog spoja u mrei ovise o topologiji mree, uklopnom stanju mree i
elektrana, kao i tehnikim karakteristikama svih elemenata mree.
Proraun struja, snaga i napona kratkog spoja u praksi se redovito koristi prvenstveno
o
za potrebe projektiranja odnosno dimenzioniranja visokonaponskih mrea i postrojenja,

budui da za vrijeme kratkog spoja dolazi do najveih strujnih optereenja elemenata mrea i
postrojenja (to uzrokuje odgovarajua mehanika i termika optereenja),
za potrebe udeenja zatite, tj. podeavanja iznosa struja na koje reagira zatita i vremena
nakon kojeg reagira zatita.
U proraunu struja kratkog spoja za potrebe projektiranja i odabira opreme, mrea se redovito
modelira s topologijom kakva se planira u budunosti, nakon izgradnje novih djelova mree i
postrojenja u slijedeem srednjoronom razdoblju, tj. 10-20 godina unaprijed.
Kod prorauna struja kratkog spoja za potrebe udeenja zatite, uzima se postojea topologija mree, a
proraun se vri za redovno uklopno stanje mree kojima se dobija odreeni raspon struja kratkog
spoja, tzv. minimalna i maksimalna vrijednost struje kratkog spoja.
U distribucijskoj mrei, s obzirom na njen radijalni pogon, napajanje je uvijek jednostrano, pa
tako i struju kratkog spoja na mjestu kvara uvijek ini samo jedna komponenta i to ona koja
dolazi iz smjera napajanja!
5.1 Tropolni kratki spoj

Tropolni kratki spoj nastaje kratkim spajanjem svih triju faza. To je jedini simetrini kratki spoj, tj.
struje u svim fazama su iste. Zbog toga je dovoljno promatrati samo jednu fazu odnosno direktnu
impedanciju mree koja definira vrijednost struje kratkog spoja.
S obzirom na impedanciju kvara, tropolni kratki spoj moe biti:
a) metalni tropolni kratki spoj, bez impedancije kvara (slika 5-1)
b) tropolni kratki spoj preko impedancije kvara (slika 5-2)

brodogradnje Split
5. Proraun kvarova u distribucijskoj

mrei
Split, 2008.
82
VR = VS = VT = 0
R
napajanje S
VR
VS
VT
IK3
I R + I S + IT = 0
Vn = 0
Slika 5-1 Metalni tropolni kratki spoj
VR = VS = VT = Z k I K 3
R
napajanje S
VR
VS
VT
IK3
I R + I S + IT = 0
ZK ZK ZK
Vn = 0
Slika 5-2 Tropolni kratki spoj preko impedancije Zk
Struja tropolnog kratkog spoja u varijanti a) je:

I K3 =
Un
3Z d
pri emu je :
Un nazivni linijski napon
Zd direktna impedancija mree od mjesta napajanja (pojne toke) do mjesta kvara
Izraz za struju tropolnog kratkog spoja preko impedancije kvara Zk je:
I K3 =
Un
3 (Z d + Z K )
Za potrebe projektiranja mrea i postrojenja, tj. odabira opreme, uz nazivni linijski napon u izrazu za
proraun struje tropolnog kratkog spoja, dodaje se faktor c, iji iznos ovisi o naponskim nivou na
kojemu se rauna kratki spoj, te namjeni prorauna (minimalna ili maksimalna struja kvara):

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
83
I K3 =
cUn
3Z d
Prema propisima IEC909, iznosi faktora c dani su u slijedeoj tablici.
Tablica 1: Naponski faktor c
Nazivni napon (Un)
cmax (za proraun Ikmax)
cmin (za proraun Ikmin)
100-1000 V
1,05*
0,95
1,10**
0,95
1,10
1,00
Iznad 1 kV
* za niskonaponske mree sa tolerancijom napona +6%

** za niskonaponske mree sa tolerancijom napona +10%
Udarna struja tropolnog kratkog spoja je maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja, a
mjerodavna je za dimenzioniranje opreme s obzirom na mehaniko naprezanje za vrijeme kratkog
spoja. Sastoji se od istosmjerne komponente i izmjenine komponente koja je najvea u sluaju kad
kratki spoj nastane u trenutku kad je napon jednak nuli. Pojavljuje se jedan poluperiod nakon nastanka
kratkog spoja u sluaju zanemarivog udjela radne komponente impedancije kvara, a neto ranije
ukoliko je radna komponenta impedancije kvara znaajnija (kratki spoj daleko od generatora, to je
karakteristino za distribucijske mree). Udarna struja rauna se prema slijedeoj formuli:
Iu = 2 I k 3 ,
gdje je:
- faktor udarne struje
Ik3 izmjenina komponenta struje kvara
Faktor udarne struje moe se analitiki odrediti pomou formule:
3 R 'd'
= 1.02 + 0.98 e
X 'd'
gdje se omjer R/X moe raunati na nekoliko naina, a najjednostavniji (aproksimativni) je da se

uzima se omjer R/X iz ukupne impedancije kvara (R/X=Re(Zk)/ Im(Zk)), a izraunati faktor se tada
mnoi s faktorom 1,15.
Snaga tropolnog kratkog spoja definirana je izrazom:
SK3 = 3 I K3 U n
Za odabir prekidaa koristi se rasklopna snaga tropolnog kratkog spoja (osim u sluaju da je struja
jednopolnog kratkog spoja vea).

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
84
5.2 Dvopolni kratki spoj (K2) i dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
Dvopolni kratki spoj (K2) nastaje kratkim spajanjem dvije faze. U sluaju dodatnog spoja jedne faze
sa zemljom, naziva se dvopolni kratki spoj sa zemljom (K2Z). To je nesimetrini kratki spoj iju
vrijednost odreuje direktna i inverzna impedancija mree. Kao i tropolni kratki spoj, K2 i K2Z moe
biti:
a) metalni kratki spoj, bez impedancije kvara
b) kratki spoj preko impedancije kvara
Primjenom sustava simetrinih komponenti i relacija koje vrijede za dvopolni kratki spoj dobiva se
izraz za struju dvopolnog kratkog spoja:
I K2 =
Un
ili,
Zd + Zi
s obzirom da je u distribucijskoj mrei inverzna komponenta impedancije redovito

jednaka direktnoj:
IK 2 =
Un
,
2Z d
Iznos struje dvopolnog kratkog spoja preko impedancije kvara Zk je:

I K2 =
Un
2Z d + Z K
Ako se izraz za K2 izvede preko izraza za K3, dobije se:

Z d Zi I K 2 =
Un
3 Un
=
= 0.86 I K 3 ,
2Z d
2
3Z d
tj. struja dvopolnog kratkog spoja je 86% od iznosa struje tropolnog kratkog spoja, to znai da je K2
uvijek manji od K3.
5.3 Zemljospoj u neuzemljenoj srednjenaponskoj mrei

Zemljospoj je spoj faznog vodia sa zemljom u mrei s izoliranim zvjezditima energetskih
transformatora (zbog tog se obino ne zove kratki spoj ve zemljospoj). Kod zemljospoja, dominantne
veliine koje odreuju iznos struje kvara su nulti kapaciteti vodova budui da se struja kvara koja
protjee kroz zemlju ne moe zatvoriti kroz zvjezdita transformatora, ve samo kroz nulte kapacitete
vodova (kapaciteti faznih vodia prema zemlji).
Pod pretpostavkom da su nulti kapaciteti priblino jednaki, tj. da vrijedi:
C0 R = C0 S = C0T = C0 ,
prilike za vrijeme zemljospoja prikazane su na sljedeoj slici, te na fazorskom dijagramu. Radi se o

metalnom zemljospoju, bez prijelaznog otpora.
Oznake na slici su:
ER, ES, ET naponi izvora (dekundara transformatora x/SN)
brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
85
VR, VS, VT fazni naponi na mjestu kvara

UTS, USR, UTR linijski naponi na mjestu kvara
IR, IS, IT struje kroz pojedine faze
Vn napon zvjezdita transformatora
Sekundar
transformatora
x/SN
SN vod (zenemarena impedancija voda)
IT
IS
TS
UTR
S
USR
IS+ IT
Vn
IT
IS
C0
C0
IS+ IT
C0
VR VS VT
Slika 5-3 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R
Budui da je toka K na potencijalu zemlje, za potencijal zvjezdita dobije se:

Vn = - ER ,
tj. umjesto iznosa 0, poprima iznos faznog napona.
Fazni naponi u zdravim fazama su:
Vs = Es ER = USR
VT = ET ER = UTR
tj. fazni naponi po iznosu su jednaki linijskim (za
3 puta vei nego u normalnom pogonu), a sam
trokut linijskih napona ostaje nepromjenjen.

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
86
Re
R
ER=VR
IS
Im
n=z
I Z= I S + I T
VR=0 R=z
IT
T
VT=URT
ES=VS
ET=VT
Vn=-ER
VS=URS
ES
ET
UST
Za vrijeme kvara
Prije kvara
Slika 5-4 Vektorski dijagram struja i napona u normalnom pogonu i prilikom zemljospoja u fazi R
Iz fazorskog dijagrama slijedi:

VT = 3 E f e j150
VS = 3 E f e j 210
Dalje je:
I S = VS j C0 = 3 E f e j 210 e j 90 C0 = 3 E f C0 e j 300
IT = VT j C0 = 3 E f e j150 e j 90 C0 = 3 E f C0 e j 240
I z = I S '+ I T ' =
3 E f C0 e j 300 + 3 E f C0 e j 240 =
= 3 E f C0 e j 300 + e j 240 = 3 E f C0 ( cos 300 + j sin 300 + cos 240 + j sin 240 ) =
1
3 1
3
= 3 E f C0 j
j
= j 3 3 E f C0 = jE f 3C0
2
2 2
2
Dakle :
I z = jE f 3C0
Kako je:
E f = Vn =
Un
3
, C0 = C0i (kapaciteti svih vodova u SN mrei u kojoj je nastupio kvar,
slika 5-5)
Slijedi :
I z = jVn 3
C i0
Modul / iznos struje zemljospoja iznosi:

I z = Vn 3
C i0

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
87
RST
IT
IS
E
n
IT2
IS2
ER
IT1
IS1
IR=Is+IT
IS+ IT
Vn
C02
C02 C02
C01
C01 C01
Slika 5-5 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R sluaj s dva SN voda
Za sluaj da je zemljospoj nastupio preko prelaznog otpora tada je napon faze u kvaru na mjestu kvara
VR = I Z RP = VK
Napon zvjezdita je tada:
Vn = VK ER
Za srednjenaponske mree u kojima zvjezdite nije uzemljeno, sa preteno nadzemnim vodovima,
ukupni nulti kapacitet je mali pa je i struja relativno malena i iznosi do nekoliko desetaka ampera. Kod
velikih kabelskih SN mrea (gradske mree), struja zemljospoja moe dosei relativno velike iznose
(preko 100A).
U sluaju malih struja zemljospoja, zemljospojna zatita se udeava na nain da ne djeluje trenutno (u
nekim sluajevima uope ne reagira, ve se samo signalizira zemljospoj), budui da se esto radi o tzv.
prolaznim kvarovima, tako da nema potrebe za iskljuenjem voda koji je u kvaru. Ukoliko u takvom
sluaju zemljospoj potraje due vrijeme, znai da se ne radi o prolaznom kvaru, pa se vod iskljuuje
dok se ne ukloni kvar.
U sluaju velikih kapacitivnih struja kvara, onemogueno je samogaenje struje zemljospoja, javljaju
se prenaponi i u konanici se zemljospoj usljed prenapona i porasta napona zdravih faza esto pretvara
u dvostruki kratki spoj. Takoer, u sluaju velikih struja zemljospoja, iste se mogu provoditi u zemlju
preko uzemljivaa TS 10(20)/0.4 kV to moe uzrokovati visok potencijal uzemljivaa koji se preko
nul vodia iznosi u niskonaponsku mreu. Zbog toga se takvi zemljospoji moraju otkloniti u to
kraem roku, a jedan od naina zatite je uzemljenje zvjezdita transformatora preko malag otpora,
nakon ega je struja zemljospoja dominantno radnog karaktera, lako se registrira i titi (iskljuuje) vod
koji je u kvaru.

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
88
5.4 Zemljospoj (kratki spoj) u srednjenaponskoj mrei uzemljenoj preko malog otpora
Ukoliko se zvjezdite transformatora uzemlji preko otpora iji je otpor znatno vei od ukupne
impedancije koju ine nulti kapaciteti mree, poveava se struja zemljospoja budui da u tom sluaju
postoji jo jedan povratni put struje kroz radni otpor i zvjezdite transformatora (slika 5-6).
Sekundar
transformatora
x/SN
SN vod (zenemarena impedancija voda)
IT
IS
UTS
UTR
S
USR
Vn
IT
IS
C0
C0
IR+IS+IT
Rn
Ik1=
IR+IS+IT VR VS VT
C0
IR
Slika 5-6 Struje i naponi pri zemljospoju u fazi R, zvjezdite uzemljeno preko malog otpora
S mjesta kvara, vidi se paralelna veza radnog otpora R i impedancije j 2
1
.
C0
Budui da iznos otpora R odabire tako da bude:

R<< j 2
1
1
1
, a minimalno R< j 2
,
C0
3
C0
radna komponenta struje kroz otpor R e biti znatno vea u odnosu na kapacitivne struje koje teku
kroz faze S i T, tako da e i ukupna struja biti dominantno radnog karaktera i definirana iznosom
otpora R:
I k1
Vn
Un
=
Rn
3 Rn
Npr. za uzemljenje 10 kV-tne mree moe se uzeti Rn = 40 , pa je

I K1 =
10 103
3 40
= 144 A (150 A)
Npr. za 35 kV redovito se uzima Rn = 70 , pa je

I K1 =
35 10 3
3 70
= 289 A (300 A)
Toan proraun se vri prema openitoj formuli:

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
89
I K1 =
3 Un
2 Z d + Z 0 + 3R n + 3Z K
pri emu je:

2Z d - dvostruka direktna (direktna + inverzna) i nulta impedancija mree (pojna mrea + TS +
vod),
Z 0 - nulta impedancija mree (pojna mrea + TS + vod),
R n - djelatni otpor preko kojeg se uzemljuje zvjezdite,
Z K - impedancija na mjestu kvara.
Osim varijante s neuzemljenim zvjezditem i zvjezditem uzemljenim preko malog otpora, u svijetu se
esto koristi i varijanta rezonantnog uzemljenja (preko tzv. Petersenove prigunice). Osnovni princip
kompenzacije struje zemljospoja svodi se na ponitenje dozemnih kapaciteta upotrebom prigunice
kojom se uzemljuje zvjezdite transformatora. Ukoliko se odgovarajua impedancija prigunice odabre
na nain da vrijedi:
Ln =
C0i
sa mjesta zemljospoja vidi se beskonana impedancija (paralelna rezonancija prigunice za

uzemljenje i kapaciteta svih vodova), tako da na mjestu kvara ne tee struja, nego samo u LC krugu.
Najvea prednost kompenzacijske prigunice je samogasivost veine zemljospoja i potpuna
bezopasnost za prenoenje visokih potencijala uzemljivaa u NN mreu, a glavni nedostatak je
kompliciranija relejna zatita visoka cijena.
5.5 Jednopolni kratki spoj u niskonaponskoj mrei

Zvjezdite sekundara transformatora 10(20)/0.4 kV je redovito uzemljeno, to omoguava nastajanje
jednopolnog kratkog spoja (slika 5-7).
tr. 10(20)/0.4 kV
ET
Zf
ES
Zf
ER
Zf
Zn
T
S
R
I K1
N
Slika 5-7 Jednopolni kratki spoj u niskonaponskoj mrei

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
90
Openiti izraz za proraun struje jednopolnog kratkog spoja je:

I K1 =
3 Un
3 Un
,
Z d + Z i + Z 0 2Z d + Z 0
gdje su Zd i Z0 direktna odnosno nulta impedancija mree od pojne toke do mjesta kvara.
U sluaju uzemljenja nul vodia du trase nadzemnog NN voda ili polaganja dodatnih traka za
uzemljenje (koja se redovito polae uz kabelske vodove), struja se moe zatvoriti kroz zemlju i kroz
traku, kao to je prikazano na slijedeim slikama:
ET
Zf
ES
Zf
ER
Zf
Zn1
T
S
Zn2
Ruz1
Zn3
I K1
N
Ruz3
Ruz2
Slika 5-8 Zatvaranje struje jednopolnog kratkog spoja kroz nul vodi i zemlju (uzemljivae stupova)
ET
Zf
ES
Zf
ER
Zf
T
S
Zn1
Zn2
Zn3
Zt1
Zt2
Zt3
I K1
R
N
Uz.
traka
Slika 5-9 Zatvaranje struje jednopolnog kratkog spoja kroz nul vodi i traku za uzemljenje
Direktna komponenta impedancije mree preko koje se napaja jednopolni kratki spoj u NN mrei se
sastoji iz:
o
impedancije niskonaponskog voda: ZdNNV
impedancije TS 10/0.4 kV: ZdTS
impedancije srednjenaponskog voda (preraunato na 0.4kV-nu stranu): ZdSNV
ekvivalentne impedancije pojne mree (moe se praktiki uvijek zanemariti: Zdm=0).
Budui da je TS 10/0.4 kV praktiki uvijek u grupi spoja Dyn odnosno Yzn, nulta impedancija mree
koja napaja jednopolni kratki spoj u NN mrei se sastoji od:
o
impedancija niskonaponskog voda (u kojoj moe sudjelovati impedancija faznog vodia, nul
vodia, imedancija trake za uzemljenje, uzemljivai stupova): Z0NNV
brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
91
impedancija TS 10/0.4 kV: Z0TS
Dakle, struja IK1 se moe raunati pomou izraza:

I K1 =
3 Un
Z dNNV
Z dTS
d
Z SNV
+ Z dm + Z 0NNV + Z 0TS
moe se zanemariti
ZADATAK 4
Za mreu sa slike izraunati:

a) struju i snagu tropolnog kratkog spoja (K3) za vorove A,B,C,D te na pola voda V2
b) iznose struja u svim elementima mree u sluaju IK3 na voru D
c) struju tropolnog kratkog spoja (K3) za vorove C i D , uz zanemarenu impedanciju mree (Zm =
0); usporediti razliku u odnosu na varijantu a) u kojoj je uvaena impedancija pojne mree
d) struju dvopolnog kratkog spoja (K2) za vorove A,B,C,D te na pola voda V2
A
R / X = 0. 2
l = 20km
TIP: iz zad.2
S K 3 = 600 MVA
V1
U n1 / U n 2 = 35 / 10kV
35 kV
S n = 4 MVA
T2
DY5
u K = 6%
PKS = 30.2kW
V2
l = 5km
TIP: iz zad.1
T2
10 / 0.4 kV
a) Impedancije elemenata mree su:
ZV 2 10 = Z dV 2 l = (1,381 + j 0,404) 5 = 6,905 + j 2,04

2
35
ZV 2 35 = ZV 2 10 = 84,59 + j 25
10
brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
92
ZV 1 35 = Z dV 1 l = (0,291 + j 0,414) 20 = 5,82 + j8,28

2
ZV 1 10
10
= ZV 1 35 = 0,475 + j 0,676
35
Z T 1 10
U n21
u x U n21
= Rd + jX d = Pk 2 + j
= 0,188 + j1,487
Sn
100 S n
ZT 1 35
U n22
u x U n22
= Pk 2 + j
= 2,3 + j18,22
Sn
100 S n
Z m 35 =
352
U n2
=
= 2,042
S K 3 600
Zm
X m 35 =
R
+1
X
= 2 , Rm 35 = X m 35
R
= 0,4
X
Z m 35 = 0,4 + j 2
2
Z m 10
10
= Z m 35 = 0,0327 + j 0,163
35
a) Struje IK3 i snage SK3 po vorovima:

vor A (35 kV):
Z dA = Z m 35 = 0,4 + j 2
I KA3 =
Un
3Z
A
d
35
3 ( 0,4 + j 2 )
= 9 ,9 78, 7
kA
S KA3 = 3 U n I KA3 = 3 35 9,9 = 600 MVA
vor B (35 kV):
Z dB = Z m 35 + ZV 1 35 = 6,22 + j10,28
I KB 3 =
Un
3 Z dB
35
3 ( 6, 22 + j10, 28 )
= 1, 682 58,8 kA
S KB 3 = 3 U n I KB 3 = 3 35 1,682 = 101,9 MVA

vor C (10 kV):
Z dC = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 =
= 0,0327 + j 0,163 + 0,475 + j 0,676 + 0,188 + j1,487 = 0,696 + j 2,326

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
93
I KC 3 =
Un
=
3 Z dC
10
= 0,68 j 2,27 kA = 2,378 73,3 kA
3 (0,696 + j 2,326 )
S KC 3 = 3 U n I KC 3 = 3 10 2,378 = 41,2 MVA

vor D (10 kV):
Z dC = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 + ZV 2 10 = Z dC + ZV 2 10 = 7,6 + j 4,37
I KD3 =
Un
=
3 Z dD
10
= 0,57 j 0,33kA = 0,659 29,39 kA
3 (7,6 + j 4,37 )
S KD3 = 3 U n I KD3 = 3 10 0,659 = 11,4 MVA

Na pola voda V2:
Z d = Z m 10 + ZV 1 10 + ZT 1 10 +
IK3 =
Un
=
3 Zd
ZV 2 10
2
= 4,148 + j 3,346
10
= 0,84 j 0,68kA = 1,08 38,9 kA
3 (4,148 + j 3,346 )
S K 3 = 3 U n I K 3 = 3 10 1,08 = 18,7 MVA
35 kV
Zm
9 ,9kA
600MVA
10 kV
ZV 1
ZT1
1,68kA
101,9 MVA
2,38 kA
41, 2 MVA
12
ZV 2
12
1,08 kA
18 ,7 MVA
0 ,66 kA
11, 4 MVA
ZT 2
IK3
SK3
snaga
struja
35 kV
10 kV
b) Struje u svim elementima mree i naponi svih vorova u sluaju tropolnog kratkog spoja u voru D
Struje:
brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
94
I KD3 = 0,659 29,39 (izraunato u prvom dijelu zadatka)

IV 2 = 0,659 kA
IT 1 10 = 0,659 kA
IT 1 35 = IT 1 10
10
= 0,188 kA
35
IV 1 = IT 1 35 = 0,188 kA
I m = IV 1 = 0,188 kA
Naponi:
VD=0 (kratki spoj je u toki D)
VC = I KD3 ZV 2 = 4,74 13,4 =
8,21
13,4 kV
3
VB 10 = I KD3 ZV 2 10 + ZT 1 10 = 5,218 3,4 kV
VB 35 = VB 10
35
31,63
= 18,26 3,4 =
3,4 kV
10
3
VA 10 = I KD3 ZV 2 10 + ZT 1 10 + ZV 1 10 = 5,702 0,13 kV
VA 35 = VA 10
35
34,57
= 19,96 0,13 =
0,13 kV
10
3
Napomena: Kutevi struja i napona u 35 kV-tnoj mrei izraunati su bez uvaavanja zakreta kuta kojeg
uvjetuje grupa spoja transformatora 35/10 kV

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
95
35 kV
Zm
10 kV
ZV 1
ZT1
ZV 2
0,188kA
0,659kA
Zm
~
VA =
34,6
kV
3
ZV 1
VB =
V = 1,1%
31,6
3
kV
ZT1
VC =
V = 9,7%
8,21
3
ZV 2
V D = 0kV
kV
V = 17,9%
c) Uz zanemarenje impedancije pojne mree struje IK3 na vorovima C i D su:
| I KC 3 |=
Un
3 ( ZV 1 10 + ZT 1 10 )
= 2,55 kA
Usporedbom ove vrijednosti sa prije dobivenom vrijednou struje K3 na voru C bez zanemarenja
Zm, vidi se da greka iznosi 7%.
| I KD3 |=
Un
= 0,667 kA
3 ( ZV 1 10 + ZT 1 10 + ZV 2 10 )
Usporeivanjem na isti nain kao u prethodnom sluaju dobiva se greka od 1,2%.
e) Pri dvopolnom kratkom spoju (Ik2), struje iznose 0,86% odnosu na tropolni kratki spoj
K2
K3
I K 2 = 0,86 I K 3
I K3
ZADATAK 5
Izraunati struju tropolnog kratkog spoja na niskonaponskom izvodu u tokama C, E i F, uz

pretpostavku da je Zm = 0.

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
96
C
l = 20km
Z d = 0,184 + j 0,0616 / km
Z d = 0,308 + j 0,281 / km
Al 3 90 + 70mm
10 kV
10kV
0.4kV
U n1 / U n 2 = 10 / 0.4kV
85m
S n = 0,63MVA
D 40 m
35m
u K = 5.5%
Z d = 0,833 + j 0,313 / km
Al 3 35 + 16 mm
PKS = 6,5kW
Rjeenje
Kako su vorovi u kojima se rauna KS na 0.4 kV-tnom naponskom nivou, potrebno je sve veliine
preraunati na 0,4 kV.
ZV _ SN
10
= Z dV _ SN l = (0,184 + j 0,0616) 15 = 2,76 + j 0,92

2
ZV _ SN
0.4
= Z V _ SN 10
= 0,0044 + j 0,0015
0.4
10
u k U n2 5,5 0,4 2
= 0,014
ZT =
100 S n 100 0,63
U n2
0,4 2
RT = Pks 2 = 6,5 10 3
= 0,0026
Sn
0,63 2
XT =
Z T2 RT2 = 0,0137
Z T = 0,0026 + j 0,0137
Z NN _ CD = Z d l = (0,308 + j 0,281) 0,085 = 0,0262 + j 0,0239

Z NN _ DE = Z d l = (0,308 + j 0,281) 0,04 = 0,0123 + j 0,0112
Z NN _ DF = Z d l = (0,833 + j 0,313) 0,035 = 0,0292 + j 0,011
I CK 3 =
Un
3 Zd
Un
3 Z V _ SN
0.4
+ ZT
0.4
3 (0,007 + j0,0152)
= 5,79 j12,53kA = 13,8 65,2kA

I EK 3 =
Un
3 Zd
3 Z V _ SN
Un
0.4
+ Z T + Z NN _ CD + Z NN _ DE
0.4
3 (0,0317 + j0,0377 )
= 3,02 j3,59kA = 4,69 49,9kA

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
97
I FK 3 =
Un
3 Zd
3 Z V _ SN
Un
0.4
+ Z T + Z NN _ CD + Z NN _ DF
0.4
3 (0,0485 + j0,0374 )
= 2,98 j2,3kA = 3,77 37,6kA

C
A
B
I KE 3 = 4,69kA
I KC 3 = 13,8kA
D
10 kV
10kV
0.4kV
I KF 3 = 3,77kA
ZADATAK 6
Za mreu iz zadatka 5 izraunati:

a) struje jednopolnog kratkog spoja na niskonaponskom izvodu u vorovima C, E i F uz
pretpostavku Zm = 0
b) struju jednopolnog kratkog spoja na niskonaponskom izvodu u voru C uz uvaen Zm , preko
parametara:
SK3 = 100 MVA, SK1 0 MVA, R/X = 0
c) Koliko je metara mogue produljiti podizvod D-F da struja IK1 u toki F bude iznad 300 A?
Podaci nultih impedancija su:
N.N. vod Al 3*95+70 mm : Z0 = 1,62 + j1,12 /km
N.N. vod Al 3*35+16 mm : Z0 = 6,24 + j1,25 /km
TS 10/0.4 kV : uzeti Z0 = Zd.
Rjeenje
Iz zadatka 5 poznate su vrijednosti direktnih impedancija:
Z dV _ SN
10
Z dV _ SN
0.4
= 2,76 + j 0,92
= 0,0044 + j 0,0015
Z Td = Z T0 |0.4 = 0,0026 + j 0,0137

a)
vor C:

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
98
Z d = Z Vd _ SN
Z 0 = Z T0
I KC1 =
0.4
0.4
+ Z Td
0.4
= 0,007 + j 0,0152
= 0,0026 + j 0,0137
3U n
3 0,4
=
= 5,18 + j13,76kA = 14,7 69,4 kA
2Z d + Z 0 0,0166 + j 0,0441
vor E:
Z C0 E = Z 0 ( / km) l (km) = (1,62 + j1,12) 0,125 = 0,2025 + j 0,14

Z Cd E = Z C D + Z D E = 0,0385 + j 0,0351 (iz zadatka 5)
Z d = Z Vd _ SN
Z 0 = Z T0
I KE1 =
0.4
0.4
+ Z Td
0.4
+ Z Cd E = 0,0455 + j 0,0503
+ Z C0 E = 0,2051 + j 0,1537
3U n
3 0,4
=
= 1,35 j1,16kA = 1,77 40,7 kA
2Z d + Z 0 0,2961 + j 0,2544
vor F:
Z C0 F = Z C0 D + Z D0 F = (1,62 + j1,12) 0,085 + (6,24 + j1,25) 0,035

= 0,3561 + j 0,139
Z Cd F = Z Cd D + Z Dd F = 0,0554 + j 0,0349 (iz zadatka 5)
Z d = Z Vd _ SN
Z 0 = Z T0
I KF1 =
0.4
0.4
+ Z Td
0.4
+ Z Cd F = 0,0624 + j 0,0501
+ Z C0 F = 0,3587 + j 0,1527
3U n
3 0,4
=
= 1,125 j 0,59kA = 1,27 27,6 kA
2Z d + Z 0 0,4835 + j 0,2529
I KC1 = 14,7 kA
D
10kV
I KE1 = 1,77kA
E
0.4kV
F
K1
= 1,27kA
b)
Budui da su za pojnu mreu 10 kV zadani podaci SK3 = 100 MVA, SK1 0 MVA, R/X = 0, vrijedi:
brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
99
X m 10 = Z m =
U n2 10 2
=
= 1
S K 3 100
2
Xm
0.4
0,4
= X m 10
= 0,004
10
Do toke C, nulta i direktna impedancija iznose:
Z 0 = Z T0
0.4
Z d = Z Vd _ SN
I KC1 =
= 0,0026 + j 0,0137
0.4
+ Z Td
0.4
+ jXm
0.4
= 0,007 + j 0,0192
3U n
3 0,4
=
= 3,846 j12,07kA = 12,67 72,3 kA
2Z d + Z 0 0,0166 + j 0,0521
c)
Mora biti IK1= 0,3 kA u toki G (nakon produljenja podizvoda od toke F do nove toke G)
-
nulta i direktna impedancija se poveavaju za impedanciju niskonaponskog izvoda F-G duljine l,

istog tipa kao i D-F, pa je dodatna impedancija:
Z F0 G = (6,24 + j1,25) l
Z Fd G = (1,62 + j1,12) l
I KG1 =
3U n
3 U n
3U n
=
=
d
d
0
0
d
0
2Z d + Z 0 2( Z F + Z F G ) + Z F + Z F G (2Z F + Z F ) + (2 Z Fd G + Z F0 G )
0,3 =
3 0,4
(0,4835 + j 0,2529) + 2(1,62 + j1,12) l + (6,24 + j1,25) l
0,3 =
3 0,4
(0,4835 + j 0,2529) + l (9,48 + j 3,49)
Rjeavanjem gornje jednadbe s jednom nepoznanicom (razlaganjem nazivnika na realni i imaginarni

dio) dobiva se l = 0,174 km.
ZADATAK 7
Zadana je kombinirana nadziemno/kabelska 10 kV mrea s podacima prema slici. Nadzemne dionice

su ostvarene sa faznim vodiima iz bakra presjeka 16 mm2, s podacima navedenim u zadatku 1.
Visina drvenog stupa (do gornjeg nosaa izolatora) iznosi 9 m. Kabelski vodovi su s izolacijom iz
umreenog polietilena, tipa XHE 49-A 3*1*70 mm2. Odredite struju zemljospoja do kojeg je dolo na
sredini 10 kV zranog voda broj 3. Nulti kapaciteti vodova su:
- za zrani vod: C0 ZV = 3,995 109 F / km

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
100
- za kabelske vodove: C0 KB = 0, 20 106 F / km .
0.4 kV
10 kV
TS 35/10 kV
XHE 49-A 70mm 2 (1), 1.6 km
0.4 kV
Cu 16mm 2 (2), 2.8 km
Cu 16mm 2 (3), 5 km
XHE 49-A 70mm 2 (4), 3 km
0.4 kV
0.4 kV
Rjeenje
Odgovarajui kapaciteti (po fazi) zranih vodova 2 i 3 iznose:

C02 = C0 ZV l2 = 3,995 109 F / km 2,8km = 11,186 109 F
C03 = C0 ZV l3 = 3,995 109 F / km 5km = 19,975 109 F
Kapacitet (po fazi) kabelskih vodova 1 i 4 iznose:

C01 = C0 KB l1 = 0 , 20 106 F / km 1, 6km = 0,32 106 F = 320 109 F
C04 = C0 KB l4 = 0, 20 106 F / km 3km = 0, 6 106 F = 600 109 F
Ukupni nulti kapacitet mree (po fazi) iznosi:

4
C 0uk = C 0i = (320 + 11,186 + 19,975 + 600) 10 9 = 951,16 10 9 F

i =1
Struja zemljospoja IZ rauna se pomou izraza:

4
I z = Vn 3 C 0i = Vn 3 C 0uk
i =1
pri emu je:
Vn =
10
3
kV = 5,773kV
Struja zemljospoja je:
I Z = 5,773 10 3 3 100 0,951 10 6 = 5,17 A

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
101
66 PPR
RO
OR
RA
A
U
UN
N SST
TA
AC
CIIO
ON
NA
AR
RN
NIIH
H SST
TA
AN
NJJA
A
Proraun stacionarnog stanja distribucijske mree podrazumijeva:
-
raspodjelu tokova radnih i jalovih snaga po elementima dijela distribucijske mree
proraun apsolutnih i relativnih padova napona u mrei
proraun strujnog optereenja elemenata distribucijske mree i dimenzioniranje presjeka vodia i

snage transformatora
proraun gubitaka radne (eventualno jalove) snage i energije u mrei
Prorauni se mogu raditi aprksimativnim metodama (runo), to podrazumijeva odreena

zanemarenja i pojednostavljenje modela distribucijske mree, ili numerikim metodama pomou
odgovarajueg softvera.
6.1 Aproksimativni proraun tokova snaga i struja u distribucijskoj mrei

Na slijedeoj slici prikazana je srednjenaponska distributivna mrea sa oznaenim snagama i
duljinama dionica.
li '
l2 '
l1 '
35kV
~
TS 35/10 kV 0
l1
P1 ' , Q1 '
l2
P2 ' , Q2 '
P1 ,Q1
li
2
P2 ,Q2
i-1
Pi ' , Qi '
Pi 1,Qi 1
Pi , Qi
Pm , Qm
TS 10/0.4 kV
Slika 6-1 Tokovi snaga u distribucijskoj mrei - oznake
Oznake na slici imaju sljedea znaenja:

l i - duljina i-te dionice voda, i [1, m] ,
l i ' - duljina voda od poetka voda (pojne trafostanice) do i-tog potroaa ( i [1, m ] ):
li ' =
lk
k =1
Pi , Q i - djelatna i jalova snaga i-tog ( i [1, m ] ) potroaa prikljuenom u voru i
(potroai u ovom primjeru su TS 10/0.4 kV)

Pi ' , Q i ' - djelatna i jalova snaga koja protjee i-tom dionicom voda, i [1, m]

brodogradnje Split
6. Proraun stacionarnih stanja
Split, 2008.
102
S obzirom na radijalno (jednostrano) napajanje, snage koje teku i-tom dionicom voda jednake su
zbroju snaga svih potroaa desno od i-te dionice:
Pi ' =
Pk
Qi ' =
k =i
m
Qk
k =i
tj. na opisani nain mogu se dobiti tokovi radnih i jalovih snaga koje teku pojedinim dionicama mree
ukoliko je poznata snaga potroaa u svakom voru.
Ovo je aproksimativni proraun jer su zanemareni gubici u vodovima (oni inae mogu iznositi do
nekoliko % ukupne snage).
Na slijedeoj slici prikazan je grafiki rezultat ovakvog prorauna, tj. tokovi radnih i jalovih snaga
kroz dionice 10 kV voda (5 dionica i 5 potroaa). Prvom dionicom voda protjeu snage jednake sumi
snage svih potroaa prikljuenih na vod, na drugoj dionici snage su umanjene za potronju prvog
potroaa itd. Najoptereenija je uvijek prva dionica voda.
35 kV
10 kV
Pojna
mrea
P2Q2
P1 Q1
1
P3 Q3
P4Q4
P5 Q5
TS 35/10 kV
P2 Q2
P1 Q1
P3 Q3
P4 Q4
P5 Q5
P1
P2
Tokovi radnih snaga

po granama
Tokovi jalovih snaga
po granama
P3
Q1
Q2
P4
Q3
Q4
P5
Q5
Slika 6-2 Grafiki prikaz tokova snaga u radijalnoj distribucijskoj mrei (izvod 10 kV)
Na slijedeoj slici prikazana je i-ta dionica voda s odgovarajuim oznakama.

brodogradnje Split
Split, 2008.
103
Pi'+jQi'
i-1
Ri
Xi
I i'
Vi 1
Vi
Slika 6-3 i-ta dionica voda - oznake
Ovdje su:
R i - radni otpor i-te dionice voda:
R i = r1 l i
r1 - jedinini radni otpor voda:

1
q
r1 =
specifina elektrina vodljivost materijala od kojeg je izraen vod (pri

pogonskoj temperaturi)
q povrina poprenog presjeka faznog vodia
X i - reaktancija i-te dionice voda:
X i = x1 l i
x1 - jedinina reaktancija voda

Vi 1 ,Vi - naponi na poetku i kraju i-te dionice voda (vorovi i-1, i)
I i ' - struja koja protjee i-tom dionicom voda
Ukoliko je poznata radna i jalova snaga koje protjee i-tom dionicom voda, odgovarajua struja
dionice je:
Ii ' =
Si'*
3 U n
( P + jQ )
=
'
'
i
3 U n
tj. moe se odrediti struja koja tee svakom dionicom voda (uz zanemarenje gubitaka i pad napona).
6.2 Aproksimativni proraun padova napona

Iz slike 6-3 za i-tu dionicu voda moe se iscrtati fazorski dijagram prikazan na sljedeoj slici :

brodogradnje Split
Split, 2008.
104
Im
Vi1
i'
I i 'Z i
i'
i'
Vi
I i 'Ri
Ii '
I i ' X i
Vi
Re
Vi
Slika 6-4 Fazorski dijagram struja i napona i-te dionice voda
Pad napona na i-toj dionici ini radna i jalova komponenta, ali se isti moe rastaviti na projekcije na
realnoj i imaginarnoj osi (sa referentnim naponom na poetku dionice).
Vi = I i 'R i cos i '+ I i 'X i sin i '
Vi = I i 'X i cos i ' I i 'R i sin i '
Vi 1 =
(Vi + Vi )2 + Vi2
Zadnji izraz se moe napisati u sljedeem obliku:

Vi 1
Vi
= (Vi + Vi ) 1 +
Vi + Vi
Obino je zadovoljena sljedea nejednakost:

Vi
Vi + Vi
<< 1
pa slijedi:
Vi 1 Vi + Vi
Stoga se pad napona na i-toj dionici rauna pomou sljedeeg izraza:

Vi = I i 'R i cos i '+ I i 'X i sin i '

brodogradnje Split
/ 3Vi
Split, 2008.
105
3Vi Vi = 3 Vi I i ' cos i 'R i + 3Vi I i ' sin i 'X i

3Vi Vi = Pi 'R i + Q i 'X i
3 Vi 3 Vi = Pi 'R i + Q i 'X i
gdje su:
3 Vi = U i - linijski napon i-tog potroaa
3 Vi = U i - linijski pad napona na i-toj dionici
Dakle,
U i U i = Pi 'R i + Q i 'X i
U i =
/ : Ui
Pi 'R i Q i 'X i
+
Ui
Ui
Ukupni linijski pad napona na cijelom vodu jednak je sumi padova napona na svim dionicama voda,
tj:
U =
U i
i =1
Uvrtenjem se dobiva ukupan pad napona na kraju voda:

U =
i =1
Pi 'R i
+
Ui
i =1
Q i 'X i
Ui
Naponi na potroaima (u vorovima) du voda e se neznatno razlikovati (njihova razlika najee su

unutar dozvoljenog pada napona, npr. 5% ), pa se moe aproksimirati:
U 1 U 2 ....U i ... U m U n .
U tom sluaju je:

U =
1
Un
m
m
Pi 'R i + Q i 'X i
i =1
i =1
Dozvoljeni pad napona na vodu se obino daje u %, kako slijedi:

U% =
U
100 ,
Un
tj.
U =
U %
Un
100
Uvrtenjem u gornju jednadbu slijedi:

U %
1 m
Un =
Pi 'R i +
100
U n i =1

brodogradnje Split
i =1
Q i 'X i ,
Split, 2008.
106
tj.
U% =
100 m
Pi 'R i +
U 2n i =1
i =1
Q i 'X i
Ukoliko su fazni vodii promatranog trofaznog voda istoga presjeka i ako je geometrija voda ista u
svim dionicama, tada vrijedi:
R i = r1 l i
X i = x 1 l i , i [1, m]
pa se prethodni izraz moe napisati u sljedeem obliku:

U% =
100 m
+
r
P
'
l
x
Q i 'l i
1
i
i
1
2
U n i =1
i =1
Napomena:
Moe se pokazati da se gornja jednadba moe napisati i u sljedeem obliku (preko snaga potroaa
Pi, Qi i ukupne duljine voda od TS do potroaa li'):
U% =
100 m
+
r
P
l
'
x
Q i l i '
1
i
i
1
U n i =1
i =1
6.3 Dimenzioniranje presjeka vodia

Pod pojmom dimenzioniranja vodova podrazumijeva se odreivanje minimalnog standardnog presjeka
vodia koji osigurava:
-
da je struja najoptereenije dionice pri vrnom optereenju manja od nazivne struje vodia
da je najvei pad napona u mrei manji od dozvoljenog
Ukoliko je zadan dozvoljeni pad napona trofaznog voda u % (U%) , tada se iz prethodnog izraza
moe izraunati odgovarajui presjek voda. Dobiva se:
r1 =
1
q
U% =
100 1 m '
'
P
l
x
Q
l
i
i
1
i
i
U 2n q i =1
i =1
U 2n
100
m
U % 2
1 m '
Un =
P
l
+
x
i i 1 Q i' l i
100
q 1=1
i =1
m
1 m '
U % 2
Pi l i =
U n x 1 Q i' l i
q 1=1
100
i =1
Prema tome je:

brodogradnje Split
Split, 2008.
107
q=
Pi' l i
i =1
m
U % 2

U n x 1 Q i' l i
100
i =1
Ukoliko se radi o jednofaznom vodu sa m dionica, tada vrijede slini izrazi izvedeni za trofazni vod.
Potrebno je samo u navedenim izrazima promijeniti sljedee:
-
trofazne snage Pi i Q i s odgovarajuim jednofaznim snagama Pi , Q i
linijski napon U n zamijeniti s faznim naponom Vn 2 .
Slijedi:
V =
2
Vn
m
m
m
Pi 'l i + Q i 'l i = 2 r1 Pi 'l i + x 1 Q i 'l i
n i =1
i =1
i =1
i =1
Uz pad napona izraen u postocima slijedi:

V% =
V%
V
100 V =
Vn
Vn
100
2
V %
Vn =
100
Vn
m
m '
r1 Pi l i + x 1 Q i' l i
i =1
i =1
odnosno,
V % =
Uz r1 =
m
200 m '
'
+
r
P
l
x
i
1 Qi li
2 1 i
Vn i =1
i =1
1
slijedi odgovarajui presjek jednofaznog voda:
q
m
q=
Pi' l i
i =1
m
V % 2

Vn x 1 Q i' l i
200
i =1
Nakon to se iz tablica izabere potreban presjek (prvi vei od izraunatog minimalno potrebnog
presjeka), moe se izvriti dodatna provjera na temelju stvarne vrijednosti reaktancija vodia x1.
Takoer je potrebno provjeriti i odabrani presjek na dozvoljenu strujnu opteretivost vodia.
6.4 Proraun gubitaka snage i energije

Radni otpori vodova i transformatora uzrokuju gubitke radne snage i energije u distributivnoj mrei.
Njihova veliina je uvjetovana tehnikim karakteristikama vodova i transformatora, te iznosom snage
koja protjee elementom.
6.4.1
Gubici radne snage u vodovima

Gubici radne snage u vodovima ovise o radnom otporu voda, koji se moe smatrati fiksan, te kvadratu
struje koja tee vodom, koja je promjenljiva (ovisi o potronji):
brodogradnje Split
Split, 2008.
108
S
P = 3 I R = 3 I r1 l = 3
3U
n
r1 l 2
P = 2 S
Un
2
r1 l
U n (kV), S(MVA ) P(MW )
U sluaju vie (N) paralelnih vodova istog tipa, gubici su:

2
1
I
P = N 3 R = 3 I 2 R
N
N
r1 l
P =
S2
N U 2n
tj. gubici se proporcionalno smanjuju s brojem vodova u paraleli.
6.4.2
Gubici radne snage u transformatoru

Neka je u jednoj trafostanici ugraeno openito N jednakih transformatora koji rade u paraleli, kao na
slijedeoj slici. Nazivni podaci svih transformatora su isti : Un1, Un2, Sn, Pk , P0
(1)
(2)
.
.
Slika 6-5 Distribucijska trafostanica sa N jednakih transformatora u paraleli
Sa S je oznaeno ukupno prividno optereenje trafostanice (snaga koju uzimaju potroai).

Nadomjesna shema navedene trafostanice dana je na sljedeoj slici:
(1)
~
Rd ' '
N
X d ''
N
(2)
S
I
I Fe
R0 ' '
N
X ''
N
Slika 6-6 Nadomjesna shema trafostanice sa N jednakih transformatora

brodogradnje Split
Split, 2008.
109
Pripadni parametri su reducirani na nienaponsku stranu (napon Un2). Radni gubici snage nastaju na
otporima R 'd' i R '0' . Odgovarajui otpori su:
R 'd' = Pk
R '0' =
U 2n 2
S 2n
U 2n 2
P0
Ukupna struja koja protjee transformatorami je (struja pripadnog potroakog podruja koje se napaja
iz trafostanice):
S = 3 U n2 I I =
S
3 U n2
Veliina Rd'' predstavlja ukupni radni otpor namota transformatora. Namoti su izraeni iz bakra, pa se
gubici u namotima transformatora zovu gubicima u bakru (PCu):
R''
S
PCu = 3 I d = 3
N
3 U n2
2
1
U2
P U2
P S
S2
k n22 = k
Pk n22 = 3
2
N Sn
Sn
3 U n 2 N Sn
N
Dakle,
PCu =
Pk
N
Sn
Radni otpor R '0' predstavlja gubitke u jezgri transformatora, do kojih dolazi usljed vrtlonih struja i
gubitaka histereze. Jezgra je izraena od feromagnetskog materijala (Fe), pa se ti gubici obino zovu
gubici u eljezu (PFe):
PFe = 3 Vn 2 I Fe
gdje je
I Fe =
Vn 2
R '0'
=N
Vn 2
R '0'
2
PFe = 3 Vn 2 N
Vn 2
R '0'
U n2
3
U 2n 2
U 2n 2
= 3N
=
3
N
=
N
= N P0
R '0'
3R '0'
U 2ns
P0
Dakle,
PFe = N P0 .
Ukupni gubici radne snage u trafostanici sa N ukljuenih transformatora iznose:

brodogradnje Split
Split, 2008.
110
P = PCu + PFe =
Pk
N
S

Sn
+ N P0
Gubici radne snage u trafostanici sastoje se od konstantnog iznosa gubitaka praznog hoda, te iznosa
koji ovisi o kvadratu snage (struje) kojom je optereena trafostanica, slika 6-7.
?P
DP
(ukupni gubici)
PCu
PFe
S (optereenje
trafostanice)
Slika 6-7 Ovisnost gubitaka snage u trafostanici o optereenju trafostanice (transformatora)
Za odreenu snagu optereenja trafostanice gubici radne snage P u trafostanici su ovisni o broju
ukljuenih transformatora. To je grafiki prikazano na slici 6-8.
P
P = f (N )
PFe
PCu
N opt
N( broj ukljuenih transformatora )
Slika 6-8 Ovisnost gubitaka snage u trafostanici o broju ukljuenih transformatora u paraleli (za fiksno
optereenju trafostanice)
Za odrediti optimalan broj ukljuenih transformatora pri kojem se dobiju najmanji gubici radne snage
u trafostanici (Nopt), potrebno je derivirati izraz za gubitke po varijabli N (broj transformatora) i
izjednaiti ga s nulom (nuan uvjet ekstrema optimuma):

brodogradnje Split
Split, 2008.
111
dP
=0
dN
P S
k2
N Sn
P
N = k
P0
2
+ P0 = 0
Sn
S
N opt =
Sn
Pk
P0
Izvedeni izraz za optimalan broj ukljuenih transformatora u TS u praksi je vrlo teko primjeniti,
budui da ovisi o optereenju trafostanice (S) koje je promjenljivo, a postoje i dodatni razlozi koji
uvjetuju ukljuenost transformatora u TS (u distribucijskoj mrei transformatori obino ne rade u
paraleli).
6.4.3
Gubici radne energije

Gubici radne energije, npr. tijekom jedne godine, teoretski se mogu odrediti pomou izraza:
T
W = Pdt
0
gdje je T broj sati u godini, =8760 h.

Budui da je snaga promjenljiva u vremenu, dobiva se:
T
W =
0
r1 l
r1 l T
2
S(
t
)
dt
S( t )2 dt (za vod)
=
N U n2
N U n2 0
T
P
W = k
0 N
2
2
S( t )
Pk 1 T
2
N
P
dt
+
S( t ) dt + N P0 T (za transformator)
0
S
N
S
n
n 0
Postoje dvije metode koje se uobiajeno primjenjuju za proraun gubitaka energije (odnosi se na
gubitke na vodu i gubitke u bakru transformatora, budui da su gubici u eljezu transformatora
konstantni):
A) Jednostavna metoda prorauna pomou aproksimativnih izraza koji uzima u obzir gubitke
snage pri vrnom optereenju i upotrebno vrijeme (ili faktor optereenja):
T2
W
Wg = a Tu + (1 a ) u Pgmax , Tu =
T
P max
ili
Wg = a m + (1 a ) m 2 T Pgmax ,
m=
W
P
max
gdje su:
T (h) vremenski period za koji se raunaju gubici energije
Wg (kWh) gubici energije u elementu mree za promatrani vremenski period T
W (kWh) ukupna potronja energije u promatranom periodu T, tj. energija koja u godini
dana proe kroz element mree

brodogradnje Split
Split, 2008.
112
Pmax (kW) vrna snaga u promatranom periodu T, tj. maksimalna snaga koja u vremenu
T protjee kroz element mree
Pgmax (kW) gubici snage u elementu mree za vrijeme vrnog optereenja
Tu (h) upotrebno vrijeme
m faktor optereenja
a konstanta koja se u distributivnim mreama, ovisno o obliku krivulje trajanja
optereenja, obino kree u granicama 0.15-0.20, a najee se pretpostavlja iznos 0.17
B) Tona metoda podrazumijeva poznavanje krivulje vremenske promjene snage optereenja
elementa mree tijekom itavog razdoblja T. Najee se radi preko krivulje trajanja optereenja u
promatranom periodu koja se aproksimira sa odreenim brojem konstantnih segmenata. Za svaku
vrijednost optereenja u tako aproksimiranoj krivulji vri se proraun naponskih prilika i tokova snaga
u mrei iz kojeg slijede i ukupni gubici snage u mrei. Mnoenjem s vremenom trajanja promatranog
segmenta dobiju se gubici energije za promatrani podperiod, a zbrajanjem gubitaka energije u svim
podperiodima dobiju se ukupni gubici energije za itavi period. Opisani postupak ilustriran je na
slijedeoj slici.
Krivulja trajanja optereenja

max
max
Vrijeme (h)
..
Ukupni gubici energije
t2
t3
Gubici snage Pg i
Proraun tokova snaga
..
.
Pn
T
t1
Pi
P1=Pmax
P2
P3
Snaga (kW)
Snaga (kW)
Aproksimirana krivulja trajanja optereenja
...
t (h)
T
tn
Gubici energije
Wgi =Pgi * ti
Wg = Wgi
i=1
Slika 6-9 Linearizacija krivulje trajanja optereenja i slijed prorauna gubitaka energije
Ova metoda, uz dovoljno dobru diskretizaciju krivulje trajanja optereenja, je bolja i tonija od
prethodne, ali trai bolju pripremu ulaznih parametara (poznavanje krivulje trajanja optereenja to
esto nije mogue) i vremenski je zahtjevnija.

brodogradnje Split
Split, 2008.
113
ZADATAK 8
Trofazni zrani niskonaponski vod (Un = 380 V) s faznim vodiima iz Cu presjeka q = 16 mm2 sastoji
se od tri dionice. Fazni vodii su smjeteni na drvenim stupovima s geometrijskim rasporedom prema
slici. Na slici su prikazane i duljine pojedinih dionica, te odgovarajua optereenja.
0,2 m
0,3 m 0,3 m
0,2 m
42 cm
l = 150m
P1 ' , Q1 '
l = 100m
P2 ' , Q2 '
l = 200m
P3 ' , Q3 '
S3 = 25kVA
S1 = 20kVA
S 2 = 16kVA
cos 1 = 0,9
cos 2 = 0,92 cos 3 = 0,95
Odrediti:
a)
pad napona u % na kraju voda i kontrolu s obzirom na maksimalno dozvoljeni pad napona od
10%
b)
kontrolu strujnog optereenja prve dionice u odnosu na dozvoljenu struju zranog voda Cu 16
mm2 koja iznosi 115 A
c)
presjek samonosivog kabelskog snopa (SKS) koji treba zamijeniti navedeni zrani vod, da pad
napona pri navedenom optereenju bude 5% . Za SKS, budui da su fazni vodii blizu jedan
drugoga pa je njihov induktivitet relativno mali, pretpostaviti x1 = 0
Rjeenje:
a)
Izraz za proraun pada napona na trofaznom vodu:
u % =
m
100 m
+
r
P
'
l
x
Qi 'li
i
i
1
1
2
U n i =1
i =1
Ovdje su:
Un = 380 V, m = 3
r1 =
1
q
1
20 [1 + ( 20)]

brodogradnje Split
20
1 + ( 20 )
Split, 2008.
114
20 = 56 Sm/mm2, = 0,00382C 1 , = 80C

=
56
= 45,56 Sm/mm2
1 + 0,00382(80 20)
r1 =
1
= 1,372 / km
45,56 16
X1 =
0 3 d RS d RT d ST
ln
2
ds
d RS = 0,6m , d RT = 0,4 2 + 0,3 2 = 0,5m , d ST = 0,4 2 + 0,3 2 = 0,5m

d RS d RT d ST = 3 0,6 0,5 0,5 = 0,53m
5,1mm
= 2,55mm
2
d s = 0,78 rV = 1,99mm
q = 16mm 2 rV =
X1 =
100 4 10 7 0,53 10 3
ln
= 0,351 / km
2
1,99
Snage potroaa u vorovima:
P1 = S1 cos 1 = 20 0,9 = 18 kW
cos 1 = 0,9 1 = 25,84
Q1 = S1 sin 1 = 20 sin 25,84 = 8, 7 kVAr
Slinim proraunom, dobijemo

P2=14.72 kW, Q2=6.27 kVAr
P3=23.75 kW, Q3=7.84 kVAr
Kako je
m
Pi ' = Pk
k =i
Qi ' = Qk
k =i
moemo pisati da za krajnju toku voda (3) vrijedi

3
P 'l
i =1
= P1 ' l1 + P2 'l 2 + P3 'l3 =
= 56,47kW 150m + 38,47kW 100m + 23,75kW 200m = 17067,5kWm

3
Q 'l
i =1
= Q1 ' l1 + Q2 'l 2 + Q3 'l 3 =
= 22,79kVAr 150m + 14,073kVAr 100m + 7,804kVAr 200m = 6386,6kVArm

brodogradnje Split
Split, 2008.
115
l1 = 150m
P1 ' = 56,47kW
l2 = 100m
P2 ' = 38,47 kW
Q1 ' = 22,79kVAr
Q2 ' = 14,073kVAr
l3 = 200m
P1 ' = 23,75kW
Q1 ' = 7,804kVAr
P1 = 18kW
P2 = 14,72kW
P3 = 23,75kW
Q1 = 8,717kVAr
Q2 = 6,269kVAr
Q3 = 7,804kVAr
Uvrtavanjem se dobiva :
u13 % =
100
380 2
17067,5kWm + 0,351
6386,6kVArm = 17,77% ,
1,372
km
km
tako da imamo prekoraenje dozvoljenog pada napona (17,77% - 10% = 7,77%)

Krajnji potroa (u voru 3) ima napon:
u % =
17,77 =
Un U
Un
100
380 U
312,5
100 U = 312,5 V ( V f =
= 180,4 V)
380
3
b)
Strujno optereenje prve dionice
P1 ' = 56,47 kW
Q1 ' = 22,79 kVAr
Slijedi iz trokuta snaga
S1 ' = P1 ' 2 +Q1 ' 2 = 56,47 2 + 22,79 2 = 60,906 kVA

S1 ' = 3U n I 1 ' I 1 ' =
S1 '
3U n
60,906 10 3 VA
3 380V
= 95,5 A
Dakle,
I 1 ' = 95,5 A < 115 A koliko iznosi trajna doputena struja za q = 16 mm2 (Cu), tako da je presjek
voda zadovoljavajui s obzirom na strujno optereenje.
c)
S obzirom na nedoputeno veliki pad napona na vodu, zamijenit e se isti samonosivim kabelskim
snopom sa Al vodiima. Potrebno je odrediti presjek samonosivog kabelskog snopa da pad napona od
TS do krajnjeg potroaa bude 5%.
Koristi se izraz:

brodogradnje Split
Split, 2008.
116
P l '
q=
i =1
m
u % 2
U n x1 Qi l i '
i =1
100
Budui da se po pretpostavci u zadatku uzima X1 0, gornji izraz tada prelazi u oblik:

m
q=
P l '
i =1
u % 2
U n
100
Ovdje su:
3
P l ' = P l '+ P
i =1
l 2 '+ P3 l3 ' = 17067,5kWm
= 45,56 S m/mm2
u % = 5% , U n = 380 V
Uvrtanjem se dobiva
q=
17067,5 10 3 kWm
= 51,9 mm2
m
5
45,56S
380 2 V 2
mm 2 100
Dakle, treba odabrati kabelski snop sa vodiima iz Al presjeka q > 51,9 mm2, tj. standardni presjek:
q = 70 mm2.
Trajno doputena struja za SKS 70 mm2 iznosi It = 198 A>95,5 A
Napomena:
Uvrtenjem reaktancije odabranog vodia presjeka q = 70 mm2, koja iznosi oko 0.085 /km, dobili bi
neto vei iznos potrebnog presjeka (56,1 mm2), dakle greku u prorauno od cca. 10%, ali odabrani
presjek od 70 mm2 i u tom sluaju zadovoljava.
Domai rad:
a) izraunati koliki je utjecaj jalove snage na pad napona u mrei: za varijantu sa starim
zranim vodom izraunati pad napona u sluaju da je faktor snage svih potroaa
cos=1, tj. da potroai ne uzimaju jalovu snagu
b) koliko % se moe poveati snaga potroaa (proporcionalno svi potroai i uz iste
faktore snage) da s novim SKS vodom budemo u granici dozvoljenog pada napona
(10%)
c) ako je iza treeg potroaa potrebno prikljuiti novog potroaa, izgradnjom 4. dionice
voda (s istim tipom SKS voda), na udaljenosti od 400m, koliku maksimalnu radnu snagu
brodogradnje Split
Split, 2008.
117
(uz faktor snage 0.95) moemo dozvoliti uz uvjet da na kraju voda bude pad napona
10%.
ZADATAK 9
TS 35/10 kV posjeduje tri jednaka transformatora. Njihovi tehniki podaci dani su u zadatku 3.
Godinji dijagram trajanja optereenja potroakog podruja napajanog iz trafostanice prikazan je na
slici.
P(MW)
Pmax = 8MW
Pmax
T = 8760h
t1 = 0,1T
cos 1 = 0,8ind
t 2 = 0,3T
0,4 Pmax
cos 2 = 0,9ind
0,2 Pmax
cos 3 = 0,85ind
t1
t2
Odredi:
a) godinje gubitke elektrine energije u trafostanici u sluaju da je raspored ukljuenih
transformatora 3 (razdoblje 0-t1), 2 (razdoblje t1-t2), 1 (razdoblje t2-T): apsolutno i postotno u
odnosu na ukupno prenesenu energiju prema potroaima
b) godinje gubitke elektrine energije u trafostanici za sluaj da su tijekom cijele godine
ukljuena sva tri transformatora
c) ukoliko je prosjena jedinina cijena el. energije c1 = 0,08 /kWh, izraunati odgovarajue
trokove gubitaka elektrine energije za varijante a) i b).
Rjeenje
Iz zadatka 3 slijedi:
Sn =4MVA, Pk =30,2 kW i P0 =4,83 kW.
Godinji gubici djelatne energije u trafostanici odreuju se izrazom:
T
W = Pdt
0
pri emu je:

brodogradnje Split
Split, 2008.
118
Sn
P
P = k
N
+ N P0 .
a)
Za raspored ukljuenih transformatora prema a), dobiva se:
P
Wa = k
0 N 'opt
t1
P
+ 'k''
N
t 21
opt
T
S max
'
+ N opt P0 dt +
Sn
P
k
t N ' 'opt
1
t2
S'
''
+ N opt
P0 dt +
Sn
S''
' ''
+ N opt
P0 dt =
Sn
2
'
+ N opt
P0 t1 +
P
= 'k
N opt
S
max
Sn
P
'k'
N opt
P
+ 'k''
N opt
S''
' ''
+ N opt
P0 (T t 2 )
Sn
S'
''
+ N opt
P0 (t 2 t1 ) +
Sn
Uvrtanjem konkretnih vrijednosti slijedi:

30, 2 10 2
Wa =
+ 3 4,83 0 ,1 8760 +
3 4
30,2 3,56 2
+ 2 4,83 (0,3 0,1) 8760 +

2 4
30,2 1,88 2
+ 1 4,83 (1 0,3) 8760 = 176210,02 kWh

1 4
Dakle,
Wa = 176210, 02kWh
Potronja prema intervalima:

0tt1:
8MW 876h = 7008MWh

t1tt2:
3,2MW 1752h = 5606,4MWh

t2tT:
1,6MW 6132h = 9811,2 MWh

Ukupna potronja je 22425,4 MWh. Postotni gubici el. energije su:
Wa % =
176 , 2
100 = 0 ,8%
22425, 4

brodogradnje Split
Split, 2008.
119
b)
Godinji gubici el. energije, kada su tijekom cijele godine ukljuena sva tri transformatora, iznose:
P S 2
Wb = k max + 3 P0 dt +
0 3 Sn
t1
P
= k
3
P
k
t 3
1
t2
2
T
S'
P
+ 3 P0 dt + + k
3
Sn
t2
S''
+ 3 P0 dt =
Sn
2
2
S 2
S'
S ''
max t1 + ( t2 t1 ) +
(T t2 ) + 3P0T
S n
Sn
Sn
Uvrtanjem brojanih vrijednosti dobiva se:

2
2
2
30,2 10
3,56
1,88
Wb =
(0,3 0,1) 8760 +
(1 0,3) 8760 +
0,1 8760 +
3 4
4
4
+ 3 4,83 8760 = 209653,42kWh

Dakle,
Wb = 209653, 42kWh
Iz dobivenih rezultata je vidljivo Wa < Wb .

c)
Odgovarajui trokovi gubitaka elektrine energije u trafostanici mogu se odrediti prema izrazu:
C = c1 W .
Stoga je:
Za pogonski reim a):
Ca = c1 Wa = 0 , 08 /kWh 176210,02 kWh = 14096,80
Za pogonski reim b):

Cb = c1 Wb = 0, 08 /kWh 209653,42 kWh = 16772,27
Odgovarajua uteda u sluaju rada u pogonskom reimu a) iznosi:

C = Ca Cb = 16772 , 27 14096,80 = 2675, 47
ZADATAK 10
TS iz prethodnog zadatka se napaja 35 kV zranim vodom. Izraunati gubitke snage i energije na vodu
i odgovarajue tokove u sluaju kada se:
a) napajanje vri jednim 35 kV vodom,

brodogradnje Split
Split, 2008.
120
b) napajanje vri sa dva 35 kV voda u paraleli.

Podaci za vodove su:
r1 = 0,2 / km , l = 20km .
35 kV
35 kV
TS 110/35 kV
V2
V1
10 kV
Rjeenje
a)
1.
S = 10 MVA
P =
2.
S = 3,56 MVA
r1 l 2 0,2 20
S =
3,56 2 = 41 kW
2
2
Un
(35)
P =
3.
r1 l 2 0,2 20
S =
10 2 = 327 kW
2
2
Un
(35)
S = 1,88 MVA
P =
r1 l 2 0,2 20
S =
1,88 2 = 12 kW
2
2
Un
(35)
Energija:
W = P1 t1 + P2 (t2 t1 ) + P3 (T t2 ) =
= 0,327 876 + 0,041 1752 + 0,012 6132 = 431,9MWh
W % =
432
100 = 1,93%
22425
Trokovi
C = c1 W = 0,08 /kWh 431,9 103 kWh = 34552

b)
2 voda: gubici snage i energije dvostruko su manji:

brodogradnje Split
Split, 2008.
121
1.
S = 10 MVA
P = 163,5 kW
2.
S = 3,56 MVA
P = 20,5 kW
3.
S = 1,88 MVA
P = 6 kW
Energija:
W = 216 MWh
W % = 0,96%
Trokovi
C = 17276
Razlika trokova a) b) = 17276 /godinje

brodogradnje Split
Split, 2008.
122
77 N
NIISSK
KO
ON
NA
APPO
ON
NSSK
KE
EM
MR
RE
E
E
E
Znaaj niskonaponskih distributivnih mrea prvenstveno je u tome to se na niskom naponu (400
odnosno 380 V) napaja velika veina potroaa. Osim toga, izgradnja i odravanje niskonaponske
mree i trafostanica 10/0.4 kV, s obzirom na veliinu odnosno njihovu brojnost u jednom EES-u,
predstavlja najznaajniji dio distribucijske djelatnosti.
Na slici 7.1 prikazana je osnovna struktura niskonaponske distribucijske mree. Ona se napaja iz TS
10/0.4 kV koja najee ima jedan ili rjee dva transformatora. Transformatori su direktno uzemljeni
na niskonaponskoj strani. Niskonaponskim izvodima napajaju se potroai. Izvodi za napajanje javne
rasvjete obino su odvojeni, osim u nekim sluajevima vievodikih izvoda kad se s tri faze napajaju
ostali potroai, a s jednom ili dvije dodatne faze rasvjeta. Meutim, i u takvom sluaju, javna rasvjeta
je poseban strujni krug, s eventualno zajednikim nul vodiem.
Mrea 10(20) kV
TS 10(20)/0.4 kV
50-1000 kVA
Dyn (Yzn)
Osigura
...
Izvod n
Izvod 2
Izvod 1
Odvojak
1
Izvod
javne rasvjete
Odvojak
2
Kuni prikljuak
Slika 7-1 Primjer niskonaponske mree
Niskonaponske mree mogu biti:

o
Nadzemna mrea sa klasinim golim vodiima
Nadzemna mrea sa izoliranim vodiima (samonosivi kabelski snop SKS)
Kabelska mrea
brodogradnje Split

(interna skripta)
7. Niskonaponske mree
Split, 2008.
123
7.1 Vrste NN mrea s obzirom na uzemljenje TS 10(20)/0.4 kV i instalacija potroaa

S obzirom na sustav uzemljenja, niskonaponske mree se razlikuju prema nainu uzemljenja
sekundara trafostanice 10/0.4, te prema nainu uzemljenja potroaa i niskonaponskih instalacija.
Mogue su varijante TN, TT i IT mrea.
Prvo slovo oznaava uzemljenje transformatora: T-direktno uzemljeno, I-izolirano.
Drugo slovo oznaava nain uzemljenja vodljivih dijelova potroakih ureaja: T-direktno uzemljenje
na vlastiti uzemljiva, N-uzemljenje preko nultog ili zatitnog vodia.
Dodatne oznake u TN mreama odnose se na nulti (N) i zatitni (PE) vodi:
S nul vodi i zatitni vodi u cijeloj mrei su odvojeni (pogonska struja ne tee kroz
zatitni vodi),
C nul vodi i zatitni vodi su izvedeni kao jedan vodi kroz kojeg tee pogonska struja
i struja u sluaju kvara.
Navedene varijante prikazane su na slijedeim slikama.
Slika 7-2 TN-C mrea

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
124
Slika 7-3 TN-S mrea
Slika 7-4 TN-C-S mrea

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
125
Slika 7-5 TT mrea
Slika 7-6 IT mrea
7.2 Proraun optereenja u niskonaponskoj mrei

Potroai u niskonaponskoj mrei obino se dijele u tri glavne kategorije:
o
kuanstva
javna rasvjeta
ostali potroai (uslune djelatnosti, obrtnike i manje industrijske radnje itd.)
Kuanstva i ostali potroai se najee prikljuuju trofazno, a javna rasvjeta jednofazno.

Osnovni parametri koje treba poznavati kod potroaa je radna snaga i faktor snage (ili jalova snaga)
koju uzimaju iz mree. U proraunima optereenja i padova napona u mrei, niskonaponski potroai
se uvijek modeliraju s odreenim faktorom istovremenosti koji definira vrno optereenje grupe
potroaa u odnosu na zbroj vrnih optereenja pojedinanih potroaa.
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
126
Za planiranje potronje i optereenja niskonaponskih izvoda i trafostanica, obino se koriste

odgovarajui normativi potronje, tj. vrne snage za karakteristine grupe potroaa.
Kuanstva
Svako kuanstvo opisuju 2 parametra:

Pinst - instalirana snaga kuanstva
fp - faktor potranje koji definira vrno optereenje jednog kuanstva:
Vrno optereenje (snaga) jednog kuanstva iznosi:
Pv1= Pinst fp
Vrno optereenje openito moe dosta varirati od jednog do drugog kuanstva, a prvenstveno ovisi o:
o
standardu
lokaciji (grad/selo, klimatski uvjeti, raspoloivost ostalih energenata)
posjedovanje limitatora, itd.
Budui da vrno optereenje grupe kuanstava ne nastupa istovremeno, ono se ne rauna kao
aritmetiki zbroj svih vrnih optereenja, to je ilustrirano na slijedeoj slici:
Kua 1
Pv1(K1)=X
Kua 2
Pv1(K1+K2)<X+Y
Pv1(K2)=Y
Pv1(K1+K2)=(X+Y)*faktor istovremenosti za 2 kuanstva
Slika 7-7 Pojedinano vrno optereenje dva kuanstva i zbirno vrno optereenje
Openito, omjer
Vrna snaga grupe kuanstava
Zbroj pojedinanih vrnih snaga
je sve manji to je broj kuanstava vei.

Ako se pretpostavi da se na promatranom izvodu nalaze kuanstva priblino jednakih karakteristika (
P inst , f p ), vrno optereenje grupe kuanstava rauna se preko formule (Ruscova formula):
Pvn= Pv1 ( f n + (1 f )
n)
gdje je:
n- broj kuanstava u promatranoj grupi

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
127
f - faktor istodobnosti za vrlo velik (teoretski beskonaan) broj kuanstava.
Vrno optereenje grupe (Pvn)
Odgovarajua krivulja vrnog optereenja grupe kuanstava u ovisnosti o broju kuanstava prikazana
je na slijedeoj slici (puna linija). Crtkana linija pokazuje linearnu ovisnost koja bi vrijedila u sluaju
da je faktor istovremenosti 1.
...
n=3
n=2
n=1
Broj kuanstava (n)
Slika 7-8 Usporedba vrnog optereenja grupe kuanstava uz uvaavanje faktora istovremenosti i bez
njega
Na osnovu izraunatog vrnog optereenja grupe od n kuanstava, moe se dobiti ekvivalentno

optereenje (udio) pojedinog kuanstva:
P
P 1 = vn
n
Npr. ako je vrno optereenje jednog kuanstva 10 kW, a niskonaponskim izvodom se napaja 64 takva
kuanstva, njihovo vrno optereenje (vrno optereenje izvoda) nije 640 kW, ve uz pretpostavku f
=0.17 iznosi:
Pv64= Pv1 ( f n + (1 f )
n ) = 10 (0.17 64 + (1 0.17)
64 ) = 120 kW
U ovom sluaju faktor istovremenosti je 120/640=0,1875.

Doprinos jednog kuanstva ukupnom vrnom optereenju bio bi 120/64=1,875 kW.
Druga varijanta Rusck-ove formule je:
Pvn= A n + B
n , gdje su:
A = Pv1f
B = Pv1(1-f)
Ako se u promatranoj grupi potroaa nalazi vie razliitih (nehomogenih) grupa potroaa, vrno
optereenje ukupne grupe rauna se na sljedei nain:
Ukupno vrno optereenje:
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
128
i =1
i =1
Pvn = A i n i + B i2 n i
n ukupni broj kuanstava

ni broj kuanstava u i-toj grupi, n i = n
k broj grupa
Ai, Bi konstante za i-tu grupu
Vrno optereenje pojedinane (i-te) grupe:
Pvni = A i n i + Bi n i
Ekvivalentno optereenje (udio) jednog kuanstva, raunato za svaku grupu posebno:

P1i =
Pvni
k
n i Pvn j
j=1
Javna rasvjeta i ostali potroai
Faktor istovremenosti za javnu rasvjetu je 1 (osim u posebnim sluajevima), tako da je snaga

pojedinog rasvjetnog tijela jednaka nazivnoj snazi, a vrno optereenje je zbroj svih snaga.
Potroai koji spadaju u kategoriju ostalih potroaa posebno se raunaju. Oni su zadani vlastitom
vrnom snagom (Pv), faktorom istovremenosti prema ostalim potroaima (fi) i faktorom snage (cos).
Faktor istovremenosti je razliit od 1 u sluaju da vrno optereenje promatranog potroaa ne nastupa
istovremeno sa vrnim optereenjem ostalih potroaa u mrei (kuanstava i/ili javne rasvjete). U
voru u kojem su prikljueni, ostali potroai sudjeluju s optereenjem:
Pv1= Pv fi
Jalova snaga
Odgovarajua optereenja jalovom snagom pojedinih vorita mree dobiju se iz izraunate radne
snage i zadanog faktora snage (cos):
Q 1 = P 1 tg = P 1
1 cos 2
cos
Proraun vrnog (strujnog) optereenja niskonaponskog izvoda
Za proraun vrnog optereenja niskonaponskog izvoda potrebno je izvriti prethodno opisan proraun
vrnog optereenja grupe kuanstava koji se napajaju sa izvoda, emu se pribraja optereenje ostalih
potroaa, posebno za radnu i jalovu snagu. Ukupno strujno optereenje izvoda priblino iznosi (uz
zanemarene gubitke u mrei i padove napona):

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
129
Iv =
Pv2 + Q 2v
3 Un
, gdje je:
Pv vrno optereenje izvoda radnom snagom

Qv vrno optereenje izvoda jalovom snagom
Un nazivi linijski napon mree
ili, u sluaju pretpostavljenog jednakog faktora snage za sve potroae u mrei,
Iv =
Pv
3 U n cos
Odabir snage transformatora
Odabir minimalno potrebne snage transformatora u TS 10(20)/0.4 kV rauna se na osnovu vrnog

optereenja svih potroaa koji napaja TS, faktora rezerve i doputenog preoptereenja transformatora.
Mogue je vie pristupa, od kojih je najei slijedei:
U sluaju da ima vie niskonaponskih izvoda, ukupno vrno optereenje kuanstava odreuje se
pomou Rusc-ove formule, ali raunajui broj kuanstva na svim izvodima. Naime, zbrajanjem vrnih
optereenja svih izvoda ne bi bio uvaen faktor istovremenosti potronje kuanstava na razliitim
izvodima. Ukupnom vrnom optereenju kuanstava dodaje se vrno optereenje ostalih potroaa (sa
uraunatim faktorima istodobnosti) i optereenja izvoda javne rasvjete. Na osnovu izraunatog
ukupnog vrnog optereenja niskonaponske mree, rauna se minimalno potrebna snaga
transformatora (uz pretpostavku istog faktora snage svih potroaa):
Sn >
Pv _ mree
rpre (1 rrez ) cos
gdje je
Pv_mree ukupno vrno optereenje mree
cos - prosjeni faktor snage
rpre faktor doputenog preoptereenja transformatora (npr. 1.4, tj. 140%)
rrez faktor rezerve (npr. 0.2, tj. 20% rezerve)
7.3 Dimenzioniranje niskonaponskih vodova

Dimenzioniranje izvoda niskog napona vri se na osnovu slijedeih kriterija:
A) Najvee strujno optereenje
Na osnovu izraunatog strujnog vrnog optereenja (Iv), tj. struje kojom je optereena prva dionica
izvoda, rauna se minimalno potreban presjek vodia, na nain da zadovolji uvjet:
In
Iv
Ct Cm Cp

brodogradnje Split
u sluaju kabelskog izvoda

(interna skripta)
Split, 2008.
130
In
Iv
Ct
u sluaju nadzemnog voda
In strujna opteretivost vodia u normalnim uvjetima (nazivna struja vodia)

Ct korekcijski faktor utjecaja temperature okoline
Cm korekcijski faktor utjecaja specifinog toplinskog otpora okoline
Cp korekcijski faktor utjecaja naina polaganja kabela:
C p = C p1 C p 2 C p3
Cp1 korekcijski faktor s obzirom na broj i razmak kabela

Cp2 korekcijski faktor s obzirom na vrstu zatitnog pokrova
Cp3 korekcijski faktor s obzirom na broj cijevi pri polaganju paralelnih kabela u zasebnim cijevima
U sluaju razliitih presjeka vodia na izvodu (npr. na odvojcima), proraun je potrebno napraviti za
svaku poetnu dionicu gdje se mijenja presjek.
B) Pad napona u mrei
Presjek vodia niskonaponske mree mora se odabrati na nain da najvei pad napona u mrei bude
manji od maksimalno dozvoljenog postotnog pada napona (npr. 6%). Proraun se vri za krajnje
potroae u mrei (na glavnom izvodu i svim odvojcima).
Aproksimativni izraz za postotni pad napona je:
u % =
100
'
'
, gdje su:
P
R
Q
X
i
i
i
i
U 2n i
i
Pi', Qi' radna i jalova snaga i-te dionice, raunaju se sve dionice od poetka izvoda do
krajnjeg potroaa
Ri, Xi radni i induktivni otpor i-te dionice
Un nazivi linijski napon mree
U sluaju istog presjeka svih dionica, moe se raunati sa jedininim radnim i induktivnim otporom
vodia (r, x) i duljinama dionica (li):
u % =
100
r P ' l + x Q i' l i
2 i i
Un i
i
Ili u sluaju pretpostavljenog jednakog faktora snage svih potroaa:

u % =
100
U 2n
(r + x tan ) Pi' l i
i
Za jednofazne potroae (uz uvrtenje faznog napona i jednofaznih snaga Pi'),vrijedi:

v% =
200
Vn2
(r + x tan ) Pi' l i
i
Najvei postotni pad napona mora zadovoljiti uvjet:

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
131
u % max u % dozvoljeno
C) Dodatni uvjeti dimenzioniranja
U nekim specifinim sluajevima, na dimenzioniranje presjeka vodia mogu utjecati:

o
problemi sa dosegom zatite, koji se mogu rjeiti poveanjem presjeka vodia (iako ima i
drugih mogunosti)
zahtjevi rezervnog napajanja, npr. potroaa na nekom drugom izvodu (mogue i druge TS
10/0.4) za kojeg je potrebno osigurati rezervno napajanje; u ovom sluaju se obino vri samo
kontrola na strujno optereenje (slika 7-9)
napajanje dijela potroaa koji se u budunosti planiraju prikljuiti na neku drugu (novu) TS
10/0.4, itd.
TS 1
TS 2
Slika 7-9 Osnovno napajanje potroaa iz TS 2 i rezervno napajanje iz TS 1
ZADATAK 11
Izraunati:
a) Presjek nadzemnog vodia Al 3*X + X za glavni izvod i podizvode, uz dozvoljeni pad napona: 6%
b) Snagu TS 10/0.4 (faktor rezerve 25%, dozvoljeno preoptereenje transformatora 140%)
Jednopolna shema mree:

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
132
33.0 m
6
15.0 m
Izvod 2
45.0 m
30.0 m
4
22.0 m
40.0 m
55.0 m
20.0 m
10.0 m
9
8 kuanstava +
16kW posebni potroa
27.0 m
6
2
20.0 m
30.0 m
7
10.0 m
5
Izvod 1
20.0 m
27.0 m
3
32.0 m
15.0 m
3
22.0 m
2 kuanstva +
12kW posebni potroa
20.0 m
16.0 m
4
8
3 kuanstva +
15kW posebni potroa
4
45.0 m
2
10.0 m
Podaci elemenata mree:

Trafo:
10/0.4 kV
Grupa spoja: Dyn5
Snaga: ?
NN vodovi :
Duljine dionica: dane su u metrima na slici
Tip vodia: Al 3*? + ?
Standardni presjeci, otpori i nazivne struje:
Presjek (mm2)
Rd ()
Xd ()
In (A)
3* 25+ 16
1.181
0.325
121
3* 35+ 16
0.833
0.313
149
3* 35+ 25
0.833
0.313
149
3* 50+ 16
0.595
0.302
185
3* 50+ 25
0.595
0.302
185
3* 50+ 35
0.595
0.302
185
3* 70+ 25
0.437
0.29
226
3* 70+ 35
0.437
0.29
226
3* 70+ 50
0.437
0.29
226
3* 95+ 50
0.308
0.281
283
3* 95+ 70
0.308
0.281
283
Potronja :
Kuanstva (broj kuanstava u svakom voru prikazan je na slici)
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
133
- vrna snaga jednog kuanstva P v1 = 8 kW

- faktor snage : cos= 0,98
- f = 0,17
Ostali potroai
- snage ostalih potroaa dane su u kW na slici
- faktor snage : cos= 0,98
- faktor istovremenosti sa ostalim potroaima f i = 1
Rjeenje
Proraun optereenja:
Izvod 1:
n= 25, P v1 = 8 kW , f =0,17
Vrna snaga na nivou izvoda:
P vn = 8 ( 0,17 25 + (1 0,17) 25 ) = 67,2 kW
Udio jednog kuanstva u vrnoj snazi izvoda:
P
67, 2
P 1 = vn =
=2,7 kW
25
Mnoenjem P v1 sa brojem kuanstava u svakom voru dobije se ekvivalentna potronja za svaki vor.
Izvod 2:
Istim proraunom, dobije se:
n=57, P vn = 127,65 kW, P 1 = 2,24 kW
Odgovarajua optereenja jalovom snagom dobiju se iz zadanog faktora snage (cos=0,98)
Q 1 = P 1 tg = P 1
1 cos 2
cos
1 0,98 2
= 0,5 kW - (izvod 1) ; Q 1 = 2,24
0,98
Q 1 = 2,7
1 0,98 2
=0,45 kW (izvod 2)
0,98
Ostali potroai:
U primjeru su zadana tri ostala potroaa sa radnom snagom i faktorom snage. Potrebno je jo
izraunati njihovu jalovu snagu:
P inst
fi
cos
P ost
Q ost
(1)
12
0,98
12
2,4
(2)
15
0,98
15
3,1
(3)
16
0,98
16
3,2

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
134
Izraunate vrijednosti P ost i Q ost pribrojene su potronji kuanstava i zajedno prikazane na sljedeoj
slici.
Napomena: Rezultati prikazani na slijedeoj slici, kao i na ostalim slikama u ovom zadatku, nisu raunati runo
ve pomou raunala. Zato se neke vrijednosti neznatno razlikuju od onih koje bi se dobile runim proraunom.
13.4kW
2.73kvar
Izvod 2
15.7kW
3.18kvar
8.96kW
1.82kvar
11.2kW
2.27kvar
6.72kW
1.36kvar
4.48kW
0.91kvar
33.9kW
6.89kvar
13.4kW
2.73kvar
4.48kW
0.91kvar
15.7kW
3.18kvar
Izvod 1
8.06kW
1.64kvar
17.4kW
3.53kvar
23.1kW
4.68kvar
11.2kW
2.27kvar
21.5kW
4.37kvar
4.48kW
0.91kvar
5.38kW
1.09kvar
10.8kW
2.18kvar
5.38kW
1.09kvar
2.69kW
0.55kvar
Odabir vodia:
Slijedi provjera strujnog optereenja:

Inicijalni odabir vodia:
Izvodi: Al 3x95 + 70
Podizvodi: Al 3x35 + 16
Na osnovu izraunatog optereenja vorova raunaju se aproksimativno (jer nisu uzeti u obzir gubici)
tokovi snaga na nain da se zbrajaju optereenja od kraja prema poetku izvoda:
Snage koje teku po dionicama
Npr.
5.4kW
21.5kW
+
itd.
21.5kW
5.4kW
Snage potroaa
Na opisani nain dobiju se snage koje teku kroz sve dionice izvoda. Na donjoj slici prikazane su tako
izraunate snage.

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
135
11.2kW
2.28kvar
4.48kW
0.91kvar
24.7kW
5.03kvar
Izvod 2
149kW
33.8kvar
138kW
30.2kvar
121kW
25.9kvar
84.5kW
18.0kvar
50.0kW
10.5kvar
13.4kW
2.74kvar
36.1kW
7.37kvar
31.5kW
6.43kvar
15.7kW
3.20kvar
4.48kW
0.91kvar
Izvod 1
95.5kW
20.2kvar
87.0kW
18.3kvar
69.2kW
14.4kvar
50.1kW
10.2kvar
26.9kW
5.49kvar
5.38kW
1.09kvar
18.9kW
3.84kvar
8.08kW
1.64kvar
2.69kW
0.55kvar
Na osnovu izraunatih tokova snaga raunaju se struje kroz svaku dionicu:

I=
P2 + Q2
, gdje su
3 Un
P,Q - snage koje teku kroz dionicu

Un - nazivni napon mree
I struja kroz dionicu
Dovoljno je izraunati struju prve dionice glavnog izvoda i svakog podizvoda
Npr.
- za izvod 1, dionica 1:
P = 94,2 kW , Q = 19,1kVA , Un = 400 V , l=20m
2
I=
94, 2 + 19,1 10
3 400
=138,7 A
Na sljedeoj slici prikazane su izraunate struje za svaku dionicu u amperima.

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
136
17.1 A
6.85 A
37.6 A
Izvod 2
220 A
207 A
183 A
129 A
76.8 A
20.8 A
55.9 A
49.0 A
24.5 A
7.01 A
Izvod 1
141 A
129 A
103 A
74.9 A
40.3 A
8.06 A
28.2 A
12.1 A
4.04 A
Dozvoljena struja za vodi Al 3x95 + 70 je 283 A, a za Al 3x35 + 16 je 149 A, tako da odabrani

presjeci zadovoljavaju s obzirom na strujno optereenje, budui je:
In(95mm2)=283A < Iv2=220A < Iv1=141A
In(35mm2)=149A < Iv_podizvoda= 37.6 ; 55.9; 28.2A
Proraun padova napona:
Za svaku dionicu u mrei, pad napona se rauna preko:

U =
l
Pi ri l i + Q i ri l i
= i Pi ri + Q i ri
Un
Un
, gdje je
ri, xi jedinini radni i induktivni otpor i-te dionice

Pi, Qi radna i jalova snaga koja tee i-tom dionicom
li duljina i-te dionice
Un nazivni linijski napon mree
Oduzimanjem izraunatih padova napona dionica od poetka prema kraju izvoda dobiju se naponi svih
vorova.
Npr. (izvod 1)
-dionica 1:
P = 94,2 kW , Q = 19,1 kW , l= 20 m , r = 0,308 /km , x = 0,281/km
U =
20
l
(P r + Q x ) =
( 94,2 0,308 + 19,1 0.281) = 1,72 V
Un
400

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
137
U 1 = U n - U = 400 1,72 = 398,3 V
( napon vora 1)
-dionica 2 :
P = 86,1 kW , Q = 17,5 kW , l= 27 m , r= 0,308 /km , x= 0,281 /km
U =
27
400
(86,1 0,308 + 17,5 0,281) = 2,12 V
U 2 = U 1 - U = 398,3 2,12 = 396,2 V
itd.
U=1.72V
U=1.72V
... itd.
TS
U1=398.3
Uo=Un=400V
U2=396.2
Postotni pad napona:

u% =
Un U
100
Un
Npr.
- za prvi vor:
u% =
400 398,3
400
100 = 0,43%
- za drugi vor:
u% =
400 396, 2
400
100 = 0,96 %
itd.
Za provjeru maksimalnog pada napona dovoljno je raunati samo pad napona na krajnjim
potroaima. Postotni pad napona za krajnje toke na izvodu i odvojcima rauna se preko formule
(razliiti presjeci izvoda i podizvoda!):
u % =
100
Pi R i + Q i X i
U 2n i
i
Izraunati fazni naponi svih vorova prikazani su na sljedeoj slici. Na slici je osim linijskih napona
vorova, prikazan i postotni pad napona za svaki vor.

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
138
223 V
3.4%
223 V
3.6%
223 V
3.7%
Izvod 2
227 V
1.6%
225 V
2.5%
224 V
3.2%
222 V
4.0%
219 V
5.0%
219 V
5.0%
219 V
5.2%
218 V
5.6%
217 V
5.8%
217 V
5.9%
Izvod 1
230 V
0.4%
229 V
1.0%
227 V
1.5%
227 V
1.7%
227 V
1.8%
227 V
1.8%
227 V
1.7%
226 V
1.9%
226 V
2.0%
Najvei pad napona na izvodima su:

Izvod 1:
U min = 226 V (fazno) = 391,4 V (linijski) ; U max % = 2,0%
Izvod 2:
U min = 217 V (fazno) = 375,9 V (linijski) ; U max % = 5,9%
Budui da su maksimalni padovi napona manji od 6%, odabrani presjek vodia zadovoljava kriterij
dozvoljenog pada napona u mrei, pa se inicijalno pretpostavljeni tipovi odnosno presjeci vodia
izvoda i podizvoda mogu uzeti kao konani.
Napomena: s obzirom na proraun strujnog optereenja, moglo se uzeti i manje presjeke, ali oni ne bi
zadovoljavali uvjet dozvoljenog pada napona. Odabrani presjeci su najmanji koji zadovoljavaju i
strujni i naponski uvjet (pod pretpostavkom da za oba izvoda moramo odabrati isti presjek).
Odabir snage transformatora
Ukupno vrno optereenje niskonaponske mree (82 kuanstva, f=0.17, vrna snaga Pv1=8 kW, snaga
ostalih potroaa 41 kW, faktor snage svih potroaa cos=0.98):
Pv _ mree = Pv1 f n + (1 f ) n + Postalih
Pv _ mree = 8 0.17 82 + (1 0.17) 82 + 41 = 171.6 + 41 = 212.6 kW
Minimalno potrebna snaga transformatora (rrez=0.25, rpre=1.4):

Sn >
Pv _ mree
rpre (1 rrez ) cos
>
212.6
> 206.6 kVA
1.4 (1 0.25) 0.98
Prema tome, potrebno je odabrati tipski transformator snage 250 kVA.

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
139
7.4 Zatitne mjere u niskonaponskoj mrei i TS 10(20)/0.4 kV

Zatitne mjere u niskonaponskoj mrei obuhvaaju:
o
Zatitu od previsokog napona dodira

o
direktni dodir podrazumijeva dodir dijela mree koji je u normalnom pogonu pod
naponom
indirektni dodir podrazumijeva dodir dijela mree/instalacija koji u normalnom

pogonu nije pod naponom, ali se na njemu moe pojaviti napon u sluaju kvara
(najee jednopolnog kratkog spoja)
Zatitu elemenata mree od strujnog preoptereenja
Zatitu od mehanikih i dinamikih naprezanja
Prenaponsku zatitu
Ostale zatite (protupoarna i sl.)
Zatita od previsokih napona dodira moe se ostvariti:

o
nulovanjem
zatitnim uzemljenjem
zatitnim izoliranjem
zatitnim strujnim ili naponskim sklopkama
mjerama izjednaavanja potencijala (u niskonaponskim instalacijama)
kombinacijom navedenih mjera
U donjoj tablici navedene su osnovne mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira:

Tablica 2: Zatita od direktnog i indirektnog dodira
Zatita od direktnog dodira

Potpuna zatita
Djelomina zatita
- izoliranje
- prekrivanje
- omatanje
- poveani razmak (npr. nadzemni vodovi)
- zapreke
- smanjeni razmak
Dozvoljena u svim sluajevima, za nestrune

osobe obavezna
Dozvoljena samo uvjetno (npr. u zatvorenim

pogonskim prostorima)
Zatita od direktnog dodira

Iskapanje
Signalizacija
TN sistem
- nadstrujna zatita
- FID-ova sklopka
TT sistem
- FID-ova sklopka
IT sistem
- kontrolnik izolacije
Ope izjednaenje potencijala, dodatno izjednaenje potencijala kod posebnih uvjeta

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
140
Najbitniji elementi u niskonaponskoj mrei koji utjeu na zatitu od previsokih indirektnih napona
dodira su:
o
Uzemljenje TS 10/0.4, niskonaponske mree i potroakih objekata na nain kako definiraju

odgovarajui propisi.
Ispravno odabrani osigurai niskonaponskih izvoda, prvenstveno prema kriteriju dosega

zatite.
Dozvoljeni naponi dodira, pri kvaru koji se iskljuuje u vremenu veem od 1 sekunde, iznose:
o
125 V u TS 10(20)/0.4
65 V izvan TS
Ako je vrijeme iskljuenja kvara manje od 1 sekunde, navedeni iznosi graninih dozvoljenih napona
su vei, a definirani su preko odgovarajuih krivulja u ovisnosti o vremenu iskljuenja kvara.
350
Ud - dozvoljeni dodirni napon
300
a - izvan trafostanice i u
niskonaponaskoj mrei
Ud(V)
b - u trafostanici
t - vrijeme iskljuenja
200
150
b
100
80
70
60
50
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,7
Trajanje struje
1,0
1,5
t(s)
Slika 7-10 Dozvoljeni naponi dodira u ovisnosti o trajanju kvara (prema postojeim propisima u RH)
Pri jednopolnom kratkom spoju (faza nul vodi), nastaje odreeni potencijal prema zemlji koji se
pojavljuje na kuitima nulovanih elektrinih ureaja. Najvea vrijednost potencijala nul vodia je na
mjestu kvara, a prvenstveno ovisi o otporima uzemljenja u mrei, impedancijama faznog i nul vodia,
te udaljenosti mjesta kvara od TS 10/0.4. Na slijedeim slikama prikazane su pojednostavljene sheme
jednopolnog kratkog spoja u TN i TT mrei, sa odgovarajuim stazama struja kvara.

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
141
TN-C
R
Ik1
S
T
PEN
PE
N
Troilo
Ud
Slika 7-11 Jednopolni kvar u TN mrei
TT
R
Ik1
S
T
N
N
Troilo
PE
RTS - otpor
uzemljenja TS 10/0.4
Ud
Rp - otpor uzemljenja
potroakog objekta
Slika 7-12 Jednopolni kvar u TT mrei
Na iznos napona dodira u TN mrei najvie utjee impedancija nul vodia, a u TT mreama otpor
uzemljenja potroakog objekta.
Potencijal na mjestu kvara se uvijek moe tono izraunati, ali budui da treba poznavati veliki broj
ulaznih parametara, najee se nakon izgradnje mree vre odgovarajua mjerenja, na osnovu kojih se
poduzimaju dodatne mjere smanjenja napona dodira u sluaju da izmjerene vrijednosti prelaze
doputene iznose.
Niskonaponski izvodi tite se od preoptereenja i kratkog spoja, osiguraima/prekidaima koji se
postavljaju na poetku svakog izvoda. Zatitni ureaji su:
a) topljivi osigurai sa vremenski zavisnom zatitnom karakteristikom
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
142
niskouinski (obino do In=200A)
visokouinski (do In=2000A)
b) prekidai (sklopke) sa vremenski zavisnom (bimetal) i vremenski nezavisnom zatitnom

karakteristikom (elektromagnetski relej)
o
sa podesivom nazivnom strujom i strujom okidanja
sa fiksnom nazivnom strujom i strujom okidanja (automatski osigurai)
c) prekidai (sklopke), sa kontrolnim lanom u nul vodiu (prekidanje u sluaju struje u nul
vodiu vee od podeene)
Slika 7-13 Krivulja djelovanja (I-t karakteristika) rastalnog osiguraa i automatskog osiguraa sklopke
Odabrani osigura na izvodu mora zadovoljiti sljedee kriterije:

1) Vrno optereenje izvoda (struja) mora biti manja od nazivne proradne struje osiguraa
Ivrno<In
Ovaj uvjet osigurava da osigura ne iskljuuje izvod za vrijeme normalnih optereenja
2) Nazivna struja osiguraa mora biti manja od nazivne struje voda na kojem se nalazi
In(osigura)<In(vod)
Ovim uvjetom se titi vodi od preoptereenja
3) Kriterij termike vrstoe. Za svaku toku u mrei mora biti zadovoljen uvjet:
S
tOS = tdop a
I k 3 max
S (mm) - presjek vodia

Ik3(kA) - struja kratkog spoja
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
143
a - konstanta ovisna o materijalu i izvedbi voda

Bakreni vodii a = 0,013 0,018
Aluminijski vodii a = 0,006 0,007
tOS (s) - vrijeme pregaranja osiguraa; oitava se iz karakteristike pregaranja osiguraa u
ovisnosti o iznosu I k 3 .
Gornja jednadba se moe pisati u obliku:
I
t OS = t dop k 3sek
I k3
, gdje je
Ik3sek - doputena struja 1-sekundnog tropolnog kratkog spoja (uraunat

presjek vodia i konstanta a
Ovaj uvjet osigurava da vrijeme reagiranja osiguraa u kratkom spoju bude manje od vremena
potrebnog za taljenje vodia pri kratkom spoju, tj. da osigura dovoljno brzo reagira. Uvjet se
provjerava za sve dionice u mrei, a pri runom proraunu se moe ograniiti na prvu i zadnju
dionicu svakog izvoda i odvojka.
4) Kriterij dosega zatite. Osigura mora reagirati na kratki spoj u bilo kojoj toki mree, tj.
njegova nazivna proradna struja mora biti manja od najmanje vrijednosti struje jednopolnog
kratkog spoja u mrei (struje jednopolnog kratkog spoja su uvijek manje od tropolnog na
krajevima izvoda i podizvoda). Pri tom se obino uzima i odreena rezerva, tj. koeficijent
sigurnosti. Uvjet sigurnosti prorade osiguraa je.
I k1 k I OS
I OS = In - nazivna (proradna) struja osiguraa
k - sigurnosni koeficijent :
k=2,5 za rastalne osigurae
k=1,25 za automatske prekidae
k=0,5-1,0 za automatske prekidae sa kontrolnim lanom u nul vodiu
I k 1 - izraunata struja jednopolnog KS
Uvjet se provjerava za sve krajnje toke u mrei (krajevi izvoda i podizvoda). Ukoliko nije
zadovoljena gornja nejednadba, moe se napraviti detaljniji proraun kojim se moe uvaiti
utjecaj:
o
impedancije traka za uzemljenje na smanjenje nulte impedancje
impedancije otpora uzemljenja (TS, stupova i potroaa) na smanjenje nulte

impedancije
struje potroaa na poveanje minimalne struje
U sluaju da se ne moe odabrati osigura koji zadovoljava sve navedene kriterije, moe se:
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
144
ugraditi dodatni osigura nie nazivne struje (1.6-2 puta) na izvodu, tzv. linijski osigura
ugraditi automatski osigura/prekida (manji koeficijent k poveava doseg zatite)
izvriti dodatno uzemljenje nul vodia du izvoda
poveati presjek nul vodia i/ili faznog vodia
za dio mree koji nije tien predvidjeti posebni izvod ili prebaciti na napajanje iz neke druge
TS
Za provjeru navedenih kriterija, potrebno je poznavati:

1) Parametre osiguraa:
- nazivnu struju
- I-t karakteristiku
2) Vrno optereenje izvoda
3) Nazivnu (termiku) struju vodia niskonaponskog izvoda
4) Struje tropolnog kratkog spoja u niskonaponskoj mrei:
I k3 =
UL
(R T + R SNV + R nn )2 + (X T + X SNV + X nn )2
gdje su:
U L - linijski napon mree
R T , X T - direktni radni i induktivni otpor transformatora preraunat na 0.4
kV-nu stranu
R SNV , X SNV - direktni radni i induktivni otpor srednjenaponskog voda
raunat na 0.4 kV-noj strani

R nn , X nn - direktni radni i induktivni otpor niskonaponskog voda od
trafostanice do mjesta gdje se rauna kratki spoj

5) Struje jednopolnog kratkog spoja u niskonaponskoj mrei
I k1 =
(2R
3 C1 U L
T
+ R 0T + 2R SNV + 2R nn + R 0nn
) + (2X
2
+ X 0T + 2X SNV + 2X nn + X 0nn
gdje su:
R 0T , X 0T - nulta impedancija transformatora
R 0nn , X 0nn - nulta impedancija niskonaponskog voda raunata od trafostanice
do mjesta kvara
C1 - faktor koji se uzima pri proraunu
I k1 (= 0,95 pri proraunu
minimalnog jednopolnog KS)

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
145
ZADATAK 12
Za niskonaponsku mreu napajanu iz TS 10/0.4 kV sa slike provjeriti kriterije valjanosti odabranih

osiguraa s obzirom na kriterije:
a) termike vrstoe
b) dosega zatite
Provjeru izvriti u naznaenim tokama, a po potrebi i u dodatnim tokama ukoliko neki od kriterija
nije zadovoljen za odreeni izvod. Pretpostaviti da su prva dva kriterija odabira osiguraa zadovoljena
(kriteriji vrnog optereenja izvoda i nazivne struje vodia).
TS 10/0.4
2NVO-00
In =63 A
2NVO-00
In =50 A
2NVO-00
In =63 A
580 m
Izvod 1 Ale 4*35
430 m
Izvod 2 Ale 4*35
Izvod 3 Ale 4*35
Izvod 4 Ale 4*35
710 m
2NVO-00
In =50 A
100 m
Odvojak Ale 4*25

C
150 m
260 m
Podaci:
Napon: UL=400V
Direktna impedancija SN voda (raunata na 0.4 kV): 0.0107+j0.0057
Direktna impedancija transformatora (raunata na 0.4 kV): 0.0309+j0.056
Nulta impedancija transformatora (raunata na 0.4 kV): 0.01545+j0.0056
Direktna impedancija NN voda Ale 35mm2: 0.937+j0.322 /km

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
146
Direktna impedancija NN voda Ale 25mm2: 1.35+j0.345 /km

Nulta impedancija NN voda Ale 35mm2: 3.748+j1.288 /km
Nulta impedancija NN voda Ale 25mm2: 5.00+j1.38 /km
Konstanta a za Ale: a=0.007
I-t krivulje osiguraa:
Napomena: Proraun struja tropolnog i jednopolnog kratkog spoja je izostavljen, dane su samo
vrijednosti struja u tokama za koje se provjerava pojedini kriterij.
a) Proraun termike vrstoe:
Proraun e se izvriti na osnovu struje troplnog kratkog spoja za etiri karakteristine toke:
1.
2.
3.
4.
Toka A, na poetku izvoda, uz kontrolu osiguraa nazivne struje 50 odnosno 63 A

Toka B, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 63 A
Toka C, na kraju odvojka na prvom izvodu (zbog manjeg presjeka)
Toka D, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 50 A
Toka A:
Ik3(A)=3105 A
Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 3105 A je 4ms, a za
osigura In=50 A je takoer 4ms.
Najvee doputeno vrijeme pregaranja osiguraa je:
2
35
S
t dop = a
= 0.889 s
= 0.007
Ik
3
3.105
Budui da je vrijeme pregaranja (4 ms) manje od doputenog (0.889 s), za toku A i oba osiguraa,
kriterij termike vrstoe je zadovoljen za sve izvode u sluaju kratkog spoja na poetku izvoda.
Toka B:
Ik3(B)=302.4 A
Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 302.4 A je 2.43s.
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
147
35
S
t dop = a
= 93.8 s
= 0.007
0.3024
Ik3
Budui da je vrijeme pregaranja (2.43 s) manje od doputenog (93.8 s), za toku B, kriterij termike
vrstoe je zadovoljen.
Toka C:
Ik3(C)=628 A
Prema karakteristici osiguraa In=63 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 628 A je 0.1s.
2
25
S
t dop = a
= 11.1s
= 0.007
0.628
Ik3
Budui da je vrijeme pregaranja (0.1 s) manje od doputenog (11.1 s), za toku C, kriterij termike
Toka D:
Ik3(D)=363.3 A
Prema karakteristici osiguraa In=50 A, t=f(Ik3), vrijeme pregaranja za struju od 363.3 A je 0.44s.
2
35
S
t dop = a
= 65 s
= 0.007
0.3633
Ik3
Budui da je vrijeme pregaranja (0.44 s) manje od doputenog (65 s), za toku D, kriterij termike
b) Proraun dosega zatite
Proraun e se izvriti na osnovu struje jednopolnog kratkog spoja za tri karakteristine toke:
1. Toka B, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 63 A

2. Toka C, na kraju odvojka na prvom izvodu (zbog manjeg presjeka)
3. Toka D, na kraju najduljeg izvoda kojeg pokriva osigura nazivne struje 50 A
Faktor k za rastalne osigurae je: k=2.5
Mora biti ispunjen uvjet: Ik1 Ios*k
Toka B:
Ik1(B)=143.9 A
Ios (In) = 63 A
Budui da je Ik1 (143.9 A) <Ios(63 A)*2.5=157.5, kriterij dosega zatite za toku B nije zadovoljen, tj.
odabrani osigura ne moe djelotvorno tititi izvod 4. S obzirom na malo odstupanje, u ovom sluaju
je potrebno izvriti dodatne provjere (doprinos otpora uzemljenja i/ili struje potroaa na produljenje
dosega zatite) ili pokuati s nekim drugim osiguraem. Osigura manje nazivne struje (npr. 50A)
zadovoljio bi ovaj kriterij, ali pitanje je da li zadovoljava kriterij vrnog optereenja!
Zbog ovakvog rezultata prorauna, potrebno je i za izvod 1 izvriti provjeru dosega za krajnju toku
(uz ve predvienu provjeru u toki C)
Toka C:
Ik1(C)=346.6 A
Ios (In) = 63 A
Budui da je Ik1 (346.6 A) >Ios(63 A)*2.5=157.5, kriterij dosega zatite za toku C je zadovoljen.
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
148
Krajnja toka prvog izvoda:

Ik1=292 A
Ios (In) = 63 A
Budui da je Ik1 (292 A) >Ios(63 A)*2.5=157.5, kriterij dosega zatite za krajnju toku izvoda 1 je
zadovoljen.
Toka D:
Ik1(D)=184.9 A
Ios (In) = 50 A
Budui da je Ik1 (184.9 A) >Ios(50 A)*2.5=125, kriterij dosega zatite za toku D je zadovoljen, a
zbog manje duljine, zadovoljen je i za krajnju toku treeg izvoda.
7.5 Uzemljenje u niskonaponskim mreama

Pod pojmom uzemljenja podrazumijeva se povezivanje vodljivih djelova iznad zemlje sa zemljom. To
se izvodi pomou razliitih vrsta uzemljivaa ukopanih u zemlju, s kojom se mora ostvariti to bolji
spoj.
Uzemljenje djelova elektrine mree naziva se radno uzemljenje, a uzemljenje dijelova konstrukcija,
troila i sl. kroz koje u normalnom pogonu ne tee struja, naziva se zatitno uzemljenje. Radno
uzemljenje se koristi kako bi se neka toka u elektrinoj mrei svela na "nulti potencijal" zemlje, u
odnosu na kojega se raunaju potencijali toaka koji su pod naponom. Zatitno uzemljenje se koristi za
zatitu od proticanja struje kvara u sluaju dodira metalnih dijelova koji mogu doi pod napon (napon
dodira) u sluaju kvara.
U sluaju kvara, kroz uzemljiva protjee struja nastavljajui svoj tok ka okolnoj zemlji, mijenjajui
pri tom stanje potencijala u neposrednoj okolini. Spoj uzemljivaa prema okolnoj zemlji nije idealan,
tako da se na njemu javlja prijelazni elektrini otpor otpor uzemljivaa, koji u stvari predstavlja
otpor izmeu dvije ekvipotencijalne povrine: konstrukcije uzemljivaa i udaljene zemlje gdje se gubi
gradijent potencijala. Iznos otpora uzemljivaa ovisi o obliku, veliini i ostalim konstrukcijskim
karakteristikama uzemljivaa, specifinog otpora okolnog tla, te karakteristikama ostalih metalnih
dijelova vezanih na uzemljiva koji zajedno ine sustav uzemljenja. Specifini otpor tla moe se
kretati u vrlo irokom rasponu, od 20-40 za movarno zemljite, do 3000 , pa i vie u sluaju
kamenjara, betona i sl. Uzemljivai se obino izvode iz pocinanih eljeznih traka, a mogu se
oblikovati na razliite naine.
Uzemljenje TS 10/0.4 moe se izvesti kao:
o
Zdrueno (zatitno i radno) uzemljenje
Odvojeno zatitno uzemljenje TS 10/0.4 od radnog uzemljenja niskonaponske mree
Uzemljenje se redovito izvodi kao zdrueno ukoliko je izvedbom uzemljenja osiguran uvjet zatite od
opasnih napona dodira:
R zdr
Ud
,
I1
gdje je :
brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
149
Rzdr ukupni otpor zdruenog uzemljenja

Ud dozvoljeni napon dodira,
I1 struja jednopolnog kvara u srednjenaponskoj mrei (uz eventualno uraunat
redukcijski faktor srednjenaponskog voda)
U sluaju da navedeni uvjet nije mogue ispuniti, razdvaja se zatitno od radnog uzemljenja, tako da
radno uzemljenje mora udovoljiti primjenjene zatitne mjere na niskom naponu, a zatitno uzemljenje
uvjet:
R za
1200
I1
Ako mrea 10(20) kV radi s izoliranim zvjezditem, te se zemljospoj iskljuuje u vremenu kraem od
2 sata, takoer se primjenju navedeni uvjeti, uz uvrtenje kapacitivne struje zemljospoja (I1=Ic). Ako
trajanje zemljospoja nije ogranieno na 2 sata, propisi nalau razdvajanje radnog od zatitnog
uzemljenja, uz zadovoljenje drugog uvjeta, te uvjeta radnog uzemljenja:
R rad
65
Ic
SN
NN
Troilo
TS 10/0.4 kV
L1
L1
L2
L2
L3
L3
PEN
IK
Ruz_TS
1m
Uk
Ud
VU=Ik*Ruz_TS
Slika 7-14 Napon dodira i napon koraka u NN mrei prilikom zemljospoja na 10(20) kV dijelu TS
10(20)/0,4 kV
Proraun otpora zdruenog uzemljenja openito mora uzeti u obzir slijedee komponente sustava
uzemljenja:
1) uzemljiva same TS 10/0.4 kV koji moe sadravati:
o
jedan do tri kvadratna prstena oko TS,

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
150
dva do etiri kraka duljine 5-30 m,
nekoliko sondi
2) kratki trakasti uzemljivai kojima se uzemljuje nul vodi niskonaponske nadzemne

mree
3) dugaki trakasti uzemljivai koji se polau uz niskonaponske kabele, a vezani su na
nul vodi mree niskog napona
4) temeljni uzemljivai potroakih objekata
5) nulovani betonski stupovi niskonaponskih vodova
Navedeni elementi koji ine sustav uzemljenja imaju svoj otpor uzemljenja, a ukupna impedancija
zdruenog uzemljenja rauna se uvaavanjem doprinosa svih navedenih komponenti.
1
Z zdr
1
1
1
1
i
+
+
+
+
,
i
i
i
R TS
R ktu
Z dtu
Rt
R ib
gdje je:
Zzdr impedancija zdruenog uzemljenja
RTS otpor zatitnog uzemljenja TS
Rktu otpor kratkog trakastog uzemljivaa
Zdtu impedancija dugakog trakastog uzemljivaa
- faktor utjecaja meusobno bliskog polaganja vie uzemljivakih traka ( 1)
Rt otpor temeljnog uzemljivaa
Rb otpor nulovanog betonskog stupa
Budui da veina impedancija uzemljenja ima izrazito radni karakter, obino se i ukupna impedancija
zdruenog uzemljenja rauna kao isto radna mpedancija (RzdrZzdr).
Na slijedeoj slici prikazana je opa shema izvedbe uzemljenja TS 10/0.4 koja se nalazi na elinoreetkastom stupu, a koje se moe sastojati od vie kontura, krakova i sondi (slika 7-15).

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
151
K1...K4 - krakovi
A,B,C - konture
S1...S4 - sonde
Stup
K3
S2
S3
K1
K2
C
A
S4
S1
Zatitno
uzemljenje
Temelj
K4
Slika 7-15 Opa shema uzemljenja stupne trafostanice
Otpor pojedinanog uzemljivaa moe se aproksimativno prikazati kao produkt specifinog otpora tla
(m) i konstante uzemljivaa cr (1/m) koja ovisi o geometriji uzemljivaa:
R i = c ir
Konstanta cr za temeljne uzemljivae moe se aproksimativno prikazati u ovisnosti o ukupnoj povrini

obuhvaenoj uzemljivaem (S) i ukupnom duljinom trake u temelju (L):
cr =
0.33
S
0.87
L
Z(W)
Za dugake trakaste uzemljivae koji se polau uz kabele, impedancija ovisi i o duljini trake. Na
slijedeoj slici prikazan je primjer krivulja ovisnosti impedancije uzemljenja dugakih trakastih
uzemljivaa o duljini i specifinom otporu tla.
r1<r2<r3
r3
r2
r1
l (m)
Slika 7-16 Impedancija dugih trakastih uzemljivaa
Otpori uzemljenja betonskih stupova (kod nadzemne NN mree) mogu se aproksimativno raunati
preko formule:

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
152
R b = 0.255 + 12.58 , gdje je specifini otpor tla
Da bi betonski stupovi mree niskog napona djelovali kao dodatni uzemljivai, njihova armatura mora
biti vezana na nul vodi, tj. stupovi moraju biti nulovani.

brodogradnje Split

(interna skripta)
Split, 2008.
153
88 K
KO
OM
MPPE
EN
NZ
ZA
AC
CIIJJA
A JJA
AL
LO
OV
VE
E SSN
NA
AG
GE
E
Troila uz djelatnu snagu redovito uzimaju i jalovu (reaktivnu) snagu induktivnog karaktera. Posebno
velika induktivna troila su elektrini motori. Oni uzimaju iz mree znaajnu induktivnu komponentu
struje, koja im je potrebna za stvaranje magnetskog toka.
ST
QT
T
PT
Slika 8-1 Trokut snaga potroaa
Induktivna komponenta struje potroaa zaostaje za naponom za 90, dok je radna komponenta struje
u fazi sa naponom. To je prikazano na sljedeoj fazorskoj slici, pri emu su oznake slijedee:
Vn fazni napon potroaa (u primjeru asinkroni motor): Vn =
Un
3
Un nazivni linijski napon mree na koju je prikljuen potroa

I T - nazivna struja troila koja se sastoji od:
Ir radne komponente (u fazi je s naponom potroaa)

Ix induktivne komponente (zaostaje za naponom za 90).
T fazni pomak izmeu nazivnog napona i nazivne struje potroaa (=m (Vn , I m ) ).
Im
struja koju
daje mrea
Im
IT
struja koju
uzima potroa
Un
Ir
Vn =
T
Ix
IT
Un
3
Re
I m = IT
Slika 8-2 Fazorski dijagram struja i napona potroaa
Struja koju daje mrea (Im) jednaka je struji koju uzima potroa. Dalje se moe pisati:
brodogradnje Split
8. Kompenzacija jalove snage
Split, 2008.
154
IT = I r j I x
Dalje je:
I r = IT cos T = I m cos m
I x = IT sin T = I m sin m
Obje komponente struje potroaa (Ir i Ix) dolaze iz pripadne pojne mree.
Ako se paralelno potroau na iste sabirnice prikljui kondenzatorska baterija kapaciteta C, ona e iz
mree uzimati kapacitivnu struju IC :
~
Im '
IT
IC
Vn
Slika 8-3 Prikljuak kondenzatorske baterije paralelno potroau
Kapacitivna struja e prethoditi naponu mree za 90. Potroa i dalje za svoj rad uzima struju IT ,
koja je ista kao i prije:
IT = I r j I x
Struja iz mree u ovom sluaju je zbroj struje potroa i struje kondenzatorske baterije:
I m ' = IT + I C
Im
IC
Vn
Ir
Ix
Im '
IC
Re
I m = IT + I C
IT
Slika 8-4 Fazorski dijagram struja i napona potroaa i kondenzatorske baterije
Iz fazorskog dijagrama je vidljivo da se smanjila struja koja dolazi iz mree za dio reaktivne struje
koju je dala kondenzatorska baterija.
brodogradnje Split
Split, 2008.
155
Im ' < Im = IT .
Takoer se poveao (popravio) faktor snage mree, unato tome to potroa i dalje uzima potrebnu
induktivnu struju Ix , koja mu je potrebna za normalni rad.
< T ,
Ovo smanjenje jalove struje (snage) koja je prije dolazila iz mree zove se kompenzacija reaktivne
snage i ona se (najee) provodi ugradnjom kondenzatorskih baterija paralelno troilu ili grupi troila
(potroau) koji uzima znaajnu jalovu snagu.
Potrebna nazivna jalova snaga QCn kondenzatorske baterije, u sluaju kad je ista spojena u zvijezdu,
moe se odrediti na sljedei nain (uz poznate nazivne podatke potroaa: ST , Un , cosT ):
Nazivna struja potroaa je:
ST = 3 U n I T I T =
ST
3 Um
Takoer se polazi od zadanog (eljenog) faktora snage koji je potrebno imati nakon ugradnje
kondenzatorske baterije ( cos ' ), to je kod potroaa najee uvjetovano ekonomskim razlozima
(npr. cos ' =0.95, to je granica iznad koje se ne plaa jalova energija).
Dakle, trai se nazivna snaga kondenzatorske baterije (QCn) i odgovarajui kapacitet po fazi baterije
(C).
Im
IC
I r = IT cos T
Ix
Vn
Re
I m ' IT cos T tg
IC
IT
Slika 8-5 Fazorski dijagram za odreivanje potrebne snage i kapaciteta kondenzatorske baterije

brodogradnje Split
Split, 2008.
156
I x = I C + IT cos T tg '
I x = IT sin T
IT sin T = I C + IT cos T tg '
I C = IT ( sin T cos T tg ' )
I C = IT cos T ( tg T tg ' )
Ako zadnju jednadbu pomnoimo sa 3Vn , dobiva se:

3 Vn I C = 3 Vn I T cos T (tg T tg')
Q Cn = S T cos T (tg T tg') = PT (tg T tg')
pri emu je PT djelatna snaga troila.

Kapacitet po fazi kondenzatorske baterije spojene u spoj zvijezda moe se odrediti pomou slijedeeg
izraza:
Vn = I C
1
C
Q cn
I
Q cn
Q cn
3 Vn
PT ( tg T tg ' )
=
=
=
C= C =
Vn Vn 3 Vn2 U 2n
U 2n
gdje su:
IC struja koja kod nazivnog faznog napona Vn tee kondezatorskom baterijom
kruna frekvencija, = 2f, f = 50Hz.
Osnovni princip kompenzacije jalove snage moe se prikazati i preko dijagrama snaga :

brodogradnje Split
Split, 2008.
157
Sm=ST=PT+jQT
Mrea
QT PT
L
Mrea
Potroa
S'm=PT+j(QT-QC) ST=PT+jQT
QC
QT P T
Potroa
PT=Pm
Qm'
S'm
QT(=Qm)
QC
ST=(Sm)
Slika 8-6 Tokovi snaga kod potroaa s kompenzacijom jalove snage
Kondenzatorske baterije su simetrini trofazni ureaji. One sadre kondenzatore u svakoj fazi, koji
mogu biti spojeni u spoj zvijezdu ili u spoj trokut:
IC
Vn
C
C
C
Slika 8-7 Spoj kondenzatorske baterije u zvijezdu i trokut
Kod spoja kondenzatorskih baterija u spoj zvijezdu dobiveno zvjezdite se najee ne uzemljuje.
Kondenzatorske baterije se redovito rade u vie stupnjeva, tj. na nain da ukupni kapacitet ine
nekoliko paralelno spojenih trofaznih grupa, tako da je mogue ukljuiti jedan ili vie stupnjeva. Na
taj nain se dobije mogunost odabira snage kondenzatorske baterije ovisno o potrebama (tj. ovisno o
jalovoj snazi potroaa kojeg se kompenzira). Ukljuivanje pojedine paralelne grupe/stupnja
kontrolora automatika, na nain da se mjeri (promjenljiva) jalova snaga potroaa i ukljuuje
najpovoljniji broj grupa, tako da ukupna snaga kondenzatorske baterije bude to blia optimalnoj
jalovoj snazi za kompenzaciju na eljenom faktoru snage (prema prethodnom izrazu). Bolja (i skuplja)
brodogradnje Split
Split, 2008.
158
varijanta je automatsko kontinuirano upravljanje snagom konedenzatorske baterije (kompenzacijskog

ureaj) pomou tiristora:
Upravljanje
TR 20/0.4 kV
Potroa
Slika 8-8 Automatska regulacija snage kondenzatorske baterije (TSC Thyristor switched capacitors)
Openito, kompenzacija jalove snage moe biti:

o
za pojedinana troila, kao to je prethodno opisano na prethodnom primjeru motora
grupna, tj. kompenzacija jalove snage dijela mree odnosno kompenzacija potronje jalove
snage koju troi vie potroaa u mrei, ali i sama mrea (gubici jalove snage na vodovima, a
posebno transformatorima)
o se tie mjesta ugradnje kondenzatorske baterije, najbolje/najdjelotvornije je ugraditi to blie

potroau koje uzima iz mree jalovu snagu, budui se na taj nain mrea maksimalno rastereuje
tokowa jalovih snaga. Kondenzatorske baterije se redovito ugrauju u trafostanicama VN/SN, SN/SN i
SN/NN, i to najee na strani nieg napona. Primjeri ugradnje kondenzatorske baterije dani su na
slici 8-9. Kompenzacijom reaktivne snage:
o
smanjuju se trokovi za jalovu energiju pojedinano kompenziranih potroaa
poboljavaju se naponske prilike u mrei (smanjuju se padovi napona u mrei),
smanjuje se strujno optereenje elemenata mree,
smanjuju se gubici radne snage (energije) u mrei.

brodogradnje Split
Split, 2008.
159
TS 35/10 kV
110 kV
35 kV
35 kV
TS 110/35 kV
10 kV
TS 10/0.4 kV
10 kV
10 kV
0.4 kV
Slika 8-9 Mjesta ugradnje kondenzatorskih baterija u mrei
ZADATAK 13
U TS 35/10 kV s podacima zadanim u zadatku 9,, treba na sabirnicama 10 kV ugraditi kondenzatorsku

bateriju koja e pri maksimalnom optereenju Pmax=8 MW popraviti faktor snage sa cos1=0,8ind na
cos2=0,95ind. Odrediti odgovarajuu nazivnu snagu i kapacitet kondenzatorske baterije, ako je ona
spojena u zvijezdu.
Pretpostaviti napon na 10 kV-tnim sabirnicama 9.8 kV (linijski), i to nakon ugradnje kondenzatorske
baterije, te u tom sluaju izraunati:
a) napon na poetku i kraju DV 35 kV
b) struju u DV 35 kV
c) gubitke snage u DV 35 kV (sa i bez kompenzacije)
Podaci 35 kV-tnog voda dani su na slici, uz Rdv1=0,237, Xdv1=0,338. Za transformatore 35/10 kV
vrijedi Rt=0,188, Xt=1,487 ( raunato na 10 kV-tnom naponskom nivou).
brodogradnje Split
Split, 2008.
160
35 kV
10 kV
DV 35 kV
Al/ 120/21 mm2
l=10 km
35 kV
P=8 MW
cos fi =0,8ind
U=9.8 kV
Y
Y
Rjeenje
Postojei i eljeni faktor snage odgovaraju slijedeim kutevima:

cos1=0,8 1=36,90
cos2=0,95 2=18,20
Potrebna snaga kondenzatorske baterije za popravak kuta 1 na 2 uz snagu potronje 8 MW iznosi:
Qcn = PT (tg1 - tg2) = 8(tg36,90 - tg18,20) = 8(0,75 0,328)=3,376 MVAr=3376 kVAr
Kapacitet kondenzatorske baterije (jedne faze) iznosi:
C=
Q cn
U 2n
3376 10 3 VAr
3
(10 10 V) 2 50s
= 1,075 10 4
As
= 1,075 10 4 F = 107,5F
V
a) Napon na poetku i kraju DV 35 kV

Struja koju uzima potroa:
IT =
3 U
3 U cos
8
3 9.8 0.85
= 589 A ,
dok je njen kut definiran faktorom snage (0.8ind), tako da je:

IT=589-36,90
Struja koju uzima kondenzatorska baterija je:
I c = jC V = j 2 50 107.5 10 6
9.8 10 3
3
= j191A =19190
Ukupna struja koja iz transformatora mora doi na 10 kV-tne sabirnice je zbroj struje potroaa i struje
kondenzatorske baterije i iznosi:
Im = IT+Ic = 498-190
Napon na kraju DV 35 kV (u stvari na 35 kV-tnim sabirnicama u TS 35/10 kV) jednak je naponu na
10 kV-tnim sabirnicama uvean za pad napona na transformatorima:
VDV _ kraj = VTS _ 10 + I m
Rt + jX t
= ... = 5.772.20 kV
3
(Napomena: nije uvaen zakret kuta usljed grupe spoja transformatora Dy)
Preraunato na 35 kV-tni naponski nivo, napon iznosi:

brodogradnje Split
Split, 2008.
161
VDV _ kraj
35 kV
= 5.77
35
= 20.2kV
10
Linijski:
U DV _ po
35 kV
= 20.2kV 3 = 35kV
Napon na poetku DV 35 kV jednak je naponu na kraju DV uvean za pad napona na DV:

VDV _ po = VDV _ kraj + I m ( Rdv + jX dv ) |10 kV = ... = 5.913.10 kV
Preraunato na 35 kV-tni naponski nivo, napon iznosi:

VDV _ po
35 kV
= 5.91
35
= 20.7kV
10
Linijski:
U DV _ po
35 kV
= 20.7kV 3 = 35.8kV
b) Struja 35 kV-tnog DV:

Jednaka je struji IT, preraunatoj na 35 kV:
I DV = IT
10
10
= 498
= 142 A
35
35
c) Gubici snage na 35 kV-tnom DV:

P = 3 I 2 R = 3 498 2 2.37 = 176kW
(Napomena: struja i radni otpor voda uzeti su na 10 kV-tnom naponskom nivou)
U sluaju da nema kondenzatorske baterije, vod (i transformatori takoer) bi bio optereen punom
strujom potroaa od 589 A. U tom sluaju gubici na vodu bili bi
P = 3 I 2 R = 3 5892 2.37 = 245kW
Napomena: ukupan pad napona na DV+TR moe se aproksimativno izraunati i bez kompleksnog
rauna, koristei izraz za pad napona:
U =
P' R + Q' X
U
Napon na potroau (linijski), sveden na 35 kV je:

U TS _ 10
35 kV
= 9.8
35
= 34.3kV
10
Napon na poetku voda 35 kV vei je za pad napona na DV i TR:

U DV _ po
35 kV
34.3kV +
= U TS _ 10 kV
35 kV
+ U
DV + TR
34.3kV +
Pt ( RDV + RTR / 3 ) + ( Qt Qcn ) ( X DV + X TR / 3 )

=
34.3
8 2.43 + 2.63 3.88

= 34.3 + 0.86 = 35.16kV
34.3
ZADATAK 14
brodogradnje Split
Split, 2008.
162
(Domai rad)
Za mreu sa slike (napajanje TS 35/10 kV iz mree 110 kV i DV 35 kV), preko koje se napaja potroa
10 kV snage Sp=4+j7MVA, odrediti:
a) Snagu kondenzatorske baterije prikljuene na 10 kV sabirnice (vor 4), ako je napon na
primaru transformatora T1 konstantan i iznosi U1=111.1 kV, transformator je optereen
snagom S1=20+j15MVA, te uz uvjet da napon na 10 kV sabirnicama bude U2=10.5kV
b) Gubitke radne snage na transformatoru T2 i DV 35 kV (sa i bez kompenzacije)
Kompletan raun provesti s aproksimativnim izrazom za pad napona (bez kompleksnog rauna).
110 kV
1
S1=20+j15
DV 35 kV
l=45 km
r1=0.2 ohm/km
X1=0.385 ohm/km
35 kV
2
T1
Sn=31.5 MVA
Un1/Un2=110/36.75 kV
Pks=0
uk=12%
Ostatak
mree 35 kV

brodogradnje Split
35 kV
10 kV
Sp=4+j7 MVA
T2
Sn=31.5 MVA
Un1/Un2=35/10.5 kV
Pks=34kW
uk=8%
KB
U4=10.5 kV
(sa KB)
Split, 2008.
163
99 R
RE
EG
GU
MR
UL
RE
LA
E
AC
II
CIIJJA
AN
NA
APPO
ON
NA
AU
UD
DIISST
TR
RIIB
BU
UC
CIIJJSSK
KO
OJJ M
Nazivni napon moe se definirati kao napon za koji je odreeni element mree projektiran i pri kojem
je predvieno da bude najee u pogonu. Rad svih elemenata mree pod nazivnim naponom
osigurava, u prosjeku, optimalne uvjete rada mree. Ukoliko stvarni (pogonski) napon bitnije odstupa
od nazivnog, to dovodi do poremeaja u funkcioniranju elemenata mree i potroaa, prekomjernog
naprezanja izolacije (u sluaju povienih napona), poveanja gubitaka u mrei itd.
Zbog ekonominosti izgradnje i odravanja mree, nazivni naponi su standardizirani na relativno mali
broj naponskih razina. Zato se i izvedba svih troila mora prilagoditi standardnim naponskim
razinama, osim u sluajevima preciznog prilagoenja optimalnom naponu za pojedine specijalne
potroae (npr. elektrolune pei, elektrovua, ali i sva elektronika troila), i to pomou specijalnih
transformatora, prigunica, ispravljaa i sl.
U pogonu mree deavaju se este promjene - varijacije napona, koje mogu biti:
o
Polagane (spore), koje su rezultat normalnih promjena potronje tijekom dana ili
nepredvienih dogaaja uslijed poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili dijelu mree
Nagle, do kojih dolazi uslijed naglih promjena potronje ili kvarova u mrei
U normalnom pogonu mree, pogonski napon je ogranien s gornje strane odgovarajuom

izolacijskom razinom elemenata mree. Za srednjenaponske mree je to obino oko 20% u odnosu na
nazivni napon (osim kod nas za 35 kV-tni napon gdje je ogranienje 8,6%). Minimalno dozvoljeni
pogonski napon se definira propisima za svaku naponsku razinu, na osnovu pogonskih razloga
(tehnikih i ekonomskih), te zatite potroaa.
Pad napona na nekom elementu mree moe se aproksimativno izraziti preko:
U =
R P + XQ
U
gdje je:
R,X radni i induktivni otpor elementa mree
P,Q radna i jalova snaga koja prolazi elementom mree
U linijski napon
Prema tome, padovi napona u mrei mogu se smanjiti:
o
poveanjem pogonskog napona (U)
smanjenjem reaktancije mree (X)
smanjenjem tokova jalovih snaga u mrei (Q)
Poveanje pogonskog napona moe se realizirati:

o
odgovarajuom regulacijom napona kojom se u ve izgraenoj mrei nastoji odravati

pogonski napon to blie maksimalno doputenom pogonskom naponu
izgradnjom mree slijedeeg vieg naponskog nivoa (npr. zamjena 10kV sa 20kV)

brodogradnje Split
9. Regulacija napona u distribucijskoj

mrei
Split, 2008.
164
Smanjenje reaktancije mree moe se postii:

o
izgradnjom paralelnih vodova i/ili transformatora
konstruiranjem transformatora sa manjim naponom kratkog spoja ili s veom snagom
postavljanjem kabela umjesto zranog voda
kompenzacijom reaktancije vodova (serijski kondenzatori, samo u prijenosnim mreama)
Smanjenje tokova jalove snage u mrei postie se kompenzacijom jalove snage, koja treba biti to
blie mjestu potronje jalove snage. U distribucijskoj mrei to su najee paralelno prikljuene
kondenzatorske baterije (statike ili tiristorski regulirane).
U distribucijskim mreama, praktiki jedini nain regulacije napona je promjenom prijenosnog omjera
transformatora. Transformatori promjenu prijenosnog omjera mogu vriti pod optereenjem (kod nas
samo za transformatore 110/x kV) ili u beznaponskom stanju (transformatori SN/SN ili SN/NN).
Automatska regulacija prijenosnog omjera pod optereenjem omoguava da se na sekundaru
transformatora 110/x odrava eljeni napon (unutar odreenih granica), automatskim prebacivanjem
regulacijske preklopke na primaru sa ciljem odravanja eljenog napona na sekundaru. Na taj nain se
na sekundaru (odnosno pojnoj toki srednjenaponske mree) odrava uvijek isti napon, bez obzira na
nivo potronje u distribucijskoj mrei.
Transformatorima SN/SN odnosno SN/NN, moe se mijenjati prijenosni omjer runim prebacivanjem
preklopke na eljeni poloaj, u beznaponskom stanju. To se obino radi za dulji vremenski period,
budui da svaka promjena prijenosnog omjera zahtjeva iskljuenje transformatora. Osnovni ciljevi
regulacije su odravanje srednjeg napona na potroaima tijekom odreenog perioda to blie
nazivnom naponu, te smanjenje odstupanja od nazivnog napona.
Na slici 9-1 ilustriran je osnovni princip regulacije napona u distribucijskoj mrei. Transformator
110/10 kV ima mogunost automatske regulacije koja je postavljena da regulira napon sekundara na
napon 10,5 kV. Na taj nain se postiglo da primar najblieg transformatora 10/0.4 ima neto vei
napon od nazivnog (10,5 kV), onaj na sredini mree ima nazivni napon (10 kV), a zadnji neto nii od
nazivnog (9.5 kV), i to zbog padova napona u 10 kv-tnoj mrei, to je prikazano dijagramom napona
du 10 kV-tnog voda. Tako je u 10 kV-tnoj mrei osiguran prosjeni napon jednak nazivnom naponu
mree.
Ako bi svi transformatori 10/0.4 kV radili sa nazivnim prijenosnim omjerom, srednji transformator bi
na sekundaru imao 0,4 kV, prvi 0,42 kV, a zadnji 0,38 kV. Meutim, ako se za prvi transformator
postavi regulacijska preklopka na +5%(primar), smanjiti e se napon na sekundaru na 0,4 kV, dok bi
postavljanjem regulacijske preklopke zadnjeg transformatora na 5%(primar) dobili poveanje napona
na sekundaru na 0,4kV. Drugim rijeima, statikom regulacijom na transformatorima 10/0.4 kV
osigurava se smanjenje napona na sekundarima transformatora bliskih pojnoj toki odnosno poveanje
napona sekundara na udaljenijim transformatorima. Na tri donja dijagrama prikazan je naponski profil
niskonaponske mree za sluajeve bez regulacije (crtkano) i sa regulacijom (puna linija). U sluaju bez
regulacije, svi niskonaponski potroai napajani iz prvog transformatora 10/0.4 kV imaju napon vei
od nazivnog (u rasponu 380-420 V, prosjeno 400 V), dok svi niskonaponski potroai napajani iz
zadnjeg transformatora 10/0.4 kV imaju napon manji od nazivnog (u rasponu 340-380 V, prosjeno
360 V). Sa prethodno opisanom regulacijom, niskonaponski potroai napajani iz svih TS 10/0.4 kV
imaju napon u rasponu 360-400 V, a prosjeno 380 V, to odgovara nazivnom naponu. U oba sluaja,
brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
165
kad se rauna prosjek napona na svim potroaima, dobije se ista vrijednost (380 V, tj. nazivni napon),
ali su odstupanja daleko vea u sluaju da se na svim transformatorima 10/0.4 kV ostavi nazivni
prijenosni omjer. Dakle, pravilnim odabirom poloaja regulacijske preklopke u TS 10/0.4, ovisno o
udaljenosti od pojne toke i optereenju niskonaponske mree, mogu se teoretski postii prosjeno
optimalne naponske prilike kod potroaa.
U (kV)
10.5
10(Un)
9.5
TS 110/10 kV
+/- 10*1.5%
10.5 kV
Mrea 110 kV
TS1 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
0.4 kV na sekundaru pri

+5% na primaru
(0.42 kV bez regulacije)
TS2 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
0.4 kV na sekundaru
bez promjene
poloaja regulacijske
sklopke
TS3 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
0.4 kV na sekundaru pri 5% na primaru
(0.38 kV bez regulacije)
420
420
400
400
400
380
380
U (V)
420
U (V)
U (V)
9.5 kV
10 kV
380
360
360
360
340
340
340
Slika 9-1 Regulacija napona u distribucijskoj mrei: naponske prilike pri srednjem optereenju mree
Dodatni je problem to opisana situacija vrijedi za odreeni nivo potronje, koji se tijekom dana
mijenja, a takoer i tijekom godine. Smanjenjem potronje naponi e rasti u srednjenaponskoj i
niskonaponskoj mrei. Takoer je poveanjem potronje naponi padati, tako da e naponi pojedinih
potroaa varirati u odreenim granicama, i to najvie na najudaljenijim potroaima. Transformator
110/x i dalje dri zadani napon od 10.5 kV na sekundaru, ali dalje u mrei varijacije napona rastu. Isto
vrijedi za niskonaponsku mreu. To je prikazano na slici 9-2, s naponskim profilima za minimalno i
maksimalno optereenje mree, tako da podruje izmeu u stvari prikazuje raspon napona u pojedinoj
toki mree.
Sa slike je vidljivo da u sluaju vee varijacije potronje ovakav nain regulacije napona nije ba
najbolji, budui da u niskonaponskoj mrei napajanoj iz krajnjih trafostanica varijacije napona mogu
biti vrlo velike.

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
166
TS 110/10 kV
+/- 10*1.5%
10.5 kV
Mrea 110 kV
9.5 kV
10 kV
TS1 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
TS2 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
TS3 10/0.4 kV
+/- 2*2.5%
U (kV)
10.5
10(Un)
MIN
SR
9.5
420
420
420
400
400
400
MIN
380
MAX
380
360
360
360
340
MIN
380
U (V)
MIN
U (V)
U (V)
MAX
MAX
340
340
MAX
Slika 9-2 Naponske prilike pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, uz odravanje
konstantnog napona na sekundaru TS 110/10 kV
Bolje bi rjeenje bilo kad bi se napon na sekundaru TS 110/10 kV regulirao na nain da odrava
konstantan napon negdje na sredini srednjenaponske mree umjesto na poetku. Npr. da se na sredini
srednjenaponskog voda (s obzirom na optereenje) odrava konstantan (nazivni) napon.
U tom sluaju naponske prilike u mrei, pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne,
izgledale bi priblino kao na slici 9-3. Jasno, ovakvo rjeenje je tee i skuplje izvesti u praksi.
Takoer, postoji tehniki problem vezan za razliite karakteristike (duljine, optereenja) izvoda 10 kV
koji se napajaju iz TS 110/10 kV, tako da bi ovakvo rjeenje bilo izvedivo samo u sluaju da postoji
samo jedan izvod 10 kV ili da su svi priblino podjednakih karakteristika.

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
167
U (kV)
10.5
10(Un)
MIN
SR
9.5
MAX
360
MAX
400
MIN
380
400
MIN
380
360
360
MAX
340
340
U (V)
MIN
U (V)
U (V)
400
380
420
420
420
MAX
340
Slika 9-3 Naponske prilike pri varijaciji potronje od minimalne do maksimalne, uz odravanje
konstantnog napona na sredini voda 10kV
Jedno od rjeenja koje se primjenjuje je automatska regulacija napona na transformatoru 110/x kV

ovisno o potronji: ne odrava se uvijek konstantni napon, ve se napon prilagoava optereenju
mree. Za vrijeme visokih optereenja (vei padovi napona u mrei) napon na sekundaru
transformatora 110/10 kV odrava se na maksimalno dozvoljenoj vrijednosti (npr. 10.8 kV) kako bi se
pokrili padovi napona u dubini mree. Za vrijeme niskih optereenja mree, napon na sekundaru
transformatora 110/10 odrava se na neto nioj vrijednosti (npr. 10.2 kV), kako bi se onemoguilo
poveanje napona u NN mreama napajanih s krajnjih TS 10/0.4 kV kod koji je statikom regulacijom
podeeno poveanje napona.
Za dobru regulaciju napona u distributivnoj mrei postoje i dodatna ogranienja:
o
padovi napona na transformatorima
regulacijski opseg transformatora 110/x
kolebanja napona u prijenosnoj mrei (110 kV)
Dodatni naini regulacije napona u distributivnoj mrei su:

o
kondenzatorskim baterijama, koje osim kompenzacije jalove snage, poboljavaju i naponske

prilike u mrei
uzdunim regulacijskim transformatorima (booster transformatori) na trasi srednjenaponskog

voda (slika 9-4), s jedininim nazivnim prijenosnim omjerom (npr. 10/10 kV), i regulacijskim
dijelom (npr. 10x1%, tako da je u krajnjim poloajima regulacijske preklopke, prijenosni
omjer 9/10 kV odnosno 11/10 kV)

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
168
U (kV)
10.5
10(Un)
9.5
TS 110/10 kV
+/- 10*1.5%
TS 10/10 kV
+/- 10x1%
...
...
TS 10/0.4 kV
TS 10/0.4 kV
TS 10/0.4 kV
TS 10/0.4 kV
Slika 9-4 Regulacija napona na srednjenaponskom vodu uzdunim (booster) transformatorom
Za domai rad: u modelu 10 kV distribucijske mree za lab.vjebu 1, simulirati ugradnju booster

transformatora ispred sabirnica S3 i provjeriti njegov efekt na regulaciju napona u mrei (mogunost
odravanja nazivnog napona na sabirnici S3, bez ugradnje kondenzatorskih baterija). Podaci za
booster transformator: prijenosni omjer 1010x1%/10 kV, Sn=1.5 MVA, uk=5%, zanemareni gubici
praznog hoda, gubici kratkog spoja i struja praznog hoda.

brodogradnje Split

mrei
Split, 2008.
169
1100 X
XX
X
Xx

brodogradnje Split
9. xx
Split, 2008.
170
1111 X
XX
X
Xx

brodogradnje Split
10. xx
Split, 2008.
171
L
LIIT
TE
ER
RA
AT
TU
UR
RA
A

brodogradnje Split
Literatura
Split, 2008.
172

skriptaDM PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

skriptaDM PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA

Doc. dr. sc. Ranko Goi, dipl.ing.

Distribucija elektrine energije

Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree

Struktura 10(20) kV distribucijskih mrea

Sustav simetrinih komponenata

Distribucija elektrine energije

Tropolni kratki spoj

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

Aproksimativni proraun tokova snaga i struja u distribucijskoj mrei

Vrste NN mrea s obzirom na uzemljenje TS 10(20)/0.4 kV i instalacija potroaa

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

Distribucija elektrine energije

1.1 Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree

Elektrine generatore (najee sinkroni generator, a ponekad i asinkroni generator u

Blok transformatore (osim u sluaju kad je nazivni napon generatora jednak

Prijenosna mrea kojom se elektrina energije transportira od elektrana do distribucijske

Mrene transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz jednog

iz prijenosne mree u distribucijsku mreu (npr. 110/35 kV, 110/10 kV),

iz prijenosne mree u elektrino postrojenje velikog industrijskog potroaa

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Srednjenaponska distribucijska mrea (najee nazivnih napona 10kV, 20kV,

Niskonaponska distribucijska mrea (najee nazivnog napona 0.4 kV)

Kao sastavni dio elektroenergetske mree, u distribucijskoj mrei se pojavljuju:

Zrani i kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi na udaljenosti koje su

Distribucijske transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz

izmeu dvije podmree unutar distribucijske mree (npr. 35/10 kV,

iz distribucijske mree u elektrino postrojenje industrijskog potroaa (npr.

Potroai elektrine energije koji preuzimaju elektrinu energiju iz prijenosne ili

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Primarni izvori (oblici) energije s odgovarajuim postrojenjima, objektima i tehnologijama za

Slika 1-1 Izvori energije i elektroenergetski sustav

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Na slici 1-2 dana je grafika ilustracija elektroenergetske mree u cjelini, s odgovarajuim

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Susjedne prijenosne mree

Slika 1-2 Elektroenergetska mrea

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

1.2 Osnovne znaajke distribucijske mree

Prijenos snage u distribucijskoj mrei odvija se na manjim udaljenostima.

Srednjenaponske gradske distributivne mree su uglavnom upetljane, tako da je u sluaju

Niskonaponske mree (barem u Hrvatskoj) i seoske srednjenaponske mree nemaju

Osnovna struktura SN distribucijske mree moe biti:

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Slika 1-3 Struktura distribucijske mree s dva naponska nivoa

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Slika 1-4 Struktura distribucijske mree s jednim naponskim nivoom

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i

Slika 1-5 Primjer SN mrea 35-10 kV pogona Omi (prostorni prikaz)

Distribucija elektrine energije

1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i