Zakon o Radu Fbih - Službene Novine Fbih Br. 26 Od 06.04.2016. Godine

Godina XXIII - Broj 26
Srijeda, 6. 4. 2016. godine

SARAJEVO
PARLAMENT FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
691
Na osnovu lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O TREZORU U

FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i
Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma od 23.02.2016.
godine i na sjednici Doma naroda od 03.03.2016. godine.
Broj 01-02-198-02/16
Predsjednik
04. aprila 2016. godine
Sarajevo
Marinko avara, s. r.
ZAKON
O TREZORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE
lan 1.
(1) Ovim zakonom ureuje se uspostavljanje, nadlenosti i
upravljanje trezorom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija).
(2) Ovlatenja trezora ukljuuju:
a) prikupljanje svih sredstava javnog sektora i finansijske transakcije u budetu i vanbudetskim fondovima kao i utroke poreznih i neporeznih prihoda,
taksi, naknada i drugih prihoda nastalih na osnovu
pruanja javnih usluga i aktivnosti, kao i primitaka od
finansijske i nefinansijske imovine, kredita, transfera i
donacija (nepovratnih sredstava);
b) transfere privremenih vikova novanih sredstava
izmeu transakcijskih rauna u okviru Jedinstvenog
rauna trezora (u daljnjem tekstu: JRT) u cilju
izmirivanja kratkoronih dospjelih obaveza planiranih
budetom;
c) odravanje sistema raunovodstva i izvjetavanja, te
raunovodstvene evidencije u skladu sa meunarodno
ISSN 1512-7079
priznatim standardima za raunovodstvo u javnom

sektoru;
d) odravanje kontrole u upravljanju i raunovodstvu
kojom se uspostavlja odgovornost za transakcije
javnih prihoda, primitaka, te rashoda i izdataka,
ukljuujui ugovorene obaveze za budua plaanja;
e) otvaranje i voenje transakcijskih rauna koji ulaze u
sistem JRT;
f)
prijenos javnih prihoda sa depozitnog rauna na
transakcijske raune;
g) prijenos javnih sredstava na raune sredstava za
investiranje u skladu sa Zakonom o investiranju
javnih sredstava ("Slubene novine Federacije BiH",
br. 77/04 i 48/08).
lan 2.
Definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedea
znaenja:
a) Alokacija budetskih sredstava je ovlatenje ministara finansija, odnosno rukovodilaca slubi za finansije da u toku fiskalne godine, prema usvojenom budetu, odobre budetskim korisnicima za svaki mjesec
ili drugi period raspoloiva budetska sredstva.
b) Budet je akt kojim se planiraju prihodi i primici,
rashodi i izdaci Federacije, kantona, gradova i opina
za period od jedne fiskalne godine.
c) Budetski korisnici su ministarstva i ostali organi
uprave, te ostali koji su u budet uvrteni kao
budetski korisnici.
d) Depozitni raun je bankovni raun otvoren u
poslovnoj banci uime ministarstava finansija, odnosno
slubi za finansije na koji se uplauju svi javni prihodi
a koji se na kraju radnog dana rasporeuju na
transakcijske raune.
e) Glavna knjiga trezora je sistemska evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda i primitaka,
rashoda i izdataka, te stanja imovine, obaveza,
potraivanja i izvora sredstava, koje su u skladu sa
budetom nastale tokom fiskalne godine, odnosno do
odreenog datuma, koja prua informacije o
transakcijama i poslovnim dogaajima u skladu sa
propisanim kontnim planom i na nivou propisanih
Broj 26 - Strana 2
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
n)
o)
SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH
budetskih klasifikacija. Glavna knjiga trezora sa JRT

predstavlja osnovni sistem upravljanja javnim
sredstvima.
Interna kontrola obuhvata organizaciju, politike i
procedure koje se koriste da bi se osiguralo da vladini
programi postiu namjeravane rezultate, da su resursi
koriteni u ovim programima u skladu sa postavljenim
ciljevima odreene organizacije, da su programi zatieni od gubitaka, prevare i loeg upravljanja i da su na
raspolaganju pouzdane i pravovremene informacije
koje se koriste pri izvjetavanju, podrci i donoenju
odluka.
JRT - Jedinstveni raun trezora je sistem
bankovnih rauna budeta putem kojeg se izvravaju
uplate prihoda i primitaka, isplate rashoda i izdataka i
evidentiraju u sistemu Glavne knjige trezora. JRT se
sastoji od depozitnog rauna otvorenog u poslovnoj
banci, rauna za investiranje, jednog ili vie
transakcijskih rauna od kojih je jedan glavni raun sa
kojeg se izvravaju nalozi za plaanje u skladu sa
Zakonom o unutranjem platnom prometu ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 48/15 i 79/15), posebnog
rauna za upravljanje razvojnim sredstvima kao i
posebnih rauna za upravljanje dugom i
meunarodnim ugovorima i, po potrebi, transakcijskih
rauna za gotovinu. Svi ovi rauni moraju se drati
uime ministarstava finansija, odnosno slubi za
finansije. Sistemom JRT se centralizira kontrola nad
svim javnim prihodima u ministarstvima finansija,
odnosno u slubama za finansije.
Javna novana sredstva su novana sredstva
naplaena na osnovu poreznih prihoda, doprinosa,
naknada, prihoda od pruanja javnih usluga i djelatnosti, primitaka od emitiranih vrijednosnih papira,
kredita i zajmova, transfera i donacija. Sva javna
sredstva se obavezno uplauju na JRT.
Ministarstva finansija podrazumijevaju Federalno
ministarstvo finansija i kantonalna ministarstva
finansija.
Modificiran raunovodstveni osnov nastanka
dogaaja je raunovodstveni osnov prema kojem se
prihodi evidentiraju i priznaju u periodu u kojem su
raspoloivi i mjerljivi, a rashodi se priznaju u trenutku
nastanka obaveze.
Nadleno ministarstvo je ministarstvo koje u svom
razdjelu sadri budetske korisnike oznaene kao
"budetske glave".
Odbor za likvidnost budeta je tijelo koje imenuju
ministri finansija, odnosno rukovodioci gradova,
opina i vanbudetskih fondova, a kojeg ine
rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica ili
unutranjih organizacionih jedinica.
Raun za investiranje javnih sredstava je raun koji
se moe otvoriti u poslovnoj banci za investiranje
raspoloivih javnih sredstava u skladu sa odredbama
Zakona o investiranju javnih sredstava.
Slube za finansije podrazumijevaju slube za
finansije u opinama, slube za finansije u gradovima
i slube za finansije u vanbudetskim fondovima (u
daljnjem tekstu: slube za finansije).
Trezor je osnovna organizaciona jedinica unutar
Federalnog ministarstva finansija, ministarstava
finansija kantona, slubi za finansije opina, gradova i
vanbudetskih fondova u kojoj se, u skladu sa ovim
zakonom i drugim propisima, obavljaju poslovi koji
se odnose na planiranje izvrenja i izvrenje budeta
Srijeda, 6. 4. 2016.
Federacije, kao i budeta kantona, opina, gradova i

finansijskih planova vanbudetskih fondova; voenje
raunovodstva i raunovodstvenih politika; upravljanje novcem i voenje JRT; upravljanje neangairanim
sredstvima i imovinom.
p) Transakcijski rauni su bankovni rauni otvoreni u
poslovnim bankama uime ministarstava finansija ili
slubi za finansije putem kojih se vre svakodnevne
transakcije vezane uz izvrenje budeta i finansijskog
plana.
r)
Tansakcijski raun za gotovinu se, uime ministarstva finansija, odnosno slube za finansije, moe
otvoriti za blagajniko poslovanje.
s)
Vanbudetski fondovi su pravna lica osnovana na
osnovu zakona koja se finansiraju iz namjenskih
poreza i neporeznih prihoda, odnosno doprinosa.
Vanbudetskim fondovima, u smislu ovog zakona,
smatraju se: penzijsko-invalidski fond, zdravstveni
fond, fond za zapoljavanje kao i drugi fondovi
uspostavljeni zakonom.
t)
Zaduivanje je uzimanje kredita, zajmova ili
izdavanje vrijednosnih papira.
II. POSLOVI I NAIN RADA TREZORA
lan 3.
(1) Ministarstva finansija, gradovi, opine i vanbudetski
fondovi uspostavljaju i upravljaju trezorom.
(2) Trezorom kao osnovnom organizacionom jedinicom
rukovodi pomonik ministra, odnosno rukovodilac slube
za finansije.
(3) Trezor je nadlean obavljati sljedee poslove: upravljanje
novanim sredstvima, upravljanje raunima koji su u sistemu JRT, planiranje novanih tokova, upravljanje plaanjima, centralizirani obraun plaa, upravljanje raunovodstvom u javnom sektoru i finansijsko izvjetavanje o
izvrenju budeta.
(4) Trezor moe, po potrebi, imati urede trezora i van svog
sjedita.
1. Planiranje izvrenja budeta
lan 4.
Trezor je nadlean za izradu godinjih i kvartalnih planova
novanih tokova, iskazanih po mjesecima, kojima se predvia
priliv i odliv sredstava na JRT, a koji predstavlja osnovu za
izvravanje budeta.
lan 5.
(1) Pri izradi planova novanih tokova iz lana 4. ovog zakona
trezor koristi informacije iz razliitih izvora:
a) krajnje stanje na JRT za prethodni period;
b) predvianje svih prihoda i primitaka na JRT;
c) predvianje svih rashoda i izdataka;
d) predvianje servisiranja duga;
e) projekcije inozemne pomoi i pozajmljivanja i
f)
kretanja kljunih makroekonomskih parametara.
(2) Plan novanih tokova razmatra i odobrava Odbor za
likvidnost budeta.
lan 6.
(1) Odobreni planovi novanih tokova iz lana 5. stav (2) ovog
zakona slue kao osnova za izradu prijedloga operativnih
planova rashoda i izdataka budetskih korisnika.
(2) Ukoliko je planiran deficit, Odbor za likvidnost budeta uz
plan novanih tokova predlae mjere koje treba poduzeti u
cilju pokrivanja deficita.
Srijeda, 6. 4. 2016.
2. Izvrenje budeta
lan 7.
(1) Na osnovu odobrenih operativnih planova iz lana 6. stav
(1) ovog zakona, u skladu sa procedurama trezora, budetski korisnici i vanbudetski fondovi vre unos obaveza za
plaanje u trezorsku aplikaciju.
(2) Trezori u cilju izvrenja budeta, odnosno finansijskog
plana vre sljedee:
a) u skladu sa raspoloivim novanim sredstvima i propisanim prioritetima za plaanje dostavljaju registar
dospjelih obaveza ministrima finansija, odnosno rukovodiocima opinskih i gradskih slubi za finansije i
rukovodiocima
vanbudetskih
fondova
na
odobravanje plaanja;
b) realizuju odobrena plaanja.
(3) Budetski korisnici i vanbudetski fondovi obavjetavaju
zainteresirane strane o plaenim obavezama.
3. Centralizirana isplata plaa
lan 8.
(1) Trezor vri centraliziranu isplatu plaa i naknada za
budetske korisnike i vanbudetske fondove na nain da:
a) uspostavlja i odrava centralizirani sistem obrauna
plaa;
b) procjenjuje potrebna sredstva na osnovu utvrenog
nivoa plaa i naknada i ostalih neophodnih informacija koje osiguravaju budetski korisnici i vanbudetski fondovi, kao i iznosima obaveza na osnovu poreza
i doprinosa;
c) izvrava isplatu plaa i naknada, kao i obaveza na
osnovu poreza i doprinosa.
(2) Budetski korisnici i vanbudetski fondovi su duni trezoru,
u odgovarajuem platnom ciklusu, podnijeti dokaz o
zasnivanju i prestanku radnog odnosa svih zaposlenih za
koje se plae osiguravaju u budetu, odnosno finansijskom
planu.
4. Raunovodstvena metodologija
lan 9.
(1) Federalno ministarstvo finansija je obavezno razvijati i
odravati kontni plan i standardnu budetsku klasifikaciju,
koji se koriste za evidentiranje i izvjetavanje o finansijskim
transakcijama i o stanju finansijske imovine i obaveza na
svim nivoima vlasti i za sve vrste javnih sredstava.
(2) Kontni plan za budet sadri klasifikaciju aktive i pasive,
prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.
(3) Standardna budetska klasifikacija sadri: organizacionu
klasifikaciju, klasifikaciju rashoda i izdataka budeta po
vladinim funkcijama, ekonomsku klasifikaciju, programsku
i fondovsku klasifikaciju/izvori sredstava. Svi budetski
korisnici i fondovi koriste kontni plan za budet.
(4) Federalno ministarstvo finansija moe razviti i druge
klasifikacije.
(5) Federalno ministarstvo finansija se pri utvrivanju i uspostavljanju jedinstvenog sistema konta rukovodi meunarodnim raunovodstvenim standardima za javni sektor i
odgovarajuim zakonom.
lan 10.
(1) Trezori ministarstava finansija, odnosno slubi za finansije,
po potrebi, predlau neophodne izmjene raunovodstvene
metodologije.
(2) Kantonalni, opinski, gradski i vanbudetski trezori
prijedloge iz stava (1) ovog lana dostavljaju federalnom
trezoru, a federalni trezor nakon razmatranja tih prijedloga
moe predloiti federalnom ministru finansija izmjene
raunovodstvene metodologije.
Broj 26 - Strana 3
5. Finansijsko izvjetavanje
lan 11.
(1) Ministarstva finansija i slube za finansije izrauju finansijske izvjetaje u skladu sa propisom o sadraju i nainu
finansijskog izvjetavanja iz lana 78. Zakona o budetima
u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 i
102/15).
(2) Ministarstva finansija i slube za finansije pri izradi
finansijskih izvjetaja rukovode se meunarodno priznatim
standardima za raunovodstvo javnog sektora.
(3) Federalno ministarstvo finansija propisuje pripremu
dodatnih finansijskih izvjetaja.
6. Raunovodstvena i interna kontrola
lan 12.
(1) Rukovodioci budetskih korisnika odgovorni su za
raunovodstvo, unutranju kontrolu i nadzor transakcija u
organu kojim rukovode.
(2) Odgovorna lica budetskih korisnika uspostavljaju i
odravaju sistem upravljanja i raunovodstvene kontrole
nad odobrenim budetima i odobrenim finansijskim
planovima, operativnim budetima, naplatama prihoda i
primitaka i budetskim izdacima i isplatama.
(3) Federalni ministar finansija propisuje uvjete i nain
uspostave i odravanja sistema upravljanja i raunovodstvene kontrole.
(4) U skladu sa propisom iz stava (3) ovog lana, budetski
korisnici uvaju raunovodstvene evidencije i dokumentaciju koja se odnosi na ugovorene obaveze, narudbenice,
fakture, ovlatenja za plaanja i druge evidencije o
finansijskim transakcijama i dogaajima.
(5) Odredbe st. (1), (2) i (4) ovog lana primjenjuju kantoni,
opine, gradovi i vanbudetski fondovi.
III. SISTEM GLAVNE KNJIGE TREZORA
lan 13.
(1) Trezorski nain poslovanja sa javnim sredstvima
podrazumijeva uspostavljanje jedne Glavne knjige trezora
koja se vodi iskljuivo u trezoru, kao i postojanje i
funkcioniranje JRT.
(2) Ministarstva finansija i slube za finansije su nadleni za
uspostavu i voenje sistema Glavne knjige trezora i
neophodne sisteme pomonih knjiga prema modifikovanom
akrualnom principu obraunavanja po kojem se prihodi
priznaju kada su mjerljivi i raspoloivi, a rashodi se knjie u
periodu na koji se odnose.
lan 14.
Sistem Glavne knjige trezora osigurava evidenciju svih
transakcija i poslovnih aktivnosti u skladu sa propisanim kontnim
planom i na nivou propisanih klasifikacija (organizacijska,
klasifikacija rashoda i izdataka budeta po vladinim funkcijama,
ekonomska, programska i fondovska/izvori sredstava).
lan 15.
(1) Svim transakcijama federalnog, kantonalnih, opinskih i
gradskih budeta i finansijskih planova vanbudetskih
fondova upravljaju ministarstva finansija, odnosno slube
za finansije putem sistema Glavne knjige trezora. Sistem
Glavne knjige trezora obuhvata sve prihode i primitke,
rashode i izdatke, izvrene nabavke, obaveze i izmjene
aktive, pasive i promjene izvora sredstava. Sve finansijske
transakcije koje se odnose na budet i finansijski plan
evidentiraju se posredstvom Glavne knjige trezora,
ukljuujui i transakcije koje se odnose na dugove i
programe finansirane iz inozemne ili domae pomoi.
Broj 26 - Strana 4
(2)
U Glavnoj knjizi trezora vodi se evidencija vlastitih prihoda

i donacija po budetskim korisnicima.
lan 16.
Budetski korisnici i vanbudetski fondovi vode pomone
knjige koje ine sastavni dio sistema Glavne knjige trezora i
uvaju svu originalnu dokumentaciju o transakcijama u skladu sa
propisom o knjigovodstvu iz lana 78. Zakona o budetima u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
lan 17.
Federalni ministar finansija propisuje procedure informatike i funkcionalne zatite raunovodstvenog sistema Glavne
knjige trezora i pomonih knjiga trezorskog poslovanja - modula.
IV. NAIN VOENJA JEDINSTVENOG RAUNA
TREZORA
1. Uspostava Jedinstvenog rauna trezora
lan 18.
(1) Svi javni prihodi Federacije, kantona, opina, gradova i
vanbudetskih fondova moraju se uplatiti na JRT. JRT se
nalazi pod iskljuivom nadlenosti ministarstava finansija,
odnosno slubi za finansije. Nijedna druga osoba ili
institucija nema pravo raspolaganja nad ovim raunima,
ukoliko drugaije nije utvreno opim ili pojedinanim
instrukcijama koje daju ministarstva finansija, odnosno
slube za finansije. Svi javni prihodi se moraju uplatiti na
depozitne raune ministarstava finansija, odnosno slubi za
finansije. Stanje sredstava na depozitnom raunu na kraju
dana se prebacuje na transakcijske raune. Sa depozitnog
rauna mogu se isplatiti samo vie ili pogreno uplaeni
prihodi koji se odnose na tekuu fiskalnu godinu. Ministri
finansija posebnim pravilnikom odreuju procedure povrata
tih prihoda.
(2) Vlastiti prihodi budetskih korisnika, odnosno vanbudetskih fondova moraju se, takoer, uplatiti na depozitne
raune ministarstava finansija, odnosno slubi za finansije.
Ovi prihodi se troe u skladu sa posebnim uputstvom o
nainu uplaivanja i troenja, koje propisuje federalni
ministar finansija, kantonalni ministar finansija, odnosno
gradonaelnik, opinski naelnik.
(3) Odabir banke za otvaranje rauna za investiranje,
transakcijskih rauna i dobivanje ostalih usluga poslovnih
banaka potrebnih za poslovanje trezora i JRT vri se u
skladu sa propisima kojima se ureuju javne nabavke.
lan 19.
Ministarstva finansija, odnosno slube za finansije
ovlatene su da otvaraju podraune u okviru JRT za prikupljanje
namjenskih prihoda, primitaka i donacija i njihovo namjensko
troenje.
lan 20.
(1) Ministarstva finansija, odnosno slube za finansije otvaraju
transakcijske raune u poslovnim bankama. Transakcijski
rauni se koriste za plaanje svih rashoda i izdataka. Stanje
sredstava na svim transakcijskim raunima sastavni je dio
JRT.
(2) Ministarstva finansija, odnosno slube za finansije kao
uesnici u unutranjem platnom prometu duni su, u skladu
sa odredbama Zakona o unutranjem platnom prometu,
izabrati jedan od otvorenih transakcijskih rauna za glavni
raun, sa kojeg e se izvravati plaanje propisanih
obaveza.
lan 21.
(1) Ministarstva finansija, odnosno slube za finansije otvaraju
transakcijske raune za gotovinu neophodne za blagajniko
poslovanje.
(2)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Stanja na transakcijskim raunima za gotovinu se smatraju i

vode kao sastavni dio JRT.
lan 22.
Ministarstva finansija, odnosno slube za finansije
investiraju bilo koji iznos sredstava sa JRT koji trenutno nije
potreban za izvrenje budeta u skladu sa Zakonom o investiranju
javnih sredstava.
2. Naplata i isplata putem JRT
lan 23.
(1) Budetski korisnici i vanbudetski fondovi odgovorni su za
potpuno i pravovremeno uplaivanje svih prihoda i
primitaka na JRT.
(2) Sa JRT se ne moe isplatiti nijedan izdatak ukoliko nije
odobren budetom, odnosno finansijskim planom.
(3) Federalni ministar finansija propisuje procedure u vezi sa
uplatama i isplatama sredstava, odnosno nainom izvrenja
budeta sa JRT.
V. KAZNENE ODREDBE
lan 24.
Novanom kaznom od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM bit
e kanjeno za prekraj odgovorno lice u ministarstvima
finansija, slubama za finansije opina, gradova i vanbudetskih
fondova, ako na nain propisan ovim zakonom:
a) ne uspostavi trezorski nain poslovanja sa javnim
sredstvima u roku i na nain propisan odredbama
ovog zakona (lan 27.);
b) ne izradi planove novanih tokova kojima se predvia
priliv i odliv sredstava na JRT i ne dostavi ih na
odobravanje Odboru za likvidnost (l. 4. i 5.);
c) ne vri centraliziranu isplatu plaa i naknada za
budetske korisnike i vanbudetske fondove (lan 8.);
d) ne izrauje finansijske izvjetaje (lan 11.);
e) ne uspostavi i ne vodi sistem Glavne knjige trezora i
neophodne sisteme pomonih knjiga (lan 13. stav
(2));
f)
posredstvom Glavne knjige trezora ne evidentira sve
finansijske transakcije koje se odnose na budet i
finansijski plan, ukljuujui i transakcije koje se
odnose na dugove i programe finansirane iz inozemne
ili domae pomoi (lan 15.).
lan 25.
e kanjeno za prekraj odgovorno lice budetskog korisnika ako:
a) prijedlog operativnih planova rashoda i izdataka
budetskih korisnika izradi suprotno odobrenim
planovima novanih tokova iz lana 5. stav (2) ovog
zakona (lan 6.);
b) ne vri unos obaveza za plaanje u trezorsku
aplikaciju u skladu sa procedurama trezora i
odobrenim planovima novanih tokova iz lana 6.
ovog zakona (lan 7.);
c) nadlenom trezoru u odgovarajuem platnom ciklusu
ne podnesu dokaz o zasnivanju i prestanku radnog
odnosa svih zaposlenih za koje se plae osiguravaju u
budetu, odnosno finansijskom planu (lan 8.);
d) u skladu sa pravilima ne uvaju raunovodstvene evidencije i dokumentaciju koja se odnosi na ugovorene
obaveze, narudbenice, fakture, ovlatenja za plaanja
i druge evidencije o finansijskim transakcijama i
dogaajima (lan 12. stav (4)).
Srijeda, 6. 4. 2016.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 26.
Kantoni, opine, gradovi i vanbudetski fondovi su
obavezni da u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona usklade svoje propise sa ovim zakonom.
lan 27.
Kantoni, opine, gradovi i vanbudetski fondovi su
obavezni u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona uspostaviti trezorski nain poslovanja sa javnim
sredstvima u skladu sa odredbama ovog zakona.
lan 28.
Federalni ministar finansija e u roku 60 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona donijeti provedbene propise za
primjenu ovog zakona i to:
a) upustvo o procedurama informatike i funkcionalne
zatite raunovodstvenog sistema Glavne knjige
trezora i pomonih knjiga trezorskog poslovanja modula (lan 17.);
b) pravilnik o procedurama povrata vie ili pogreno
uplaenih javnih prihoda koji se odnose na tekuu
fiskalnu godinu (lan 18. stav (1));
c) uputstvo o nainu uplaivanja i troenja vlastitih
prihoda budetskih korisnika i vanbudetskih fondova
(lan 18. stav (2));
d) uputstvo o izvravanju budeta sa JRT (lan 23. stav
(3)).
lan 29.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti
Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03 i 79/07).
lan 30.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajua
Predsjedavajui
Doma naroda
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Edin Mui, s. r.
Temeljem lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O RIZNICI U FEDERACIJI

BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o riznici u Federaciji Bosne i
Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na sjednici Zastupnikog doma od 23.2.2016.
godine i na sjednici Doma naroda od 3.3.2016. godine.
Bro 01-02-198-02/16
4. travnja 2016. godine
Predsjednik
Marinko avara, v. r.
Sarajevo
ZAKON
O RIZNICI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim se zakonom ureuje uspostava, mjerodavnosti i
upravljanje riznicom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija).
(2) Ovlasti riznice ukljuuju:
a) prikupljanje svih sredstava javnog sektora i
financijske transakcije u proraunu i izvanproraun-
Broj 26 - Strana 5
skim fondovima kao i utroke poreznih i neporeznih

prihoda, pristojbi, naknada i drugih prihoda nastalih
po osnovi pruanja javnih usluga i aktivnosti, kao i
primitaka od financijske i nefinancijske imovine,
kredita, transfera i donacija (nepovratnih sredstava);
b) transfere privremenih vikova novanih sredstava
izmeu transakcijskih rauna u okviru Jedinstvenog
rauna riznice (u daljnjem tekstu: JRR) u cilju
izmirivanja kratkoronih dospjelih obveza planiranih
proraunom;
c) odravanje sustava raunovodstva i izvjeivanja, te
raunovodstvene evidencije sukladno meunarodno
priznatim standardima za raunovodstvo u javnom
sektoru;
d) odravanje kontrole u upravljanju i raunovodstvu
kojom se uspostavlja odgovornost za transakcije
javnih prihoda, primitaka, te rashoda i izdataka,
ukljuujui ugovorene obveze za budua plaanja;
e) otvaranje i voenje transakcijskih rauna koji ulaze u
sustav JRR;
f)
prijenos javnih prihoda s depozitnog rauna na
transakcijske raune;
g) prijenos javnih sredstava na raune sredstava za
investiranje sukladno Zakonu o investiranju javnih
sredstava ("Slubene novine Federacije BiH", br.
77/04 i 48/08).
lanak 2.
Definicije koje se koriste u ovome zakonu imaju sljedea
znaenja:
a) Alokacija proraunskih sredstava je ovlast ministara financija, odnosno rukovoditelja slubi za financije da tijekom fiskalne godine, prema usvojenom
proraunu, odobre proraunskim korisnicima za svaki
mjesec ili drugo razdoblje raspoloiva proraunska
sredstva.
b) Proraun je akt kojim se planiraju prihodi i primitci,
rashodi i izdatci Federacije, kantona, gradova i opina
za razdoblje od jedne fiskalne godine.
c) Proraunski korisnici su ministarstva i ostala tijela
uprave, te ostali koji su u proraun uvrteni kao
proraunski korisnici.
d) Depozitni raun je bankovni raun otvoren u
poslovnoj banci uime ministarstava financija, odnosno
slubi za financije, na koji se uplauju svi javni
prihodi, a koji se na kraju radnog dana rasporeuju na
transakcijske raune.
e) Glavna knjiga riznice je sustavna evidencija
transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda i primitaka,
rashoda i izdataka, te stanja imovine, obveza,
potraivanja i izvora sredstava, koje su sukladno
proraunu nastale tijekom fiskalne godine, odnosno
do odreenog datuma, koja prua informacije o
transakcijama i poslovnim dogaajima sukladno
propisanom kontnom planu i na razini propisanih
proraunskih klasifikacija. Glavna knjiga riznice s
JRR predstavlja osnovni sustav upravljanja javnim
sredstvima.
f)
Interna kontrola obuhvaa organizaciju, politike i
procedure koje se koriste kako bi se osiguralo da
vladini programi postiu namjeravane rezultate, da su
resursi koriteni u ovim programima sukladni postavljenim ciljevima odreene organizacije, da su programi zatieni od gubitaka, prijevare i loeg upravljanja i da su na raspolaganju pouzdane i pravodobne
informacije koje se koriste pri izvjeivanju, potpori i
donoenju odluka.
Broj 26 - Strana 6
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
n)
o)
p)
JRR Jedinstveni raun riznice je sustav bankovnih rauna prorauna putem kojeg se izvravaju uplate
prihoda i primitaka, isplate rashoda i izdataka i
evidentiraju u sustavu Glavne knjige riznice. JRR se
sastoji od depozitnog rauna otvorenog u poslovnoj
banci, rauna za investiranje, jednog ili vie
transakcijskih rauna, od kojih je jedan glavni raun s
kojeg se izvravaju nalozi za plaanje sukladno Zakonu o unutarnjem platnom prometu ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 48/15 i 79/15), posebnog rauna
za upravljanje razvojnim sredstvima kao i posebnih
rauna za upravljanje dugom i meunarodnim
ugovorima i, po potrebi, transakcijskih rauna za
gotovinu. Svi ovi rauni moraju se drati uime
ministarstava financija, odnosno slubi za financije.
Sustavom JRR se centralizira kontrola nad svim
javnim prihodima u ministarstvima financija, odnosno
u slubama za financije.
Javna novana sredstva su novana sredstva naplaena po osnovi poreznih prihoda, doprinosa, naknada,
prihoda od pruanja javnih usluga i djelatnosti,
primitaka od emitiranih vrijednosnih papira, kredita i
zajmova, transfera i donacija. Sva se javna sredstva
obvezno uplauju na JRR.
Ministarstva financija podrazumijevaju Federalno
ministarstvo financija i kantonalna ministarstva
financija.
Modificirana raunovodstvena osnova nastanka
dogaaja je raunovodstvena osnova prema kojoj se
prihodi evidentiraju i priznaju u razdoblju u kojem su
raspoloivi i mjerljivi, a rashodi se priznaju u trenutku
nastanka obveze.
Mjerodavno ministarstvo je ministarstvo koje u
svome razdjelu sadri proraunske korisnike oznaene
kao "proraunske glave".
Odbor za likvidnost prorauna je tijelo koje
imenuju ministri financija, odnosno rukovoditelji
gradova, opina i izvanproraunskih fondova, a koje
ine rukovoditelji osnovnih organizacijskih jedinica ili
unutarnjih organizacijskih jedinica.
Raun za investiranje javnih sredstava je raun koji
se moe otvoriti u poslovnoj banci za investiranje
raspoloivih javnih sredstava sukladno odredbama
Zakona o investiranju javnih sredstava.
Slube za financije podrazumijevaju slube za
financije u opinama, slube za financije u gradovima
i slube za financije u izvanproraunskim fondovima
(u daljnjem tekstu: slube za financije).
Riznica je osnovna organizacijska jedinica unutar
Federalnog ministarstva financija, ministarstava
financija kantona, slubi za financije opina, gradova i
izvanproraunskih fondova u kojoj se, sukladno ovom
zakonu i drugim propisima, obavljaju poslovi koji se
odnose na planiranje izvrenja i izvrenje prorauna
Federacije, kao i prorauna kantona, opina, gradova i
financijskih planova izvanproraunskih fondova;
voenje raunovodstva i raunovodstvenih politika;
upravljanje novcem i voenje JRR; upravljanje
neangairanim sredstvima i imovinom.
Transakcijski rauni su bankovni rauni otvoreni u
poslovnim bankama uime ministarstava financija ili
slubi za financije putem kojih se vre svakodnevne
transakcije vezane uz izvrenje prorauna i
financijskog plana.
r)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Transakcijski raun za gotovinu uime ministarstva

financija, odnosno slube za financije moe se otvoriti
za blagajniko poslovanje.
s)
Izvanproraunski fondovi su pravne osobe osnovane
na temelju zakona koje se financiraju iz namjenskih
poreza i neporeznih prihoda, odnosno doprinosa.
Izvanproraunskim fondovima, u smislu ovoga
zakona, smatraju se: mirovinsko-invalidski fond,
zdravstveni fond, fond za zapoljavanje kao i drugi
fondovi uspostavljeni zakonom.
t)
Zaduivanje je uzimanje kredita, zajmova ili
izdavanje vrijednosnih papira.
II. POSLOVI I NAIN RADA RIZNICE
lanak 3.
(1) Ministarstva financija, gradovi, opine i izvanproraunski
fondovi uspostavljaju i upravljaju riznicom.
(2) Riznicom kao osnovnom organizacijskom jedinicom
rukovodi pomonik ministra, odnosno rukovoditelj slube
za financije.
(3) Riznica je mjerodavna obavljati sljedee poslove: upravljanje novanim sredstvima, upravljanje raunima koji su u
sustavu JRR-a, planiranje novanih tokova, upravljanje
plaanjima, centralizirani obraun plaa, upravljanje raunovodstvom u javnom sektoru i financijsko izvjeivanje o
izvrenju prorauna.
(4) Riznica moe, po potrebi, imati urede riznice i izvan svoga
sjedita.
1. Planiranje izvrenja prorauna
lanak 4.
Riznica je mjerodavna za izradu godinjih i kvartalnih
planova novanih tokova iskazanih po mjesecima, kojima se
predvia priljev i odljev sredstava na JRR, a koji predstavlja
osnovu za izvravanje prorauna.
lanak 5.
(1) Pri izradi planova novanih tokova iz lanka 4. ovoga
zakona riznica koristi informacije iz razliitih izvora:
a) krajnje stanje na JRR za prethodno razdoblje;
b) predvianje svih prihoda i primitaka na JRR;
c) predvianje svih rashoda i izdataka;
d) predvianje servisiranja duga;
e) projekcije inozemne pomoi i pozajmljivanja i
f)
kretanja kljunih makroekonomskih parametara.
(2) Plan novanih tokova razmatra i odobrava Odbor za
likvidnost prorauna.
lanak 6.
(1) Odobreni planovi novanih tokova iz lanka 5. stavak (2)
ovoga zakona slue kao temelj za izradu prijedloga
operativnih planova rashoda i izdataka proraunskih
korisnika.
(2) Ukoliko je planiran deficit, Odbor za likvidnost prorauna
uz plan novanih tokova predlae mjere koje treba poduzeti
u cilju pokrivanja deficita.
2. Izvrenje prorauna
lanak 7.
(1) Na temelju odobrenih operativnih planova iz lanka 6.
stavak (1) ovoga zakona, sukladno procedurama riznice,
proraunski korisnici i izvanproraunski fondovi vre unos
obveza za plaanje u aplikaciju riznice.
(2) Riznice u cilju izvrenja prorauna, odnosno financijskog
plana vre sljedee:
a) sukladno raspoloivim novanim sredstvima i propisanim prioritetima za plaanje dostavljaju registar
dospjelih obveza ministrima financija, odnosno
rukovoditeljima opinskih i gradskih slubi za
Srijeda, 6. 4. 2016.
financije i rukovoditeljima izvanproraunskih fondova

na odobravanje plaanja;
b) realiziraju odobrena plaanja.
(3) Proraunski korisnici i izvanproraunski fondovi
obavjeuju zainteresirane strane o plaenim obvezama.
3. Centralizirana isplata plaa
lanak 8.
(1) Riznica vri centraliziranu isplatu plaa i naknada za
proraunske korisnike i izvanproraunske fondove, na nain
da:
a) uspostavlja i odrava centralizirani sustav obrauna
plaa;
b) procjenjuje potrebna sredstva na temelju utvrene
razina plaa i naknada i ostalih neophodnih
informacija koje osiguravaju proraunski korisnici i
izvanproraunski fondovi, kao i iznosima obveza po
osnovi poreza i doprinosa;
c) izvrava isplatu plaa i naknada, kao i obveza po
osnovi poreza i doprinosa.
(2) Proraunski korisnici i izvanproraunski fondovi duni su
riznici, u odgovarajuem platnom ciklusu, podnijeti dokaz o
zasnivanju i prestanku radnog odnosa svih uposlenika za
koje se plae osiguravaju u proraunu, odnosno financijskom planu.
4. Raunovodstvena metodologija
lanak 9.
(1) Federalno ministarstvo financija obvezno je razvijati i
odravati kontni plan i standardnu proraunsku klasifikaciju, koji se koriste za evidentiranje i izvjeivanje o
financijskim transakcijama i o stanju financijske imovine i
obveza na svim razinama vlasti i za sve vrste javnih
sredstava.
(2) Kontni plan za proraun sadri klasifikaciju aktive i pasive,
prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.
(3) Standardna proraunska klasifikacija sadri: organizacijsku
klasifikaciju, klasifikaciju rashoda i izdataka prorauna po
vladinim funkcijama, ekonomsku klasifikaciju, programsku
i fondovsku klasifikaciju/izvori sredstava. Svi proraunski
korisnici i fondovi koriste kontni plan za proraun.
(4) Federalno ministarstvo financija moe razviti i druge
klasifikacije.
(5) Federalno ministarstvo financija se pri utvrivanju i
uspostavi jedinstvenog sustava konta rukovodi meunarodnim raunovodstvenim standardima za javni sektor i
odgovarajuim zakonom.
lanak 10.
(1) Riznice ministarstava financija, odnosno slubi za financije,
po potrebi, predlau neophodne izmjene raunovodstvene
metodologije.
(2) Kantonalne, opinske, gradske i izvanproraunske riznice
prijedloge iz stavka (1) ovoga lanka dostavljaju federalnoj
riznici, a federalna riznica nakon razmatranja tih prijedloga
moe predloiti federalnom ministru financija izmjene
raunovodstvene metodologije.
5. Financijsko izvjeivanje
lanak 11.
(1) Ministarstva financija i slube za financije izrauju
financijska izvjea sukladno propisu o sadraju i nainu
financijskog izvjeivanja iz lanka 78. Zakona o
proraunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15,
91/15 i 102/15).
(2)
Broj 26 - Strana 7
Ministarstva financija i slube za financije pri izradi

financijskih izvjea rukovode se meunarodno priznatim
standardima za raunovodstvo javnog sektora.
(3) Federalno ministarstvo financija propisuje pripremu
dodatnih financijskih izvjea.
6. Raunovodstvena i interna kontrola
lanak 12.
(1) Rukovoditelji proraunskih korisnika odgovorni su za
raunovodstvo, unutarnju kontrolu i nadzor transakcija u
tijelu kojim rukovode.
(2) Odgovorne osobe proraunskih korisnika uspostavljaju i
odravaju sustav upravljanja i raunovodstvene kontrole
nad odobrenim proraunima i odobrenim financijskim
planovima, operativnim proraunima, naplatama prihoda i
primitaka i proraunskim izdatcima i isplatama.
(3) Federalni ministar financija propisuje uvjete i nain uspostave i odravanja sustava upravljanja i raunovodstvene
kontrole.
(4) Sukladno propisu iz stavka (3) ovoga lanka, proraunski
korisnici uvaju raunovodstvene evidencije i dokumentaciju koja se odnosi na ugovorene obveze, narudbenice,
fakture, ovlasti za plaanja i druge evidencije o financijskim
transakcijama i dogaajima.
(5) Odredbe st.(1), (2) i (4) ovoga lanka primjenjuju kantoni,
opine, gradovi i izvanproraunski fondovi.
III. SUSTAV GLAVNE KNJIGE RIZNICE
lanak 13.
(1) Rizniarski nain poslovanja s javnim sredstvima
podrazumijeva uspostavu jedne Glavne knjige riznice koja
se vodi iskljuivo u riznici, kao i postojanje i funkcioniranje
JRR-a.
(2) Ministarstva financija i slube za financije mjerodavni su za
uspostavu i voenje sustava Glavne knjige riznice i
neophodne sustave pomonih knjiga prema modificiranom
akrualnom naelu obraunavanja, po kojem se prihodi
priznaju kad su mjerljivi i raspoloivi, a rashodi se knjie u
razdoblju na koje se odnose.
lanak 14.
Sustav Glavne knjige riznice osigurava evidenciju svih
transakcija i poslovnih aktivnosti sukladno propisanom kontnom
planu i na razini propisanih klasifikacija (organizacijska,
klasifikacija rashoda i izdataka prorauna po vladinim
funkcijama, ekonomska, programska i fondovska/izvori
sredstava).
lanak 15.
(1) Svim transakcijama federalnog, kantonalnih, opinskih i
gradskih prorauna i financijskih planova izvanproraunskih fondova upravljaju ministarstva financija, odnosno
slube za financije putem sustava Glavne knjige riznice.
Sustav Glavne knjige riznice obuhvaa sve prihode i
primitke, rashode i izdatke, izvrene nabave, obveze i
izmjene aktive, pasive i promjene izvora sredstava. Sve
financijske transakcije koje se odnose na proraun i
financijski plan evidentiraju se posredstvom Glavne knjige
riznice, ukljuujui i transakcije koje se odnose na dugove i
programe financirane iz inozemne ili domae potpore.
(2) U Glavnoj knjizi riznice vodi se evidencija vlastitih prihoda
i donacija po proraunskim korisnicima.
lanak 16.
Proraunski korisnici i izvanproraunski fondovi vode
pomone knjige koje ine sastavni dio sustava Glavne knjige
riznice i uvaju svu originalnu dokumentaciju o transakcijama
sukladno propisu o knjigovodstvu iz lanka 78. Zakona o
proraunima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Broj 26 - Strana 8
lanak 17.
Federalni ministar financija propisuje procedure informatike i funkcionalne zatite raunovodstvenog sustava Glavne
knjige riznice i pomonih knjiga rizniarskog poslovanja modula.
IV. NAIN VOENJA JEDINSTVENOG RAUNA
RIZNICE
1. Uspostava Jedinstvenog rauna riznice
lanak 18.
(1) Svi javni prihodi Federacije, kantona, opina, gradova i
izvanproraunskih fondova moraju se uplatiti na JRR. JRR
se nalazi pod iskljuivom mjerodavnosti ministarstava
financija, odnosno slubi za financije. Nijedna druga osoba
ili institucija nema pravo raspolaganja nad ovim raunima,
ukoliko drukije nije utvreno opim ili pojedinanim
instrukcijama koje daju ministarstva financija, odnosno
slube za financije. Svi javni prihodi moraju se uplatiti na
depozitne raune ministarstava financija, odnosno slubi za
financije. Stanje sredstava na depozitnom raunu na kraju
dana se prebacuje na transakcijske raune. S depozitnog
rauna mogu se isplatiti samo vie ili pogreno uplaeni
prihodi koji se odnose na tekuu fiskalnu godinu. Ministri
financija posebnim pravilnikom odreuju procedure povrata
tih prihoda.
(2) Vlastiti prihodi proraunskih korisnika, odnosno
izvanproraunskih fondova moraju se, takoer, uplatiti na
depozitne raune ministarstava financija, odnosno slubi za
financije. Ovi se prihodi troe sukladno posebnoj uputi o
nainu uplaivanja i troenja, koju propisuje federalni
ministar financija, kantonalni ministar financija, odnosno
gradonaelnik, opinski naelnik.
(3) Odabir banke za otvaranje rauna za investiranje,
transakcijskih rauna i dobivanje ostalih usluga poslovnih
banaka potrebnih za poslovanje riznice i JRR vri se
sukladno propisima kojima se ureuju javne nabave.
lanak 19.
Ministarstva financija, odnosno slube za financije
ovlatene su otvarati podraune u okviru JRR za prikupljanje
namjenskih prihoda, primitaka i donacija i njihovo namjensko
troenje.
lanak 20.
(1) Ministarstva financija, odnosno slube za financije otvaraju
transakcijske raune u poslovnim bankama. Transakcijski
rauni se koriste za plaanje svih rashoda i izdataka. Stanje
sredstava na svim transakcijskim raunima sastavni je dio
JRR.
(2) Ministarstva financija, odnosno slube za financije, kao
sudionici u unutarnjem platnom prometu, duni su,
sukladno odredbama Zakona o unutarnjem platnom
prometu, izabrati jedan od otvorenih transakcijskih rauna
za glavni raun, s kojeg e se izvravati plaanje propisanih
obveza.
lanak 21.
(1) Ministarstva financija, odnosno slube za financije otvaraju
transakcijske raune za gotovinu neophodne za blagajniko
poslovanje.
(2) Stanja na transakcijskim raunima za gotovinu smatraju se i
vode kao sastavni dio JRR.
lanak 22.
Ministarstva financija, odnosno slube za financije
investiraju bilo koji iznos sredstava s JRR koji trenutano nije
potreban za izvrenje prorauna, sukladno Zakonu o investiranju
javnih sredstava.
Srijeda, 6. 4. 2016.
2. Naplata i isplata putem JRR-a

lanak 23.
(1) Proraunski korisnici i izvanproraunski fondovi odgovorni
su za potpuno i pravodobno uplaivanje svih prihoda i
primitaka na JRR.
(2) S JRR-a se ne moe isplatiti nijedan izdatak ukoliko nije
odobren proraunom, odnosno financijskim planom.
(3) Federalni ministar financija propisuje procedure u svezi s
uplatama i isplatama sredstava, odnosno nainom izvrenja
prorauna s JRR-a.
V. KAZNENE ODREDBE
lanak 24.
e kanjena za prekraj odgovorna osoba u ministarstvima
financija, slubama za financije opina, gradova i izvanproraunskih fondova, ako na nain propisan ovim zakonom:
a) ne uspostavi rizniarski nain poslovanja s javnim
sredstvima u roku i na nain propisan odredbama
ovoga zakona (lanak 27.);
b) ne izradi planove novanih tokova kojima se predvia
priljev i odljev sredstava na JRR i ne dostavi ih na
odobravanje Odboru za likvidnost (l. 4. i 5.);
c) ne vri centraliziranu isplatu plaa i naknada za
proraunske korisnike i izvanproraunske fondove
(lanak 8.);
d) ne izrauje financijska izvjea (lanak 11.);
e) ne uspostavi i ne vodi sustav Glavne knjige riznice i
neophodne sustave pomonih knjiga (lanak 13.
stavak 2.);
f)
posredstvom Glavne knjige riznice ne evidentira sve
financijske transakcije koje se odnose na proraun i
financijski plan, ukljuujui i transakcije koje se
odnose na dugove i programe financirane iz inozemne
ili domae pomoi (lanak 15.).
lanak 25.
e kanjena za prekraj odgovorna osoba proraunskog korisnika
ako:
a) prijedlog operativnih planova rashoda i izdataka
proraunskih korisnika izradi suprotno odobrenim
planovima novanih tokova iz lanka 5. stavak (2)
ovoga zakona (lanak 6.);
b) ne vri unos obveza za plaanje u rizniarsku
aplikaciju sukladno procedurama riznice i odobrenim
planovima novanih tokova iz lanka 6. ovoga zakona
(lanak 7.);
c) mjerodavnoj riznici u odgovarajuem platnom ciklusu
ne podnesu dokaz o zasnivanju i prestanku radnog
odnosa svih uposlenika za koje se plae osiguravaju u
proraunu, odnosno financijskom planu (lanak 8.);
d) sukladno pravilima ne uvaju raunovodstvene
evidencije i dokumentaciju koja se odnosi na
ugovorene obveze, narudbenice, fakture, ovlasti za
plaanja i druge evidencije o financijskim
transakcijama i dogaajima (lanak 12. stavak (4).
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 26.
Kantoni, opine, gradovi i izvanproraunski fondovi
obvezni su u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
zakona uskladiti svoje propise s ovim zakonom.
lanak 27.
Kantoni, opine, gradovi i izvanproraunski fondovi
obvezni su u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Srijeda, 6. 4. 2016.
zakona uspostaviti rizniarski nain poslovanja s javnim

sredstvima sukladno odredbama ovoga zakona.
lanak 28.
Federalni ministar financija e u roku ezdeset dana od dana
stupanja na snagu ovoga zakona donijeti provedbene propise za
primjenu ovoga zakona i to:
a) naputak o procedurama informatike i funkcionalne
zatite raunovodstvenog sustava Glavne knjige
riznice i pomonih knjiga rizniarskog poslovanja
modula (lanak 17.);
b) pravilnik o procedurama povrata vie ili pogreno
uplaenih javnih prihoda koji se odnose na tekuu
fiskalnu godinu (lanak 18. stavak (1));
c) uputu o nainu uplaivanja i troenja vlastitih prihoda
proraunskih korisnika i izvanproraunskih fondova
(lanak 18. stavak (2));
d) uputu o izvravanju prorauna s JRR (lanak 23.
stavak (3)).
lanak 29.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vaiti
Zakon o riznici u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03 i 79/07).
lanak 30.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Slubenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Predsjedateljica
Zastupnikoga doma
Doma naroda
Edin Mui, v. r.
Lidija Bradara, v. r.
IV..7.) (IV)
,

,

23.02.2016. 03.03.2016.
.
01-02-198-02/16
04. 2016.
, . .
AO
O TEO EEAJ
OE EEOE
I - OTE OEE
a 1.
(1)
O aoo eje e oaae,
aeo aae eoo eeaj
oe eeoe ( ae e: ).
(2)
Oaea eoa j:
a) ae eaa jao eoa
aje aaje e ae
ooa ao oe oe eoe
oa, a, aaa oa
aa o oo aa ja a
ao, ao aa o aje
eaje oe, ea, aea
oaja (eoa eaa);
Broj 26 - Strana 9
aee ee oa oa
eaa e aao aa o
Jeeo aa eoa ( ae e: JT)
aa aoo oje
oaea aa eo;
) aae
ea
aooa
jeaaa, e aooee eeje

a a eaoo a aaa a
aooo jao eo;
) aae
ooe
aa
aoo ojo e oaa oooo

a aaje ja oa, aa, e
aoa aaa, j ooee oaee
a a aaa;
e) aae oee aao aa oj
ae e JT;
) eo ja oa a eoo aa a
aaoe ae;
) eo ja eaa a ae eaa a
eae a a aoo o ea
ja eaa ("ee oe eeaje
", . 77/04 48/08).
a 2.
eje oje e oe oo ao aj
eea aea:
) oaja e eaa je oaee
aa aja, ooo ooaa
a aje a o ae oe,
ea ojeo e, ooe e
oa a a jee
aooa ea ea.
) e je a oj e aaj o
, ao a eeaje, aoa,
aoa oa a o jee ae
oe.
) e o aa oa
oa ae, e oa oj e e
ao e o.
) eo a je ao a ooe
oooj a e aaa aja,
ooo a aje, a oj e aj
ja o, a oj e a aj ao aa
aoej a aaoe ae.
) aa a eoa je ea eeja
aaja oo ao, oa
aa, aoa aaa, e aa oe,
oaea, oaaa oa eaa, oje
a a eo aae oo ae
oe, ooo o oeeo aa, oja a
oaje o aajaa oo oaaja a a oa o ao
a o oa e aaja.
aa a eoa a JT eaa oo
e aaa ja ea.
) ea ooa oaa oaaj,
oe oee oje e oe a e
o a a oa o
ajeaae eae, a e oe
o oaa a a oae
ea oeee oaaje, a oa
ae o aa, eae oe
aaa a a aoaa oae
oaje oje e oe
jeaa, o ooe oa.
) JT Jee a eoa je e
ao aa ea, oje e
Broj 26 - Strana 10
)
)
)
)
aaj ae oa aa, ae
aoa aaa eeaj e
ae e eoa. JT e aoj o eoo aa ooeo oooj a, aa a
eae, jeo e aao
aa, o oj je jea a a a oje e
aaj ao a aae a a aoo
o ae ao oe ("ee oe eeaje ", . 48/15 79/15), oeo aa a aae aoj ea
ao oe aa a aae o
eao ooa o oe, aao aa a oo. o a
oaj e a e aaa aja,
ooo a aje. eo JT
ooa a ja
oa aa aja, ooo
aa a aje.
Jaa oaa ea oaa ea
aaea o oo oe oa, ooa, aaa, oa o aa ja a
jeao, aa o eoa aja
o jeo, ea ajoa, aea
oaja. a jaa ea e oaeo aj
a JT.
Maa
aja
oajeaj
eeao ao aja aoaa
aa aja.
Mo aooe oo aaa oaaja je aooe oo ea
oje e o eeaj aj
oje aoo je, a
ao e aj e aaa oaee.
aeo ao je ao oje
o aje a ee oe
oaee ao "ee ae".
Oo a o ea je oj ej aja, ooo ooo
aoa, oa ae ooa, a oj
e ooo oo oaao jea a oaao jea.
a a eae ja eaa je a
oj e oe oo oooj a a
eae aoo ja eaa
a oeaa aoa o ea ja
eaa.
e a aje oajeaj e a
aje oaa, e a aje
aoa e a aje ae
ooa ( ae e: e a aje).
Teo je ooa oaaoa jea a
eeao aa aja, aaa aja aoa, a aje
oa, aoa ae ooa ojoj
e, a o aoo oa,
oaaj oo oj e ooe a aae
ea ee ea eeaje, ao
ea aoa, oa, aoa aj
aoa ae ooa; oee aooa aooe oa; aae
oe oee JT-a; aae eaaoa ea oo.
Taao a ao a
ooe oo aaa e aaa aja a aje e
Srijeda, 6. 4. 2016.
oj e e aoee aaje eae a

ee ea ajo aa.
) Taao a a oo e aa aja, ooo e a aje
e oe oo a aajo ooae.
) ae oo aa a ooaa
a oo aoa oja e aaj
aje oea eoe oa, ooo
ooa. ae ooa,
oo aoa, aaj e: ejo-a
o, ae o, o a aoaae
ao oo oae aoo.
) aae je ae ea, ajoa
aae aja o jeo.
II - OO A AA TEOA
a 3.
(1) Maa aja, ao, oe ae oo oaaj aaj eoo.
(2) Teoo ao ooo oaaoo jeo
oo oo a, ooo ooa
e a aje.
(3) Teo je aea a oaa eee ooe:
aae oa ea, aae aa
oj e JT-a, aae oa ooa,
aae aaa, eaoa oa aa,
aae aooo jao eo
ajo jeaae o e ea.
(4) Teo oe, o oe, a eoa
a o jea.
1. aae ea ea
a 4.
Teo je aea a a o aa
aoa oa ooa, aa o jeea, oja e
ea o eaa a JT, a oj
eaa oo a aae ea.
a 5.
(1) a aoa oa ooa aa 4. oo
aoa, eo o oaje a
oa:
) aje ae a JT a eo eo;
) eae oa aa a JT;
) eae aoa aaa;
) eae eaa a;
) ojeje oae oo oajaa
) eaa aoeoo aaeaa.
(2) a oa ooa aaa ooaa Oo a
o ea.
a 6.
(1) Ooe ao oa ooa aa 5. a (2)
oo aoa e ao ooa a a jeoa
oea aoa aoa aaa e
oa.
(2) oo je aa e, Oo a o
ea a oa ooa eae jee oje
ea e oaa ea.
2. ee ea
a 7.
(1) a oo ooe oea aoa aa 6.
a (1) oo aoa, a a oeaa eoa,
e o ae oo e o
oaea a aae eo aaj.
(2) Teo ea ea, ooo ajo aa e eee:
Srijeda, 6. 4. 2016.
a)
a a aoo oa ea
oa oea a aae, oaaj
ea oje oaea a aja, ooo oooa o
a a aje oooa
ae ooa, a ooaae aaa;
) eaj ooea aaa.
(3) e o ae oo aeeoae ae o ae oaeaa.
3. eaoaa aa aa
a 8.
(1) Teo eaoa a aa aaa
a ee oe aee ooe a a
a:
) oaa oaa eaoa e
oaa aa;
) ojeje oea ea a oo eo
oa aa aaa oa eoo
oaja oje oejej e o
ae oo, ao oa oaea
o oo oea ooa;
) aa a aa aaa, ao oaea
o oo oea ooa.
(2) e o ae oo
a eo, ooaaje ao , oe
oa o aa ea ao ooa
aoe a oje e ae oejej e,
ooo ajo a.
4. aooea eoooja
a 9.
(1) eeao ao aja je oaeo a
aja oaa o a aa e
aaj oj e oe a eeae
jeaae o aj aajaa o a
aje oe oaea a oa a
a e e ja eaa.
(2) o a a e a aaj ae
ae, oa aa, aoa aaa.
(3) aaa ea aaja a: oaao aaj, aaj aoa aaa ea o a jaa, eoo aaj, oo aaj/
o eaa. e o oo
oe o a a e.
(4) eeao ao aja oe a
e aaje.
(5) eeao ao aja e a
oaa jeeo ea oa oo
eao aooe aaa a ja
eo ooaaj aoo.
a 10.
(1) Teo aaa aja, ooo a
aje o oe ea eooe jee
aooee eoooje.
(2) aoa, o, a ae
eo jeoe aa (1) oo aa oaaj
eeao eo, a eea eo ao aaaa jeoa oe eo eeao
aja jee aooee eoooje.
5. ajo jeaae
a 11.
(1) Maa aja e a aje
aj aje jeaje, a a oo
Broj 26 - Strana 11
o aaj a ajo jeaaa

aa 78. aoa o ea eeaj oe
eeoe ("ee oe eeaje ", .
102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15 102/15).
(2) Maa aja e a aje
a aj jeaja ooe e
eaoo a aaa a aooo
jao eoa.
(3) eeao ao aja oje e oa aj jeaja.
6. aooea ea ooa
a 12.
(1) ooo e oa ooo a
aooo, a oo ao
aaja oa oj ooe.
(2) Oooa a e oa oaaj
oaaj e aaa aooee ooe a ooe ea ooe aj aoa, oea ea, aaaa
oa aa e aa
aaa.
(3) eea a aja oje oe
a oae oaaa ea aaa
aooee ooe.
(4) a a oo aa (3) oo aa, e
o aj aooee eeje oeaj oja e oo a ooee oaee, aee, ae, oaea a aaa e eeje o aj aajaa oaaja.
(5) Oee . (1), (2) (4) oo aa jej
, oe, ao ae oo.
III - TEM AE E TEOA
a 13.
(1) Teo a ooaa a ja ea
oajea oaae jee ae e
eoa oja e o o eo, ao
oojae JT-a.
(2) Maa aja e a aje
ae a oa oee ea ae e
eoa eooe ee oo a ea
oao aao oaaaa, o
oje e o aj aa je
aoo, a ao e e eo a oj e
ooe.
a 14.
e ae e eoa o eej
aaja oo ao a a
oa o ao a o oa
aaja (oaaja, aaja aoa
aaa ea o a jaa, eooa,
ooa/o eaa).
a 15.
(1) aajaa eeao, aoa, o a ea aj aoa ae ooa aaj aa aja,
ooo e a aje e ea ae
e eoa. e ae e eoa oaa
e oe e, aoe ae, ee
aae, oaee jee ae, ae ojee
oa eaa. e aje aaje oje e
ooe a e aj a eeaj e
oeo ae e eoa, j
aaje oje e ooe a oe oae
aae oae oae oo.
Broj 26 - Strana 12
(2)
aoj eoa o e eeja a

oa oaja o e oa.
a 16.
e o ae oo oe
ooe e oje e aa o ea ae e
eoa aj oa oeaj o aajaa a a oo o oo aa 78.
aoa o ea eeaj .
a 17.
eea a aja oje oee
oae oae ae aooeo
ea ae e eoa oo a eoo
ooaa - oa.
IV - A OEA JETEO AA
TEOA
1. oa Jeeo aa eoa
a 18.
(1) ja o eeaje, aoa, oa,
aoa ae ooa oaj e a a
JT. JT e aa o o aeo
aaa aja, ooo a
aje. je ja ea
ao aoaaa a o aa, oo
aje je eo o ojea
jaa oje aj aa aja,
ooo e a aje. ja o e
oaj a a eoe ae aaa
aja, ooo a aje. ae
eaa a eoo a a aj aa e
eaje a aaoe ae. a eoo
aa o e a ao e oeo
ae o oj e ooe a e a
o. M aja oe ao
oej oee oaa oa.
(2) a o e oa, ooo
ae ooa oaj e aoe a a
eoe ae aaa aja, ooo
a aje. O o e oe a
a oe o o a aaa oea, oje oje eea a aja,
aoa a aja ooo aoae, o ae.
(3) Oa ae a oaae aa a eae,
aao aa ojae oa a
oo aaa oe a ooae eoa
JT e a a oa oja e ej
jae aae.
a 19.
Maa aja, ooo e a aje
oaee a oaaj oae o JT a
ae aje oa, aa oaja
oo ajeo oee.
a 20.
(1) Maa aja, ooo e a aje
oaaj aaoe ae oo aaa.
Taao a e oe a aae
aoa aaa. ae eaa a aao aa aa je o JT.
(2) Maa aja, ooo e a
aje, ao e ae ao
oe , a oeaa aoa o
ae ao oe, aa jea o
ooe aa aa a a a, a
oje e e aa aae oa oaea.
Srijeda, 6. 4. 2016.
a 21.
oaaj aaoe ae a oo eooe a
aajo ooae.
(2) aa a aao aa a oo
aaj oe ao aa o JT.
a 22.
eaj o oj o eaa a JT-a oj
eo je oea a ee ea a a
aoo o ea ja eaa.
2. aaa aa eo JT-a
a 23.
(1) e o ae oo ooo
a oo aoeeo aae
oa aa a JT.
(2) a JT-a e e oe a jea aa oo
je ooe eo, ooo aj ao.
(3) eea a aja oje oee
e aaa aaa eaa ooo
ao ea ea a JT-a.
V - AEE OEE
a 24.
oao ao o 3.000,00 M o 20.000,00 M
a eaj oooo e aa aja, aa a aje oa, aoa ae ooa, ao a a oa o aoo:
a) e oa eo a ooaa a
ja ea o a a oa
oeaa oo aoa (a 27.);
) e a aoe oa ooa oja e
ea o eaa a JT e
oa a ooaae Oo a o
(. 4. 5.);
) e eaoa a aa aaa
a ee oe aee ooe
(a 8.);
) e aje aje jeaje (a 11.);
e) e oa e o e ae e
eoa eooe ee oo a
(a 13. a (2));
) oeo ae e eoa e eea
e aje aaje oje e ooe a
e aj a, j
aaje oje e ooe a oe oae
aae oae oae oo
(a 15.).
a 25.
oao ao o 3.000,00 M o 20.000,00 M
a eaj oooo e eo oa
ao:
a) jeo oea aoa aoa
aaa e oa a oo
ooe aoa oa ooa aa 5.
a (2) oo aoa (a 6.);
) e o oaea a aae eo
aaj a a oeaa eoa
ooe aoa oa ooa aa 6.
oo aoa (a 7.);
) aeo eo ooaaje ao
e oe oa o aa ea ao ooa aoe a oje e ae
o e, ooo ajo
a (a 8.);
(1)
Srijeda, 6. 4. 2016.
a a aa e aj aooee
eeje oeaj oja e oo a
ooee oaee, aee, ae, oaea a aaa e eeje o aj aajaa oaaja (a 12. a
(4)).
VI EAE AE OEE
a 26.
ao, oe, ao ae oo
oae a o o e jee o aa aa a a
oo aoa ae oje oe o aoo.
a 27.
ao, oe, ao ae oo
oae a o o 12 jee o aa aa a a
oo aoa oae eo a ooaa a ja
ea a oeaa oo aoa.
a 28.
eea a aja e o o 60 aa o
aa aa a a oo aoa oje oeee
oe a je oo aoa o:
a) o o oeaa oae
oae ae aooeo ea
ae e eoa oo a
eoo ooaa oa (a 17.);
) a o oeaa oaa e
oeo ae ja oa oj e
ooe a e a o (a 18. a
(1));
) o o a aaa oea
a oa e oa
ae ooa (a 18. a (2));
) o o aa ea a JT-a (a 23.
a (3)).
a 29.
ao aa a a oo aoa eaje a a
ao o eo eeaj ("ee oe eeaje ", . 58/02, 19/03 79/07).
a 30.
Oaj ao a a a oo aa o aa
ojaaa "e oaa eeaje ".
aa
aa
a a
a aa
aaa a aaa a
, . .
, . .
692
Na osnovu lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O RADU

Proglaava se Zakon o radu, koji je usvojio Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma
od 31.07.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 31.03.2016.
godine.
Broj 01-02-200-02/16
Predsjednik
Marinko avara, s. r.
Sarajevo
Broj 26 - Strana 13
ZAKON
O RADU
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se zakljuivanje ugovora o radu,
radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje
prava i obaveza iz radnog odnosa, zakljuivanje kolektivnih
ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga
pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili meunarodnim
ugovorom nije drugaije odreeno.
Gamatika terminologija
lan 2.
Gramatika terminologija koritenja mukog i enskog roda
za pojmove u ovom zakonu ukljuuje oba roda.
Ravnopravna zastupljenost spolova
lan 3.
Formiranje vijea zaposlenika, mirovnog vijea, ekonomsko-socijalnog vijea i drugih organa koji proizilaze iz ovog
zakona i kolektivnih ugovora, odraavat e ravnopravnu
zastupljenost spolova.
Zasnivanje radnog odnosa
lan 4.
(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zakljuenog ugovora o
radu zasniva se radni odnos.
(2) Nakon zakljuivanja ugovora o radu poslodavac je duan
prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje,
zdravstveno osiguranje i osiguranje za sluaj nezaposlenosti
(u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa
zakonom.
Pojam poslodavca
lan 5.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice
koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.
Pojam radnika
lan 6.
Radnik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje je
zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Osnovna prava i obaveze radnika
lan 7.
(1) Poslodavac utvruje mjesto i nain obavljanja rada
potivajui pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik
je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa
prirodom i vrstom rada lino obavljati preuzeti posao, te
potivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca,
kao i zakone i ope akte poslodavca.
(2) Radnik ima pravo na pravinu plau, uvjete rada koji
obezbjeuju sigurnost i zatitu ivota i zdravlja na radu, te
druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Osnovi i vrste diskriminacije
lan 8.
(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje trai
zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, brano
stanje, porodine obaveze, starost, invalidnost, trudnou,
jezik, vjeru, politiko i drugo miljenje, nacionalnu
pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, roenje,
rasu, boju koe, lanstvo ili nelanstvo u politikim
strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo
lino svojstvo.
Broj 26 - Strana 14
(2)
(3)
Diskriminacija moe biti direktna ili indirektna.

Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znai svako
postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog
lana kojim se radnik, kao i lice koje trai zaposlenje stavlja
ili je bilo stavljeno u nepovoljniji poloaj u odnosu na druga
lica u istoj ili slinoj situaciji.
(4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji
kada odreena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij
ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj radnika
kao i lice koje trai zaposlenje zbog odreene osobine,
statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema
koji ine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog
lana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje trae
zaposlenje.
Uznemiravanje i nasilje na radu
lan 9.
(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca
zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje,
nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na
radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja trae
zaposlenje kod poslodavca.
(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana je svako
neeljeno ponaanje uzrokovano nekim od osnova iz lana
8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu
dostojanstva radnika i lica koje trai zaposlenje, a koje
uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo
okruenje.
(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana je
svako ponaanje koje rijeima ili radnjama seksualne
prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva
radnika i lica koje trai zaposlenje, a koje izaziva strah ili
stvara poniavajue ili uvredljivo okruenje.
(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi
fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju,
kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u
njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti
spolova na radu ili u vezi sa radom.
(5) Mobing predstavlja specifinu formu nefizikog
uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva
ponavljanje radnji kojima jedno ili vie lica psihiki
zlostavlja i poniava drugo lice, a ija je svrha ili posljedica
ugroavanje njegovog ugleda, asti, dostojanstva,
integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog
statusa.
Zabrana diskriminacije
lan 10.
(1) Diskriminacija iz lana 8. ovog zakona zabranjena je u
odnosu na:
a.
uvjete za zapoljavanje i izbor kandidata za obavljanje
odreenog posla,
b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,
c.
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,
d. napredovanje u poslu i
e.
otkazivanje ugovora o radu.
(2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su
diskriminirajue po nekom od osnova iz lana 8. ovog
zakona, nitave su.
Izuzeci od zabrane diskriminacije
lan 11.
(1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike,
iskljuenje ili davanje prvenstva u odnosu na odreeni
posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod
takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od
osnova iz lana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i
Srijeda, 6. 4. 2016.
odluujui uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time

eli postii opravdana.
(2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona,
kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na
posebnu zatitu odreenih kategorija radnika u skladu sa
zakonom.
Zatita u sluajevima diskriminacije
lan 12.
(1) U sluajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog
zakona, radnik kao i lice koje trai zaposlenje mogu od
poslodavca zahtijevati zatitu u roku od 15 dana od dana
saznanja za diskriminaciju.
(2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu,
radnik moe u daljem roku od 30 dana podnijeti tubu
nadlenom sudu.
(3) Ako radnik odnosno lice koje trai zaposlenje u sluaju
spora iznesu injenice koje opravdavaju sumnju da je
poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o
zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja
da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojea razlika
nije usmjerena na diskriminaciju ve da ima svoje
objektivno opravdanje.
(4) Ako sud utvrdi da je tuba iz stava 2. ovog lana osnovana
poslodavac je duan radniku uspostaviti i osigurati
ostvarivanje prava koja su mu uskraena, te mu nadoknaditi
tetu nastalu diskriminacijom.
Pravo na voenje krivinog ili graanskog postupka
lan 13.
U sluajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog
uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili
u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne moe se
tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje prava na voenje
krivinog ili graanskog postupka.
Sloboda udruivanja
lan 14.
(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru,
organizirati sindikat, te se u njega ulaniti, u skladu sa
statutom ili pravilima tog sindikata.
(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru,
formirati udruenje poslodavaca, te se u njega ulaniti, u
skladu sa statutom ili pravilima tog udruenja.
(3) Sindikat i udruenja poslodavaca mogu se osnovati bez
ikakvog prethodnog odobrenja.
Dobrovoljnost lanstva
lan 15.
(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom
stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruenja
poslodavaca.
(2) Radnik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u
nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu
odnosno udruenju poslodavaca.
Zabrana mijeanja u funkcioniranje udruenja
lan 16.
(1) Poslodavcima ili udruenjima poslodavaca koji djeluju u
sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, lana ili
zastupnika, zabranjuje se:
a.
mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili
upravljanje sindikatom;
b. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem
kontroliranja takvog sindikata.
(2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog
drugog lica, lana ili zastupnika, zabranjeno je mijeanje u
Srijeda, 6. 4. 2016.
uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruenjem

poslodavaca.
Nemogunost zabrane zakonite djelatnosti udruenja
lan 17.
Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruenja
poslodavaca ne moe se trajno ni privremeno zabraniti.
Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca
lan 18.
(1) Poslodavac je duan osigurati odgovarajue uvjete za
djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.
(2) Poslodavac je duan, uz pisanu saglasnost radnika,
obraunati i iz plae radnika, obustavljati sindikalnu
lanarinu, te je uplaivati na raun sindikata, u skladu sa
uputama sindikata.
(3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod
poslodavca, ali iji sindikat ima lanove kod poslodavca,
dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za
obavljanje sindikalne aktivnosti.
(4) Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog lana ne mogu
prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti naruavati radne i
tehnoloke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu
kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Primjena najpovoljnijeg prava
lan 19.
(1) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava
utvrenih ovim zakonom.
radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih
ovim zakonom.
(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ovim
zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije
pravo.
II. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU
Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu
lan 20.
(1) Sa licem mlaim od 15 godina ivota ne moe se zakljuiti
ugovor o radu, niti se ono moe zaposliti na bilo koju vrstu
poslova.
(2) Lice izmeu 15 i 18 godina ivota (u daljem tekstu:
maloljetnik) moe zakljuiti ugovor o radu, odnosno
zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod
uvjetom da od ovlatenog ljekara ili nadlene zdravstvene
ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima
opu zdravstvenu sposobnost za rad.
Probni rad
lan 21.
(1) Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti
probni rad.
(2) Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due od
est mjeseci.
(3) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren,
otkazni rok je sedam dana.
(4) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za
vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa
danom isteka roka utvrenog ugovorom o probnom radu.
Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme
lan 22.
(1) Ugovor o radu zakljuuje se:
a.
na neodreeno vrijeme;
b. na odreeno vrijeme.
(2)
Broj 26 - Strana 15
Ugovor o radu koji ne sadri podatak u pogledu trajanja

smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
(3) Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti za
period dui od tri godine.
(4) Ako radnik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na
odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili
preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na odreeno vrijeme na period dui od tri godine bez
prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na
neodreeno vrijeme.
Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o
radu
lan 23.
Prekidom ugovora o radu iz lana 22. stav 4. ovoga zakona
ne smatraju se prekidi nastali zbog:
a.
godinjeg odmora;
b. privremene sprijeenosti za rad;
c.
poroajnog odsustva;
d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
e.
perioda izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka
na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog
organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
f.
odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;
g. vremenskog perioda do 60 dana izmeu ugovora o
radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim
ugovorom nije utvren dui vremenski period.
Sadraj zakljuenog ugovora o radu
lan 24.
(1) Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj formi i sadri,
naroito, podatke o:
a.
nazivu i sjeditu poslodavca;
b. imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu
radnika;
c.
trajanju ugovora o radu;
d. danu otpoinjanja rada;
e.
mjestu rada;
f.
radnom mjestu na koje se radnik zapoljava i kratak
opis poslova;
g. duini i rasporedu radnog vremena;
h. plai, dodacima na plau, te periodima isplate;
i.
naknadi plae;
j.
trajanju godinjeg odmora;
k. otkaznom roku
l.
druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrenim
kolektivnim ugovorom.
(2) Umjesto podataka iz st. 1. ta. g., h., i., j., k. i l. ovog lana,
moe se u ugovoru o radu naznaiti odgovarajui lan
zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su
ureena ta pitanja.
(3) Ako poslodavac ne zakljui ugovor o radu sa radnikom u
pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz
naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na
neodreeno vrijeme, ako poslodavac drugaije ne dokae.
Upuivanje na rad u inozemstvu
lan 25.
Ako se radnik upuuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u
inozemstvo, mora se postii pisana saglasnost izmeu poslodavca
i radnika u pogledu slijedeih uvjeta ugovora:
a.
radnog mjesta u inozemstvu;
b. trajanju rada u inozemstvu;
c.
mjestu rada i boravka u inozemstvu;
Broj 26 - Strana 16
d.
valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim

primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava
za vrijeme boravka u inozemstvu;
e.
uvjetima vraanja u zemlju.
Rad izvan prostorija poslodavca
lan 26.
(1) Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova i
izvan prostorija poslodavca (kod kue radnika ili u drugom
prostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu.
(2) Ugovor o radu zakljuen u smislu stava 1. ovog lana,
pored podataka iz lana 24. ovog zakona, sadri i podatke
o:
a.
trajanju radnog vremena,
b. vrsti poslova i nainu organiziranja rada,
c.
uvjetima rada i nainu vrenja nadzora nad radom,
d. visini plae za obavljeni rad i rokovima isplate,
e.
upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi trokova
za njihovu upotrebu,
f.
naknadi drugih trokova vezanih za obavljanje
poslova i nain njihovog utvrivanja,
g. drugim pravima i obavezama.
(3) Ugovor iz stava 1. ovog lana moe se zakljuiti samo za
poslove koji nisu opasni ili tetni po zdravlje radnika ili
drugih lica i ne ugroavaju radnu okolinu, u skladu sa
zakonom.
Radno-pravni status direktora
lan 27.
(1) Predsjednik i lanovi uprave, odnosno poslovodni organ
drugog naziva (u daljem tekstu: direktor) moe poslovodnu
funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u
skladu sa pravilnikom o radu.
(2) Direktor moe zasnovati radni odnos na neodreeno ili
odreeno vrijeme.
(3) Radni odnos na odreeno vrijeme traje do isteka roka na
koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrjeenja.
(4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI
ovog zakona.
(5) Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog
odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se ureuju
ugovorom, u skladu sa optim aktom poslodavca.
Dostava radniku fotokopije prijave na obavezno osiguranje
lan 28.
Poslodavac je duan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti
fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana od
dana zakljuivanja ugovora o radu, odnosno poetka rada, kao i
svake promjene osiguranja koja se tie radnika.
Podaci koji se ne mogu traiti
lan 29.
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto
(razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zakljuivanja ugovora o
radu poslodavac ne moe traiti od radnika podatke koji nisu u
neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naroito u vezi sa
odredbom lana 8. ovog zakona.
Postupanje sa linim podacima radnika
lan 30.
Lini podaci radnika ne mogu se prikupljati, obraivati,
koristiti ili dostavljati treim licima, osim ako je to odreeno
zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza
iz radnog odnosa.
Srijeda, 6. 4. 2016.
III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I

USAVRAVANJE ZA RAD
Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i
usavravanjem za rad
lan 31.
(1) Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti
radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad.
(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja
novog naina ili organiziranja rada, omoguiti radniku
obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.
(3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i
potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati
za rad.
(4) Uvjeti i nain obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja
za rad iz st. 2. i 3. ovog lana ureuju se kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu.
Prijem pripravnika
lan 32.
(1) Radi strunog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom.
(2) Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednjom ili
viom kolom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva
radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu,
obavezno poloiti struni ispit ili mu je za rad u zanimanju
potrebno prethodno radno iskustvo.
(3) Ugovor o radu sa pripravnikom zakljuuje se na odreeno
vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
(4) Za vrijeme obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima
pravo na 70% plae utvrene za poslove za koje se
osposobljava.
(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o veem
iznosu plae iz stava 4. ovog lana.
Polaganje strunog ispita
lan 33.
Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae
struni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili
pravilnikom o radu propisano.
Struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
lan 34.
(1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili
pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odreenog
zanimanja, poslodavac moe lice koje je zavrilo
kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
(2) Vrijeme strunog osposobljavanja iz stava 1. ovog lana
rauna se u pripravniki sta i radno iskustvo utvreno kao
uvjet za rad u odreenom zanimanju i moe trajati najdue
onoliko vremena koliko traje pripravniki sta.
(3) Ugovor o strunom osposobljavanju zakljuuje se u pisanoj
formi.
(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog lana
u roku od osam dana nadlenoj slubi za zapoljavanje, radi
evidencije i nadzora.
(5) Lice na strunom osposobljavanju ima pravo na
zdravstveno osiguranje kako je to utvreno propisima za
nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za sluaj
povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava
poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
(6) Licu za vrijeme strunog osposobljavanja osigurava se
odmor u toku rada, dnevni odmor izmeu dva uzastopna
radna dana i sedmini odmor.
Srijeda, 6. 4. 2016.
IV. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena
lan 35.
Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik,
prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za
poslodavca.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik
pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje
poslova, ako se ukae takva potreba.
(3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme
pripravnosti ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu i ugovorom o radu.
Puno i nepuno radno vrijeme
lan 36.
(1) Ugovor o radu moe se zakljuiti za rad sa punim ili
nepunim radnim vremenom.
(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmino, ako zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu nije odreeno u kraem trajanju.
(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti due
od 35 sati sedmino.
(4) Puno radno vrijeme moe se rasporediti na pet, odnosno
est radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu.
(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme krae
od punog radnog vremena.
(6) Radnik koji je zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim
vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na
taj nain ostvario puno radno vrijeme.
(7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz
radnog odnosa ostvaruje zavisno od duine radnog vremena
u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu.
Skraivanje radnog vremena
lan 37.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i
zdravlja na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih
utjecaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom
utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Poslovi iz stava 1. ovog lana i trajanje radnog vremena
utvruju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u
skladu sa zakonom.
(3) O skraivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog lana
odluuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo
nadleno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ili
sindikata, a na osnovu strune analize izdate od ovlatene
strune organizacije, u skladu sa zakonom.
(4) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovu
rada i u vezi sa radom, skraeno radno vrijeme u smislu
ovog lana izjednaava se sa punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
lan 38.
(1) U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog
poveanja obima posla, kao i u drugim slinim sluajevima
neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev poslodavca,
obavezan da radi due od punog radnog vremena
(prekovremeni rad), a najvie do osam sati sedmino.
(2) Ako prekovremeni rad radnika traje due od tri sedmice
neprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalendarske
godine, o prekovremenom radu poslodavac obavjetava
nadlenu inspekciju rada.
(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku,
trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine
ivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju
(1)
Broj 26 - Strana 17
i licu kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete

povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta.
(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine
ivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice
kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete
povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta,
moe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(5) Inspekcija rada zabranit e prekovremeni rad uveden
suprotno st. 1.-4. ovog lana.
Preraspodjela radnog vremena
lan 39.
(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno
vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tokom jednog
perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog
radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme u toku
trajanja preraspodjele, ne moe biti due od 52 sata
sedmino, a za sezonske poslove najdue 60 sati sedmino.
(2) O uvoenju preraspodjele iz stava 1. ovog lana,
poslodavac je duan donijeti pisanu odluku koju dostavlja
radniku.
(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno
radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda
odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe biti due od
punog ili nepunog radnog vremena.
(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se
prekovremenim radom.
(5) Maloljetni radnik, trudnica, majka odnosno usvojitelj
djeteta do tri godine ivota, kao i samohrani roditelj,
samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rjeenja
nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj, do
est godina ivota djeteta, moe raditi u preraspodjeli
radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na
takav rad.
Noni rad
lan 40.
(1) Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg
dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra
se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom,
propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugaije
odreeno.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni
rad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u
nonoj smjeni radi uzastopno najdue jednu sedmicu.
Posebna zatita radnika koji rade nou
lan 41.
(1) Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni
duan voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilagoenoj
radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu
s prirodom posla koji se obavlja nou ili u smjeni.
(2) Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima
osigurati sigurnost i zdravstvenu zatitu u skladu s prirodom
posla koji obavljaju, kao i sredstva zatite i prevencije koja
odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna
su u svako doba.
(3) Radnicima koji rade nou poslodavac je duan osigurati
periodine ljekarske preglede najmanje jednom u dvije
godine.
(4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog lana utvrdi
da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada nou,
poslodavac mu je duan ponuditi zakljuivanje ugovora o
radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan nonog
rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz
Broj 26 - Strana 18
prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogunost

rasporeda radnika na druge poslove.
(5) Zabranjen je noni rad trudnica poev od estog mjeseca
trudnoe, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu
rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i
odgoj, i to do navrene dvije godine ivota djeteta.
Noni rad maloljetnih radnika
lan 42.
(1) Zabranjen je noni rad maloljetnih radnika.
(2) Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu izmeu 19
sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim
radom.
(3) Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u
vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana,
smatra se nonim radom.
(4) Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti
od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite
interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Federacija), na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona
(daljem tekstu: nadlena inspekcija rada).
(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu:
Federalni ministar) e pravilnikom propisati koje se
djelatnosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog
lana.
Obaveza voenja evidencija
lan 43.
(1) Poslodavac je duan svakodnevno voditi evidenciju o
radnicima i drugim licima angaovanim na radu.
(2) Evidencija iz stava 1. ovog lana mora sadravati podatke o
poetku i zavretku radnog vremena, smjenama i druge
podatke o prisustvu radnika na radu.
(3) Poslodavac je duan, pored evidencija iz stava 1. ovog
lana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega
zaposleni-matina evidencija.
(4) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev
predoiti evidencije iz st. 1. i 3. ovog lana.
(5) Federalni ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain
voenja evidencija iz st. 1. i 3. ovog lana.
V. ODMORI I ODSUSTVA
Odmor u toku radnog vremena
lan 44.
(1) Radnik koji radi due od est sati dnevno, ima pravo na
odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30
minuta.
(2) Poslodavac je duan radniku, na njegov zahtjev, omoguiti
odmor iz stava 1. ovog lana u trajanju od jednog sata za
jedan dan u toku radne sedmice.
(3) Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne uraunava se u
radno vrijeme.
(4) Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lana
ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Dnevni odmor
lan 45.
(1) Radnik ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna
dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
(2) Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo
na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno,
a za maloljetne radnike u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Sedmini odmor
lan 46.
Radnik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od
najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na
dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan dan u
periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i radnika
koji ne moe biti dui od dvije sedmice.
(2) Od radnika se moe traiti da radi na dan svog sedminog
odmora samo u sluaju vie sile, vanrednog poveanja
obima posla ukoliko poslodavac ne moe primijeniti druge
mjere, sprjeavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim
sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu.
(3) Radniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada,
dnevni odmor i sedmini odmor.
Minimalni godinji odmor
lan 47.
(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni
godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a
najdue 30 radnih dana.
(2) Maloljetni radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju od
najmanje 24 radna dana.
Sticanje prava na godinji odmor
lan 48.
(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada
izmeu dva radna odnosa dui od 15 dana, stie pravo na
godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
(2) Ako radnik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu
stava 1. ovog lana, ima pravo na najmanje jedan dan
godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, u
skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
(3) Odsustvo sa rada zbog privremene sprijeenosti za rad,
materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom
radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog lana.
Nain koritenja godinjeg odmora
lan 49.
(1) Trajanje godinjeg odmora due od najkraeg propisanog
ovim zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(2) U trajanje godinjeg odmora ne uraunava se vrijeme
privremene sprijeenosti za rad, vrijeme praznika u koje se
ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se
radniku priznaje u sta osiguranja.
(3) Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je
radno vrijeme rasporeeno na nain kako je utvreno
radu.
Koritenje godinjeg odmora u dijelovima
lan 50.
(1) Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.
(2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio
koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u
toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna
naredne godine.
(3) Radnik koji ne iskoristi dio godinjeg odmora u smislu
stava 2. ovog lana, nema pravo prenoenja godinjeg
odmora u narednu godinu.
(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad
on to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca
najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
(1)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Zatita prava na godinji odmor

lan 51.
(1) Radnik se ne moe odrei prava na godinji odmor.
(2) Radniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti
mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg
odmora, osim u sluaju iz lana 52. stav 4. ovog zakona.
Koritenje godinjeg odmora
lan 52.
(1) Plan koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, uz
prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim
predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajui u obzir
potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.
(2) Poslodavac je duan pisanom odlukom obavijestiti radnika
o trajanju godinjeg odmora i periodu njegovog koritenja
najmanje sedam dana prije koritenja godinjeg odmora.
(3) Radnik za vrijeme koritenja godinjeg odmora ima pravo
na naknadu plae, u visini plae koju bi ostvario da je radio.
(4) U sluaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan
radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godinjeg odmora
isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora u
iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali
dio godinjeg odmora, ako godinji odmor ili njegov dio
nije iskoristio krivicom poslodavca.
Plaeno odsustvo
lan 53.
(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do
sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeno
odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge, tee
bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva, u
skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
(2) lanom ue obitelji, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju
se: brani odnosno vanbrani partner, dijete (brano,
vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na
izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, dedo i
nana (po ocu i majci), braa i sestre.
(3) Radnik ima pravo na plaeno odsustvo za vrijeme
obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavravanja, te
obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u
trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu.
(4) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje ima
pravo na najmanje jedan dan plaenog odsustva.
(5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa
radnim odnosom, vrijeme plaenog odsustva smatra se
vremenom provedenim na radu.
(6) Radnik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim
sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona,
kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Neplaeno odsustvo
lan 54.
(1) Poslodavac moe radniku, na njegov pisani zahtjev,
odobriti odsustvo sa rada bez naknade plae - neplaeno
odsustvo.
(2) Uvjeti i vrijeme koritenja neplaenog odsustva ureuju se
(3) Poslodavac je duan omoguiti radniku odsustvo do etiri
radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi
zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih
potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz
naknadu plae - plaeno odsustvo.
(4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze
radnika koji se stiu na radu i po osnovu rada, miruju.
Broj 26 - Strana 19
VI. ZATITA RADNIKA

Sigurnost i zdravlje na radu
lan 55.
(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je duan
omoguiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa
radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnou i
zdravljem na radu, te ga je duan upoznati sa organizacijom
rada.
(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zatite
predviene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i
drugim vaeim propisima.
(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno
prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu
provedene mjere zatite predviene propisima o sigurnosti i
zdravlju na radu i o tome je duan odmah obavijestiti
poslodavca i nadlenu inspekciju rada.
(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3.
ovog lana ima pravo na naknadu plae kao da je radio, a za
vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviene
propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim
propisima, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge
odgovarajue poslove.
Obaveze radnika i poslodavca
lan 56.
(1) Prilikom zakljuivanja ugovora o radu i tokom trajanja
radnog odnosa,radnik je duan obavijestiti poslodavca o
bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguava ili bitno
ometa u izvravanju obaveza iz ugovora o radu ili koja
ugroava ivot ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u
dodir u izvravanju ugovora o radu.
(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje
odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na
ljekarski pregled.
(3) Trokove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog lana snosi
poslodavac.
Zatita maloljetnika
lan 57.
(1) Maloljetnik ne moe da radi na naroito tekim fizikim
poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na
ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanim
rizikom da utiu na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, s
obzirom na njegove psihofizike osobine.
(2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz
stava 1. ovog lana.
(3) Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika na poslovima iz
stava 1. ovog lana.
(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana poslodavac je duan
maloljetnom radniku ponuditi zakljuivanje ugovora o radu
za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih
poslova nema, duan mu je ponuditi prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju za druge odgovarajue poslove.
(5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stava 4,
ovog lana ne postoje poslovi koje maloljetni radnik moe
obavljati poslodavac mu moe otkazati ugovor o radu na
nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
Ljekarski pregled maloljetnika
lan 58.
(1) Maloljetni radnik, u cilju zatite njegovog zdravlja i
psihofizikog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled
najmanje jednom u dvije godine.
(2) Trokove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog lana snosi
poslodavac.
Broj 26 - Strana 20
Zatita ena
lan 59.
ena ne moe biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u
rudnicima), osim u sluaju ako je zaposlena na rukovodeem
mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i
socijalne zatite, odnosno ako ena mora provesti izvjesno
vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u
podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne
ukljuuje fiziki rad.
Zabrana nejednakog postupanja
lan 60.
(1) Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene
trudnoe niti moe za vrijeme trudnoe, koritenja
poroajnog odsustva, te za vrijeme koritenja prava iz l.
63., 64. i 65. ovog zakona otkazati ugovor o radu eni,
odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na odreeno vrijeme ne smatra se
otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog lana.
(3) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi,
osim ako radnica zahtijeva odreeno pravo predvieno
zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.
Privremeni raspored ene za vrijeme trudnoe
lan 61.
(1) Poslodavac je duan enu za vrijeme trudnoe, odnosno
dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u
interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio
ovlateni ljekar.
(2) Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura
rasporeivanje ene u smislu stava 1. ovog lana, ena ima
pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae, u skladu sa
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za
posljedicu smanjenje plae ene.
(4) enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premjestiti u
drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.
Poroajno odsustvo
lan 62.
(1) Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima
pravo na poroajno odsustvo u trajanju od jedne godine
neprekidno.
(2) Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara ena moe da otpone
poroajno odsustvo 28 dana prije oekivanog datuma
poroaja.
(3) ena moe koristiti krae poroajno odsustvo, ali ne krae
od 42 dana poslije poroaja.
(4) Nakon 42 dana poslije poroaja pravo na poroajno
odsustvo moe koristiti i radnik - otac djeteta, ako se
roditelji tako sporazumiju.
(5) Radnik otac djeteta moe koristiti pravo iz stava 1. ovog
lana i u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili
ako iz drugih opravdanih razloga ne moe da koristi
poroajno odsustvo.
Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka
poroajnog odsustva
lan 63.
(1) Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom
najmanje do jedne godine ivota ima pravo da radi polovinu
punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako
slijedee dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog
vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako
propisom kantona nije predvieno due trajanje ovog prava.
(2)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i radnik - otac

djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom
vremenu.
Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine
ivota djeteta
lan 64.
Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja
ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine
ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlene zdravstvene
ustanove, potrebna pojaana briga i njega.
Pravo ene na odsustvo radi dojenja
lan 65.
(1) ena koja doji dijete, a koja nakon koritenja poroajnog
odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje
s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi
dojenja, do navrene jedne godine ivota djeteta.
(2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno
radno vrijeme.
Pravo na poroajno odsustvo u sluaju gubitka djeteta
lan 66.
Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka
poroajnog odsustva, ima pravo da produi poroajno odsustvo
za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog ljekara,
potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja
prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od
poroaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju
sva prava po osnovu poroajnog odsustva.
Pravo na odsustvo nakon isteka poroajnog odsustva
lan 67.
(1) Jedan od roditelja moe da odsustvuje sa rada do tri godine
ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom
ili pravilnikom o radu.
(2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog
lana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.
Naknada plae za vrijeme poroajnog odsustva i rada sa
polovinom punog radnog vremena
lan 68.
(1) Za vrijeme koritenja poroajnog odsustva, radnik ima
pravo na naknadu plae, u skladu sa posebnim zakonom.
(2) Pored prava iz stava 1. ovog lana, radniku se moe isplatiti
i razlika do pune plae na teret poslodavca.
(3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l.
63. i 64. ovog zakona, radnik ima za polovinu punog
radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plae, u
skladu sa posebnim zakonom.
Prava roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju
lan 69.
(1) Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju
(tee hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu
punog radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom
roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da
dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog
zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene
ustanove.
(2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada
pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom.
(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe
se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se
promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani
pristanak.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na

uvanje i odgoj
lan 70.
Prava iz lana 62. st. 1. i 3. i l. 63., 64., 67., 68. i 69. ovog
zakona moe koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je
na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje
i odgoj.
Zatita radnika u sluaju privremene sprijeenosti za rad
zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja
lan 71.
(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor
o radu za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog
lijeenja ili oporavka, osim ako je poinio tei prijestup ili
teu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
(2) U sluajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog lana, radniku
ne moe prestati ugovor o radu koji je zakljuen na
odreeno vrijeme, osim ako je poinio tei prijestup ili teu
povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana ugovor o radu na odreeno
vrijeme se nee smatrati ugovorom o radu na neodreeno
vrijeme u smislu lana 22. stav 4. ovog zakona.
Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka
privremene sprijeenosti za rad
lan 72.
(1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu
tetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog
odnosa.
(2) Radnik koji je bio privremeno sprijeen za rad do est
mjeseci, a za kojeg nakon lijeenja i oporavka nadlena
zdravstvena ustanova ili ovlateni ljekar utvrdi da je
sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima
je radio prije nastupanja privremene sprijeenosti za rad.
(3) Ukoliko ne postoji mogunost da se radnik koji je bio
privremeno sprijeen za rad due od est mjeseci vrati na
poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajue
poslove, poslodavac ga moe rasporediti na druge poslove
prema njegovoj strunoj spremi i radnim sposobnostima.
(4) Ukoliko ne postoji mogunost rasporeivanja iz stava 3.
ovog lana, poslodavac moe, nakon provedenih
konsultacija sa vijeem zaposlenika, otkazati radniku
ugovor o radu.
(5) Radnik je duan, najkasnije u roku od tri dana od dana
nastupanja sprijeenosti za rad, pisanim putem obavijestiti
poslodavca o privremenoj sprijeenosti za rad.
Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti
lan 73.
Ako nadlena ustanova za medicinsko vjetaenje
zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena
radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu je duan
u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje
poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje,
odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji
mogunost rasporeda radnika na druge poslove.
Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom
sposobnosti
lan 74.
(1) Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost vijea
zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu
radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost,
ukoliko je kod poslodavca vijee zaposlenika odnosno
sindikat formiran.
(2)
Broj 26 - Strana 21
Ukoliko vijee zaposlenika odnosno sindikat uskrati

saglasnost iz stava 1. ovog lana rjeavanje spora povjerava
se arbitrai u skladu sa kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom
arbitrae, poslodavac moe u roku od 15 dana od dana
dostavljanja arbitrane odluke zatraiti da predmetnu
saglasnost nadomjesti sudska odluka.
(3) U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana,
radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uveanom za
najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz lana 111. ovog
zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog krenja
obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza
iz ugovora o radu od strane radnika.
VII. PLAA I NAKNADA PLAE
Pravo na plau
lan 75.
(1) Plaa radnika utvruje se kolektivnim ugovorom,
(2) Plaa za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji
se od osnovne plae, dijela plae za radni uinak i uveane
plae uz lana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
(3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se
elementi za odreivanje osnovne plae i dijela plae po
osnovu radnog uinka.
Pravo na poveanu plau
lan 76.
Radnik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete
rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad na dan sedminog
odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom
odreeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom,
Jednakost plaa
lan 77.
(1) Poslodavac je duan radnicima isplatiti jednake plae za rad
jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu,
vjersku, spolnu, politiku i sindikalnu pripadnost kao i
drugi diskriminatorni osnov iz lana 8. stav 1. ovog zakona.
(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji
zahtijeva isti stepen strune spreme, istu radnu sposobnost,
odgovornost, fiziki i intelektualni rad, vjetine, uslove rada
i rezultate rada.
Najnia plaa
lan 78.
(1) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se
najnia plaa.
(2) Najnia plaa odreuje se na osnovu najnie cijene rada
utvrene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklaivanje najnie plae vri Vlada Federacije uz
prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijeem
za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa
potroakih cijena, najmanje jednom godinje.
(4) Poslodavac ne moe radniku obraunati i isplatiti plau
manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu.
Isplata plae
lan 79.
(1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada, u periodima
isplate koji ne mogu biti dui od 30 dana.
(2) Plaa i naknada plae se isplauje u novcu.
(3) Prilikom isplate plae poslodavac je duan radniku uruiti
pisani obraun plae.
(4) Pojedinane isplate plae nisu javne.
Broj 26 - Strana 22
Obraun plae
lan 80.
(1) Poslodavac koji ne isplati plau u roku iz lana 79. stav 1.
ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti duan je do kraja
mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, radniku uruiti
obraun plae koju je bio duan isplatiti.
(2) Obraun iz stava 1. ovog lana smatra se izvrnom
ispravom.
Naknada plae
lan 81.
(1) Radnik ima pravo na naknadu plae za period
odsustvovanja sa rada iz opravdanih razloga predvienih
zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu (godinji odmor, privremena
sprijeenost za rad, poroajno odsustvo, plaeno odsustvo i
sl.).
(2) Period iz stava 1. ovog lana za koji se naknada isplauje na
teret poslodavca utvruje se zakonom, propisom kantona,
radu.
(3) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada
do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv
(via sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o
radu.
Zatita plae i naknade plae
lan 82.
(1) Poslodavac ne moe, bez izvrne sudske odluke ili bez
saglasnosti radnika, svoje potraivanje prema njemu
naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela,
odnosno uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela
naknade plae.
(2) Saglasnost radnika iz stava 1. ovog lana ne moe se dati
prije nastanka potraivanja.
Prisilna obustava plae i naknade plae
lan 83.
Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno obustaviti,
u skladu sa propisom kojim se regulira izvrni postupak.
VIII. IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I
TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA
Postupanje u sluaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i
tehnikog unapreenja na radu ili u vezi sa radom
lan 84.
(1) Radnik je duan da obavijesti poslodavca o izumu,
predmetima industrijskog dizajna odnosno tehnikom
unapreenju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom.
(2) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislu
stava 1. ovog lana, odreeni su propisima iz oblasti
industrijskog vlasnitva.
(3) Radnik je obavezan da uva kao poslovnu tajnu podatke o
izumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i ne
smije ih bez odobrenja poslodavca dati treem licu.
(4) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na
radu ili u vezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima
pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom,
ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
(5) O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije
ostvaren na radu ili u vezi s radom, radnik je duan
obavijestiti poslodavca ako je izum u vezi s djelatnou
poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezi
s izumom.
(6) Ako poslodavac primijeni tehniko unapreenje odnosno
tehniko rjeenje ostvareno racionalizacijom odnosno
Srijeda, 6. 4. 2016.
novatorskim rjeenjima koje je predloio radnik, obavezan

je radniku isplatiti naknadu koja se utvruje kolektivnim
ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
IX. ZABRANA TAKMIENJA RADNIKA SA
POSLODAVCEM
Zakonska zabrana takmienja
lan 85.
Radnik moe, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za
svoj ili tui raun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju
obavlja poslodavac.
Ugovorena zabrana takmienja
lan 86.
(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno
vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije
godine, radnik ne moe zaposliti kod drugog lica koje je u
trinoj utakmici sa poslodavcem i da ne moe za svoj ili za
raun treeg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima se
takmii sa poslodavcem.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u pisanoj formi
ili moe biti sastavni dio ugovora o radu.
Naknada u sluaju ugovorene zabrane takmienja
lan 87.
(1) Ugovorena zabrana takmienja obavezuje radnika samo ako
je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e radniku za
vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u
iznosu polovine prosjene plae isplaene radniku u
periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(2) Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatiti
radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
(3) Visina naknade iz stava 1. ovog lana usklauje se na nain
i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom,
Prestanak ugovorene zabrane takmienja
lan 88.
Uvjeti i nain prestanka zabrane takmienja ureuju se
ugovorom izmeu poslodavca i radnika.
X. NAKNADA TETE
Odgovornost radnika za tetu prouzrokovanu poslodavcu
lan 89.
(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog
krajnje nepanje prouzrokuje tetu poslodavcu, duan je
tetu naknaditi.
(2) Ako tetu prouzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara
za dio tete koju je prouzrokovao.
(3) Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koju je
on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako
odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.
(4) Ako je vie radnika prouzrokovalo tetu krivinim djelom
sa umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.
Odreivanje paualnog iznosa tete
lan 90.
(1) Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili
bi utvrivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne
trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u
paualnom iznosu, nain utvrivanja paualnog iznosa i
organ koji tu visinu utvruje kao i druga pitanja u vezi sa
ovom naknadom.
(2) Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog
paualnog iznosa naknade tete, poslodavac moe
zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Odgovornost za tetu prouzrokovanu treem licu

lan 91.
Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog
krajnje nepanje prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je
naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos
naknade isplaene treem licu.
Smanjenje i oslobaanje od obaveze naknade tete
lan 92.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se
uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od obaveze
naknade tete.
Odgovornost poslodavca za tetu prouzrokovanu radniku
lan 93.
(1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom,
poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim
propisima obligacionog prava.
(2) Pravo na naknadu tete iz stava 1. ovog lana, odnosi se i na
tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom
njegovih prava iz radnog odnosa.
(3) Naknada plae koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza
ne smatra se naknadom tete.
XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Naini prestanka ugovora o radu
lan 94.
Ugovor o radu prestaje:
a.
smru radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c.
kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa
osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugaije ne
dogovore;
d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos
radnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnik
drugaije ne dogovore;
e.
danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o
priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka
radne sposobnosti;
f.
otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zakljuen ugovor o radu
na odreeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuen na izdravanje kazne zatvora
u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na
izdravanje kazne;
i.
ako radniku bude izreena mjera bezbjednosti,
vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri
mjeseca - poetkom primjene te mjere;
j.
pravosnanom odlukom nadlenog suda, koja ima za
posljedicu prestanak radnog odnosa.
Sporazum o prestanku ugovora o radu
lan 95.
(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj
formi.
(2) Sporazumom iz stava 1. ovog lana utvruju se rok u kojem
radni odnos prestaje, te sva ostala meusobna prava i
obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.
Otkaz ugovora o radu
lan 96.
(1) Poslodavac moe otkazati radniku ugovor o radu, uz
propisani otkazni rok, ako:
a.
je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga, ili
b. radnik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz
radnog odnosa.
(2)
Broj 26 - Strana 23
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz

stava 1. ovog lana, ako se ne moe osnovano oekivati od
poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga
prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o
radu u smislu stava 1. taka a. ovog lana, poslodavac
namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i
stepenom strune spreme ili na istom radnom mjestu, prije
zapoljavanja drugih lica duan je ponuditi zaposlenje onim
radnicima iji su ugovori o radu otkazani.
Otkaz poslodavca bez obaveze potivanja otkaznog roka
lan 97.
(1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku, bez
obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je radnik
odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu radnih
obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi
bilo osnovano oekivati od poslodavca da nastavi radni
odnos.
(2) U sluaju lakih prijestupa ili lakih povreda radnih
obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moe
otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.
(3) Pisano upozorenje iz stava 2. ovog lana sadri opis
prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik
smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o
radu bez davanja predvienog otkaznog roka za sluaj da se
prijestup ponovi u roku od est mjeseci nakon izdavanja
pisanog upozorenja poslodavca.
(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvruju se
vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog
lana.
Neopravdani razlozi za otkaz
lan 98.
Neopravdani razlozi za otkaz su:
a.
privremena sprijeenost za rad zbog bolesti ili
povrede;
b. podnoenje albe ili tube odnosno sudjelovanje u
postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona,
drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu odnosno obraanje radnika nadlenim organima
izvrne vlasti;
c.
obraanje radnika zbog opravdane sumnje na
korupciju ili u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj
sumnji odgovornim licima ili nadlenim organima
dravne vlasti
Otkaz radnika bez obaveze potivanja otkaznog roka
lan 99.
(1) Radnik moe otkazati ugovor o radu bez obaveze potivanja
otkaznog roka, u sluaju da je poslodavac odgovoran za
prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su
takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od radnika
da nastavi radni odnos.
(2) U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana
radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je
ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.
Rok za otkaz ugovora o radu bez potivanja otkaznog roka
lan 100.
U sluajevima iz l. 97. i 99. ovog zakona, ugovor o radu
moe se otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja za injenicu
zbog koje se daje otkaz, ali najdue u roku od jedne godine od
dana uinjene povrede.
Broj 26 - Strana 24
Omoguavanje iznoenja odbrane radnika

lan 101.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili
rada radnika, obavezan je omoguiti radniku da se izjasni o
elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.
Teret dokazivanja
lan 102.
U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu
je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz
ugovora o radu u smislu lana 96. stav 1. ta. a. i b. i lana 97. st.
1. i 2. ovog zakona.
Saglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku
lan 103.
(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove
dunosti i est mjeseci nakon prestanka obavljanja te
dunosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnog
ministarstva nadlenog za rad, ne moe:
a.
otkazati ugovor o radu, ili
b. na drugi nain ga staviti u nepovoljniji poloaj u
odnosu na radno mjesto prije nego to je imenovan na
funkciju sindikalnog povjerenika.
(2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog lana
smatra se radnik koji je ovlateni predstavnik sindikata
organiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima o
organiziranju i djelovanju sindikata.
(3) Ukoliko nadleno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1.
ovog lana, poslodavac moe u roku od 30 dana od dana
dostave takve odluke zatraiti da saglasnost zamijeni sudska
odluka.
Pisana forma otkaza
lan 104.
(1) Otkaz se daje u pisanoj formi.
(2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazloiti otkaz.
(3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se
otkazuje.
Trajanje otkaznog roka
lan 105.
(1) Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da
radnik otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju
da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
(2) Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza
radniku odnosno poslodavcu.
(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o
radu moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka, ali ne
due od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu,
odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.
Prava radnika u sluaju nezakonitog otkaza
lan 106.
(1) Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije
isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan
da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala prava kao da
je radio do isteka otkaznog roka.
(2) Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavca
obavezati da:
a.
vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na
kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplati
mu naknadu plae u visini plae koju bi radnik
ostvario da je radio i nadoknadi mu tetu, ili
b. isplati radniku:
naknadu plae u visini plae koju bi radnik
ostvario da je radio;
naknadu tete za pretrpljenu tetu;
Srijeda, 6. 4. 2016.
otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu

sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
druge naknade na koje radnik ima pravo, u
skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
(3) Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog
otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac
ima pravo na naknadu tete prema optim propisima o
naknadi tete.
(4) Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe
traiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom
vraanju na rad, do okonanja sudskog spora.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
lan 107.
(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju
se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno
ponudi radniku zakljuivanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uvjetima.
(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog
lana, zadrava pravo da pred nadlenim sudom osporava
doputenost takve izmjene ugovora.
(3) O ponudi za zakljuivanje ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi
poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam dana.
Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto
lan 108.
(1) U hitnim sluajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika,
iznenadno poveanje obima posla, sprjeavanje nastanka
vee tete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i
sl.) poslodavac moe donijeti jednostranu odluku o
rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najdue do 60
dana u toku jedne kalendarske godine.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, plaa radnika i druge
naknade se obraunavaju kao da je radio na radnom mjestu
za koje ima zakljuen ugovor o radu.
(3) Zahtjev za zatitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1.
ovog lana ne odlae njeno izvrenje.
Program zbrinjavanja vika radnika
lan 109.
Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika, a koji u
periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog
ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor
o radu najmanje petorici radnika, duan je da se konsultira sa
vijeem zaposlenika i sindikatom.
Obaveza konsultiranja
lan 110.
(1) Obaveza konsultiranja u smislu lana 109. ovog zakona:
a.
zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio
poslodavac;
b. zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o
otkazu radnicima na koje se odnosi.
(2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog lana dostavlja se
vijeu zaposlenika ili sindikatu prije poetka konsultiranja,
a sadri, naroito, slijedee podatke:
razloge za predvieno otkazivanje ugovora o radu;
broj, kategoriju i spol radnika za ije je ugovore
predvien otkaz;
mjere za koje poslodavac smatra da se pomou njih
mogu izbjei neki ili svi predvieni otkazi (npr.
rasporeivanje radnika na drugo radno mjesto kod
istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno,
privremeno skraivanje radnog vremena);
Srijeda, 6. 4. 2016.
-
mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoi

radnicima da nau zaposlenje kod drugog poslodavca;
mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti
u cilju prekvalifikacije radnika radi zapoljavanja kod
drugog poslodavca.
(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o
radu, u smislu lana 109. ovog zakona, poslodavac
namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i
stepenom strune spreme ili na istom radnom mjestu, prije
zapoljavanja drugih lica duan je ponuditi zaposlenje onim
Otpremnina
lan 111.
(1) Radnik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o
radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim
ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog
odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu
od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se
odreuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnog
trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
(2) Otpremnina iz stava 1. ovog lana utvruje se kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Otpremnina se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne
treine prosjene mjesene plae isplaene radniku u
posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.
(3) Otpremnina iz stava 2. ovog lana ne moe biti vea od est
prosjenih mjesenih plaa isplaenih radniku u posljednja
tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(4) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog lana,
poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu
naknade.
(5) Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog
lana, utvruju se pisanim ugovorom izmeu radnika i
poslodavca.
XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG
ODNOSA
Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa
lan 112.
(1) O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odluuje,
u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim
propisima, poslodavac ili drugo ovlateno lice odreeno
statutom ili aktom o osnivanju.
(2) Ako je poslodavac fiziko lice moe pisanom punomoi
ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga
zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili
u vezi sa radnim odnosom.
Ostvarivanje pojedinanih prava radnika
lan 113.
U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa radnik
moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred
nadlenim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.
Zatita prava iz radnog odnosa
lan 114.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko
pravo iz radnog odnosa moe u roku od 30 dana od dana
dostavljanja odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo,
odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od
poslodavca ostvarivanje tog prava.
(2) Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnoenja
zahtjeva za zatitu prava ili postizanja dogovora o mirnom
rjeavanju spora iz lana 116. stav 1. ovog zakona ne
Broj 26 - Strana 25
udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljem roku od 90

dana podnijeti tubu pred nadlenim sudom.
(3) Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe
zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio
zahtjev iz stava 1. ovog lana, osim u sluaju zahtjeva
radnika za naknadu tete ili drugo novano potraivanje iz
radnog odnosa.
Zastara novanih potraivanja
lan 115.
Sva novana potraivanja iz radnog odnosa zastarjevaju u
roku od tri godine od dana nastanka obaveze.
Mirno rjeavanje sporova
lan 116.
(1) Prije podnoenja tube radnik i poslodavac mogu se
dogovoriti o mirnom rjeavanju spora na nain i pod
uvjetima predvienim zakonom.
(2) Ukoliko se postupak iz stava 1. ovog lana ne okona u
razumnom roku, koji ne moe biti dui od 60 dana ili se
postupak mirenja okona neuspjeno, radnik ima pravo da
podnese tubu nadlenom sudu, u rokovima iz lana 114.
ovog zakona koji teku od dana okonanja postupka mirenja.
Prenoenje ugovora o radu u sluaju promjene poslodavca
lan 117.
(1) U sluaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene
poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja,
podjele, promjene oblika drutva i dr.) ili u sluaju
promjene vlasnitva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori
o radu koji vae na dan promjene poslodavca, uz pisanu
saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca
(poslodavac pravni sljednik).
(2) Radnik iji se ugovor o radu prenese na nain iz stava 1.
ovog lana zadrava sva prava iz radnog odnosa koja je
stekao do dana prenosa ugovora o radu.
(3) Poslodavac - pravni prethodnik duan je o prenoenju
ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim
putem obavijestiti radnike iji se ugovori o radu prenose.
XIII. PRAVILNIK O RADU
Obaveza donoenja pravilnika o radu
lan 118.
(1) Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika donosi i
objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju plae,
organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni
uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja znaajna
za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
(2) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno
konsultira sa sindikatom odnosno vijeem zaposlenika
ukoliko su formirani.
(3) Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj
tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja.
(4) Sindikat odnosno vijee zaposlenika moe od nadlenog
suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove
odredbe oglasi nevaeim.
XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU VIJEE ZAPOSLENIKA
Pravo formiranja Vijea zaposlenika
lan 119.
(1) Radnici kod poslodavca koji zapoljava najmanje 30
radnika, imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje
e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i
interesa.
Broj 26 - Strana 26
(2)
Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika,

sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na
ovlatenja vijea zaposlenika, u skladu sa zakonom.
Prijedlog za formiranje Vijea zaposlenika
lan 120.
Vijee zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog
sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca.
Nain i postupak formiranja Vijea zaposlenika
lan 121.
Nain i postupak formiranja vijea zaposlenika, kao i druga
pitanja vezana za rad i djelovanje vijea zaposlenika, ureuju se
zakonom.
XV. REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I
UDRUENJA POSLODAVACA
Uvjeti reprezentativnosti sindikata
lan 122.
(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:
a.
ako je registrovan kod nadlenog organa, u skladu sa
zakonom;
b. ako se finansira preteno iz lanarina i drugih vlastitih
izvora;
c.
ako ima potreban procenat ulanjenosti zaposlenih, u
skladu sa ovim zakonom.
Reprezentativnost sindikata kod poslodavca
lan 123.
Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se
sindikat u koji je ulanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnog
broja zaposlenih kod poslodavca.
Reprezentativnost sindikata za podruje djelatnosti
lan 124.
Reprezentativnim sindikatom za jedno ili vie podruja
djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz lana 122.
ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% lanova od
ukupnog broja zaposlenih u podruju djelatnosti (grani) na
teritoriji Federacije, odnosno podruju kantona.
Reprezentativnost sindikata za teritoriju Federacije
lan 125.
Reprezentativnim sindikatom za teritoriju Federacije smatra
se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz lana 122.ovog zakona, ima
najmanje 30% lanova, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u
Federaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona
lan 126.
Ukoliko je sindikat kantona organizacioni dio sindikata iz
l. 124. i 125. ovog zakona smatra se da ispunjava uvjete iz lana
122. ta. a. i b.
Reprezentativni sindikat
lan 127.
Ako sindikat iz l. 123., 124. i 125. ovog zakona ne
ispunjava uvjet u pogledu procenta broja lanova u odnosu na
ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se
sindikat sa najveim brojem ulanjenih od ukupnog broja
zaposlenih.
Uvjeti za reprezentativnost udruenja poslodavaca
lan 128.
(1) Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:
a.
ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;
b. ako ima potreban broj lanova;
c.
ako se finansira preteno iz lanarina i drugih vlastitih
izvora.
(2)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Reprezentativnim udruenjem poslodavaca u smislu stava

1. ovog lana smatra se udruenje poslodavaca iji lanovi
zapoljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih u
privredi na teritoriju Federacije, odnosno podruju kantona.
(3) Ako ni jedno udruenje poslodavaca ne ispunjava uvjet iz
stava 2. ovog lana, reprezentativnim udruenjem
poslodavaca smatra se udruenje iji lanovi zapoljavaju
najvei broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije,
odnosno podruju kantona.
(4) Ukoliko je udruenje poslodavaca kantona organizacioni
dio Udruenja poslodavaca Federacije, smatra se da
ispunjava uvjete iz stava 1.ovog lana.
Postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata kod
poslodavca
lan 129.
(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvruje
poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca
u prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata, u skladu
sa ovim zakonom.
(2) Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta
reprezentativnosti utvrenih u lanu 122. ovog zakona i
izjava lica ovlatenog za zastupanje i predstavljanje
sindikata.
(3) Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata
registrovanog kod nadlenog organa u skladu sa zakonom,
uz zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti podnosi
rjeenje o upisu tog sindikata u registar udruenja i potvrdu
tog sindikata da je njegov sastavni dio.
(4) O zahtjevu iz stava 1. ovog lana poslodavac odluuje
rjeenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanju
uvjeta reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
(5) Ako poslodavac u roku iz stava 4. ovog lana ne utvrdi
reprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra da
mu reprezentativnost nije utvrena u skladu sa ovim
zakonom, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca
moe, na zahtjev sindikata, da odluuje federalno odnosno
kantonalno ministarstvo nadleno za rad.
Postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata i
udruenja poslodavaca na teritoriji Federacije odnosno
podruju kantona
lan 130.
(1) Reprezentativnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca
na teritoriji Federacije, odnosno podruju kantona, na
zahtjev zainteresiranih strana utvruje federalno, odnosno
kantonalno ministarstvo nadleno za rad.
(2) Broj zaposlenih utvruje se na osnovu podataka nadlenih
institucija, koje nadleno ministarstvo pribavlja slubenim
putem.
(3) Poslodavac je duan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o
broju zaposlenih.
(4) Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za
rad, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stava
1. ovog lana, donosi rjeenje o utvrivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca ako su
ispunjeni uvjeti utvreni ovim zakonom.
(5) Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana moe se pokrenuti
upravni spor.
Ovlatenja reprezentativnog sindikata i udruenja
poslodavaca
lan 131.
(1) Sindikat odnosno udruenje poslodavaca kome je utvrena
reprezentativnost u skladu sa ovim zakonom ima pravo:
Srijeda, 6. 4. 2016.
a.
zastupati svoje lanove pred poslodavcem, organima

vlasti, udruenjima poslodavaca, drugim institucijama
odnosno pravnim licima;
b. kolektivno pregovarati i zakljuivati kolektivne
ugovore;
c.
uestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima
sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udruenja
poslodavaca i sindikata i
d. na druga prava u skladu sa zakonom.
(2) Pravo zastupanja svojih lanova pred poslodavcem imaju
svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju i
djelovanju sindikata.
Preispitivanje utvrene reprezentativnosti
lan 132.
Sindikat i poslodavci, odnosno njihova udruenja mogu
podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti,
ukoliko smatraju da su promijenjene injenice na osnovu kojih je
utvrena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od
dostave rjeenja o utvrivanju reprezentativnosti.
Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kod
poslodavca
lan 133.
(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata
osnovanog kod poslodavca, podnosi se poslodavcu kod
kojeg je osnovan sindikat.
(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o
registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje
reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.
(3) Poslodavac je duan da u roku od osam dana od dana
prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu ija reprezentativnost
se preispituje.
(4) Sindikat je duan da u roku od 15 dana od dana prijema
zahtjeva iz stava 3. ovog lana dostavi poslodavcu dokaze o
ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.
(5) Na odluku poslodavca o utvrenoj reprezentativnosti moe
se uputiti alba federalnom odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rad u roku od 15 dana od dana
prijema odluke.
Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata i
udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno
kantona
lan 134.
odnosno udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije
odnosno podruje kantona, podnosi se federalnom odnosno
kantonalnom ministarstvu nadlenom za rad i sadri broj
akta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtjeva preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.
(2) Nadleno ministarstvo iz stava 1. ovog lana je duno u
roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti
sindikatu odnosno udruenju poslodavaca ija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postojee reprezentativnosti, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Sindikat odnosno udruenje poslodavaca duni su da u roku
od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 2. ovog lana
dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.
Primjena Zakona o upravnom postupku
lan 135.
Na postupak u vezi sa utvrivanjem reprezentativnosti
sindikata odnosno udruenja poslodavaca koji nije ureen ovim
zakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku.
Broj 26 - Strana 27
Objavljivanje rjeenja o reprezentativnosti odnosno gubitku

reprezentativnosti
lan 136.
Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti
sindikata i udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije,
objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".
XVI. KOLEKTIVNI UGOVORI
Vrste kolektivnih ugovora
lan 137.
(1) Kolektivni ugovor moe se zakljuiti kao opi, granski i
pojedinani (kod poslodavca).
(2) Opi kolektivni ugovor zakljuuje se za teritoriju
Federacije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju
Federacije ili podruje jednog ili vie kantona.
Strane u kolektivnom pregovaranju
lan 138.
(1) Opi kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativno udruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na
teritoriji Federacije.
(2) Granski kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativno
udruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili
vie podruja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije
odnosno podruju jednog ili vie kantona.
(3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima
dravne slube, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih
budetskih korisnika zakljuuju nadlena ministarstva,
odnosno Vlada Federacije i nadlena ministarstva i vlade
kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati dravnih
slubenika i namjetenika, javnih ustanova i drugih
budetskih korisnika s druge strane.
(4) Pojedinani kolektivni ugovor zakljuuje reprezentativni
sindikat kod poslodavca i poslodavac.
(5) U postupku pregovaranja radi zakljuivanja kolektivnih
ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog lana, reprezentativni
sindikat duan je da sarauje sa drugim sindikatima sa
manjim brojem lanova, radi izraavanja interesa i
zaposlenih koji su ulanjeni u taj sindikat.
Postupak kolektivnog pregovaranja
lan 139.
(1) Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit e pregovore
u dobroj vjeri i preduzet e razumne napore da se zakljui
kolektivni ugovor.
(2) Postupak kolektivnog pregovaranja i zakljuivanja
kolektivnih ugovora pokree se na osnovu pisane inicijative
jedne od ugovornih strana.
(3) Ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne
saglasnost za zakljuivanje kolektivnog ugovora, uesnici
mogu da obrazuju arbitrau za rjeavanje spornih pitanja.
Forma i trajanje kolektivnih ugovora
lan 140.
(1) Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanoj formi.
(2) Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na odreeno vrijeme,
koje ne moe biti due od tri godine.
(3) Kolektivni ugovor prestaje da vai istekom roka iz stava 2.
ovog lan, a primjenjivae se najdue 90 dana nakon isteka
roka na koji je zakljuen.
(4) Kolektivni ugovor iz stava 2. ovog lana moe se produiti
sporazumom strana koje su ga zakljuile najkasnije 30 dana
prije isteka vaenja tog ugovora.
Broj 26 - Strana 28
Sadraj kolektivnog ugovora

lan 141.
(1) Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana
koje su ga zakljuile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili
u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim
propisima.
(2) Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku
kolektivnog
pregovaranja,
postupak
otkazivanja
kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo
otkazivanje, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za
mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.
Obaveznost kolektivnog ugovora
lan 142.
Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga
zakljuile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.
Proirenje primjene kolektivnog ugovora
lan 143.
(1) Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar moe
proiriti primjenu opeg i granskog kolektivnog ugovora i
na druge poslodavce koji nisu lanovi udruenja
poslodavaca - strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni
da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i
socijalne politike u Federaciji u cilju obezbjeenja jednakih
uvjeta rada.
(2) Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog
ugovora, Federalni ministar je obavezan zatraiti miljenje
Ekonomsko-socijalnog vijea Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se
opozvati na nain utvren za njezino donoenje.
(4) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora
Izmjene i dopune kolektivnih ugovora
lan 144.
Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se
odredbe ovog zakona koje vae i za njihovo donoenje.
Dostavljanje kolektivnih ugovora
lan 145.
(1) Zakljueni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune,
za teritoriju Federacije ili podruje dva ili vie kantona
dostavljaju se federalnom ministarstvu nadlenom za rad, a
svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadlenom
organu kantona.
(2) Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog
lana pravilnikom e propisati Federalni ministar, odnosno
nadleni kantonalni ministar.
Objavljivanje kolektivnih ugovora
lan 146.
Kolektivni ugovor, zakljuen za teritoriju Federacije ili
podruje vie kantona, objavljuje se u "Slubenim novinama
Federacije BiH", a za podruje jednog kantona u slubenom
glasilu kantona.
Otkazivanje kolektivnih ugovora
lan 147.
(1) Kolektivni ugovor moe se otkazati iz razloga, po postupku
i u rokovima utvrenim tim kolektivnim ugovorom.
(2) Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim
ugovornim stranama.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Primjena kolektivnog ugovora u sluaju promjene

poslodavca odnosno djelatnosti
lan 148.
(1) U sluaju promjene poslodavca iz lana 117. ovog zakona,
na radnike se, do zakljuivanja novog kolektivnog ugovora,
nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih
primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.
(2) U sluaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se
primjenjuje kolektivni ugovor novog podruja djelatnosti i
to od dana promjene djelatnosti.
Zatita prava iz kolektivnog ugovora
lan 149.
Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju
prava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom
zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.
XVII. MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA
Mirenje
lan 150.
(1) U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni
odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog
slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni
radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog
rjeavanja spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sa
zakonom.
(2) Mirenje iz stava 1. ovog lana provodi mirovno vijee.
Mirovno vijee
lan 151.
(1) Mirovno vijee moe biti formirano za teritoriju Federacije,
odnosno za podruje kantona.
(2) Mirovno vijee za teritoriju Federacije sastoji se od tri
lana, i to: predstavnika poslodavca, sindikata i
predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju
utvruje Federalni ministar.
(3) Lista iz stava 2. ovog lana utvruje se za period od etiri
godine.
(4) Mirovno vijee iz stava 2. ovog lana donosi pravila o
postupku pred tim vijeem.
(5) Administrativne poslove za mirovno vijee formirano za
teritoriju Federacije, vri federalno ministarstvo nadleno za
rad.
(6) Trokove za lana mirovnog vijea sa liste koju utvruje
Federalni ministar, snosi federalno ministarstvo nadleno za
rad.
Mirovno vijee za podruje kantona
lan 152.
Formiranje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov
sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog
mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona.
Dejstvo prijedloga mirovnog vijea
lan 153.
(1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog
vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i
dejstvo kolektivnog ugovora.
(2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjetavaju
u roku od tri dana od dana zavretka mirenja federalno
ministarstvo, odnosno nadleni organ kantona u skladu sa
propisom kantona.
Arbitraa
lan 154.
(1) Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora
sporazumno povjeriti arbitrai.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(2)
Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u

vezi sa arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim
ugovorom ili sporazumom strana.
Arbitrana odluka
lan 155.
(1) Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu,
kolektivnom ugovoru i na pravinosti.
(2) Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u
sporu ne odlue drugaije.
(3) Protiv arbitrane odluke alba nije doputena.
(4) Arbitrana odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog
ugovora.
XVIII. TRAJK
Organiziranje trajka
lan 156.
(1) Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom
zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i
interesa svojih lanova.
(2) trajk se moe organizirati samo u skladu sa Zakonom o
trajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnim
ugovorom.
(3) trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja
predvienog ovim zakonom, odnosno prije provoenja
drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se
strane sporazumjele.
Zatita radnika uesnika u trajku
lan 157.
(1) Radnik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od
drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku,
u smislu lana 156. stav 2. ovog zakona.
(2) Radnik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje
u trajku.
(3) Ako se radnik ponaa suprotno lanu 156. stav 2. ovog
zakona ili ako za vrijeme trajka namjerno nanese tetu
poslodavcu, moe mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.
XIX. EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEE
Osnivanje Ekonomsko-socijalnog vijea Federacije BiH
lan 158.
(1) U cilju promicanja i usklaivanja ekonomske i socijalne
politike, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te
podsticanja zakljuivanja i primjene kolektivnih ugovora i
njihovog usklaivanja sa mjerama ekonomske i socijalne
politike, moe se osnovati ekonomsko-socijalno vijee.
(2) Ekonomsko-socijalno vijee moe se osnovati za teritoriju
Federacije, odnosno za podruje kantona.
(3) Ekonomsko-socijalno vijee temelji se na trostranoj
saradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata
i udruenja poslodavaca.
(4) Ekonomsko-socijalno vijee iz stava 2. ovog lana osniva
se sporazumom socijalnih partnera, a posebnim zakonom
ureuje se sastav, nadlenost, ovlatenja i druga pitanja od
znaaja za rad ovog vijea.
XX. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU
Dunosti inspekcije rada
lan 159.
(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega
donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni
inspektor rada.
(2) Pored poslova inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog lana
inspektor rada je duan da:
a.
daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem
nainu primjene zakonskih propisa;
b.
Broj 26 - Strana 29
obavjetava nadlene organe uprave o nedostacima

koji nisu posebno definirani postojeim zakonskim
propisima;
c.
ostvaruje saradnju sa drugim organima uprave,
poslodavcima i udruenjima poslodavaca i radnika.
Nadlenosti federalnog inspektora rada
lan 160.
(1) Federalni inspektor rada obavlja neposredni inspekcijski
nadzor u privrednim drutvima, preduzeima i ustanovama
od interesa za Federaciju.
Nadlenost kantonalnog inspektora rada
lan 161.
(1) Kantonalni inspektor rada obavlja poslove neposrednog
inspekcijskog nadzora iz lana 159. ovog zakona kod
poslodavca, osim poslova nadzora za koje je ovim ili
drugim zakonom utvreno da ih obavljaju federalni
inspektori rada.
(2) Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove moe, uz
saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, u sluaju
potrebe, prenijeti ovlatenje kantonalnom inspektoru rada
da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadlenosti
federalne inspekcije rada na teritoriji Federacije.
Provoenje inspekcijskog nadzora
lan 162.
(1) U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
(2) Radnik, sindikat, poslodavac i vijee zaposlenika mogu
podnijeti zahtjev inspektoru rada za provoenje inspekcijskog nadzora.
XXI. POSEBNE ODREDBE
Radna knjiica
lan 163.
(1) Radnik ima radnu knjiicu.
(2) Radna knjiica je javna isprava.
(3) Radnu knjiicu izdaje opinski organ uprave nadlean za
poslove rada.
Postupanje sa radnom knjiicom
lan 164.
(1) Na dan kada pone da radi, radnik predaje radnu knjiicu
poslodavcu, o emu poslodavac izdaje radniku pisanu
potvrdu.
(2) Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan
vratiti radniku uredno popunjenu radnu knjiicu.
(3) Vraanje radne knjiice iz stava 2. ovog lana ne moe se
uvjetovati potraivanjem koje poslodavac eventualno ima
prema radniku.
Povrat dokumenata radnika i izdavanje potvrde
lan 165.
(1) Pored radne knjiice iz lana 164. stav 2. ovog zakona,
poslodavac je duan radniku vratiti i druge dokumente i na
njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i
trajanju radnog odnosa.
(2) U potvrdi iz stava 1. ovoga lana ne mogu se unositi podaci
koji bi radniku oteavali zakljuivanje novog ugovora o
radu.
Privremeni i povremeni poslovi
lan 166.
(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se
zakljuiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, pod uvjetima:
a.
da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u
kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,
Broj 26 - Strana 30
b.
da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju

poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili
nepunim radnim vremenom i da ne traju due od 60
dana u toku kalendarske godine.
(2) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove
osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za
radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa
propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Forma i sadraj ugovora o privremenim i povremenim
poslovima
lan 167.
(1) Za obavljanje poslova iz lana 166. ovog zakona zakljuuje
se ugovor u pisanoj formi.
(2) Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri: vrstu, nain, rok
izvrenja poslova i iznos naknade za izvreni posao.
Prava radnika izabranog na profesionalnu funkciju u
sindikatu
lan 168.
(1) Radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu,
prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev,
miruju, a najdue etiri godine od dana izbora odnosno
imenovanja.
(2) Radnik koji nakon zavrenog mandata iz stava 1. ovog
lana eli da se vrati kod istog poslodavca, duan ga je o
tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka
mandata, a poslodavac je duan primiti radnika na rad u
roku od 30 dana od dana obavijesti radnika.
(3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2.
ovog lana, poslodavac je duan rasporediti na poslove na
kojima je radio prije stupanja na dunost ili na druge
odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga u smislu lana 96. ovog zakona.
(4) Ako poslodavac ne moe vratiti radnika na rad, zbog
prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava 3.
ovog lana, duan mu je isplatiti otpremninu utvrenu u
lanu 111. ovog zakona, s tim da se prosjena plaa dovede
na nivo plae koju bi radnik ostvario da je radio.
Prava radnika kandidata za neku od javnih dunosti
lan 169.
(1) Radnik koji je kandidat za neku od javnih dunosti u organe
Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i opine
ima za vrijeme predizborne kampanje pravo na neplaeno
odsustvo u trajanju do dvadeset radnih dana.
(2) O koritenju odsustva iz stava 1. ovog lana, radnik mora
obavijestiti poslodavca najmanje tri dana ranije.
(3) Na zahtjev radnika, umjesto odsustva iz stava 1. ovog lana,
radnik moe pod istim uvjetima koristiti godinji odmor, u
trajanju na koje ima pravo do prvog dana glasanja.
(4) Ako je za sticanje ili ostvarivanje odreenih prava vano
prethodno trajanje radnog odnosa sa istim poslodavcem,
neplaeno odsustvo iz stava 1. ovog lana izjednaava se sa
XXII. KAZNENE ODREDBE
lan 170.
(1) Pojedinanom novanom kaznom od 500,00 KM do
2.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac - pravno
lice, za svakog radnika sa kojim ne zakljui ugovor o radu i
ne izvri prijavu na obavezno osiguranje, a u ponovljenom
prekraju novanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,
00 KM (lan 4.).
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se poslodavac fiziko lice novanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00
(3)
(4)
(1)
Srijeda, 6. 4. 2016.
KM, a u ponovljenom prekraju novanom kaznom od

1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
Za prekraj iz stava 1.ovog lana kaznit e se i odgovorno
lice kod poslodavca koji je pravno lice novanom kaznom
od 500,00 KM do 2.000,00 KM a u ponovljenom prekraju
novanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i lice koje je
zateeno na radu bez zakljuenog ugovora o radu,
novanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.
lan 171.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u
ponovljenom prekraju novanom kaznom od 5.000,00 KM
do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac pravno lice, ako:
1. onemogui organiziranje sindikata ili radnika stavi u
nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u
sindikatu (lan 14. stav 1. i lan 15. stav 2.),
2. ne omogui pristup kod poslodavca sindikalnim predstavnicima, odnosno ne osigura uvjete za djelovanje
sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom (lan
18.),
3. zakljui ugovor o radu, odnosno zaposli na bilo koju
vrstu poslova maloljetnika suprotno lanu 20. ovog
zakona,
4. ne zakljui ugovor o radu u pisanoj formi odnosno
ako zakljui ugovor o radu koji ne sadri podatke
propisane ovim zakonom (lan 24. i lan 26. stav 2.),
5. uputi radnika na rad u inozemstvo suprotno lanu 25.,
6. zakljui ugovor koji je opasan ili tetan po zdravlje
radnika ili drugih lica ili koji ugroavaju radnu
okolinu (lan 26. stav 3.),
7. regulira radnopravni status direktora pravnog lica
suprotno lanu 27. ovog zakona,
8. ne dostavi radniku fotokopiju prijave na obavezno
osiguranje u skladu sa lanom 28. ovog zakona,
9. od radnika trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi
sa radnim odnosom (lan 29.),
10. prikuplja, obrauje, koristi ili dostavlja treim licima
line podatke o radniku (lan 30.),
11. zakljui ugovor o radu s pripravnikom ili utvrdi
pripravniku plau, suprotno lanu 32. ovog zakona,
12. ugovor o strunom osposobljavanju ne zakljui u
pisanoj formi ili ne dostavi u odreenom roku kopiju
ugovora nadlenoj slubi za zapoljavanje (lan 34.),
13. zakljui ugovor o radu u kojem je puno ili nepuno
radno vrijeme ugovoreno suprotno lanu 36. ovog
zakona,
14. od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz
primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu nije
mogue zatititi od tetnih uticaja, radi due od
skraenog radnog vremena (lan 37.),
15. od radnika zahtijeva da radi due od punog radnog
vremena (prekovremeni rad) suprotno lanu 38. st. 1. i
3. ovog zakona,
16. ne obavijesti nadleanu inspekciju rada o
prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti
(lan 38. stav 2.),
17. naredi prekovremeni rad maloljetnom radniku (lan
38. stav 3.),
18. trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri
godine ivota kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rjeenja
nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj,
do est godina ivota djeteta, bez njihovog pisanog
pristanka, naredi prekovremeni rad (lan 38. stav 4.),
Srijeda, 6. 4. 2016.
19. ne postupi po zabrani inspektora rada kojim se

zabranjuje prekovremeni rad (lan 38. stav 5.),
20. izvri preraspodjelu radnog vremena suprotno lanu
39. st. 1., 2. i 3. ovog zakona,
21. maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno
usvojiocu djeteta do tri godine ivota, kao i
samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu
kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete
povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota
djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, naredi rad u
preraspodjeli radnog vremena (lan 39. stav 5.),
22. ne osigura izmjenu smjena tokom rada u smjenama
koje ukljuuju noni rad (lan 40. stav 2.),
23. nonim radnicima ne osigura periodine ljekarske
preglede najmanje jednom u dvije godine (lan 41.
stav 3),
24. trudnici poev od estog mjeseca trudnoe, majci i
usvojitelju kao i licu kojem je na osnovu rjeenja
nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj
i to do navrene dvije godine ivota djeteta, naredi
noni rad (lan 41. stav 5.),
25. maloljetnom radniku naredi da radi nou suprotno
lanu 42. ovog zakona,
26. ne vodi evidencije o radnicima koji su kod njega
zaposleni ili evidencije vodi suprotno propisanom
nainu i sadraju ili inspektoru rada na njegov zahtjev
ne predoi podatke iz evidencije (lan 43.),
27. radniku ne omogui koritenje odmora u toku radnog
dana (lan 44.),
28. radniku ne omogui koritenje dnevnog i sedminog
odmora (l. 45. i 46.),
29. uskrati radniku pravo na koritenje odmora u toku
radnog dana, dnevnog i sedminog odmora (lan 46.
stav 3),
30. radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u
najkraem trajanju odreenom ovim zakonom (lan
47. i lan 48. stav 2.),
31. radniku uskrati pravo na godinji odmor, odnosno
isplati naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora
osim u sluaju iz lana 52. stav. 4. ovog zakona (lan
51.),
32. uskrati pravo radniku na naknadu plae za vrijeme
koritenja godinjeg odmora odnosno naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora (lan 52. st. 3. i 4.),
33. radniku ne omogui koritenje plaenog odsustva
(lan 53.),
34. ne omogui radniku da se prilikom stupanja na rad
upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i
propisima u vezi sa sigurnou i zdravljem na radu ili
radnika ne upozna sa organizacijom rada (lan 55.
stav 1.),
35. uskrati pravo radniku na naknadu plae u sluaju iz
lana 55 stava 4. ovog zakona,
36. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno
lanu 57. stav 1. ovog zakona,
37. ne osigura ljekarski pregleda maloljetnika najmanje
jedanput u dvije godine (lan 58.),
38. zaposli enu na poslovima pod zemljom (u rudnicima)
suprotno lanu 59. ovog zakona,
39. odbije zaposliti enu zbog trudnoe ili za vrijeme
trudnoe, koritenja poroajnog odsustva te za
vrijeme koritenja prava iz l. 63., 64. i 65. otkae
eni ili radniku koji se koristi nekim od spomenutih
prava ugovor o radu (lan 60. stav 1.),
40. zatrai bilo kakve podatke o trudnoi osim ako
radnica zahtijeva odreeno pravo predvieno
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
Broj 26 - Strana 31
zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica

(lan 60. stav 3.),
za vrijeme trudnoe odnosno dojenja djeteta rasporedi
enu na druge poslove ili drugo mjesto rada suprotno
zakonu, odnosno uskrati joj odsustvo sa rada uz
naknadu plae (lan 61.),
ne omogui eni, radniku - ocu djeteta ili usvojiocu
odnosno licu kojem je na osnovu rjeenja nadlenog
organa dijete povjereno na uvanje i odgoj, da koristi
poroajno odsustvo (lan 62.),
eni, ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je
dijete na osnovu rjeenja nadlenog organa povjereno
na uvanje i odgoj, ne omogui da radi polovinu
punog radnog vremena (l. 63. i 64.),
onemogui eni da odsustvuje sa posla radi dojenja
djeteta (lan 65.),
jednom od roditelja djeteta sa teim smetnjama u
razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ili usvojiocu
odnosno licu kojem je dijete povjereno na uvanje i
odgoj, onemogui da koristi prava iz lana 69. ovog
zakona,
otkae ugovor o radu ili utvrdi prestanak ugovora o
radu na odreeno vrijeme radniku koji je pretrpio
povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti
za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog
lijeenja ili oporavka (lan 71.),
ne vrati radnika na poslove na kojima je prije radio ili
druge odgovarajue poslove (lan 72. stav 2.),
ne ponudi radniku druge poslove u skladu sa lanom
73. ovog zakona,
otkae ugovor o radu radniku kod kojeg postoji
promijenjena radna sposobnost suprotno lanu 74.
ovog zakona,
uskrati radniku uveanu otpremninu iz lana 74. stav
3.,
uskrati radniku pravo na poveanu plau u
sluajevima iz lana 76. ovog zakona,
isplati plau manju od utvrene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu (lan 78. stav 4.),
ne urui radniku obraun plae koju je bio duan
isplatiti (lan 80. stav 1.),
ne isplati radniku naknadu plae za vrijeme
odsustvovanja sa rada u sluajevima i pod uvjetima iz
lana 81. ovog zakona,
svoje potraivanje prema radniku naplati suprotno
lanu 82. ovog zakona,
radniku ne naknadi tetu u skladu sa lanom 93. ovog
zakona,
zakljui ugovor o radu sa drugim radnikom suprotno
ne omogui radniku da se izjasni o elementima
odgovornosti koja mu se stavlja na teret (lan 101.),
ne urui otkaz radniku u pisanoj formi i ne obrazloi
ga (lan 104.),
ne ispuni obaveze prema radniku iz lana 106. stav 1.
ovog zakona,
u hitnim sluajevima rasporedi radnika na drugo
radno mjesto u trajanju duem od 60 dana u toku
jedne kalendarske godine (lan 108. stav 1.),
obrauna radniku plau i druge naknade suprotno
ne konsultira se sa vijeem zaposlenika i sindikatom u
skladu sa lanom 109. ovog zakona,
postupi suprotno odredbama lana 110. ovog zakona,
uskrati radniku otpremninu u skladu sa lanom 111.
ovog zakona,
Broj 26 - Strana 32
66. ne donese i objavi pravilnik o radu u skladu sa lanom

118. ovog zakona,
67. stavi u nepovoljniji poloaj radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku (lan 157. stav 1.),
68. odbije radniku vratiti radnu knjiicu (lan 164. stav 2.
i lan 176. stav 2.),
69. postupi suprotno odredbama l. 166. i 167. ovog
zakona,
70. u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (lan 177.),
71. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona, ne ponudi radniku zakljuivanje ugovora o
radu usklaenog sa ovim zakonom (lan 178.).
(2) Ako je prekraj iz stava 1. ovog lana uinjen prema
maloljetnom radniku najnii i najvii iznos novane kazne
uveava se dvostruko.
(3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se poslodavac fiziko lice novanom kaznom od 2.000,00 KM do
5.000,00 KM.
(4) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno
lice kod poslodavca koji je pravno lice, novanom kaznom
od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.
lan 172.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do
50.000,00 KM kaznit e se poslodavac koji ne isplati plau u
roku utvrenom u lanu 79. stav 1. ovog zakona sa svim
pripradajuim doprinosima.
XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 173.
Postupci ostvarivanja i zatite prava radnika, zapoeti prije
stupanja na snagu ovog zakona, zavrit e se prema odredbama
Zakona o radu ("Slubene novine Federacije BiH", br. 43/99,
32/00 i 29/03).
lan 174.
(1) Federalna odnosno kantonalna komisija za implementaciju
lana 143. Zakona o radu ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03) nastavie sa radom do
okonanja zapoetih postupaka za ostvarivanje prava po
ovom lanu.
(2) Pravosnana rjeenja federalne odnosno kantonalne komisije iz stava 1. ovog lana imaju snagu izvrnog naslova.
lan 175.
(1) Odredbe l. 150. 155. ovog zakona prestae da vae
donoenjem posebnog propisa o mirnom rjeavanju radnih
sporova.
(2) Odredbe l. 122. 136. ovog zakona prestae da vae
donoenjem posebnog propisa o reprezentativnosti
sindikata i udruenja poslodavaca.
lan 176.
(1) Odredbe l. 163. - 165. ovog zakona prestaju da vae
30.06.2016. godine.
(2) Poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu,
najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka vaenja
odredaba Zakona iz stava 1. ovog lana.
(3) Radne knjiice koje su prestale vaiti u skladu sa stavom 1.
ovog lana i dalje zadravaju svojstvo javne isprave.
lan 177.
Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu sa
odredbama ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana
njegovog stupanja na snagu.
lan 178.
(1) Poslodavci su duni u roku od tri mjeseca od dana stupanja
na snagu ovog zakona ponuditi radniku zakljuivanje
ugovora o radu, ukoliko isti nije u skladu sa odredbama
Srijeda, 6. 4. 2016.
ovog zakona, a za poslodavce iz lana 177. ovog zakona

rok za usklaivanje ugovora o radu je tri mjeseca od dana
usklaivanja pravilnika o radu.
(2) Radnik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava
1. ovog lana, ostaje u radnom odnosu na neodreeno
odnosno odreeno vrijeme.
(3) Ugovor iz stava 1. ovog lana ne moe biti nepovoljniji u
pogledu uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan,
odnosno pod kojima su bili ureeni radni odnosi radnika i
poslodavca do dana zakljuivanja ugovora iz stava 1. ovog
lana, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drugaije
ureena.
(4) Ako radnik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui
ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog lana, prestaje
mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora
o radu na zakljuivanje.
(5) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor
koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3.
ovog lana, moe pred nadlenim sudom da ospori
valjanost ponude poslodavca u roku od 30 dana od dana
prihvatanja ponude.
lan 179.
Sindikati odnosno udruenja poslodavaca koji djeluju u
skladu sa postojeim propisima duni su zahtjev za utvrivanje
reprezentativnosti iz lanova 129. i 130. podnijeti u roku od est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 180.
(1) Propisi, koji su predvieni za provoenje ovog zakona,
donijet e se u roku od jedne godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
(2) Do donoenja propisa iz stava 1.ovog lana, primjenjivat e
se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu
ovog zakona.
lan 181.
Nadleni organi kantona donijet e odnosno uskladiti
propise sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od dana
njegovog stupanja na snagu.
lan 182.
(1) Vaei kolektivni ugovori moraju se uskladiti sa ovim
zakonom u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na
snagu.
(2) Ukoliko kolektivni ugovori ne budu usklaeni u roku iz
stava 1. ovog lana, prestaje njihova primjena.
(3) Izuzetno, ako u roku iz stava 1. ovog lana kolektivni
ugovori ne budu usklaeni, Vlada Federacije, nakon
konsultacija sa Ekonomsko socijalnim vijeem Federacije,
svojom odlukom moe produiti primjenu kolektivnog
ugovora za jo 90 dana.
lan 183.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai
Zakon o radu ("Slubene novine Federacije BiH", br. 43/99,
32/00 i 29/03).
lan 184.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
Predsjedavajui
Predsjedavajua
Predstavnikog doma
Doma naroda
Edin Mui, s. r.
Lidija Bradara, s. r.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Temeljem lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O RADU

Proglaava se Zakon o radu, koji je usvojio Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupnikog doma
od 31.7.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 31.3.2016.
godine.
Broj 01-02-200-02/16
Predsjednik
Marinko avara, v. r.
Sarajevo
ZAKON
O RADU
I. TEMELJNE ODREDBE
Predmet Zakona
lanak 1.
Ovim se zakonom ureuje zakljuivanje ugovora o radu,
radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje
prava i obveza iz radnog odnosa, zakljuivanje kolektivnih
ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga
pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili meunarodnim
ugovorom nije drukije odreeno.
Gramatika terminologija
lanak 2.
Gramatika terminologija koritenja mukog i enskog roda
za pojmove u ovome zakonu ukljuuje oba roda.
Jednakopravna zastupljenost spolova
lanak 3.
Formiranje vijea uposlenika, mirovnog vijea, ekonomsko-socijalnog vijea i drugih tijela koja proizilaze iz ovoga zakona i kolektivnih ugovora odraavat e jednakopravnu zastupljenost spolova.
Zasnivanje radnog odnosa
lanak 4.
(1) Stupanjem na rad radnika na temelju zakljuenog ugovora o
radu zasniva se radni odnos.
(2) Nakon zakljuivanja ugovora o radu poslodavac je duan
prijaviti radnika na mirovinsko i invalidsko osiguranje,
zdravstveno osiguranje i osiguranje za sluaj neuposlenosti
(u daljnjem tekstu: obvezatno osiguranje) sukladno zakonu.
Pojam poslodavca
lanak 5.
Poslodavac, u smislu ovoga zakona, jeste fizika ili pravna
osoba koja radniku daje posao na temelju ugovora o radu.
Pojam radnika
lanak 6.
Radnik, u smislu ovoga zakona, jeste fizika osoba koja je
uposlena na temelju ugovora o radu.
Temeljna prava i obveze radnika
lanak 7.
(1) Poslodavac utvruje mjesto i nain obavljanja rada
potivajui pri tomu prava i dostojanstvo radnika, a radnik
je obvezan, prema uputama poslodavca datim sukladno
prirodi i vrsti rada, osobno obavljati preuzeti posao, te
potivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca,
kao i zakone i ope akte poslodavca.
(2) Radnik ima pravo na pravinu plau, uvjete rada koji
osiguravaju sigurnost i zatitu ivota i zdravlja na radu, te
Broj 26 - Strana 33
druga prava sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru,

pravilniku o radu i ugovoru o radu.
Temelji i vrste diskriminacije
lanak 8.
(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i osobe koja trai
uposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, brano
stanje, obiteljske obveze, starost, invalidnost, trudnou,
jezik, vjeru, politiko i drugo miljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno podrijetlo, imovno stanje, roenje, rasu, boju
koe, lanstvo ili nelanstvo u politikim strankama i
sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo osobno
svojstvo.
(2) Diskriminacija moe biti izravna ili neizravna.
(3) Izravna diskriminacija, u smislu ovoga zakona, znai svako
postupanje uzrokovano nekim od temelja iz stavka 1. ovoga
lanka kojim se radnik, kao i osoba koja trai uposlenje,
stavlja ili je bila stavljena u nepovoljniji poloaj u odnosu
na druge osobe u istoj ili slinoj situaciji.
(4) Neizravna diskriminacija, u smislu ovoga zakona, postoji
kada odreena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij
ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj radnika
kao i osobu koja trai uposlenje zbog odreene osobine,
statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava
koji ine temelje za zabranu diskriminacije iz stavka 1.
ovoga lanka u odnosu na drugog radnika, kao i osobu koja
trai uposlenje.
Uznemiravanje i nasilje na radu
lanak 9.
(1) Poslodavcu i drugim osobama uposlenim kod poslodavca
zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje,
nasilje na temelju spola, kao i sustavno uznemiravanje na
radu ili u svezi s radom (mobing) radnika i osoba koje trae
uposlenje kod poslodavca.
(2) Uznemiravanje u smislu stavka 1. ovoga lanka je svako
neeljeno ponaanje uzrokovano nekim od temelja iz lanka
8. ovoga zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu
dostojanstva radnika i osobe koja trai uposlenje, a koje
uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo
okruenje.
(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stavka 1. ovoga lanka
je svako ponaanje koje rijeima ili radnjama seksualne
prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva
radnika i osobe koja trai uposlenje, a koje izaziva strah ili
stvara poniavajue ili uvredljivo okruenje.
(4) Nasilje na temelju spola je bilo koje djelo koje nanosi
fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju,
kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju osobe
u njihovim pravima i slobodama na naelu jednakopravnosti spolova na radu ili u svezi s radom.
(5) Mobing predstavlja specifinu formu nefizikog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje
radnji kojima jedna ili vie osoba psihiki zlostavljaju i
poniavaju drugu osobu, a ija je svrha ili posljedica
ugroavanje njezina ugleda, asti, dostojanstva, integriteta,
degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.
Zabrana diskriminacije
lanak 10.
(1) Diskriminacija iz lanka 8. ovoga zakona zabranjena je u
odnosu na:
a.
uvjete za upoljavanje i izbor kandidata za obavljanje
odreenog posla,
b. uvjete rada i sva prava iz radnoga odnosa,
c.
naobrazbu, osposobljavanje i usavravanje,
d. napredovanje u poslu i
Broj 26 - Strana 34
e.
otkazivanje ugovora o radu.
Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su
diskriminirajue po nekom od temelja iz lanka 8. ovoga
zakona, nitavne su.
Izuzetci od zabrane diskriminacije
lanak 11.
(1) Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike, iskljuenje
ili davanje prvenstva u odnosu na odreeni posao kada je
priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima
da znaajke povezane s nekim od temelja iz lanka 8. ovoga
zakona predstavljaju stvarni i odluujui uvjet obavljanja
posla, te da je svrha koja se time eli postii opravdana.
(2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovoga zakona,
kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na
posebnu zatitu odreenih kategorija radnika sukladno
zakonu.
Zatita u sluajevima diskriminacije
lanak 12.
(1) U sluajevima diskriminacije u smislu odredaba ovoga
zakona, radnik kao i osoba koja trai uposlenje mogu od
poslodavca zahtijevati zatitu u roku 15 dana od dana
saznanja za diskriminaciju.
(2) Ako poslodavac u roku 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva iz prethodnog stavka ne udovolji tom zahtjevu,
radnik moe u daljnjem roku od 30 dana podnijeti tubu
mjerodavnom sudu.
(3) Ako radnik, odnosno osoba koja trai uposlenje u sluaju
spora iznese injenice koje opravdavaju sumnju da je
poslodavac postupio suprotno odredbama ovoga zakona o
zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja
da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojea razlika
nije usmjerena na diskriminaciju ve da ima svoje
objektivno opravdanje.
(4) Ako sud utvrdi da je tuba iz stavka 2. ovoga lanka
utemeljena, poslodavac je duan radniku uspostaviti i
osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraena, te mu
nadoknaditi tetu nastalu diskriminacijom.
Pravo na voenje kaznenog ili graanskog postupka
lanak 13.
U sluajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog
uznemiravanja, nasilja na temelju spola, kao i mobinga na radu ili
u svezi s radom, nijedna odredba ovoga zakona ne moe se
tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje prava na voenje
kaznenog ili graanskog postupka.
Sloboda udruivanja
lanak 14.
(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru,
organizirati sindikat, te se u njega ulaniti, sukladno statutu
ili pravilima toga sindikata.
(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru,
formirati udrugu poslodavaca, te se u nju ulaniti, sukladno
statutu ili pravilima te udruge.
(3) Sindikat i udruge poslodavaca mogu se osnovati bez
ikakvog prethodnog odobrenja.
Dragovoljnost lanstva
lanak 15.
(1) Radnici, odnosno poslodavci slobodno odluuju o svome
stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruge
poslodavaca.
(2) Radnik, odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u
sindikatu, odnosno udruzi poslodavaca.
(2)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Zabrana mijeanja u funkcioniranje udruge

lanak 16.
(1) Poslodavcima ili udrugama poslodavaca koji djeluju u
sopstveno ime ili putem neke druge osobe, lana ili
zastupnika, zabranjuje se:
a.
mijeanje u uspostavu, funkcioniranje ili upravljanje
sindikatom;
b. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu u cilju
kontroliranja takvog sindikata.
(2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem neke druge
osobe, lana ili zastupnika, zabranjeno je mijeanje u uspostavu, funkcioniranje ili upravljanje udrugom poslodavaca.
Nemogunost zabrane zakonite djelatnosti udruge
lanak 17.
Zakonita djelatnost sindikata, odnosno udruge poslodavaca
ne moe se trajno ni privremeno zabraniti.
Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca
lanak 18.
(1) Poslodavac je duan osigurati odgovarajue uvjete za
djelovanje sindikata sukladno kolektivnom ugovoru.
(2) Poslodavac je duan, uz pisanu suglasnost radnika,
obraunati i iz plae radnika obustavljati sindikalnu
lanarinu, te ju uplaivati na raun sindikata, sukladno
uputama sindikata.
(3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod
poslodavca, ali iji sindikat ima lanove kod poslodavca,
dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za
obavljanje sindikalne aktivnosti.
(4) Sindikalni predstavnici iz stavka 3. ovoga lanka ne mogu
prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti naruavati radne i
tehnoloke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu
kod poslodavca, sukladno kolektivnom ugovoru.
Primjena najpovoljnijeg prava
lanak 19.
radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava
utvrenih ovim zakonom.
radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih
ovim zakonom.
(3) Ako je neko pravo iz radnoga odnosa razliito ureeno
ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije
pravo.
II. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU
Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu
lanak 20.
(1) S osobom mlaom od 15 godina ivota ne moe se
zakljuiti ugovor o radu, niti se ona moe uposliti na bilo
koju vrstu poslova.
(2) Osoba u dobi izmeu 15 i 18 godina (u daljnjem tekstu:
malodobnik) moe zakljuiti ugovor o radu, odnosno
uposliti se, uz suglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili mjerodavne zdravstvene
ustanove pribavi lijeniko uvjerenje kojim dokazuje da
ima opu zdravstvenu sposobnost za rad.
Probni rad
lanak 21.
(1) Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti
probni rad.
(2) Probni rad iz stavka 1. ovoga lanka ne moe trajati dulje
od est mjeseci.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(3)
Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren,

otkazni rok je sedam dana.
(4) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnoga mjesta za
vrijeme obavljanja probnog rada, radni odnos prestaje s
danom isteka roka utvrenog ugovorom o probnom radu.
Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme
lanak 22.
(1) Ugovor o radu zakljuuje se:
a.
na neodreeno vrijeme;
b. na odreeno vrijeme.
(2) Ugovor o radu koji ne sadri podatak u pogledu trajanja
smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
(3) Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti za
razdoblje dulje od tri godine.
(4) Ako radnik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na
odreeno vrijeme s istim poslodavcem, odnosno izriito ili
preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na odreeno vrijeme na razdoblje dulje od tri godine
bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu
na neodreeno vrijeme.
Odsustva s rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o
radu
lanak 23.
Prekidom ugovora o radu iz lanka 22. stavak 4. ovoga
zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog:
a.
godinjeg odmora;
b. privremene sprijeenosti za rad;
c.
porodiljnog odsustva;
d. odsustva s rada sukladno zakonu, kolektivnom
ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu;
e.
razdoblja izmeu otkaza ugovora o radu i dana
povratka na radno mjesto na temelju odluke suda ili
drugog tijela, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru,
pravilniku o radu ili ugovoru o radu;
f.
odsustva s rada uz suglasnost poslodavca;
g. vremenskog razdoblja do 60 dana izmeu ugovora o
radu s istim poslodavcem, osim ako kolektivnim
ugovorom nije utvreno dulje vremensko razdoblje.
Sadraj zakljuenog ugovora o radu
lanak 24.
(1) Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj formi i sadri,
naroito, podatke o:
a.
nazivu i sjeditu poslodavca;
b. imenu i prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu
radnika;
c.
trajanju ugovora o radu;
d. danu otpoinjanja rada;
e.
mjestu rada;
f.
radnom mjestu na koje se radnik upoljava i kratak
opis poslova;
g. duljini i rasporedu radnog vremena;
h. plai, dodatcima na plau, te razdobljima isplate;
i.
nadoknadi plae;
j.
trajanju godinjeg odmora;
k. otkaznom roku
l.
druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrenim
kolektivnim ugovorom.
(2) Umjesto podataka iz st. 1. to. g., h., i., j., k. i l. ovoga
lanka, moe se u ugovoru o radu naznaiti odgovarajui
lanak zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu,
kojim su ureena ta pitanja.
(3) Ako poslodavac ne zakljui ugovor o radu s radnikom u
pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz
Broj 26 - Strana 35
nadoknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na

neodreeno vrijeme, ako poslodavac drukije ne dokae.
Upuivanje na rad u inozemstvu
lanak 25.
Ako se radnik upuuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u
inozemstvo, mora se postii pisana suglasnost izmeu poslodavca
i radnika u pogledu slijedeih uvjeta ugovora:
a.
radnog mjesta u inozemstvu;
b. trajanju rada u inozemstvu;
c.
mjestu rada i boravka u inozemstvu;
d. valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim
primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava
za vrijeme boravka u inozemstvu;
e.
uvjetima vraanja u zemlju.
Rad izvan prostorija poslodavca
lanak 26.
(1) Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova i
izvan prostorija poslodavca (kod kue radnika ili u drugom
prostoru koji osigura radnik), sukladno kolektivnom
ugovoru i pravilniku o radu.
(2) Ugovor o radu zakljuen u smislu stavka 1. ovoga lanka,
pored podataka iz lanka 24. ovoga zakona, sadri i
podatke o:
a.
trajanju radnog vremena,
b. vrsti poslova i nainu organiziranja rada,
c.
uvjetima rada i nainu vrenja nadzora nad radom,
d. visini plae za obavljeni rad i rokovima isplate,
e.
uporabi vlastitih sredstava za rad i nadoknadi trokova
za njihovu uporabu,
f.
nadoknadi drugih trokova vezanih uz obavljanje
poslova i nain njihovog utvrivanja,
g. drugim pravima i obvezama.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe se zakljuiti samo
za poslove koji nisu opasni ili tetni po zdravlje radnika ili
drugih osoba i ne ugroavaju radnu okolinu, sukladno
zakonu.
Radnopravni status ravnatelja
lanak 27.
(1) Predsjedatelj i lanovi uprave, odnosno poslovodno tijelo
drugog naziva (u daljnjem tekstu: ravnatelj) moe
poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez
radnog odnosa, sukladno pravilniku o radu.
(2) Ravnatelj moe zasnovati radni odnos na neodreeno ili
odreeno vrijeme.
(3) Radni odnos na odreeno vrijeme traje do isteka roka na
koji je izabran ravnatelj, odnosno do njegovog razrjeenja.
(4) Na ravnatelja se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII. i XI.
ovoga zakona.
(5) Ako ravnatelj obavlja poslovodnu funkciju bez radnog
odnosa, prava, obveze i odgovornosti se ureuju ugovorom,
sukladno opem aktu poslodavca.
Dostava radniku fotokopije prijave na obvezatno osiguranje
lanak 28.
Poslodavac je duan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti
fotokopije prijava na obvezatno osiguranje u roku 15 dana od
dana zakljuivanja ugovora o radu, odnosno poetka rada, kao i
svake promjene osiguranja koja se tie radnika.
Podatci koji se ne mogu traiti
lanak 29.
Pri postupku odabira kandidata za radno mjesto (razgovor,
testiranje, anketiranje i sl.) i zakljuivanja ugovora o radu,
poslodavac ne moe traiti od radnika podatke koji nisu u
Broj 26 - Strana 36
neposrednoj svezi s radnim odnosom, a naroito u svezi s

odredbom lanka 8. ovoga zakona.
Postupanje s osobnim podatcima radnika
lanak 30.
Osobni podatci radnika ne mogu se prikupljati, obraivati,
koristiti ili dostavljati treim osobama, osim ako je to odreeno
zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz
radnoga odnosa.
III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I
USAVRAVANJE ZA RAD
Prava i obveze u svezi s obrazovanjem, osposobljavanjem i
usavravanjem za rad
lanak 31.
(1) Poslodavac moe, sukladno potrebama rada, omoguiti
radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad.
(2) Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvoenja
novog naina ili organiziranja rada omoguiti radniku
obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.
(3) Radnik je obvezan, sukladno svojim sposobnostima i
potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati
za rad.
(4) Uvjeti i nain obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja
za rad iz st. 2. i 3. ovoga lanka ureuju se kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu.
Prijem vjebenika
lanak 32.
(1) Radi strunog osposobljavanja za samostalan rad,
poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu s vjebenikom.
(2) Vjebenikom se smatra osoba sa zavrenom srednjom ili
viom kolom, odnosno fakultetom, koja prvi put zasniva
radni odnos u tom zanimanju, a koja je prema zakonu,
obvezna poloiti struni ispit ili joj je za rad u zanimanju
potrebno prethodno radno iskustvo.
(3) Ugovor o radu s vjebenikom zakljuuje se na odreeno
vrijeme, a najdulje godinu dana, ako zakonom nije drukije
odreeno.
(4) Za vrijeme obavljanja vjebenikog staa, vjebenik ima
pravo na 70% plae utvrene za poslove za koje se
osposobljava.
(5) Poslodavac i vjebenik mogu se dogovoriti i o veem
iznosu plae iz stavka 4. ovoga lanka.
Polaganje strunog ispita
lanak 33.
Nakon zavrenog vjebenikog staa, vjebenik polae
struni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili
pravilnikom o radu propisano.
Struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
lanak 34.
(1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili
pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odreenog
zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila
kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
(2) Vrijeme strunog osposobljavanja iz stavka 1. ovoga lanka
rauna se u vjebeniki sta i radno iskustvo utvreno kao
uvjet za rad u odreenom zanimanju i moe trajati najdulje
onoliko vremena koliko traje vjebeniki sta.
(3) Ugovor o strunom osposobljavanju zakljuuje se u pisanoj
formi.
(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stavka 3. ovoga
lanka u roku osam dana mjerodavnoj slubi za
upoljavanje, radi evidencije i nadzora.
(5)
Srijeda, 6. 4. 2016.
Osoba na strunom osposobljavanju ima pravo na

zdravstveno osiguranje kako je to utvreno propisima za
neuposlene osobe, a prava po osnovi osiguranja za sluaj
povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava
poslodavac sukladno propisima o mirovinskom i
invalidskom osiguranju.
(6) Osobi za vrijeme strunog osposobljavanja osigurava se
odmor tijekom rada, dnevni odmor izmeu dva uzastopna
radna dana i tjedni odmor.
IV. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
lanak 35.
(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik,
prema ugovoru o radu, obvezan obavljati poslove za
poslodavca.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik
pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje
poslova, ako se ukae takva potreba.
(3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina nadoknade za vrijeme
pripravnosti ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu i ugovorom o radu.
Puno i nepuno radno vrijeme
lanak 36.
(1) Ugovor o radu moe se zakljuiti za rad s punim ili
nepunim radnim vremenom.
(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati tjedno, ako zakonom,
radu nije odreeno u kraem trajanju.
(3) Puno radno vrijeme za malodobne radnike ne smije biti
dulje od 35 sati tjedno.
(4) Puno radno vrijeme moe se rasporediti na pet, odnosno
est radnih dana sukladno kolektivnom ugovoru i pravilniku
o radu.
(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme krae
od punog radnog vremena.
(6) Radnik koji je zakljuio ugovor o radu s nepunim radnim
vremenom moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na
taj nain ostvario puno radno vrijeme.
(7) Radnik koji radi s nepunim radnim vremenom, prava iz
radnog odnosa ostvaruje ovisno o duljini radnog vremena
sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili
ugovoru o radu.
Skraivanje radnog vremena
lanak 37.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i
zdravlja na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih
utjecaja, radno vrijeme skrauje se razmjerno tetnom
utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka i trajanje radnog vremena
utvruju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu,
sukladno zakonu.
(3) O skraivanju radnog vremena u smislu stavka 1. ovoga
lanka odluuje federalno, odnosno kantonalno ministarstvo
mjerodavno za rad, na zahtjev poslodavca, inspektora rada
ili sindikata, a na temelju strune analize izdate od
ovlatene strune organizacije, sukladno zakonu.
(4) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovi
rada i u svezi s radom, skraeno radno vrijeme u smislu
ovoga lanka izjednaava se s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
lanak 38.
(1) U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog
poveanja opsega posla, kao i u drugim slinim sluajevima
neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev poslodavca,
Srijeda, 6. 4. 2016.
obvezan raditi dulje od punog radnog vremena

(prekovremeni rad), a najvie do osam sati tjedno.
(2) Ako prekovremeni rad radnika traje dulje od tri tjedna
neprekidno ili vie od 10 tjedana tijekom kalendarske
godine, o prekovremenom radu poslodavac obavjetava
mjerodavnu inspekciju rada.
(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad malodobnom radniku,
trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine
ivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju
i osobi kojoj je na temelju rjeenja mjerodavnog tijela dijete
povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta.
(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine
ivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i
osoba kojoj je na temelju rjeenja mjerodavnog tijela dijete
povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta,
moe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o
dragovoljnom pristanku na takav rad.
(5) Inspekcija rada zabranit e prekovremeni rad uveden
suprotno st. 1.-4. ovoga lanka.
Preraspodjela radnog vremena
lanak 39.
(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno
vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednog
razdoblja traje dulje, a tijekom drugog razdoblja krae od
punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme
tijekom trajanja preraspodjele ne moe biti dulje od 52 sata
tjedno, a za sezonske poslove najdulje 60 sati tjedno.
(2) O uvoenju preraspodjele iz stavka 1. ovoga lanka
poslodavac je duan donijeti pisanu odluku koju dostavlja
radniku.
(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno
radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog
razdoblja odreenog kolektivnim ugovorom ne moe biti
dulje od punog ili nepunog radnog vremena.
(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se
prekovremenim radom.
(5) Malodobni radnik, trudnica, majka, odnosno usvojitelj
djeteta do tri godine ivota, kao i samohrani roditelj,
samohrani usvojitelj i osoba kojoj je na temelju rjeenja
mjerodavnog tijela dijete povjereno na uvanje i odgoj, do
est godina ivota djeteta, moe raditi u preraspodjeli
radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na
takav rad.
Noni rad
lanak 40.
(1) Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg
dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra
se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom,
propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drukije
odreeno.
(2) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni
rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u
nonoj smjeni radi uzastopno najdulje jedan tjedan.
Posebna zatita radnika koji rade nou
lanak 41.
(1) Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni
duan voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilagoenoj
radniku, te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima sukladno
prirodi posla koji se obavlja nou ili u smjeni.
(2) Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima
osigurati sigurnost i zdravstvenu zatitu sukladno prirodi
posla koji obavljaju, kao i sredstva zatite i prevencije koja
odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna
su u svako doba.
(3)
Broj 26 - Strana 37
Radnicima koji rade nou poslodavac je duan osigurati

periodine lijenike preglede najmanje jednom u dvije
godine.
(4) Ako se na lijenikom pregledu iz stavka 3. ovoga lanka
utvrdi da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada
nou, poslodavac mu je duan ponuditi zakljuivanje
ugovora o radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan
nonog rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz
prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogunost
rasporeda radnika na druge poslove.
(5) Zabranjen je noni rad trudnica poev od estog mjeseca
trudnoe, majki i usvojitelja, kao i osobe kojoj je na temelju
rjeenja mjerodavnog tijela dijete povjereno na uvanje i
odgoj, i to do navrene dvije godine ivota djeteta.
Noni rad malodobnih radnika
lanak 42.
(1) Zabranjen je noni rad malodobnih radnika.
(2) Za malodobne radnike u industriji, rad u vremenu izmeu
19 sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana smatra se nonim
radom.
(3) Za malodobne radnike koji nisu uposleni u industriji, rad u
vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana
smatra se nonim radom.
(4) Iznimno, malodobni radnici privremeno mogu biti izuzeti
od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite
interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija), na temelju suglasnosti inspekcije rada kantona
(u daljnjem tekstu: mjerodavna inspekcija rada).
(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljnjem
tekstu: Federalni ministar) pravilnikom e propisati koje se
djelatnosti smatraju industrijom u smislu stavka 2. ovoga
lanka.
Obveza voenja evidencija
lanak 43.
(1) Poslodavac je duan svakodnevno voditi evidenciju o
radnicima i drugim osobama angairanim na radu.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati
podatke o poetku i zavretku radnog vremena, smjenama i
druge podatke o nazonosti radnika na radu.
(3) Poslodavac je duan, pored evidencija iz stavka 1. ovoga
lanka, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega
uposleni-matina evidencija.
(4) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev
predoiti evidencije iz st. 1. i 3. ovoga lanka.
(5) Federalni ministar pravilnikom e propisati sadraj i nain
voenja evidencija iz st. 1. i 3. ovoga lanka.
V. ODMORI I ODSUSTVA
Odmor tijekom radnog vremena
lanak 44.
(1) Radnik koji radi dulje od est sati dnevno ima pravo na
odmor tijekom radnog dana u trajanju od najmanje 30
minuta.
(2) Poslodavac je duan radniku, na njegov zahtjev, omoguiti
odmor iz stavka 1. ovoga lanka u trajanju jednog sata za
jedan dan tijekom radnog tjedna.
(3) Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovoga lanka ne uraunava se
u radno vrijeme.
(4) Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovoga lanka
ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Broj 26 - Strana 38
Dnevni odmor
lanak 45.
(1) Radnik ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna
dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
(2) Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo
na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno,
a za malodobne radnike u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
Tjedni odmor
lanak 46.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje
24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan
svoga tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u
razdoblju odreenom prema dogovoru poslodavca i radnika
koji ne moe biti dulji od dva tjedna.
(2) Od radnika se moe traiti da radi na dan svog tjednog
odmora samo u sluaju vie sile, izvanrednog poveanja
opsega posla ukoliko poslodavac ne moe primijeniti druge
mjere, sprjeavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim
sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu.
(3) Radniku se ne moe uskratiti pravo na odmor tijekom rada,
dnevni odmor i tjedni odmor.
Minimalni godinji odmor
lanak 47.
(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni
godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a
najdulje 30 radnih dana.
(2) Malodobni radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju
od najmanje 24 radna dana.
Stjecanje prava na godinji odmor
lanak 48.
(1) Radnik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada
izmeu dva radna odnosa dulji od 15 dana, stjee pravo na
godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
(2) Ako radnik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu
stavka 1. ovoga lanka, ima pravo na najmanje jedan dan
godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada,
sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru
o radu.
(3) Odsustvo s rada zbog privremene sprijeenosti za rad,
materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom
radnika, ne smatra se prekidom rada iz stavka 1. ovoga
lanka.
Nain koritenja godinjeg odmora
lanak 49.
(1) Trajanje godinjeg odmora dulje od najkraeg propisanog
ovim zakonom ureuje se kolektivnim ugovorom,
(2) U trajanje godinjeg odmora ne uraunava se vrijeme
privremene sprijeenosti za rad, vrijeme blagdana u koje se
ne radi, kao i drugo vrijeme odsustva s rada koje se radniku
priznaje u sta osiguranja.
(3) Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je
radno vrijeme rasporeeno na nain kako je utvreno
radu.
Koritenje godinjeg odmora u dijelovima
lanak 50.
(1) Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.
(2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio
koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana
Srijeda, 6. 4. 2016.
tijekom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30.

lipnja naredne godine.
(3) Radnik koji ne iskoristi dio godinjeg odmora u smislu
stavka 2. ovoga lanka, nema pravo prenoenja godinjeg
odmora u narednu godinu.
(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad
on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca
najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
Zatita prava na godinji odmor
lanak 51.
(1) Radnik se ne moe odrei prava na godinji odmor.
(2) Radniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti
mu se izvriti isplata nadoknade umjesto koritenja
godinjeg odmora, osim u sluaju iz lanka 52. stavak 4.
ovoga zakona.
Koritenje godinjeg odmora
lanak 52.
(1) Plan koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, uz
prethodnu konzultaciju s radnicima ili njihovim
predstavnicima, sukladno zakonu, uzimajui u obzir potrebe
posla, kao i opravdane razloge radnika.
(2) Poslodavac je duan pisanom odlukom obavijestiti radnika
o trajanju godinjeg odmora i razdoblju njegovog koritenja
najmanje sedam dana prije koritenja godinjeg odmora.
(3) Radnik za vrijeme koritenja godinjeg odmora ima pravo
na nadoknadu plae, u visini plae koju bi ostvario da je
radio.
(4) U sluaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan
radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godinjeg odmora
isplatiti nadoknadu umjesto koritenja godinjeg odmora u
iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali
dio godinjeg odmora, ako godinji odmor ili njegov dio
nije iskoristio krivicom poslodavca.
Plaeno odsustvo
lanak 53.
(1) Radnik ima pravo na odsustvo s rada uz nadoknadu plae
do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja
supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno
kuanstva, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o
radu i ugovoru o radu.
(2) lanom ue obitelji, u smislu stavka 1. ovoga lanka,
smatraju se: brani, odnosno izvanbrani partner, dijete
(brano, izvanbrano, usvojeno, pastorak i dijete bez
roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha,
usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braa i sestre.
(3) Radnik ima pravo na plaeno odsustvo za vrijeme
obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavravanja, te
obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u
trajanju i uz nadoknadu odreenu kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu.
(4) Radnik dragovoljni davatelj krvi, za svako darivanje ima
pravo na najmanje jedan dan plaenog odsustva.
(5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s
radnim odnosom, vrijeme plaenog odsustva smatra se
(6) Radnik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim
sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona,
Neplaeno odsustvo
lanak 54.
(1) Poslodavac moe radniku, na njegov pisani zahtjev,
odobriti odsustvo s rada bez nadoknade plae - neplaeno
odsustvo.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(2)
Uvjeti i vrijeme koritenja neplaenog odsustva ureuju se

(3) Poslodavac je duan omoguiti radniku odsustvo do etiri
radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi
zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih
potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz
nadoknadu plae - plaeno odsustvo.
(4) Za vrijeme odsustva iz stavka 1. ovoga lanka, prava i
obveze radnika koji se stjeu na radu i po osnovi rada
miruju.
VI. ZATITA RADNIKA
Sigurnost i zdravlje na radu
lanak 55.
(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je duan
omoguiti radniku da se upozna s propisima u svezi s
radnim odnosima i propisima u svezi sa sigurnou i
zdravljem na radu, te ga je duan upoznati s organizacijom
rada.
(2) Radnici imaju pravo i obvezu koristiti sve mjere zatite
drugim vaeim propisima.
(3) Radnik ima pravo odbiti da radi ako mu neposredno prijeti
opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene
mjere zatite predviene propisima o sigurnosti i zdravlju
na radu i o tomu je duan odmah obavijestiti poslodavca i
mjerodavnu inspekciju rada.
(4) Radnik koji odbije raditi iz razloga navedenih u stavku 3.
ovoga lanka ima pravo na nadoknadu plae kao da je
radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere
drugim propisima, ako za to vrijeme nije rasporeen na
druge odgovarajue poslove.
Obveze radnika i poslodavca
lanak 56.
(1) Prilikom zakljuivanja ugovora o radu i tijekom trajanja
radnog odnosa, radnik je duan obavijestiti poslodavca o
bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno
ometa u izvravanju obveza iz ugovora o radu ili koja
ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima radnik dolazi u
dodir u izvravanju ugovora o radu.
(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje
odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na
lijeniki pregled.
(3) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 2. ovoga lanka
snosi poslodavac.
Zatita malodobnika
lanak 57.
(1) Malodobnik ne moe raditi na naroito tekim fizikim
poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na
ostalim poslovima koji bi mogli tetno i s poveanim
rizikom utjecati na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, s
obzirom na njegove psihofizike osobine.
(2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz
stavka 1. ovoga lanka.
(3) Inspektor rada zabranit e rad malodobnika na poslovima iz
stavka 1. ovoga lanka.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka poslodavac je duan
malodobnom radniku ponuditi zakljuivanje ugovora o radu
za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih
poslova nema, duan mu je ponuditi prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju za druge odgovarajue poslove.
(5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stavka
4. ovoga lanka ne postoje poslovi koje malodobni radnik
Broj 26 - Strana 39
moe obavljati, poslodavac mu moe otkazati ugovor o

radu na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
Lijeniki pregled malodobnika
lanak 58.
(1) Malodobni radnik, u cilju zatite njegovog zdravlja i
psihofizikog razvoja, ima pravo na lijeniki pregled
najmanje jednom u dvije godine.
(2) Trokove lijenikog pregleda iz stavka 1. ovoga lanka
snosi poslodavac.
Zatita ena
lanak 59.
ena ne moe biti uposlena na poslovima pod zemljom (u
rudnicima), osim u sluaju ako je uposlena na rukovodeem
mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene
zatite i socijalne skrbi, odnosno ako ena mora provesti izvjesno
vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u
podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne
ukljuuje fiziki rad.
Zabrana nejednakog postupanja
lanak 60.
(1) Poslodavac ne moe odbiti uposliti enu zbog njezine
trudnoe niti moe za vrijeme trudnoe, koritenja
porodiljnog odsustva, te za vrijeme koritenja prava iz l.
63., 64. i 65. ovoga zakona otkazati ugovor o radu eni,
odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Prestanak ugovora o radu na odreeno vrijeme ne smatra se
otkazom ugovora o radu u smislu stavka 1. ovoga lanka.
(3) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi,
osim ako radnica zahtijeva odreeno pravo predvieno
zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.
Privremeni raspored ene za vrijeme trudnoe
lanak 61.
(1) Poslodavac je duan enu za vrijeme trudnoe, odnosno
dojenja djeteta rasporediti na druge poslove, ako je to u
interesu njezinog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio
ovlateni lijenik.
(2) Ako poslodavac nije u mogunosti osigurati rasporeivanje
ene u smislu stavka 1. ovoga lanka, ena ima pravo na
odsustvo s rada uz nadoknadu plae, sukladno kolektivnom
ugovoru i pravilniku o radu.
(3) Privremeni raspored iz stavka 1. ovoga lanka ne moe
imati za posljedicu smanjenje plae ene.
(4) enu, iz stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe
premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njezin pisani
pristanak.
Porodiljno odsustvo
lanak 62.
(1) Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta ena ima
pravo na porodiljno odsustvo u trajanju od jedne godine
neprekidno.
(2) Na temelju nalaza ovlatenog lijenika ena moe poeti
porodiljno odsustvo 28 dana prije oekivanog datuma
poroaja.
(3) ena moe koristiti krae porodiljno odsustvo, ali ne krae
od 42 dana poslije poroaja.
(4) Nakon 42 dana poslije poroaja pravo na porodiljno
odsustvo moe koristiti i radnik otac djeteta, ako se
roditelji tako sporazumiju.
(5) Radnik otac djeteta moe koristiti pravo iz stavka 1.
ovoga lanka i u sluaju smrti majke, ako majka napusti
dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne moe koristiti
porodiljno odsustvo.
Broj 26 - Strana 40
Rad s polovinom punog radnog vremena nakon isteka

porodiljnog odsustva
lanak 63.
(1) Nakon isteka porodiljnog odsustva, ena s djetetom
najmanje do jedne godine ivota ima pravo raditi polovinu
punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako
slijedee dijete ima pravo raditi polovinu punog radnog
vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako
propisom kantona nije predvieno dulje trajanje ovoga
prava.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe koristiti i radnik
otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom
vremenu.
Rad s polovinom punog radnog vremena do tri godine ivota
djeteta
lanak 64.
Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja
ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do tri godine
ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu mjerodavne
zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i njega.
Pravo ene na odsustvo radi dojenja
lanak 65.
(1) ena koja doji dijete, a koja nakon koritenja porodiljnog
odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo odsustvovati s
posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi
dojenja, do navrene jedne godine ivota djeteta.
(2) Vrijeme odsustva iz stavka 1. ovoga lanka rauna se u
puno radno vrijeme.
Pravo na porodiljno odsustvo u sluaju gubitka djeteta
lanak 66.
Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka
porodiljnog odsustva, ima pravo produljiti porodiljno odsustvo za
onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika,
potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja
prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od
poroaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju
sva prava po osnovi porodiljnog odsustva.
Pravo na odsustvo nakon isteka porodiljnog odsustva
lanak 67.
(1) Jedan od roditelja moe odsustvovati s rada do tri godine
ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom
ili pravilnikom o radu.
(2) Za vrijeme odsustvovanja s rada u smislu stavka 1. ovoga
lanka, prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
Nadoknada plae za vrijeme porodiljnog odsustva i rada s
polovinom punog radnog vremena
lanak 68.
(1) Za vrijeme koritenja porodiljnog odsustva radnik ima
pravo na nadoknadu plae, sukladno posebnom zakonu.
(2) Pored prava iz stavka 1. ovoga lanka, radniku se moe
isplatiti i razlika do pune plae na teret poslodavca.
(3) Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena iz l.
63. i 64. ovoga zakona, radnik ima za polovinu punog
radnog vremena za koje ne radi pravo na nadoknadu plae,
sukladno posebnom zakonu.
Prava roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju
lanak 69.
(1) Jedan od roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee
hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovinu punog
radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom
roditelju ili da su oba roditelja uposlena, pod uvjetom da
Srijeda, 6. 4. 2016.
dijete nije smjeteno u ustanovu socijalnozdravstvene

skrbi, na temelju nalaza mjerodavne zdravstvene ustanove.
(2) Roditelju, koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga lanka
pripada pravo na nadoknadu plae, sukladno zakonu.
(3) Roditelju koji koristi pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne
moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu
se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani
pristanak.
Prava usvojitelja djeteta i osobe kojoj je dijete povjereno na
uvanje i odgoj
lanak 70.
Prava iz lanka 62. st. 1. i 3. i l. 63., 64., 67., 68. i 69.
ovoga zakona moe koristiti jedan od usvojitelja djeteta ili osoba
kojoj je na temelju rjeenja mjerodavnog tijela dijete povjereno
na uvanje i odgoj.
Zatita radnika u sluaju privremene sprijeenosti za rad
zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja
lanak 71.
(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor
o radu za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog
lijeenja ili oporavka, osim ako je poinio tei prijestup ili
teu povredu radne obveze iz ugovora o radu.
(2) U sluajevima i za vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka,
radniku ne moe prestati ugovor o radu koji je zakljuen na
odreeno vrijeme, osim ako je poinio tei prijestup ili teu
povredu radne obveze iz ugovora o radu.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ugovor o radu na
odreeno vrijeme nee se smatrati ugovorom o radu na
neodreeno vrijeme u smislu lanka 22. stavak 4. ovoga
zakona.
Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka
privremene sprijeenosti za rad
lanak 72.
(1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu
tetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog
odnosa.
(2) Radnik koji je bio privremeno sprijeen za rad do est
mjeseci, a za kojeg nakon lijeenja i oporavka mjerodavna
zdravstvena ustanova ili ovlateni lijenik utvrdi da je
sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima
je radio prije nastupanja privremene sprijeenosti za rad.
(3) Ukoliko ne postoji mogunost da se radnik koji je bio
privremeno sprijeen za rad dulje od est mjeseci vrati na
poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajue
poslove, poslodavac ga moe rasporediti na druge poslove
prema njegovoj strunoj spremi i radnim sposobnostima.
(4) Ukoliko ne postoji mogunost rasporeivanja iz stavka 3.
ovoga lanka, poslodavac moe, nakon provedenih
konzultacija s vijeem uposlenika, otkazati radniku ugovor
o radu.
(5) Radnik je duan, najkasnije u roku tri dana od dana
nastupanja sprijeenosti za rad, pisanim putem obavijestiti
poslodavca o privremenoj sprijeenosti za rad.
Prava radnika s promijenjenom radnom sposobnosti
lanak 73.
Ako mjerodavna ustanova za medicinsko vjetaenje
zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena
radna sposobnost (invalid II. kategorije), poslodavac mu je duan
u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje
poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje,
odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji
mogunost rasporeda radnika na druge poslove.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Otkaz ugovora o radu radniku s promijenjenom radnom

sposobnosti
lanak 74.
(1) Poslodavac moe, samo uz prethodnu suglasnost vijea
uposlenika, odnosno sindikata otkazati ugovor o radu
radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost
ukoliko je kod poslodavca vijee uposlenika, odnosno
sindikat formiran.
(2) Ukoliko vijee uposlenika, odnosno sindikat uskrati
suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka, rjeavanje spora
povjerava se arbitrai sukladno kolektivnom ugovoru i
pravilniku o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom
arbitrae, poslodavac moe u roku 15 dana od dana dostave
arbitrane odluke zatraiti da predmetnu suglasnost
nadomjesti sudska odluka.
(3) U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga
lanka, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uveanom
za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz lanka 111.
ovoga zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog
krenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja
obveza iz ugovora o radu od strane radnika.
VII. PLAA I NADOKNADA PLAE
Pravo na plau
lanak 75.
(1) Plaa radnika utvruje se kolektivnim ugovorom,
(2) Plaa za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji
se od osnovne plae, dijela plae za radni uinak i uveane
plae iz lanka 76. ovoga zakona, sukladno kolektivnom
ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.
(3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se
elementi za odreivanje osnovne plae i dijela plae po
osnovi radnog uinka.
Pravo na poveanu plau
lanak 76.
Radnik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete
rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad na dan tjednog
odmora, blagdana ili nekog drugog dana za koji je zakonom
odreeno da se ne radi, sukladno kolektivnom ugovoru,
pravilniku o radu i ugovoru o radu.
Jednakost plaa
lanak 77.
(1) Poslodavac je duan radnicima isplatiti jednake plae za rad
jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu,
vjersku, spolnu, politiku i sindikalnu pripadnost, kao i
drugi diskriminatorni temelj iz lanka 8. stavak 1. ovoga
zakona.
(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji
zahtijeva isti stupanj strune spreme, istu radnu sposobnost,
odgovornost, fiziki i intelektualni rad, vjetine, uvjete rada
i rezultate rada.
Najnia plaa
lanak 78.
(1) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se
najnia plaa.
(2) Najnia plaa odreuje se na temelju najnie cijene rada
utvrene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
(3) Usklaivanje najnie plae vri Vlada Federacije uz
prethodne konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijeem za
teritorij Federacije BiH, sukladno kretanju indeksa
potroakih cijena, najmanje jednom godinje.
(4)
Broj 26 - Strana 41
Poslodavac ne moe radniku obraunati i isplatiti plau

manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu.
Isplata plae
lanak 79.
(1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada, u razdobljima
isplate koja ne mogu biti dulja od 30 dana.
(2) Plaa i nadoknada plae isplauje se u novcu.
(3) Prilikom isplate plae poslodavac je duan radniku uruiti
pisani obraun plae.
(4) Pojedinane isplate plae nisu javne.
Obraun plae
lanak 80.
(1) Poslodavac koji ne isplati plau u roku iz lanka 79. stavak
1. ovoga zakona ili ju ne isplati u cijelosti, duan je do kraja
mjeseca u kojem je dospjela isplata plae radniku uruiti
obraun plae koju je bio duan isplatiti.
(2) Obraun iz stavka 1. ovoga lanka smatra se izvrnom
ispravom.
Nadoknada plae
lanak 81.
(1) Radnik ima pravo na nadoknadu plae za razdoblje odsustva s rada iz opravdanih razloga predvienih zakonom,
propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o
radu (godinji odmor, privremena sprijeenost za rad,
porodiljno odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).
(2) Razdoblje iz stavka 1. ovoga lanka za koje se nadoknada
isplauje na teret poslodavca utvruje se zakonom,
propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu.
(3) Radnik ima pravo na nadoknadu plae za vrijeme prekida
rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje radnik nije
kriv (via sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.),
sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru
o radu.
Zatita plae i nadoknade plae
lanak 82.
(1) Poslodavac ne moe, bez izvrne sudske odluke ili bez
suglasnosti radnika, svoje potraivanje prema njemu
naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njezinog
dijela, odnosno uskraivanjem isplate nadoknade plae ili
dijela nadoknade plae.
(2) Suglasnost radnika iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se
dati prije nastanka potraivanja.
Prisilna obustava plae i nadoknade plae
lanak 83.
Plaa ili nadoknada plae radnika moe se prisilno
obustaviti, sukladno propisu kojim se regulira ovrni postupak.
VIII. IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I
TEHNIKA UNAPRJEENJA RADNIKA
Postupanje u sluaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i
tehnikog unaprjeenja na radu ili u svezi s radom
lanak 84.
(1) Radnik je duan obavijestiti poslodavca o izumu,
predmetima industrijskog dizajna, odnosno tehnikom
unaprjeenju, koje je ostvario na radu ili u svezi s radom.
(2) Izumi, odnosno predmeti industrijskog dizajna, u smislu
stavka 1. ovoga lanka, odreeni su propisima iz oblasti
industrijskog vlasnitva.
(3) Radnik je obvezan uvati kao poslovnu tajnu podatke o
izumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i ne
smije ih bez odobrenja poslodavca dati treoj osobi.
Broj 26 - Strana 42
(4)
Izumi, odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na

radu ili u svezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima
pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom,
ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
(5) O svome izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije
ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je duan
obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnou
poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi
s izumom.
(6) Ako poslodavac primijeni tehniko unaprjeenje, odnosno
tehniko rjeenje ostvareno racionalizacijom, odnosno
novatorskim rjeenjima koje je predloio radnik, obvezan je
radniku isplatiti nadoknadu koja se utvruje kolektivnim
ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.
IX. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S
POSLODAVCEM
Zakonska zabrana natjecanja
lanak 85.
Radnik moe, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za
svoj ili tui raun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju
obavlja poslodavac.
Ugovorena zabrana natjecanja
lanak 86.
(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno
vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdulje dvije
godine, radnik ne moe uposliti kod druge osobe koja je u
trinoj utakmici s poslodavcem i da ne moe za svoj ili za
raun tree osobe, ugovarati i obavljati poslove kojima se
natjee s poslodavcem.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka zakljuuje se u pisanoj
formi ili moe biti sastavni dio ugovora o radu.
Nadoknada u sluaju ugovorene zabrane natjecanja
lanak 87.
(1) Ugovorena zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako
je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da e radniku za
vrijeme trajanja zabrane isplaivati nadoknadu najmanje u
iznosu polovine prosjene plae isplaene radniku u
razdoblju tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(2) Nadoknadu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac je duan
isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
(3) Visina nadoknade iz stavka 1. ovoga lanka usklauje se na
nain i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom,
Prestanak ugovorene zabrane natjecanja
lanak 88.
Uvjeti i nain prestanka zabrane natjecanja ureuju se
ugovorom izmeu poslodavca i radnika.
X. NADOKNADA TETE
Odgovornost radnika za tetu prouzroenu poslodavcu
lanak 89.
(1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog
krajnje nepanje prouzroi tetu poslodavcu, duan je tetu
nadoknaditi.
(2) Ako tetu prouzroi vie radnika, svaki radnik odgovara za
dio tete koju je prouzroio.
(3) Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koju je
on prouzroio, smatra se da su svi radnici podjednako
odgovorni i tetu nadoknauju u jednakim dijelovima.
(4) Ako je vie radnika prouzroilo tetu kaznenim djelom s
umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Odreivanje paualnog iznosa tete

lanak 90.
(1) Ako se nadoknada tete ne moe utvrditi u tonom iznosu
ili bi utvrivanje njezinog iznosa prouzroilo nesrazmjerne
trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
moe se predvidjeti da se visina nadoknade tete utvruje u
paualnom iznosu, nain utvrivanja paualnog iznosa i
tijelo koje tu visinu utvruje kao i druga pitanja u svezi s
ovom nadoknadom.
(2) Ako je prouzroena teta mnogo vea od utvrenog
paualnog iznosa nadoknade tete, poslodavac moe
zahtijevati nadoknadu u visini stvarno prouzroene tete.
Odgovornost za tetu prouzroenu treoj osobi
lanak 91.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog
krajnje nepanje prouzroi tetu treoj osobi, a tetu je
nadoknadio poslodavac, duan je poslodavcu nadoknaditi iznos
nadoknade isplaene treoj osobi.
Smanjenje i oslobaanje od obveze nadoknade tete
lanak 92.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se
uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od obveze
nadoknade tete.
Odgovornost poslodavca za tetu prouzroenu radniku
lanak 93.
(1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom,
poslodavac je duan radniku nadoknaditi tetu po opim
propisima obligacijskoga prava.
(2) Pravo na nadoknadu tete iz stavka 1. ovoga lanka, odnosi
se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku
povredom njegovih prava iz radnog odnosa.
(3) Nadoknada plae koju radnik ostvari zbog nezakonitog
otkaza ne smatra se nadoknadom tete.
XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Naini prestanka ugovora o radu
lanak 94.
Ugovor o radu prestaje:
a.
smru radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c.
kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa
osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukije ne
dogovore;
d. kada se na temelju evidencija utvrdi da radni odnos
radnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnik
drukije ne dogovore;
e.
danom dostave pravomonog rjeenja o priznavanju
prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne
sposobnosti;
f.
otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zakljuen ugovor o radu
na odreeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuen na izdravanje kazne zatvora
u trajanju duljem od tri mjeseca danom stupanja na
izdravanje kazne;
i.
ako radniku bude izreena mjera sigurnosti, odgojna
ili zatitna mjera u trajanju duljem od tri mjeseca
poetkom primjene te mjere;
j.
pravomonom odlukom mjerodavnog suda, koja ima
za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Sporazum o prestanku ugovora o radu

lanak 95.
(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj
formi.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se rok u
kojem radni odnos prestaje, te sva ostala meusobna prava i
obveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.
Otkaz ugovora o radu
lanak 96.
(1) Poslodavac moe otkazati radniku ugovor o radu, uz
propisani otkazni rok, ako:
a.
je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga, ili
b. radnik nije u mogunosti izvravati svoje obveze iz
radnog odnosa.
(2) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz
stavka 1. ovoga lanka, ako se ne moe utemeljeno
oekivati od poslodavca da uposli radnika na druge poslove
ili da ga prekvalificira i dokvalificira za rad na drugim
poslovima.
(3) Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o
radu u smislu stavka 1. toka a. ovoga lanka poslodavac
namjerava uposliti radnika s istim kvalifikacijama i
stupnjem strune spreme ili na istom radnom mjestu, prije
upoljavanja drugih osoba duan je ponuditi uposlenje onim
Otkaz poslodavca bez obveze potivanja otkaznog roka
lanak 97.
(1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku, bez
obveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je radnik
odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu radnih
obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi
bilo utemeljeno oekivati od poslodavca da nastavi radni
odnos.
(2) U sluaju lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obveza
iz ugovora o radu, ugovor o radu ne moe se otkazati bez
prethodnog pisanog upozorenja radniku.
(3) Pisano upozorenje iz stavka 2. ovoga lanka sadri opis
prijestupa ili povrede radne obveze za koje se radnik smatra
odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o radu
bez davanja predvienog otkaznog roka za sluaj da se
prijestup ponovi u roku est mjeseci nakon izdavanja
pisanog upozorenja poslodavca.
(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvruju se
vrste prijestupa ili povreda radnih obveza iz st. 1. i 2. ovoga
lanka.
Neopravdani razlozi za otkaz
lanak 98.
Neopravdani razlozi za otkaz su:
a.
privremena sprijeenost za rad zbog bolesti ili
povrede;
b. podnoenje albe ili tube, odnosno sudjelovanje u
postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona,
drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o
radu, odnosno obraanje radnika mjerodavnim
tijelima izvrne vlasti;
c.
obraanje radnika zbog opravdane sumnje na
korupciju ili u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj
sumnji odgovornim osobama ili mjerodavnim tijelima
dravne vlasti.
Broj 26 - Strana 43
Otkaz radnika bez obveze potivanja otkaznog roka

lanak 99.
(1) Radnik moe otkazati ugovor o radu bez obveze potivanja
otkaznog roka, u sluaju da je poslodavac odgovoran za
prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su
takve prirode da ne bi bilo utemeljeno oekivati od radnika
da nastavi radni odnos.
(2) U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga
lanka radnik ima sva prava sukladno zakonu, kao da je
ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.
Rok za otkaz ugovora o radu bez potivanja otkaznog roka
lanak 100.
U sluajevima iz l. 97. i 99. ovoga zakona, ugovor o radu
moe se otkazati u roku 60 dana od dana saznanja za injenicu
zbog koje se daje otkaz, ali najdulje u roku od jedne godine od
dana uinjene povrede.
Omoguavanje iznoenja obrane radnika
lanak 101.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili
rada radnika, obvezan je omoguiti radniku da se oituje o
elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.
Teret dokazivanja
lanak 102.
U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu
je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz
ugovora o radu u smislu lanka 96. stavak 1. to. a. i b. i lanka
97. st. 1. i 2. ovoga zakona.
Suglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku
lanak 103.
(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnaanja njegove
dunosti i est mjeseci nakon prestanka obnaanja te dunosti, poslodavac, bez prethodne suglasnosti federalnoga
ministarstva mjerodavnog za rad, ne moe:
a.
otkazati ugovor o radu, ili
b. na drugi nain ga staviti u nepovoljniji poloaj u
odnosu na radno mjesto prije nego to je imenovan na
funkciju sindikalnog povjerenika.
(2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stavka 1. ovoga lanka
smatra se radnik koji je ovlateni predstavnik sindikata
organiziranog kod poslodavca sukladno propisima o
organiziranju i djelovanju sindikata.
(3) Ukoliko mjerodavno ministarstvo uskrati suglasnost iz
stavka 1. ovoga lanka, poslodavac moe u roku 30 dana od
dana dostave takve odluke zatraiti da suglasnost zamijeni
sudska odluka.
Pisana forma otkaza
lanak 104.
(1) Otkaz se daje u pisanoj formi.
(2) Poslodavac je obvezan, u pisanoj formi, obrazloiti otkaz.
(3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se
otkazuje.
Trajanje otkaznog roka
lanak 105.
(1) Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da
radnik otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju
da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
(2) Otkazni rok poinje tei od dana uruenja otkaza radniku,
odnosno poslodavcu.
(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o
radu moe se utvrditi dulje trajanje otkaznog roka, ali ne
dulje od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu,
odnosno tri mjeseca kada otkaz daje poslodavac.
Broj 26 - Strana 44
Prava radnika u sluaju nezakonitog otkaza

lanak 106.
(1) Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane s radom prije
isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obvezan
isplatiti mu nadoknadu plae i priznati sva ostala prava kao
da je radio do isteka otkaznog roka.
(2) Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, moe poslodavca
obvezati da:
a.
vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na
kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplati
mu nadoknadu plae u visini plae koju bi radnik
ostvario da je radio i nadoknadi mu tetu, ili
b. isplati radniku:
nadoknadu plae u visini plae koju bi radnik
ostvario da je radio;
nadoknadu tete za pretrpljenu tetu;
otpremninu na koju radnik ima pravo sukladno
zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o
radu ili ugovoru o radu;
druge nadoknade na koje radnik ima pravo,
sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru,
pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
(3) Ako radnik prestane s radom prije isteka propisanog
otkaznog roka, bez suglasnosti poslodavca, poslodavac
ima pravo na nadoknadu tete prema opim propisima o
nadoknadi tete.
(4) Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe
traiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom
vraanju na rad, do okonanja sudskog spora.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
lanak 107.
(1) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na otkaz primjenjuju
se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istodobno
ponudi radniku zakljuivanje ugovora o radu pod
izmijenjenim uvjetima.
(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovoga
lanka, zadrava pravo da pred mjerodavnim sudom
osporava doputenost takve izmjene ugovora.
(3) O ponudi za zakljuivanje ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima radnik se mora oitovati u roku koji odredi
poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam dana.
Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto
lanak 108.
(1) U urnim sluajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika,
iznenadno poveanje opsega posla, sprjeavanje nastanka
vee tete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i
sl.) poslodavac moe donijeti jednostranu odluku o
rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najdulje do 60
dana tijekom jedne kalendarske godine.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, plaa radnika i druge
nadoknade se obraunavaju kao da je radio na radnom
mjestu za koje ima zakljuen ugovor o radu.
(3) Zahtjev za zatitu prava, podnesen protiv odluke iz stavka
1. ovoga lanka ne odgaa njezino izvrenje.
Program zbrinjavanja vika radnika
lanak 109.
Poslodavac koji upoljava vie od 30 radnika, a koji u
razdoblju od naredna tri mjeseca ima namjeru zbog ekonomskih,
tehnikih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu
najmanje petorici radnika, duan je konzultirati se s vijeem
uposlenika i sindikatom.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Obveza konzultiranja
lanak 110.
Obveza konzultiranja u smislu lanka 109. ovoga zakona:
a.
temelji se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio
poslodavac;
b. zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o
otkazu radnicima na koje se odnosi.
(2) Akt u pisanoj formi iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se
vijeu uposlenika ili sindikatu prije poetka konzultiranja, a
sadri, naroito, slijedee podatke:
razloge za predvieno otkazivanje ugovora o radu;
broj, kategoriju i spol radnika za ije je ugovore
predvien otkaz;
mjere za koje poslodavac smatra da se pomou njih
mogu izbjei neki ili svi predvieni otkazi (npr.
rasporeivanje radnika na drugo radno mjesto kod
istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno,
privremeno skraivanje radnog vremena);
mjere za koje poslodavac smatra kako bi mogle
pomoi radnicima da nau uposlenje kod drugog
poslodavca;
mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti
u cilju prekvalifikacije radnika radi upoljavanja kod
drugog poslodavca.
(3) Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o
radu, u smislu lanka 109. ovoga zakona, poslodavac
namjerava uposliti radnike s istim kvalifikacijama i
stupnjem strune spreme ili na istom radnom mjestu, prije
upoljavanja drugih osoba duan je ponuditi uposlenje onim
Otpremnina
lanak 111.
(1) Radnik koji je s poslodavcem zakljuio ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o
radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim
ako se ugovor otkazuje zbog krenja obveze iz radnog
odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od
strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se
odreuje u ovisnosti o duljini prethodnog neprekidnog
trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
(2) Otpremnina iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se
radu. Otpremnina se ne moe utvrditi u iznosu manjem od
jedne treine prosjene mjesene plae isplaene radniku u
posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.
(3) Otpremnina iz stavka 2. ovoga lanka ne moe biti vea od
est prosjenih mjesenih plaa isplaenih radniku u
posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(4) Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovoga lanka,
poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu
nadoknade.
(5) Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovoga
lanka utvruju se pisanim ugovorom izmeu radnika i
poslodavca.
XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG
ODNOSA
Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa
lanak 112.
(1) O pravima i obvezama radnika iz ugovora o radu odluuje,
sukladno ovom zakonu, kolektivnom ugovoru i drugim
propisima, poslodavac ili druga ovlatena osoba odreena
statutom ili aktom o osnivanju.
(1)
Srijeda, 6. 4. 2016.
(2)
Ako je poslodavac fizika osoba, pisanom punomoi moe

ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu da ga
zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u
svezi s radnim odnosom.
Ostvarivanje pojedinanih prava radnika
lanak 113.
U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa radnik
moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred
mjerodavnim sudom i drugim tijelima, sukladno ovom zakonu.
Zatita prava iz radnog odnosa
lanak 114.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko
pravo iz radnog odnosa moe u roku 30 dana od dana
dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo,
odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od
poslodavca ostvarivanje toga prava.
(2) Ako poslodavac u roku 30 dana od dana podnoenja
zahtjeva za zatitu prava ili postizanja dogovora o mirnom
rjeavanju spora iz lanka 116. stavak 1. ovoga zakona ne
udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od 90
dana podnijeti tubu pred mjerodavnim sudom.
(3) Zatitu povrijeenog prava pred mjerodavnim sudom ne
moe zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije
podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka, osim u sluaju
zahtjeva radnika za nadoknadu tete ili drugo novano
potraivanje iz radnog odnosa.
Zastara novanih potraivanja
lanak 115.
Sva novana potraivanja iz radnog odnosa zastarijevaju u
roku tri godine od dana nastanka obveze.
Mirno rjeavanje sporova
lanak 116.
(1) Prije podnoenja tube radnik i poslodavac mogu se
dogovoriti o mirnom rjeavanju spora na nain i pod
uvjetima predvienim zakonom.
(2) Ukoliko se postupak iz stavka 1. ovoga lanka ne okona u
razumnom roku, koji ne moe biti dulji od 60 dana ili se
postupak mirenja okona neuspjeno, radnik ima pravo
podnijeti tubu mjerodavnom sudu, u rokovima iz lanka
114. ovoga zakona koji teku od dana okonanja postupka
mirenja.
Prenoenje ugovora o radu u sluaju promjene poslodavca
lanak 117.
(1) U sluaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene
poslodavca sukladno zakonu (spajanja, pripajanja, podjele,
promjene oblika drutva i dr.) ili u sluaju promjene
vlasnitva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu
koji vae na dan promjene poslodavca, uz pisanu suglasnost
radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac
pravni sljednik).
(2) Radnik iji se ugovor o radu prenese na nain iz stavka 1.
ovoga lanka zadrava sva prava iz radnog odnosa koja je
stekao do dana prijenosa ugovora o radu.
(3) Poslodavacpravni prethodnik duan je o prenoenju
ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim
putem obavijestiti radnike iji se ugovori o radu prenose.
XIII. PRAVILNIK O RADU
Obveza donoenja pravilnika o radu
lanak 118.
(1) Poslodavac koji upoljava vie od 30 radnika, donosi i
objavljuje pravilnik o radu kojim se ureuju plae,
organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni
Broj 26 - Strana 45
uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja znaajna

za radnika i poslodavca, sukladno zakonu i kolektivnom
ugovoru.
(2) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obvezatno
konzultira sa sindikatom, odnosno vijeem uposlenika,
ukoliko su formirani.
(3) Pravilnik iz stavka 1. ovog lanka objavljuje se na oglasnoj
ploi poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana
objave.
(4) Sindikat, odnosno vijee uposlenika, moe od mjerodavnog
suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove
odredbe oglasi nevaeim.
XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU VIJEE UPOSLENIKA
Pravo formiranja Vijea uposlenika
lanak 119.
(1) Radnici kod poslodavca koji upoljava najmanje 30
radnika, imaju pravo formirati vijee uposlenika, koje e ih
zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.
(2) Ako kod poslodavca nije formirano vijee uposlenika,
sindikat ima obveze i ovlasti koja se odnose na ovlasti
vijea uposlenika, sukladno zakonu.
Prijedlog za formiranje Vijea uposlenika
lanak 120.
Vijee uposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog
sindikata ili najmanje 20% radnika uposlenih kod poslodavca.
Nain i postupak formiranja Vijea uposlenika
lanak 121.
Nain i postupak formiranja vijea uposlenika, kao i druga
pitanja vezana uz rad i djelovanje vijea uposlenika, ureuju se
zakonom.
XV. REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I UDRUGE
POSLODAVACA
Uvjeti reprezentativnosti sindikata
lanak 122.
(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:
a.
ako je registriran kod mjerodavnog tijela, sukladno
zakonu;
b. ako se financira preteno iz lanarina i drugih vlastitih
izvora;
c.
ako ima potreban postotak ulanjenosti uposlenika,
sukladno ovom zakonu.
Reprezentativnost sindikata kod poslodavca
lanak 123.
Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se
sindikat u koji je ulanjeno najmanje 20% uposlenika ukupnog
broja uposlenika kod poslodavca.
Reprezentativnost sindikata za podruje djelatnosti
lanak 124.
Reprezentativnim sindikatom za jedno ili vie podruja
djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz lanka 122.
ovoga zakona, ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% lanova
ukupnog broja uposlenika u podruju djelatnosti (grani) na
teritoriju Federacije, odnosno podruju kantona.
Reprezentativnost sindikata za teritorij Federacije
lanak 125.
Reprezentativnim sindikatom za teritorij Federacije smatra
se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz lanka 122. ovoga zakona,
ima najmanje 30% lanova u odnosu na ukupan broj uposlenika u
Federaciji, prema podatcima Federalnoga zavoda za statistiku.
Broj 26 - Strana 46
Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona

lanak 126.
Ukoliko je sindikat kantona organizacijski dio sindikata iz
l. 124. i 125. ovoga zakona, smatra se da ispunjava uvjete iz
lanka 122. to. a. i b.
Reprezentativni sindikat
lanak 127.
Ako sindikat iz l. 123., 124. i 125. ovoga zakona ne
ispunjava uvjet u pogledu postotka broja lanova u odnosu na
ukupan broj uposlenika, reprezentativnim sindikatom smatra se
sindikat s najveim brojem ulanjenih od ukupnog broja
uposlenika.
Uvjeti za reprezentativnost udruge poslodavaca
lanak 128.
(1) Udruga poslodavaca smatra se reprezentativnom:
a.
ako je upisana u registar sukladno zakonu;
b. ako ima potreban broj lanova;
c.
ako se financira preteno iz lanarina i drugih vlastitih
izvora.
(2) Reprezentativnom udrugom poslodavaca u smislu stavka 1.
ovoga lanka smatra se udruga poslodavaca iji lanovi
upoljavaju najmanje 20% ukupnog broja uposlenika u
gospodarstvu na teritoriju Federacije, odnosno podruju
kantona.
(3) Ako ni jedna udruga poslodavaca ne ispunjava uvjet iz
stavka 2. ovoga lanka, reprezentativnom udrugom
poslodavaca smatra se udruga iji lanovi upoljavaju
najvei broj uposlenika u gospodarstvu na teritoriju
Federacije, odnosno podruju kantona.
(4) Ukoliko je udruga poslodavaca kantona organizacijski dio
Udruge poslodavaca Federacije, smatra se da ispunjava
uvjete iz stavka 1. ovoga lanka.
Postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata kod
poslodavca
lanak 129.
(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvruje
poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca
u nazonosti predstavnika zainteresiranih sindikata,
sukladno ovom zakonu.
(2) Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta
reprezentativnosti utvrenih u lanku 122. ovoga zakona i
izjava osobe ovlatene za zastupanje i predstavljanje
sindikata.
(3) Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata
registriranog kod mjerodavnog tijela sukladno zakonu, uz
zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti podnosi rjeenje o
upisu toga sindikata u registar udruge i potvrdu toga
sindikata da je njegov sastavni dio.
(4) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac odluuje
rjeenjem na temelju podnesenih dokaza o ispunjavanju
uvjeta reprezentativnosti, u roku 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
(5) Ako poslodavac u roku iz stavka 4. ovoga lanka ne utvrdi
reprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra da
mu reprezentativnost nije utvrena sukladno ovom zakonu,
o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca moe, na
zahtjev sindikata, odluivati federalno, odnosno kantonalno
ministarstvo mjerodavno za rad.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata i udruge

poslodavaca na teritoriju Federacije, odnosno podruju
kantona
lanak 130.
(1) Reprezentativnost sindikata, odnosno udruge poslodavaca
na teritoriju Federacije, odnosno podruju kantona, na
zahtjev zainteresiranih strana utvruje federalno, odnosno
kantonalno ministarstvo mjerodavno za rad.
(2) Broj uposlenika utvruje se na temelju podataka
mjerodavnih institucija, koje mjerodavno ministarstvo
pribavlja slubenim putem.
(3) Poslodavac je duan na zahtjev sindikata izdati potvrdu o
broju uposlenika.
(4) Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za
rad, u roku 15 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stavka
1. ovoga lanka, donosi rjeenje o utvrivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruge poslodavaca, ako su
ispunjeni uvjeti utvreni ovim zakonom.
(5) Protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka moe se pokrenuti
upravni spor.
Ovlasti reprezentativnog sindikata i udruge poslodavaca
lanak 131.
(1) Sindikat, odnosno udruga poslodavaca kojoj je utvrena
reprezentativnost sukladno ovom zakonu ima pravo:
a.
zastupati svoje lanove pred poslodavcem, tijelima
vlasti, udrugama poslodavaca, drugim institucijama,
odnosno pravnim osobama;
b. kolektivno pregovarati i zakljuivati kolektivne
ugovore;
c.
sudjelovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima
sastavljenim od predstavnika tijela vlasti, udruga
poslodavaca i sindikata i
d. na druga prava sukladno zakonu.
(2) Pravo zastupanja svojih lanova pred poslodavcem imaju
svi sindikati sukladno pravilima o organiziranju i djelovanju
sindikata.
Preispitivanje utvrene reprezentativnosti
lanak 132.
Sindikat i poslodavci, odnosno njihove udruge, mogu
podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti,
ukoliko smatraju da su promijenjene injenice na temelju kojih je
utvrena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od
dostave rjeenja o utvrivanju reprezentativnosti.
Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kod
poslodavca
lanak 133.
osnovanog kod poslodavca podnosi se poslodavcu kod
kojeg je osnovan sindikat.
(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o
registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje
reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.
(3) Poslodavac je duan u roku osam dana od dana prijema
zahtjeva isti dostaviti sindikatu ija se reprezentativnost
preispituje.
(4) Sindikat je duan u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva
iz stavka 3. ovoga lanka dostaviti poslodavcu dokaze o
ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.
(5) Na odluku poslodavca o utvrenoj reprezentativnosti moe
se uputiti alba federalnom, odnosno kantonalnom
ministarstvu mjerodavnom za rad, u roku 15 dana od dana
prijema odluke.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata i udruge

poslodavaca za teritorij Federacije, odnosno kantona
lanak 134.
(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata,
odnosno udruge poslodavaca za teritorij Federacije,
odnosno podruje kantona, podnosi se federalnom, odnosno
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rad i sadri broj
akta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtijeva
preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.
(2) Mjerodavno ministarstvo iz stavka 1. ovoga lanka duno je
u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti
sindikatu, odnosno udruzi poslodavaca ija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postojee reprezentativnosti, sukladno ovom zakonu.
(3) Sindikat, odnosno udruga poslodavaca duni su u roku 30
dana od dana prijema zahtjeva iz stavka 2. ovoga lanka
dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.
Primjena Zakona o upravnom postupku
lanak 135.
Na postupak u svezi s utvrivanjem reprezentativnosti
sindikata, odnosno udruge poslodavaca, koji nije ureen ovim
zakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku.
Objavljivanje rjeenja o reprezentativnosti, odnosno gubitku
reprezentativnosti
lanak 136.
Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti
sindikata i udruge poslodavaca za teritorij Federacije objavljuje
se u "Slubenim novinama Federacije BiH".
XVI. KOLEKTIVNI UGOVORI
Vrste kolektivnih ugovora
lanak 137.
(1) Kolektivni ugovor moe se zakljuiti kao opi, granski i
pojedinani (kod poslodavca).
(2) Opi kolektivni ugovor zakljuuje se za teritorij Federacije,
a granski kolektivni ugovori za teritorij Federacije ili
podruje jednog ili vie kantona.
Strane u kolektivnom pregovaranju
lanak 138.
(1) Opi kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativna udruga
poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriju
Federacije.
(2) Granski kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativna
udruga poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili vie
podruja djelatnosti osnovani na teritoriju Federacije,
odnosno podruju jednog ili vie kantona.
(3) Granske kolektivne ugovore za uposlenike u tijelima
dravne slube, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih
proraunskih korisnika zakljuuju mjerodavna ministarstva,
odnosno Vlada Federacije i mjerodavna ministarstva i vlade
kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati dravnih
slubenika i namjetenika, javnih ustanova i drugih
proraunskih korisnika s druge strane.
(4) Pojedinani kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativni
sindikat kod poslodavca i poslodavac.
(5) U postupku pregovaranja radi zakljuivanja kolektivnih
ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovoga lanka, reprezentativni
sindikat duan je suraivati s drugim sindikatima s manjim
brojem lanova, radi izraavanja interesa i uposlenika koji
su ulanjeni u taj sindikat.
Broj 26 - Strana 47
Postupak kolektivnog pregovaranja

lanak 139.
(1) Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit e pregovore
u dobroj vjeri i poduzet e razumne napore da se zakljui
kolektivni ugovor.
(2) Postupak kolektivnog pregovaranja i zakljuivanja
kolektivnih ugovora pokree se na temelju pisane inicijative
jedne od ugovornih strana.
(3) Ako se tijekom pregovora u roku 45 dana ne postigne
suglasnost za zakljuivanje kolektivnog ugovora, sudionici
mogu obrazovati arbitrau za rjeavanje spornih pitanja.
Forma i trajanje kolektivnih ugovora
lanak 140.
(1) Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanoj formi.
(2) Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na odreeno vrijeme,
koje ne moe biti dulje od tri godine.
(3) Kolektivni ugovor prestaje vaiti istekom roka iz stavka 2.
ovoga lanka, a primjenjivat e se najdulje 90 dana nakon
isteka roka na koji je zakljuen.
(4) Kolektivni ugovor iz stavka 2. ovoga lanka moe se
produljiti sporazumom strana koje su ga zakljuile
najkasnije 30 dana prije isteka vaenja toga ugovora.
Sadraj kolektivnog ugovora
lanak 141.
(1) Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze strana
koje su ga zakljuile, te prava i obveze iz radnog odnosa ili
u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim
propisima.
(2) Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku
kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje,
sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno
rjeavanje kolektivnih radnih sporova.
Obveznost kolektivnog ugovora
lanak 142.
Kolektivni ugovor obvezan je za strane koje su ga
zakljuile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.
Proirenje primjene kolektivnog ugovora
lanak 143.
(1) Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar moe
proiriti primjenu opeg i granskog kolektivnog ugovora i
na druge poslodavce koji nisu lanovi udruge poslodavaca
strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji
opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne
politike u Federaciji u cilju osiguranja jednakih uvjeta rada.
(2) Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog
ugovora, Federalni ministar obvezan je zatraiti miljenje
Ekonomskosocijalnog vijea Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se
opozvati na nain utvren za njezino donoenje.
(4) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora
Izmjene i dopune kolektivnih ugovora
lanak 144.
Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se
odredbe ovoga zakona koje vae i za njihovo donoenje.
Dostava kolektivnih ugovora
lanak 145.
(1) Zakljueni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune,
za teritorij Federacije ili podruje dvaju ili vie kantona
dostavljaju se federalnom ministarstvu mjerodavnom za
Broj 26 - Strana 48
rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se mjerodavnom tijelu kantona.

(2) Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovoga
lanka pravilnikom e propisati Federalni ministar, odnosno
mjerodavni kantonalni ministar.
Objava kolektivnih ugovora
lanak 146.
Kolektivni ugovor, zakljuen za teritorij Federacije ili
podruje vie kantona, objavljuje se u "Slubenim novinama
Federacije BiH", a za podruje jednog kantona u slubenom
glasilu kantona.
Otkazivanje kolektivnih ugovora
lanak 147.
(1) Kolektivni ugovor moe se otkazati iz razloga, po postupku
i u rokovima utvrenim tim kolektivnim ugovorom.
(2) Otkaz kolektivnog ugovora obvezatno se dostavlja svim
ugovornim stranama.
Primjena kolektivnog ugovora u sluaju promjene
poslodavca, odnosno djelatnosti
lanak 148.
(1) U sluaju promjene poslodavca iz lanka 117. ovoga
zakona, na radnike se, do zakljuivanja novog kolektivnog
ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se
na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.
(2) U sluaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se
primjenjuje kolektivni ugovor novog podruja djelatnosti i
to od dana promjene djelatnosti.
Zatita prava iz kolektivnog ugovora
lanak 149.
Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju
prava iz toga kolektivnog ugovora mogu pred mjerodavnim
sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.
XVII. MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA
Mirenje
lanak 150.
(1) U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili
dopuni, odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili
drugog slinog spora vezanog uz kolektivni ugovor
(kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain
mirnog rjeavanja spora, provodi se postupak mirenja,
sukladno zakonu.
(2) Mirenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi mirovno vijee.
Mirovno vijee
lanak 151.
(1) Mirovno vijee moe biti formirano za teritorij Federacije,
odnosno za podruje kantona.
(2) Mirovno vijee za teritorij Federacije sastoji se od tri lana,
i to: predstavnika poslodavca, sindikata i predstavnika
kojeg izaberu strane u sporu s liste koju utvruje Federalni
ministar.
(3) Lista iz stavka 2. ovoga lanka utvruje se za razdoblje od
etiri godine.
(4) Mirovno vijee iz stavka 2. ovoga lanka donosi pravila o
postupku pred tim vijeem.
(5) Administracijske poslove za mirovno vijee formirano za
teritorij Federacije vri federalno ministarstvo mjerodavno
za rad.
(6) Trokove za lana mirovnog vijea s liste koju utvruje
Federalni ministar snosi federalno ministarstvo mjerodavno
za rad.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Mirovno vijee za podruje kantona

lanak 152.
Formiranje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov
sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad toga
mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona.
Uinak prijedloga mirovnog vijea
lanak 153.
(1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog
vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i
uinak kolektivnog ugovora.
(2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu, u roku tri
dana od dana zavretka mirenja, obavjetavaju federalno
ministarstvo, odnosno mjerodavno tijelo kantona sukladno
propisu kantona.
Arbitraa
lanak 154.
(1) Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora
sporazumno povjeriti arbitrai.
(2) Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u
svezi s arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim
ugovorom ili sporazumom strana.
Arbitrana odluka
lanak 155.
(1) Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu,
kolektivnom ugovoru i na pravinosti.
(2) Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u
sporu ne odlue drukije.
(3) Protiv arbitrane odluke alba nije doputena.
(4) Arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinak kolektivnog
ugovora.
XVIII. TRAJK
Organiziranje trajka
lanak 156.
(1) Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom
zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i
interesa svojih lanova.
(2) trajk se moe organizirati samo sukladno Zakonu o trajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnom ugovoru.
(3) trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja
predvienog ovim zakonom, odnosno prije provedbe
drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se
strane sporazumjele.
Zatita radnika sudionika u trajku
lanak 157.
(1) Radnik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj u
odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja
u trajku, u smislu lanka 156. stavak 2. ovoga zakona.
(2) Radnik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje
u trajku.
(3) Ako se radnik ponaa suprotno lanku 156. stavak 2. ovoga
zakona ili ako za vrijeme trajka namjerno nanese tetu
poslodavcu, moe mu se dati otkaz, sukladno zakonu.
XIX. EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEE
Osnivanje Ekonomsko-socijalnog vijea Federacije BiH
lanak 158.
(1) U cilju promicanja i usklaivanja ekonomske i socijalne
politike, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te
poticanja zakljuivanja i primjene kolektivnih ugovora i
njihovog usklaivanja s mjerama ekonomske i socijalne
politike, moe se osnovati ekonomsko-socijalno vijee.
(2) Ekonomsko-socijalno vijee moe se osnovati za teritorij
Federacije, odnosno za podruje kantona.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(3)
Ekonomsko-socijalno vijee temelji se na trostranoj

suradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata
i udruge poslodavaca.
(4) Ekonomsko-socijalno vijee iz stavka 2. ovoga lanka
osniva se sporazumom socijalnih partnera, a posebnim
zakonom ureuju se sastav, mjerodavnost, ovlasti i druga
pitanja od znaaja za rad ovoga vijea.
XX. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU
Dunosti inspekcije rada
lanak 159.
(1) Nadzor nad primjenom ovoga zakona i na temelju njega
donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni
inspektor rada.
(2) Pored poslova inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga
lanka inspektor rada je duan:
a.
dati upute poslodavcima i radnicima o najuinkovitijem nainu primjene zakonskih propisa;
b. obavjetavati mjerodavna tijela uprave o nedostatcima
koji nisu posebice definirani postojeim zakonskim
propisima;
c.
ostvarivati suradnju s drugim tijelima uprave,
poslodavcima i udrugama poslodavaca i radnika.
Mjerodavnosti federalnog inspektora rada
lanak 160.
(1) Federalni inspektor rada obavlja neposredni inspekcijski
nadzor u gospodarskim drutvima, poduzeima i ustanovama od interesa za Federaciju.
Mjerodavnost kantonalnog inspektora rada
lanak 161.
(1) Kantonalni inspektor rada obavlja poslove neposrednog
inspekcijskog nadzora iz lanka 159. ovoga zakona kod
poslodavca, osim poslova nadzora za koje je ovim ili
drugim zakonom utvreno da ih obavljaju federalni
inspektori rada.
(2) Ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove moe
uz suglasnost kantonalnog rukovoditelja inspekcije, u
sluaju potrebe, prenijeti ovlast kantonalnom inspektoru
rada da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz
mjerodavnosti federalne inspekcije rada na teritoriju
Federacije.
Provoenje inspekcijskog nadzora
lanak 162.
(1) U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlasti utvrene
zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.
(2) Radnik, sindikat, poslodavac i vijee uposlenika mogu
podnijeti zahtjev inspektoru rada za provoenje
inspekcijskog nadzora.
XXI. POSEBNE ODREDBE
Radna knjiica
lanak 163.
(1) Radnik ima radnu knjiicu.
(2) Radna knjiica je javna isprava.
(3) Radnu knjiicu izdaje opinsko tijelo uprave mjerodavno za
poslove rada.
Postupanje s radnom knjiicom
lanak 164.
(1) Na dan kada pone raditi, radnik predaje radnu knjiicu
poslodavcu, o emu poslodavac izdaje radniku pisanu
potvrdu.
(2) Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan
vratiti radniku uredno popunjenu radnu knjiicu.
(3)
Broj 26 - Strana 49
Vraanje radne knjiice iz stavka 2. ovoga lanka ne moe

se uvjetovati potraivanjem koje poslodavac eventualno
ima prema radniku.
Povrat isprava radnika i izdavanje potvrde
lanak 165.
(1) Pored radne knjiice iz lanka 164. stavak 2. ovoga zakona,
poslodavac je duan radniku vratiti i druge isprave i na
njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i
trajanju radnog odnosa.
(2) U potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka ne mogu se unositi
podatci koji bi radniku oteavali zakljuivanje novog
ugovora o radu.
Privremeni i povremeni poslovi
lanak 166.
(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se
zakljuiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih
poslova, pod uvjetima:
a.
da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u
kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,
b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju
poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme, s punim ili nepunim
radnim vremenom i da ne traju dulje od 60 dana u
tijeku kalendarske godine.
(2) Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove
osigurava se odmor tijekom rada pod istim uvjetima kao i
za radnike u radnom odnosu i druga prava, sukladno
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Forma i sadraj ugovora o privremenim i povremenim
poslovima
lanak 167.
(1) Za obavljanje poslova iz lanka 166. ovoga zakona
zakljuuje se ugovor u pisanoj formi.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sadri: vrstu, nain, rok
izvrenja poslova i iznos nadoknade za izvreni posao.
Prava radnika izabranog na profesionalnu funkciju u
sindikatu
lanak 168.
(1) Radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu,
prava i obveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju,
a najdulje etiri godine od dana izbora, odnosno imenovanja.
(2) Radnik koji se nakon zavrenog mandata iz stavka 1. ovoga
lanka eli vratiti kod istog poslodavca, duan ga je o tomu
obavijestiti u roku 30 dana od dana prestanka mandata, a
poslodavac je duan primiti radnika na rad u roku 30 dana
od dana obavijesti radnika.
(3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka 2.
ovoga lanka, poslodavac je duan rasporediti na poslove
na kojima je radio prije stupanja na dunost ili na druge
odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga u smislu lanka 96. ovoga zakona.
(4) Ako poslodavac ne moe vratiti radnika na rad, zbog
prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stavka
3. ovoga lanka, duan mu je isplatiti otpremninu utvrenu
u lanku 111. ovoga zakona, s tim da se prosjena plaa
dovede na razinu plae koju bi radnik ostvario da je radio.
Prava radnika kandidata za neku od javnih dunosti
lanak 169.
(1) Radnik koji je kandidat za neku od javnih dunosti u
tijelima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i
Broj 26 - Strana 50
opine, za vrijeme predizborne kampanje ima pravo na

neplaeno odsustvo u trajanju do dvadeset radnih dana.
(2) O koritenju odsustva iz stavka 1. ovoga lanka radnik
mora obavijestiti poslodavca najmanje tri dana ranije.
(3) Na zahtjev radnika, umjesto odsustva iz stavka 1. ovoga
lanka, radnik moe pod istim uvjetima koristiti godinji
odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvog dana
glasovanja.
(4) Ako je za stjecanje ili ostvarivanje odreenih prava vano
prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem,
neplaeno odsustvo iz stavka 1. ovoga lanka izjednaava
se s vremenom provedenim na radu.
XXII. KAZNENE ODREDBE
lanak 170.
(1) Pojedinanom novanom kaznom od 500,00 KM do
2.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac pravna
osoba, za svakog radnika s kojim ne zakljui ugovor o radu
i ne izvri prijavu na obvezatno osiguranje, a u
do 10.000,00 KM (lanak 4.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se
poslodavac fizika osoba novanom kaznom od 200,00
KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom prekraju
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i
odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba
novanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM, a u
do 5.000,00 KM.
(4) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i osoba
koja je zateena na radu bez zakljuenog ugovora o radu,
novanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.
lanak 171.
(1) Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u
do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac
pravna osoba ako:
1. onemogui organiziranje sindikata ili radnika stavi u
sindikatu (lanak 14. stavak 1. i lanak 15. stavak 2.),
2. ne omogui pristup kod poslodavca sindikalnim
predstavnicima, odnosno ne osigura uvjete za
djelovanje sindikata, sukladno kolektivnom ugovoru
(lanak 18.),
3. zakljui ugovor o radu, odnosno uposli na bilo koju
vrstu poslova malodobnika suprotno lanku 20. ovoga
zakona,
4. ne zakljui ugovor o radu u pisanoj formi, odnosno
ako zakljui ugovor o radu koji ne sadri podatke
propisane ovim zakonom (lanak 24. i lanak 26.
stavak 2.),
5. uputi radnika na rad u inozemstvo suprotno lanku
25.,
6. zakljui ugovor koji je opasan ili tetan po zdravlje
radnika ili drugih osoba ili koji ugroavaju radnu
okolinu (lanak 26. stavak 3.),
7. regulira radnopravni status ravnatelja pravne osobe
suprotno lanku 27. ovoga zakona,
8. ne dostavi radniku fotokopiju prijave na obvezno
osiguranje sukladno lanku 28. ovoga zakona,
9. od radnika trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi s
radnim odnosom (lanak 29.),
10. prikuplja, obrauje, koristi ili dostavlja treim
osobama osobne podatke o radniku (lanak 30.),
Srijeda, 6. 4. 2016.
11. zakljui ugovor o radu s vjebenikom ili utvrdi

vjebeniku plau, suprotno lanku 32. ovoga zakona,
12. ugovor o strunom osposobljavanju ne zakljui u
pisanoj formi ili ne dostavi u odreenom roku kopiju
ugovora mjerodavnoj slubi za upoljavanje (lanak
34.),
13. zakljui ugovor o radu u kojem je puno ili nepuno
radno vrijeme ugovoreno suprotno lanku 36. ovoga
zakona,
14. od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz
primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu nije
mogue zatititi od tetnih utjecaja, radi dulje od
skraenog radnog vremena (lanak 37.),
15. od radnika zahtijeva da radi dulje od punog radnog
vremena (prekovremeni rad) suprotno lanku 38. st. 1.
i 3. ovoga zakona,
16. ne obavijesti mjerodavnu inspekciju rada o
prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti
(lanak 38. stavak 2.),
17. naredi prekovremeni rad malodobnom radniku
18. trudnici, majci, odnosno usvojitelju djeteta do tri
godine ivota kao i samohranom roditelju,
samohranom usvojitelju i osobi kojoj je na temelju
rjeenja mjerodavnog tijela dijete povjereno na
uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta, bez
njihovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad
19. ne postupi po zabrani inspektora rada kojim se
zabranjuje prekovremeni rad (lanak 38. stavak 5.),
20. izvri preraspodjelu radnog vremena suprotno lanku
39. st. 1., 2. i 3. ovoga zakona,
21. malodobnom radniku, trudnici, majci, odnosno
usvojitelju djeteta do tri godine ivota, kao i
samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i
osobi kojoj je na temelju rjeenja mjerodavnog tijela
dijete povjereno na uvanje i odgoj, do est godina
ivota djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, naredi
rad u preraspodjeli radnog vremena (lanak 39. stavak
5.),
22. ne osigura izmjenu smjena tijekom rada u smjenama
koje ukljuuju noni rad (lanak 40. stavak 2.),
23. nonim radnicima ne osigura periodine lijenike
preglede najmanje jednom u dvije godine (lanak
41.stavak 3.),
24. trudnici poev od estog mjeseca trudnoe, majci i
usvojitelju kao i osobi kojoj je na temelju rjeenja
mjerodavnog tijela dijete povjereno na uvanje i odgoj
i to do navrene dvije godine ivota djeteta, naredi
noni rad (lanak 41. stavak 5.),
25. malodobnom radniku naredi da radi nou suprotno
lanku 42. ovoga zakona,
26. ne vodi evidencije o radnicima koji su kod njega
uposleni ili evidencije vodi suprotno propisanom
nainu i sadraju ili inspektoru rada na njegov zahtjev
ne predoi podatke iz evidencije (lanak 43.),
27. radniku ne omogui koritenje odmora tijekom radnog
dana (lanak 44.),
28. radniku ne omogui koritenje dnevnog i tjednog
odmora (l. 45. i 46.),
29. uskrati radniku pravo na koritenje odmora tijekom
radnog dana, dnevnog i tjednog odmora (lanak 46.
stavak 3.),
30. radniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u
najkraem trajanju odreenom ovim zakonom (lanak
47. i lanak 48. stavak 2.),
Srijeda, 6. 4. 2016.
31. radniku uskrati pravo na godinji odmor, odnosno

isplati nadoknadu umjesto koritenja godinjeg
odmora osim u sluaju iz lanka 52. stavak 4. ovoga
zakona (lanak 51.),
32. uskrati pravo radniku na nadoknadu plae za vrijeme
koritenja godinjeg odmora, odnosno nadoknadu
umjesto koritenja godinjeg odmora (lanak 52. st. 3.
i 4.),
33. radniku ne omogui koritenje plaenog odsustva
(lanak 53.),
34. ne omogui radniku da se prilikom stupanja na rad
upozna s propisima u svezi s radnim odnosima i
propisima u svezi sa sigurnou i zdravljem na radu ili
radnika ne upozna s organizacijom rada (lanak 55.
stavak 1.),
35. uskrati pravo radniku na nadoknadu plae u sluaju iz
lanka 55. stavak 4. ovoga zakona,
36. rasporedi malodobnika da radi na poslovima suprotno
lanku 57. stavak 1. ovoga zakona,
37. ne osigura lijeniki pregled malodobnika najmanje
jednom u dvije godine (lanak 58.)
38. uposli enu na poslovima pod zemljom (u rudnicima)
suprotno lanku 59. ovoga zakona,
39. odbije uposliti enu zbog trudnoe ili za vrijeme
trudnoe, koritenja porodiljnog odsustva, te za
vrijeme koritenja prava iz l. 63., 64.i 65. otkae eni
ili radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava
ugovor o radu (lanak 60. stavak 1.),
40. zatrai bilo kakve podatke o trudnoi, osim ako
radnica zahtijeva odreeno pravo predvieno
zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica
41. za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta
rasporedi enu na druge poslove ili drugo mjesto rada
suprotno zakonu, odnosno uskrati joj odsustvo s rada
uz nadoknadu plae (lanak 61.),
42. ne omogui eni, radniku ocu djeteta ili usvojitelju,
odnosno osobi kojoj je na temelju rjeenja
mjerodavnog tijela dijete povjereno na uvanje i
odgoj, da koristi porodiljno odsustvo (lanak 62.),
43. eni, ocu djeteta ili usvojitelju, odnosno osobi kojoj je
dijete na temelju rjeenja mjerodavnog tijela
povjereno na uvanje i odgoj, ne omogui da radi
polovinu punog radnog vremena (l. 63. i 64.),
44. onemogui eni da odsustvuje s posla radi dojenja
djeteta (lanak 65.),
45. jednom od roditelja djeteta s teim smetnjama u
razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ili usvojitelju,
odnosno osobi kojoj je dijete povjereno na uvanje i
odgoj, onemogui da koristi prava iz lanka 69. ovoga
zakona,
46. otkae ugovor o radu ili utvrdi prestanak ugovora o
radu na odreeno vrijeme radniku koji je pretrpio
povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti
za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog
lijeenja ili oporavka (lanak 71.),
47. ne vrati radnika na poslove na kojima je prije radio ili
druge odgovarajue poslove (lanak 72. stavak 2.),
48. ne ponudi radniku druge poslove sukladno lanku 73.
ovoga zakona,
49. otkae ugovor o radu radniku kod kojeg postoji
promijenjena radna sposobnost suprotno lanku 74.
ovoga zakona,
50. uskrati radniku uveanu otpremninu iz lanka 74.
stavak 3.,
Broj 26 - Strana 51
51. uskrati radniku pravo na poveanu plau u

sluajevima iz lanka 76. ovoga zakona,
52. isplati plau manju od utvrene kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu (lanak 78. stavak 4.),
53. ne urui radniku obraun plae koju je bio duan
isplatiti (lanak 80. stavak 1.),
54. ne isplati radniku nadoknadu plae za vrijeme
odsustva s rada u sluajevima i pod uvjetima iz lanka
81. ovoga zakona,
55. svoje potraivanje prema radniku naplati suprotno
lanku 82. ovoga zakona,
56. radniku ne nadoknadi tetu sukladno lanku 93. ovoga
zakona,
57. zakljui ugovor o radu s drugim radnikom suprotno
lanku 96. stavak 3. ovoga zakona
58. ne omogui radniku da se oituje o elementima
odgovornosti koja mu se stavlja na teret (lanak 101.),
59. ne urui otkaz radniku u pisanoj formi i ne obrazloi
ga (lanak 104.),
60. ne ispuni obveze prema radniku iz lanka 106. stavak
1. ovoga zakona,
61. u urnim sluajevima rasporedi radnika na drugo
radno mjesto u trajanju duljem od 60 dana tijekom
jedne kalendarske godine (lanak 108. stavak 1.),
62. obrauna radniku plau i druge nadoknade suprotno
lanku 108. stavak 2. ovoga zakona,
63. ne konzultira se s vijeem uposlenika i sindikatom
sukladno lanku 109. ovoga zakona,
64. postupi suprotno odredbama lanka 110. ovoga
zakona,
65. uskrati radniku otpremninu sukladno lanku 111.
ovoga zakona,
66. ne donese i objavi pravilnik o radu sukladno lanku
118. ovoga zakona,
67. stavi u nepovoljniji poloaj radnika zbog
organiziranja ili sudjelovanja u trajku (lanak 157.
stavak 1.),
68. odbije radniku vratiti radnu knjiicu (lanak 164.
stavak 2. i lanak 176. stavak 2.),
69. postupi suprotno odredbama l. 166. i 167. ovoga
zakona,
70. u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
zakona ne uskladi pravilnik o radu (lanak 177.),
71. u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga
zakona, ne ponudi radniku zakljuivanje ugovora o
radu usklaenog s ovim zakonom (lanak 178.).
(2) Ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka uinjen prema
malodobnom radniku, najnii i najvii iznos novane kazne
uveava se dvostruko.
(3) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se
poslodavac fizika osoba novanom kaznom od 2.000,00
KM do 5.000,00 KM.
(4) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i
odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba,
lanak 172.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do
50.000,00 KM kaznit e se poslodavac koji ne isplati plau u
roku utvrenom u lanku 79. stavak (1) ovoga zakona sa svim
pripadajuim doprinosima.
XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 173.
Postupci ostvarivanja i zatite prava radnika, zapoeti prije
stupanja na snagu ovoga zakona, zavrit e se prema odredbama
Broj 26 - Strana 52
Zakona o radu ("Slubene novine Federacije BiH", br: 43/99,

32/00 i 29/03).
lanak 174.
(1) Federalno, odnosno kantonalno povjerenstvo za implementaciju lanka 143. Zakona o radu ("Slubene novine
Federacije BiH", br: 43/99, 32/00 i 29/03) nastavit e s
radom do okonanja zapoetih postupaka za ostvarivanje
prava po ovom lanku.
(2) Pravomona rjeenja federalnog, odnosno kantonalnog
povjerenstva iz stavka 1. ovoga lanka imaju snagu
izvrnog naslova.
lanak 175.
(1) Odredbe l. 150.155. ovoga zakona prestat e vaiti
donoenjem posebnog propisa o mirnom rjeavanju radnih
sporova.
(2) Odredbe l. 122. 136. ovoga zakona prestat e vaiti
donoenjem posebnog propisa o reprezentativnosti
sindikata i udruge poslodavaca.
lanak 176.
(1) Odredbe l. 163.-165. ovoga zakona prestaju vaiti
30.06.2016. godine.
(2) Poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu
najkasnije u roku dva mjeseca od prestanka vaenja
odredaba Zakona iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Radne knjiice koje su prestale vaiti sukladno stavku 1.
ovoga lanka i dalje zadravaju svojstvo javne isprave.
lanak 177.
Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu s odredbama
ovoga zakona, u roku est mjeseci od dana njegovog stupanja na
snagu.
lanak 178.
(1) Poslodavci su duni u roku tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovoga zakona radniku ponuditi zakljuivanje ugovora
o radu, ukoliko isti nije sukladan odredbama ovoga zakona,
a za poslodavce iz lanka 177. ovoga zakona rok za
usklaivanje ugovora o radu je tri mjeseca od dana
usklaivanja pravilnika o radu.
(2) Radnik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz
stavka 1. ovoga lanka, ostaje u radnom odnosu na
neodreeno, odnosno odreeno vrijeme.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti nepovoljniji
u pogledu uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan,
odnosno pod kojima su bili ureeni radni odnosi radnika i
poslodavca do dana zakljuivanja ugovora iz stavka 1.
ovoga lanka, ako odredbama ovoga zakona ta pitanja nisu
drukije ureena.
(4) Ako radnik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui
ugovor o radu sukladno stavku 1. ovoga lanka, prestaje mu
radni odnos u roku 30 dana od dana dostave ugovora o radu
na zakljuivanje.
(5) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor
koji mu je ponudio poslodavac nije sukladan stavku 3.
ovoga lanka, moe pred mjerodavnim sudom osporiti
valjanost ponude poslodavca u roku 30 dana od dana
prihvaanja ponude.
lanak 179.
Sindikati, odnosno udruge poslodavaca koji djeluju
sukladno postojeim propisima, duni su zahtjev za utvrivanje
reprezentativnosti iz l. 129. i 130. podnijeti u roku est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
lanak 180.
(1) Propisi, koji su predvieni za provoenje ovoga zakona,
donijet e se u roku jedne godine od dana stupanja na snagu
ovoga zakona.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(2)
Do donoenja propisa iz stavka 1. ovoga lanka,

primjenjivat e se propisi koji su se primjenjivali do dana
stupanja na snagu ovoga zakona.
lanak 181.
Mjerodavna tijela kantona donijet e, odnosno uskladiti
propise s ovim zakonom, u roku tri mjeseca od dana njegovog
stupanja na snagu.
lanak 182.
(1) Vaei kolektivni ugovori moraju se uskladiti s ovim
zakonom u roku 120 dana od dana njegovog stupanja na
snagu.
(2) Ukoliko kolektivni ugovori ne budu usklaeni u roku iz
stavka 1. ovoga lanka, prestaje njihova primjena.
(3) Iznimno, ako u roku iz stavka 1. ovoga lanka kolektivni
ugovori ne budu usklaeni, Vlada Federacije, nakon
konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijeem Federacije,
svojom odlukom moe produljiti primjenu kolektivnog
ugovora za jo 90 dana.
lanak 183.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vaiti
Zakon o radu (Slubene novine Federacije BiH, br: 43/99,
32/00 i 29/03).
lanak 184.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
Predsjedatelj
Predsjedateljica
Zastupnikoga doma
Doma naroda
Edin Mui, v. r.
Lidija Bradara, v. r.
IV..7. )(IV)
,
31.07.2015.
31.03.2016. .
01-02-200-02/16
04. 2016.
, . .
I.

1.
,
, , ,
,
,
,
.
Srijeda, 6. 4. 2016.

2.

.

3.
, ,
- ,
.

4.
(1)
.
(2)

,
( :
) .

5.
, ,

.

6.
, ,
.

7.
(1)
,
,
,
,
,
.
(2) ,

, ,
, .

8.
(1)
, , , , , , , , , , , , ,
, , , ,
,
, .
(2) .
(3) , ,

1. ,
,

.
(4) , ,
,
,

Broj 26 - Strana 53
, , ,
1.
,
.

9.
(1) , ,
()
.
(2) 1.

8.

, ,
.
(3) 1.

,

.
(4)
, ,
,

.
(5)

,
,
, , ,
.

10.
(1) 8.
:
.

,
. ,
. , ,
.
.
.
(2)
8.
, .

11.
(1) ,

8.
,
.
(2) ,

.
Broj 26 - Strana 54

12.
(1)
,
15
.
(2) 15
,
30
.
(3) ,

,
,
,
.
(4) 2.
,
,
.

13.
, ,
, ,
,

.

14.
(1) , ,
, ,
.
(2) , ,
,
,
.
(3)
.

15.
(1) , ,
,
.
(2) , ,

, .

16.
(1)
,
, :
.
,
;
.
.
(2)
, ,
,
.
Srijeda, 6. 4. 2016.

17.
,
, .

18.
(1)

.
(2) , ,
, , ,
.
(3)
,
,

.
(4) 3.

,
,
.

19.
(1) ,

.
(2) ,

.
(3)
, ,
,
.
II.

20.
(1) 15
,
.
(2) 15 18 ( w :
) ,
,

.

21.
(1)
.
(2) 1.
.
(3)
, .
(4)
,

.
Srijeda, 6. 4. 2016.

22.
(1) :
.
;
. .
(2)

.
(3)
.
(4)
,

,

.

23.
22. 4.
:
.
;
. ;
. ;
. ,
,
;
.

, ,
,
;
. ;
60
.
,

.

24.
(1) ,
, :
.
;
. , ,
;
. ;
. ;
.
;
.
;
.
;
. , , ;
. ;
.
;
.
.
.
(2) . 1. . ., ., ., ., . .
,
,
, .
(3)
,
,
Broj 26 - Strana 55
,
.

25.
,
,

:
.

. ;
. ;
.

;
.
.

26.
(1)
(

),
.
(2) 1. ,
24. ,
:
a.
,
. ,
.
,
.
,
e.

,
.
,
.
.
(3) 1.

, .

27.
(1) ,
( : )

, .
(2)
.
(3)
,
.
(4) IV- VII
XI .
(5)
, ,
, .

28.
, ,

15 ,
,
.
Broj 26 - Strana 56

29.

(, , .)
,
,
8. .

30.
,
, ,

.
III. ,

,

31.
(1) , ,
,
.
(2)
,
,
.
(3) ,
, ,
.
(4) ,
. 2. 3.
.

32.
(1) ,

.
(2)
, ,
,
,
.
(3)
, ,
.
(4)
,
70%
.
(5)
4. .

33.
,
, ,
.

34.
(1)

,

.
(2)
Srijeda, 6. 4. 2016.
1.

.
(3)
.
(4) 3.

, .
(5)

,

.
(6)
,
.
IV.

35.
(1) ,
,
.
(2)

, .
(3)

, .

36.
(1)
.
(2) 40 ,
, ,
.
(3)
35 .
(4) ,

.
(5)
.
(6)
,

.
(7) ,

,
.

37.
(1) ,
,
,

.
(2) 1.

, .
Srijeda, 6. 4. 2016.
(3)
1.
,
, ,
,
,
.
(4)
,

.

38.
(1) (, , )
,
, ,
,
( ),
.
(2)
10
,
.
(3) ,
,
, ,

, .
(4) , ,
, ,

,
,

.
(5)
. 1.-4. .

39.
(1) ,

,
,
,
52 ,
60 .
(2) 1. ,

.
(3) ,

,
.
(4)
.
(5) , ,
,
,

, ,

.
Broj 26 - Strana 57

40.
22 6
, 22 5
, ,
,
.
(2)
,

.

41.
(1)

,

.
(2)

,

.
(3)

.
(4) 3.

,

,
,

.
(5)
, ,

,
.

42.
(1) .
(2) ,
19 7 ,
.
(3)
, 20 6
, .
(4) ,
,

( : ),
( :
).
(5) (
: )

2. .

43.
(1)
.
(1)
Broj 26 - Strana 58
(2)
1.
,
.
(3) , 1.
,
- .
(4)
. 1. 3. .
(5)
. 1. 3.
.
V.

44.
(1) ,

30 .
(2) , ,
1.
.
(3) . 1. 2.
.
(4) . 1. 2.
,
.

45.
(1)
( ) 12
.
(2) ,
10
,
12 .

46.
(1)
24 ,
,

.
(2)
,

,

.
(3)
, .

47.
(1) , ,
20
, 30 .
(2)
24 .

48.
(1)
15 ,

.
Srijeda, 6. 4. 2016.

1. ,

, ,
.
(3)
,
, 1.
.

49.
(1)
,
, .
(2)
,
,
.
(3)

,
.

50.
(1) .
(2) ,
12
,
30. .
(3)
2. ,
.
(4)
,

.

51.
(1) .
(2)
,
,
52. 4. .

52.
(1)
,
, ,
,
.
(2)

.
(3)
,
.
(4) ,

,
,
.
(2)
Srijeda, 6. 4. 2016.

53.
(1)

- : ,
,
, ,
,
.
(2) , 1. ,
: , ,
(, , ,
), , , ,
, , j ( ),
.
(3)
,
, ,
.
(4) ,
.
(5)
,
.
(6)
,
.

54.
(1) , ,
.
(2)

.
(3)
,

,
- .
(4) 1.
,
.
VI.

55.
(1)

,
.
(2)

.
(3)

.
(4)
3.
,
Broj 26 - Strana 59

,
.

56.
(1)
,

.
(2)
,
.
(3) 2.
.

57.
(1)
,
,

, ,
.
(2)
1. .
(3)
1. .
(4) 3.

,
,

.
(5)
4.
,

.

58.
(1) ,
,
.
(2) 1.
.

59.

( ),

,

.

60.
(1)
,
,
. 63., 64. 65.
Broj 26 - Strana 60
,
.
(2)
1.
.
(3)
,

.

61.
(1) ,
,
,
.
(2)
1. ,
,
.
(3) 1.
.
(4) , 1. ,
,
.

62.
(1) , ,

.
(2)
28
.
(3) ,
42 .
(4) 42
,
.
(5) 1.
,

.

63.
(1) ,

, ,

,
.
(2) 1.
,
.

64.
,

, ,
,
.
Srijeda, 6. 4. 2016.

65.
(1) ,
,

,
.
(2) 1.
.

66.

,
,
,
,
45 , ,

.

67.
(1)
,
.
(2) 1.
, .

68.
(1) ,
,
.
(2) 1. ,
.
(3)
. 63. 64. ,
,
, .

69.
(1)
( )
,

,
,
.
(2) , 1. ,
, .
(3) 1. ,
,
,
.

70.
62. . 1. 3. . 63., 64., 67., 68. 69.

.
Srijeda, 6. 4. 2016.

71.
(1)
,

,

.
(2) 1. ,

,

.
(3) 2.

22. 4.
.

72.
(1) ,

.
(2)
,

,

.
(3)

,

.
(4) aa
3. , ,
,
.
(5) ,
,

.

73.

( II ),

, ,

.

74.
(1) ,
,

,
, .
(2) ,
1. ,
Broj 26 - Strana 61

.
,
15

.
(3) 1.
,
50%
111. ,

.
VII.

75.
(1) ,
.
(2)
,
76. ,
,
.
(3)

.

76.

, ,
,
,
, .

77.
(1)

, , ,
,
8. 1. .
(2)
,
, ,
, , .

78.
(1)
.
(2)

.
(3)
-
,
,
.
(4)

.

79.
(1) ,
30 .
Broj 26 - Strana 62
(2)
(3)
.

.
(4) .

80.
(1) 79.
1. ,
,

.
(2) 1.
.

81.
(1)
, ,
( ,
, ,
.).
(2) 1.
,
, , .
(3)

( ,
.), ,
.

82.
(1) ,
,

, .
(2) 1.
.

83.

,
.
VIII. ,

,

84.
(1) ,
,
,
.
(2) , ,
1. ,
.
(3)
,
.
(4) ,

,
Srijeda, 6. 4. 2016.
,
.
(5) ,
,

,
.
(6) ,
,
,
,
.
IX.

85.
, ,

.

86.
(1)
, ,
,
e
,
.
(2) 1.
.

87.
(1)

.
(2) 1.
.
(3) 1.

, .

88.

.
X.

89.
(1)
,
.
(2) ,
.
(3)
,

.
(4)
, .
Srijeda, 6. 4. 2016.

90.
(1)

,

,

.
(2)
,

.

91.

,
,
.

92.

.

93.
(1) ,

.
(2) 1. ,

.
(3)
.
XI.

94.
:
.
;
. ;
. 65 20
,
;
.
40 ,
;
.

;
. o ;
.

;
.

;
. ,

- ;
.
,
.
Broj 26 - Strana 63

95.
(1)
.
(2) 1.
,

.

96.
(1) ,
, :
a.
,
,
b.
.
(2)
1. ,

.
(3)
1. . ,

,

.

97.
(1) ,
,

,

.
(2)
,
.
(3) 2.

.
(4)

. 1. 2. .

98.
:
a.

;
.

, ,
,
;
.

.
Broj 26 - Strana 64

99.
(1)
,

,
.
(2) 1.
,
.

100.
. 97. 99. ,
60
,
.

101.

,

.

102.
,

96. 1.
. . . 97. . 1. 2. .

103.
(1)

, ,
, :
a.
,
b.

.
(2) 1.

o
o .
(3)
1. , 30

.

104.
(1) .
(2) , ,
.
(3) ,
.

105.
(1)
,
14 .
(2)
, .
(3) ,

Srijeda, 6. 4. 2016.
,
,
.

106.
(1) , ,
,

.
(2) ,
:
.
, ,

,
. :

;
;

, ,
;
,
, ,
.
(3) , ,

.
(4)

, .

107.
(1) ,

.
(2) 1.
,
.
(3)

,
.

108.
(1) (
, ,
, , .)

, 60
.
(2) 1. ,

.
(3) ,
1. .

109.
30 ,

Srijeda, 6. 4. 2016.
,
,
.
o
110.
(1) o 109. :
.

;
. 30

.
(2) 1.

, , , :
;
,
;

(.

,
,
);

;

.
(3)
, 109. ,

,

.
111.
(1)
,

,

,

.
(2) 1.
,
.

,
.
(3) 2.

.
(4) , 2. ,

.
(5) , . 2.
4. ,
.
Broj 26 - Strana 65
XII.

112.
(1)
, ,
,

.
(2) ,

.

113.

, ,
.

114.
(1)
30

, ,
.
(2) 30

116. 1.
,
90
.
(3)

1. ,

.

115.

.

116.
(1)

.
(2) 1.
, 60
,
,
114.
.

117.
(1) ,
(,
, , .)

,
, ,
(
).
Broj 26 - Strana 66
(2)

1.
.
(3)

.
XIII.

118.
(1) 30 ,

, ,
,
,
.
(2)
, .
(3) 1.
,
.
(4) , ,

.
XIV.

119.
(1) 30
, ,

.
(2)
,
,
.

120.

e 20%
.

121.
,
,
.
XV.

122.
(1) :
.
,
;
.
;
.
, .
Srijeda, 6. 4. 2016.

123.

20%
.

124.

,
122. ,
30%
() ,
.

125.
,
122. , 30%
,
.

126.

. 124. 125. ,
122. . a. .

127.
. 123., 124. 125.

,

.

128.
(1) :
;
.
. ;
.
.
(2)
1.
20%
,
.
(3)
2. ,

, .
(4)
,
1. .

129.
(1)

, .
(2)
122.
Srijeda, 6. 4. 2016.

.
(3)

,

.
(4) 1.

, 15
.
(5) 4.

,
, ,
,
.

,

130.
(1) ,
,
,
,
.
(2)
,
.
(3)
.
(4) ,
, 15
1. ,
,
,
.
(5) 4.
.

131.
(1) ,

:
,
.
, ,
;
.
;
.

,
. .
(2)

.

132.
, ,

,
Broj 26 - Strana 67
,

.

133.
(1)
.
(2) , , .
(3)

.
(4) 15
3.
.
(5)
,
, 15
.

,

134.
(1) ,
, ,
,
,

.
(2) 1.
15
,
,
,
.
(3) ,
30 2.

.

135.

, ,

.
,

136.

" ".
XVI.

137.
(1) ,
( ).
Broj 26 - Strana 68
(2)

, .

138.
(1)

.
(2)

,
.
(3)
, ,

,

,
.
(4) .
(5) . 1., 2. 3. , ,
.

139.
(1)

.
(2)

.
(3) 45
,

.

140.
(1) .
(2)
, .
(3)
2. , 90
.
(4) 2.

30 .

141.
(1)
,
,
.
(2)
, ,
.
Srijeda, 6. 4. 2016.

142.

, .

143.
(1) ,

,

.
(2)
,

.
(3)
.
(4)
" ".

144.

.

145.
(1) ,
,

,

.
(2) 1.
,
.

146.
,
, "
",
.

147.
(1) ,

.
(2)
.

,
148.
(1) 117.
, , ,

.
(2) ,

.
Srijeda, 6. 4. 2016.

149.

.
XVII.

150.
(1) , ,
,

( ),
,
, .
(2) 1. .

151.
(1)
, .
(2)
, : ,

.
(3) 2.
.
(4) 2.
.
(5)

.
(6)

.

152.
,
,
.

153.
(1)
, ,
.
(2) , ,
,
,
.
154.
(1)
.
(2)

.

155.
(1) ,
, .
(2) ,
.
(3)
(4)
Broj 26 - Strana 69
.

.
XVIII.

156.
(1)

.
(2)
,
.
(3)
,

.

157.
(1)

, 156. 2. .
(2)
.
(3) 156. 2.

, ,
.
XIX. -
-
158.
(1)
,
,

,
.
(2)
, .
(3)
, ,
.
(4) 2.
,
, ,
.
XX.

159.
(1)
, ,
.
(2) 1.
:
a.

;
.
;
. ,

.
Broj 26 - Strana 70

160.
(1)
,
.

161.
(1)
159.
,

.
(2)

, ,

.

162.
(1)

.
(2) , ,

.
XXI.

163.
(1) .
(2) .
(3)
.

164.
(1) ,
,
.
(2) ,
.
(3) 2.

.

165.
(1) 164. 2. ,

.
(2) 1.

.

166.
(1)

, :
.

,
.

,
Srijeda, 6. 4. 2016.

60 .
(2)

,

.

167.
(1) 166.
.
(2) 1. : , ,

.

168.
(1)
, ,
, ,
, .
(2) 1.
,
30
,
30 .
(3) ,
2. ,

,
,

96. .
(4) ,

3. ,
111. ,

.
-
169.
(1)
, , ,
,

.
(2) 1. ,
.
(3) , 1.
,
,
.
(4)

, 1.
.
XXII.
170.
(1) 500,00 KM
2.000,00 ,

Srijeda, 6. 4. 2016.
(2)
(3)
(4)
(1)
,
5.000,00 10.000, 00 ( 4.).
1.
200,00
1.000,00 ,
1.500,00 3.000,00 .
1.

500,00 2.000,00 ,
3.000,00
5.000,00 .
1.
,
100,00 300,00 .
171.
1.000,00 KM 3.000,00 ,
5.000,00
10.000,00
- , :
1.

( 14. 1. 15.
2.),
2.
,
,
( 18.),
3. ,

20. ,
4. ,

( 24.
26. 2.),
5.
25.,
6.

( 26. 3.),
7.
27. ,
8.
28.
,
9.
( 29.),
10. , ,
( 30.),
11.
, 32.
,
12.

( 34.),
13.
36.
,
14. ,

,
( 37.),
15.
( )
38. . 1. 3. ,
Broj 26 - Strana 71
16.

( 38. 2.),
17.
( 38. 3.),
18. ,
,

,
, ,
( 38. 4.),
19.
( 38. 5.),
20.
39. . 1., 2. 3. ,
21. , , ,
,
,

,
,
,
( 39. 5.),
22.
( 40.
2.),
23.

( 41. 3),
24. ,

, ( 41.
5.),
25.
42. ,
26.

( 43.),
27.
( 44.),
28.
(. 45. 46.),
29.
,
( 46. 3.),
30.

( 47. 48. 2.),
31. ,

, 52.
. 4. ( 51.),
32.

( 52. . 3. 4.),
33.
( 53.),
34.

Broj 26 - Strana 72
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.

( 55. 1.),

55. 4. ,

57. 1. ,

( 58.),
(
) 59. ,

, .
63., 64. 65.

( 60. 1.),
,

( 60. 3.),
,

,
( 61.),
, -
,

,
( 62.),
, ,

,

(. 63. 64.),

( 65.),

( )
,
,
69. ,

( 71.),

( 72.
2.),

73. ,

74.
,
74.
3.,

76. ,

( 78. 4.),

( 80. 1.),

81. ,
Srijeda, 6. 4. 2016.
55.
82. ,
56.
93. ,
57.
96. 3. ,
58.
(
101.),
59.
( 104.),
60. 106.
1. ,
61.
60
( 108. 1.),
62.
108. 2. ,
63.
109. ,
64. 110.
,
65.
111. ,
66.
118. ,
67.
(
157. 1),
68. ( 164.
2. 176. 2.),
69. . 166. 167.
,
70.
( 177.),
71.
,
( 178.).
(2) 1.
,
.
(3) 1.
-
2.000,00 5.000,00 .
(4) 1.
,
2.000,00 5.000,00 .
172.
10.000,00
50.000,00
79. 1.
.
XXIII.
173.
,
,
("
", : 43/99, 32/00 29/03).
174.
(1) ,
143. ("
", : 43/99, 32/00 29/03)

.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(2)
,
1.
.
175.
. 150.155.

.
. 122.136.

.
176.
(1) . 163. 165.
30.06.2016. .
(2)

1. .
(3)
1.
.
177.

,
.
178.
(1)

,
,
177.

.
(2) ,
1. ,
, .
(3) 1.
,

1. ,
.
(4)
1. ,
30
.
(5) ,

3. ,
30
.
179.
,
,
129. 130.

.
180.
(1) , ,

.
(2) 1. ,

.
Broj 26 - Strana 73
181.
,
,
.
182.
(1)
120
.
(2)
1. , .
(3) , 1.
, ,
-
,
90 .
183.

( , . 43/99,
32/00 29/03).
184.

" ".

, . .
, . .
VLADA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
693
Na osnovu lana 61. stav (1) Zakona o budetima u

Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14 i 8/15) i lana 11. stav (1) Zakona o
izvravanju Budeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2016.
godinu ("Slubene novine Federacije BiH", broj 25/15), Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine, na 47. sjednici, odranoj
01.04.2016. godine, donosi
ODLUKU
O ODOBRAVANJU IZDVAJANJA SREDSTAVA IZ

TEKUE REZERVE VLADE FEDERACIJE BUDETA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016.
GODINU VLADI FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE - GENERALNI SEKRETARIJAT
VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I.
Iz "Tekue rezerve Vlade Federacije" Budeta Federacije
Bosne i Hercegovine za 2016. godinu ("Slubene novine Federacije BiH", broj 25/15) odobrava se izdvajanje sredstava Vladi
Federacije Bosne i Hercegovine - Generalni sekretarijat Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine razdjel 12, glava 1201, u iznosu
od 20.000,00 KM, u svrhu finansijske pomoi instituciji kulture Muzej savremene umjetnosti ARS AEVI, na ekonomski kod:
614300 - "Tekui transferi neprofitnim organizacijama".
II.
Sredstva iz take I. ove odluke izdvajaju se sa razdjela 12,
glava 1201, pozicija 600000 - "Tekua rezerva Vlade Federacije"
Budeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu.
III.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalni
Broj 26 - Strana 74
sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, svako u

okviru svoje nadlenosti.
IV.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i objavit e se
u "Slubenim novinama Federacije BiH".
V. broj 744/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
Na temelju lanka 61. stavak (1) Zakona o proraunima u
BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14 i 8/15) i lanka 11. stavak (1)
Zakona o izvravanju Prorauna Federacije Bosne i Hercegovine
za 2016. godinu ("Slubene novine Federacije BiH", broj 25/15),
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 47. sjednici, odranoj
ODLUKU

TEKUE PRIUVE VLADE FEDERACIJE PRORAUNA
HERCEGOVINE - GENERALNO TAJNITVO VLADE
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I.
Iz "Tekue priuve Vlade Federacije" Prorauna Federacije
Federacije Bosne i Hercegovine - Generalno tajnitvo Vlade
od 20.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji kulture Muzej suvremene umjetnosti ARS AEVI, na ekonomski kod:
II.
Sredstva iz toke I. ove odluke izdvajaju se sa razdjela 12,
glava 1201, pozicija 600000 - "Tekua priuva Vlade Federacije"
Prorauna Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu.
III.
Za realiziranje ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija i Generalno
tajnitvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, svatko u okviru
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 744/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,
Srijeda, 6. 4. 2016.

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 20.000,00 ,
-
RS AEVI, :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 -
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 744/2016
01. 2016.
, . .
694

ODLUKU

I.
od 15.000,00 KM, u svrhu finansijske pomoi instituciji kulture Meunarodni festival baleta Balet Fest, na ekonomski kod:
Srijeda, 6. 4. 2016.

II.
glava 1201, pozicija 600000 "Tekua rezerva Vlade Federacije"
III.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno
ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i
Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine,
svako u okviru svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 745/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
ODLUKU

I.
Federacije Bosne i Hercegovine - Generalno tajnitvo Vlade
od 15.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji kulture Meunarodni festival baleta Balet Fest, na ekonomski kod:
II.
III.
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 745/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
Broj 26 - Strana 75
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 15.000,00 ,
-
, :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 745/16
01. 2016.
, . .
695

ODLUKU

I.
Broj 26 - Strana 76

od 110.000,00 KM, u svrhu finansijske pomoi instituciji kulture
- G TUR-manifestacija Veernjakov peat, na ekonomski kod:
II.
III.
IV.
V. broj 746/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
ODLUKU

HERCEGOVINE - GLAVNO TAJNITVO VLADE
I.
Federacije Bosne i Hercegovine - Glavno tajnitvo Vlade
od 110.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji kulture
- G TUR-manifestacija Veernjakov peat, na ekonomski kod:
II.
III.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija i Glavno
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 746/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
Srijeda, 6. 4. 2016.
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 110.000,00 ,
- , :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 746/2016
01. 2016.
, . .
696

ODLUKU

I.
Bosne i Hercegovine za 2016. godinu ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 25/15) odobrava se izdvajanje sredstava
Srijeda, 6. 4. 2016.
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Generalni sekretarijat

Vlade Federacije Bosne i Hercegovine razdjel 12, glava 1201, u
iznosu od 15.000,00 KM, u svrhu finansijske pomoi instituciji
kulture - Festival BH drame - BNP Zenica, na ekonomski kod:
II.
III.
IV.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja a objavit e u
V. broj 747/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
ODLUKU

I.
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Generalno tajnitvo
iznosu od 15.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji
kulture - Festival BH drame - BNP Zenica, na ekonomski kod:
614300
"Tekui
transferi
neprofitnim
organizacijama".
II.
III.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Generalno
tajnitvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, svako u okviru
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 747/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
Broj 26 - Strana 77
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 15.000,00 ,
-
- , :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 747/2016
01. 2016.
, . .
697

ODLUKU

I.
Broj 26 - Strana 78

kulture - Meunarodni teatarski festival MESS, na ekonomski
kod:
II.
III.
IV.
V. broj 748/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
ODLUKU

I.
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Generalno tajnitvo
iznosu od 65.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji
kulture - Meunarodni teatarski festival MESS, na ekonomski
kod:
II.
III.
svoje nadlenosti.
Srijeda, 6. 4. 2016.
IV.
V. broj 748/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 65.000,00 ,
-
, :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 748/2016
01. 2016.
, . .
698

Srijeda, 6. 4. 2016.
ODLUKU

I.
od 100.000,00 KM, u svrhu finansijske pomoi instituciji kulture
- Sarajevo Film Festival, na ekonomski kod:
II.
III.
IV.
V. broj 749/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
ODLUKU

I.
Federacije Bosne i Hercegovine - Glavno tajnitvo Vlade
od 100.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji kulture
- Sarajevo Film Festival, na ekonomski kod:
II.
Broj 26 - Strana 79
III.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo financija - Federalno ministarstvo finansija i Glavno
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 749/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", : 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", : 25/15)
-
12, 1201, 100.000,00 ,
-
, :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 749/16
01. 2016.
, . .
699

Broj 26 - Strana 80

ODLUKU

I.
kulture - East West Centar Sarajevo, na ekonomski kod:
II.
III.
IV.
V. broj 750/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
ODLUKU

I.
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Glavno tajnitvo Vlade
od 70.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji kulture East West Centar Sarajevo, na ekonomski kod:
614300
"Tekui
transferi
neprofitnim
organizacijama".
Srijeda, 6. 4. 2016.
II.
Sredstva iz toke I. ove odluke izdvajaju se s razdjela 12,
III.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija i Glavno
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 750/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 70.000,00 ,
- East West
, :
614300 - "
".
II
I
12, 1201, 600000 - "
e"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 750/2016
01. 2016.
, . .
Srijeda, 6. 4. 2016.
700

ODLUKU

I.
od 40.000,00 KM, u svrhu finansijske pomoi instituciji kulture Matica hrvatska "Mostarsko proljee", na ekonomski kod:
II.
III.
IV.
V. broj 751/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
ODLUKU

I.
FBiH razdjel 12, glava 1201, u iznosu od 40.000,00 KM, u svrhu
Broj 26 - Strana 81
financijske pomoi instituciji kulture - Matica hrvatska

"Mostarsko proljee", na ekonomski kod:
614300
"Tekui
transferi
neprofitnim
organizacijama".
II.
III.
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 751/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 40.000,00 ,
-
" ", :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 751/2016
01. 2016.
, . .
Broj 26 - Strana 82
701

ODLUKU

I.
kulture - Meunarodni festival klasine muzike SVEM, na
ekonomski kod:
II.
III.
IV.
V. broj 752/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
ODLUKU

I.
Srijeda, 6. 4. 2016.
od 15.000,00 KM, u svrhu financijske pomoi instituciji kulture Meunarodni festival klasine glazbe SVEM, na ekonomski kod:
II.
Sredstva iz toke I. ove odluke izdvajaju se s razdjela 12,
III.
svoje nadlenosti.
IV.
V. broj 752/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
61. (1)
("
", . 102/13, 9/14, 13/14 8/15) 11.
(1)
2016. ("
", 25/15), ,
47. , 01.04.2016. ,

2016.

-

I
" " 2016. ("
", 25/15)
-
12, 1201, 15.000,00 ,
-
, :
614300 - " ".
II
I
12, 1201, 600000 - "
"
2016. .
III

-
, .
IV

" ".
. 752/2016
01. 2016.
, . .
Srijeda, 6. 4. 2016.
Broj 26 - Strana 83
702
Na osnovu lana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije

Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br.
1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine, na 47. sjednici, odranoj 01.04.2016. godine,
donosi
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,
ODLUKU
O DAVANJU OVLATENJA PUNOMONIKU ZA

ZASTUPANJE VLADE FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE NA SKUPTINI PRIVREDNOG
DRUTVA REMONTNI ZAVOD D.D. TRAVNIK
I.
Marinku (Ive) Bonjak daje se ovlatenje da, u svojstvu
punomonika, zastupa Vladu Federacije Bosne i Hercegovine na
1. vanrednoj Skuptini dioniara privrednog drutva Remontni
zavod d.d. Travnik koja e se odrati dana 07.04.2016. godine.
II.
Fadil Novali, premijer Federacije Bosne i Hercegovine,
ovlauje se za potpisivanje pojedinane prijave i punomoi sa
obavezujuim uputstvom o nainu glasanja po pojedinim
takama Dnevnog reda 1. vanredne Skuptine dioniara
privrednog drutva Remontni zavod d.d. Travnik, zakazane za
dan 07.04.2016. godine.
III.
V. broj 753/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
Na temelju lanka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije
donosi
ODLUKU
O DAVANJU OVLASTI PUNOMONIKU ZA

HERCEGOVINE NA SKUPTINI GOSPODARSKOG
DRUTVA REMONTNI ZAVOD D.D. TRAVNIK
I.
Marinku (Ive) Bonjak daje se ovlast da, u svojstvu
1. izvanrednoj Skuptini dioniara gospodarskog drutva
Remontni zavod d.d. Travnik koja e se odrati dana 07.04.2016.
godine.
II.
obavezujuom uputom o nainu glasovanja po pojedinim tokama Dnevnog reda 1. izvanredne Skuptine dioniara gospodarskog drutva Remontni zavod d.d. Travnik, zakazane za dan
07.04.2016. godine.
III.
V. broj 753/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo

. .
I
() ,
,
1.
..
07.04.2016. .
II
, ,

1.
..
, 07.04.2016. .
III

" ".
. 753/2016
01. 2016.
, . .
703

donosi
ODLUKU

DRUTVA "UNIS TOOLS" D.O.O. SARAJEVO
I.
Senadu (Bilal) Zeki daje se ovlatenje da, u svojstvu
1. vanrednoj Skuptini dioniara privrednog drutva "Unis Tools"
d.o.o. Sarajevo koja e se odrati dana 06.04.2016. godine.
II.
privrednog drutva "Unis Tools" d.o.o. Sarajevo, zakazane za dan
06.04.2016. godine.
III.
V. broj 754/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
Broj 26 - Strana 84
Srijeda, 6. 4. 2016.
704

donosi
ODLUKU

DRUTVA "UNIS TOOLS" D.O.O. SARAJEVO
I
Senadu (Bilal) Zeki daje se ovlast da, u svojstvu
1. izvanrednoj Skuptini dioniara gospodarskog drutva "Unis
Tools" d.o.o. Sarajevo koja e se odrati dana 06.04.2016.
godine.
II.
obavezujuom uputom o nainu glasovanja po pojedinim
tokama Dnevnog reda 1. izvanredne Skuptine dioniara
gospodarskog drutva "Unis Tools" d.o.o. Sarajevo, zakazane za
dan 06.04.2016. godine.
III.
V. broj 754/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,

" " ...
I
() ,
,
1.
" " ...
06.04.2016. .
II
,
,

1.
" "
... , 06.04.2016. .
III

" ".
. 754/2016
01. 2016.
, . .

donosi
ODLUKU

DRUTVA "TEHNIKI REMONTNI ZAVOD HADII"
D.D. HADII
I.
Jasmini (Muhameda) Pai daje se ovlatenje da, u svojstvu
1. vanrednoj Skuptini dioniara privrednog drutva "Tehniki
remontni zavod Hadii" d.d. Hadii koja e se odrati dana
07.04.2016. godine.
II.
privrednog drutva "Tehniki remontni zavod Hadii" d.d.
Hadii, zakazane za dan 07.04.2016. godine.
III.
V. broj 755/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
donosi
ODLUKU

DRUTVA "TEHNIKI REMONTNI ZAVOD HADII"
D.D. HADII
I.
Jasmini (Muhameda) Pai daje se ovlast da, u svojstvu
1. izvanrednoj Skuptini dioniara gospodarskog drutva
"Tehniki remontni zavod Hadii" d.d. Hadii koja e se
odrati dana 07.04.2016. godine.
II.
obavezujuom uputom o nainu glasovanja po pojedinim
tokama Dnevnog reda 1. izvanredne Skuptine dioniara
gospodarskog drutva "Tehniki remontni zavod Hadii" d.d.
Hadii, zakazane za dan 07.04.2016. godine.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Broj 26 - Strana 85
III.
V. broj 755/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
III.
V. broj 756/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,

donosi

"
" ..
I
() ,
,
1.
" " ..
07.04.2016. .
II
,
,

1.
"
" .. ,
07.04.2016. .
III

" ".
. 755/2016
01. 2016.
, . .
705

donosi
ODLUKU

DRUTVA ARCELORMITTAL ZENICA D.O.O.
I.
Marinku (Ivo) Bonjaku daje se ovlatenje da, u svojstvu
Skuptini Privrednog drutva ArcelorMittal Zenica d.o.o.
II.
obavezujuom uputom o nainu glasanja po pojedinim takama
Dnevnog reda na Skuptini Privrednog drutva ArcelorMittal
Zenica d.o.o., zakazanoj za dan 11.04.2016. godine.
ODLUKU

DRUTVA ARCELORMITTAL ZENICA D.O.O.
I.
Marinku (Ivo) Bonjaku daje se ovlast da, u svojstvu
Skuptini Gospodarskog drutva ArcelorMittal Zenica d.o.o.
II.
obvezujuom uputom o nainu glasovanja po pojedinim tokama
Dnevnog reda na Skuptini Gospodarskog drutva ArcelorMittal
Zenica d.o.o., zakazanoj za dan 11.04.2016. godine.
III.
V. broj 756/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,

ARCELORMITTAL ...
I
() ,
,

ArcelorMittal ...
II
,
,

ArcelorMittal ...,
11.04.2016. .
Broj 26 - Strana 86
III

" ".
. 756/2016
01. 2016.
, . .
706

donosi
ODLUKU

DRUTVA "OPERATOR - TERMINALI FEDERACIJE"
D.O.O. SARAJEVO
I.
Jakubu (Mustafa) Muinbegoviu daje se ovlatenje da, u
svojstvu punomonika, zastupa Vladu Federacije Bosne i
Hercegovine na VIII Skuptini Privrednog drutva "Operator Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo.
II.
Dnevnog reda na VIII Skuptini Privrednog drutva "Operator Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo, zakazanoj za dan
07.04.2016. godine.
III.
V. broj 757/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
donosi
ODLUKU

DRUTVA "OPERATOR - TERMINALI FEDERACIJE"
D.O.O. SARAJEVO
I.
Jakubu (Mustafa) Muinbegoviu daje se ovlast da, u
svojstvu punomonika, zastupa Vladu Federacije Bosne i
Hercegovine na VIII Skuptini Gospodarskog drutva "Operator Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo.
II.
Dnevnog reda na VIII Skuptini Gospodarskog drutva "Operator
- Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo, zakazanoj za dan
07.04.2016. godine.
Srijeda, 6. 4. 2016.
III.
V. broj 757/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,

" -
" ...
I
()
, ,
VIII
" - " ... .
II
,
,

VIII
" -
" ... , 07.04.2016.
.
III

" ".
. 757/2016
01. 2016.
, . .
707

Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj
donosi
ODLUKU

HERCEGOVINE NA 26. SKUPTINI JP AUTOCESTE
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O.
MOSTAR
I.
Pavi (Stjepan) Bobanu daje se ovlatenje da, u svojstvu
26. sjednici Skuptine JP Autoceste Federacije Bosne i
Hercegovine d.o.o. Mostar.
II.
Dnevnog reda 26. sjednice Skuptine JP Autoceste Federacije
Srijeda, 6. 4. 2016.
Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar, zakazanoj za dan 04.04.2016.

godine u 12:00 sati.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana
V. broj 758/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj
donosi
ODLUKU

HERCEGOVINE NA 26. SKUPTINI JP AUTOCESTE
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE D.O.O.
MOSTAR
I.
Pavi (Stjepan) Bobanu daje se ovlast da, u svojstvu
26. sjednici Skuptine JP Autoceste Federacije Bosne i
Hercegovine d.o.o. Mostar.
II.
Dnevnog reda 26. sjednice Skuptine JP Autoceste Federacije
Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar, zakazanoj za dan 04.04.2016.
godine u 12:00 sati.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u
V. broj 758/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,

26.

...
I
() ,
,
26.
... .
II
,
,

26.
Broj 26 - Strana 87
... ,
04.04.2016. 12:00 .
III

" ".
. 758/2016
01. 2016.
, . .
708

donosi
ODLUKU
O ODOBRAVANJU UTROKA SREDSTAVA SA

POZICIJE - OSTALA DOMAA POZAJMLJIVANJA,
BUDETA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA
2016. GODINU, FEDERALNOM MINISTARSTVU
RAZVOJA, PODUZETNITVA I OBRTA
I.
Odobrava se utroak sredstava utvrenih u razdjelu 50.
ekonomski kod 822600 - Ostala domaa pozajmljivanja, Budeta
Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 102/15), Federalnom ministarstvu
razvoja, poduzetnitva i obrta, radi realizacije Programa "Kreditni
poticaj razvoja, poduzetnitva i obrta".
Sredstva za realizaciju Programa iz stava (1) ove take, u
iznosu od 2.000.000,00 KM, plasirat e se putem Razvojne banke
Federacije Bosne i Hercegovine, na revolving osnovi sa rokom
povrata sredstava na JRT Budeta Federacije BiH do 2030.
godine.
Kreditni poticaji, kao dravna pomo male vrijednosti, e se
dodjeljivati na period do sedam godina, grejs periodom do dvije
godine i kamatnom stopom do 2%.
Neutroena sredstva i sredstva od naplaenih glavnica iz
plasiranih kredita, plasirat e se pod istim uslovima do roka
povrata na JRT utvrenog u stavu (2) ove take.
Sredstva iz stava (2) ove take dodat e se sredstvima koja
se nalaze na depozitnom raunu kod Razvojne banke Federacije
Bosne i Hercegovine u periodu 2008 - 2015. godine i vode se na
kontu "Dugoroni namjenski depozit Vlade Federacije BiH Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta".
II.
Bitni elementi Programa "Kreditni poticaj razvoja,
poduzetnitva i obrta" su:
Svrha programa: Kreditni program ima za cilj da prui
finansijsku podrku subjektima male privrede za produktivnije
poslovanje i rast privrednih aktivnosti, a neophodna su im
dodatna ulaganja u osnovna sredstva. Dodatna ulaganja e
omoguiti pokretanje nove i odravanje postojee proizvodnje,
pruanje usluga, vee iskoritavanje kapaciteta, odravanje
postojeih radnih mjesta, ouvanje postojeeg broja subjekata
male privrede, prevazilaenje negativnih efekata ekonomske
krize i novo upoljavanje. Kredit se daje na bazi komisione
kreditne linije koja e se koristiti putem Razvojne banke
Federacije Bosne i Hercegovine. Do 30% odobrenih kreditnih
sredstava subjekti male privrede moi e koristiti za nabavku
repromaterijala.
Kriteriji za izbor programa su: vrsta djelatnosti; namjena
utroka sredstava; poveanje uposlenosti; izvori - nain
finansiranja; broj uposlenih; ravnomjerniji regionalni razvoj
Broj 26 - Strana 88
(stepen neuposlenosti); dosadanji poticaji od strane Federalnog

ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta.
Korisnici kreditnih sredstava: Subjekti male privrede
definisani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede i Zakonu
o obrtu i srodnim djelatnostima koji imaju sjedite na podruju
Federacije Bosne i Hercegovine, nalaze se u veinskom
vlasnitvu dravljana Bosne i Hercegovine te imaju najmanje 2
(dva) uposlenika na neodreeno vrijeme.
III.
Javni konkurs za dodjelu finansijskih sredstava iz take I.
ove odluke raspisuje Federalno ministarstvo razvoja,
poduzetnitva i obrta, koji e se objaviti u "Slubenim novinama
Federacije BiH", na web stranici Federalnog ministarstva razvoja,
poduzetnitva i obrta i u najmanje dvjema dnevnim novinama
dostupnim na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Zahtjevi za dodjelu kreditnih sredstava podnose se
Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta. Obradu
zahtjeva vrie komisija koju imenuje federalni ministar razvoja,
poduzetnitva i obrta. Imenovana komisija, na osnovu kriterija za
izbor programa iz take II. ove odluke, Javnog konkursa i
Pravilnika o postupcima u provoenju programa razvoja male
privrede ("Slubene novine Federacije BiH", br. 50/13, 55/13 i
86/13), utvruje rang-listu potencijalnih korisnika kreditnih
sredstva. S utvrene rang-liste potencijalnih korisnika kreditnih
sredstava, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta
dostavlja Razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine
podnesene zahtjeve za dodjelu kreditnih sredstava na dalju
obradu u skladu s procedurama Razvojne banke Federacije Bosne
i Hercegovine.
Konane odluke o dodjeli kreditnih sredstava donosi
federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta.
Rezultati konkursa objavljuju se u "Slubenim novinama
Federacije BiH" i na web stranici Federalnog ministarstva
razvoja, poduzetnitva i obrta.
Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine zakljuivat
e, ugovore o dodjeli kreditnih sredstava s korisnicima kredita,
kao i osiguranje kreditnih sredstava. Federalno ministarstvo
razvoja, poduzetnitva i obrta vri nadzor i provjeru namjenskog
utroka kreditnih sredstava od strane korisnika kreditnih
sredstava u saradnji s Razvojnom bankom Federacije Bosne i
Hercegovine.
IV.
O utroenim sredstvima iz take I. ove odluke Federalno
ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta e izvjetavati
Federalno ministarstvo finansija, a Federalno ministarstvo
finansija Vladu Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa
Zakonom o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
V.
V. broj 763/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
donosi
Srijeda, 6. 4. 2016.
ODLUKU
O ODOBRAVANJU UTROKA SREDSTAVA S POZICIJE

- OSTALA DOMAA POZAJMLJIVANJA, PRORAUNA
GODINU, FEDERALNOM MINISTARSTVU RAZVOJA,
PODUZETNITVA I OBRTA
I.
Odobrava se utroak sredstava utvrenih u razdjelu 50.
ekonomski kod 822600 - Ostala domaa pozajmljivanja,
Prorauna Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu
("Slubene novine Federacije BiH", broj 102/15), Federalnom
ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta, radi realizacije
Programa "Kreditni poticaj razvoja, poduzetnitva i obrta".
Sredstva za realizaciju Programa iz stavka (1) ove toke, u
iznosu od 2.000.000,00 KM, plasirat e se putem Razvojne banke
Federacije Bosne i Hercegovine, na revolving osnovi s rokom
povrata sredstava na JRT Prorauna Federacije BiH do 2030.
godine.
Kreditni poticaji, kao dravna potpora male vrijednosti,
dodjeljivat e se na period do sedam godina, grace periodom do
dvije godine i kamatnom stopom do 2%.
Neutroena sredstva i sredstva od naplaenih glavnica iz
plasiranih kredita, plasirat e se pod istim uvjetima do roka
povrata na JRT utvrenog u stavku (2) ove toke.
Sredstva iz stavka (2) ove toke dodat e se sredstvima koja
se nalaze na depozitnom raunu kod Razvojne banke Federacije
Bosne i Hercegovine u periodu 2008 - 2015. godine i vode se na
kontu "Dugoroni namjenski depozit Vlade Federacije BiH Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta".
II.
Bitni elementi Programa "Kreditni poticaj razvoja,
poduzetnitva i obrta" su:
Svrha programa: Kreditni program ima za cilj pruiti
financijsku potporu subjektima malog gospodarstva za
produktivnije poslovanje i rast gospodarskih aktivnosti, a
neophodna su im dodatna ulaganja u osnovna sredstva. Dodatna
ulaganja omoguit e pokretanje nove i odravanje postojee
proizvodnje, pruanje usluga, vee iskoritavanje kapaciteta,
odravanje postojeih radnih mjesta, ouvanje postojeeg broja
subjekata malog gospodarstva, prevladavanje negativnih uinaka
gospodarske krize i novo upoljavanje. Kredit se daje na temelju
komisione kreditne linije koja e se koristiti putem Razvojne
banke Federacije Bosne i Hercegovine. Do 30% odobrenih
Kreditnih sredstava subjekti malog gospodarstva moi e koristiti
za nabavku repromaterijala.
Kriteriji za izbor programa su: vrsta djelatnosti; namjena
utroka sredstava; poveanje uposlenosti; izvori - nain
financiranja; broj uposlenih; ravnomjerniji regionalni razvoj
(stupanj neuposlenosti); dosadanji poticaji od strane Federalnog
ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta.
Korisnici kreditnih sredstava: Subjekti malog gospodarstva
definirani po Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva i
Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima koji imaju sjedite na
podruju Federacije Bosne i Hercegovine, nalaze se u veinskom
vlasnitvu dravljana BiH te imaju najmanje 2 (dva) uposlena na
neodreeno vrijeme.
III.
Javni natjeaj za dodjelu financijskih sredstava iz toke I.
ove odluke, koji raspisuje Federalno ministarstvo razvoja,
poduzetnitva i obrta, objavit e se u "Slubenim novinama
Federacije BiH", na web stranici Federalnog ministarstva razvoja,
poduzetnitva i obrta i u najmanje dvjema dnevnim novinama
dostupnim na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Zahtjevi za dodjelu kreditnih sredstava podnose se
Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta. Obradu
Srijeda, 6. 4. 2016.
zahtjeva vrit e povjerenstvo koje imenuje federalni ministar

razvoja, poduzetnitva i obrta. Imenovano povjerenstvo, na
temelju kriterija za izbor programa iz toke II. ove odluke,
Javnog natjeaja i Pravilnika o postupcima u provedbi programa
razvoja malog gospodarstva ("Slubene novine Federacije BiH",
br. 50/13, 55/13 i 86/13), utvruje rang-listu potencijalnih
korisnika kreditnih sredstva. S utvrene rang-liste potencijalnih
korisnika kreditnih sredstava, Federalno ministarstvo razvoja,
poduzetnitva i obrta dostavlja Razvojnoj banci Federacije Bosne
i Hercegovine podnesene zahtjeve za dodjelu kreditnih sredstava
na daljnju obradu sukladno procedurama Razvojne banke
Federacije Bosne i Hercegovine.
Konane odluke o dodjeli kreditnih sredstava donosi
federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta.
Rezultati natjeaja objavljuju se u "Slubenim novinama
Federacije BiH" i na web stranici Federalnog ministarstva
razvoja, poduzetnitva i obrta.
Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine zakljuivat
e ugovore o dodjeli kreditnih sredstava s korisnicima kredita,
kao i osiguranje kreditnih sredstava. Federalno ministarstvo
razvoja, poduzetnitva i obrta vri nadzor i provjeru namjenskog
utroka kreditnih sredstava od strane korisnika sredstava, u
suradnji s Razvojnom bankom Federacije Bosne i Hercegovine.
IV.
O utroenim sredstvima iz toke I. ove odluke Federalno
ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta izvjeivat e
Federalno ministarstvo financija, a Federalno ministarstvo
financija Vladu Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa
Zakonom o proraunima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
V.
V. broj 763/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,

- ,

2016. ,
,
I

50. 822600 - ,
2016.
(" ", 102/15),
, ,
" ,
".
(1)
, 2.000.000,00 ,
,

2030. .
,
, ,
2%.
Broj 26 - Strana 89

,
(2)
.
(2)

2008 - 2015.
"
- ,
".
II
" ,
" :
:

,
.

, ,
, ,
,
.

. 30%

.
: ;
; ; ; ;
( );
,
.
:

,
2 ()
.
III

I
, ,
" ", w
,

.

, .

, .
, II
,
("
", . 50/13, 55/13 86/13),
- .
-
, ,

.

, .
Broj 26 - Strana 90
"
" w
, .

, .
,

.
IV
I
,
,

.
V

" ".
. 763/2016
01. 2016.
, . .
709

1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa lanom 232.
Zakona o privrednim drutvima ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 81/15), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 47.
sjednici, odranoj 01.04.2016. godine, donosi
ODLUKU
O SAZIVANJU 15. VANREDNE SKUPTINE

DIONIARA PRIVREDNOG DRUTVA
"FEROELEKTRO" D.D. SARAJEVO
I.
Saziva se vanredna Skuptina dioniara Privrednog drutva
Feroelektro d.d. koja e se odrati u etvrtak 28.04.2016. godine
u 15,00 sati, u skuptinskoj sali poslovne zgrade Energoinvest
d.d. u ulici Hamdije emerlia 2, Sarajevo.
II.
Za Skuptinu se predlae sljedei Dnevni red:
1. Izbor radnih tijela Skuptine:
a) Predsjednika Skuptine (do izbora Predsjednika
Skuptine predsjedava prisutni dioniar ili
punomonik dioniara sa najveim brojem
dionica sa pravom glasa);
b) Ovjerivaa zapisnika,
1. Enisa Derviagi
2. Sevleta Lagarija
c) Imenuje se odbor za glasanje u sastavu:
1. Adil Trgo, predsjednik
2. Haris Abdievi, lan
3. Igbala Beganovi, lan
d) Poslove zapisniara obavljat e Nedada
Kapidi, notar iz Sarajeva.
2. Donoenje odluke o razrjeenju dunosti sva tri lana
Nadzornog odbora Privrednog drutva Feroelektro
d.d. Sarajevo, zbog odbijanja usvajanja Godinjeg
izvjetaja Drutva za 2014. godinu sa Finansijskim
izvjetajem, Izvjetajem revizora, Nadzornog odbora i
Odbora za reviziju.
Srijeda, 6. 4. 2016.
3.
Donoenje Odluke o ponitenju Odluke o

privremenom imenovanju tri lana Nadzornog odbora
Privrednog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo,
usvojene na Skuptini 19.09.2015. godine.
4. Donoenje Odluke o izboru lanova Nadzornog
odbora Privrednog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo.
5. Donoenje Odluke o davanju odobrenja za
zakljuivanje ugovora lanova Nadzornog odbora
Privrednog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo sa
Dionikim drutvom.
6. Donoenje Odluke o Izmjenama i dopunama Statuta
Privrednog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo.
III.
Zaduuje se Federalno ministarstvo trgovine da,
Obavjetenje o sazivanju Skuptine drutva iz take I. ove odluke
objavi u dnevnom listu "Dnevni avaz", o sazivanju Skuptine
obavijesti Komisiju za vrijednosne papire Federacije Bosne i
Hercegovine, osigura Listu dioniara kod Registra vrijednosnih
papira u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa lanom 229.
stav (5) Zakona o privrednim drutvima i da poduzme druge
mjere i radnje u vezi sa organizacijom i odravanjem vanredne
Skuptine dioniara.
IV.
V. broj 764/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi sa lankom 232.
Zakona o gospodarskim drutvima ("Slubene novine Federacije
ODLUKU
O SAZIVANJU 15. IZVANREDNE SKUPTINE

DIONIARA GOSPODARSKOG DRUTVA
"FEROELEKTRO" D.D. SARAJEVO
I.
Saziva se izvanredna Skuptina dioniara Gospodarskog
drutva Feroelektro d.d. koja e se odrati u etvrtak 28.04.2016.
godine u 15,00 sati, u skuptinskoj sali poslovne zgrade
Energoinvest d.d. u ulici Hamdije emerlia 2, Sarajevo.
II.
Za Skuptinu se predlae sljedei Dnevni red:
1. Izbor radnih tijela Skuptine:
a) Predsjednika Skuptine (do izbora Predsjednika
Skuptine predsjedava prisutni dioniar ili
punomonik dioniara sa najveim brojem
dionica sa pravom glasa);
b) Ovjerivaa zapisnika,
1. Enisa Derviagi
2. Sevleta Lagarija
c) Imenuje se odbor za glasovanje u sastavu:
1. Adil Trgo, predsjednik
2. Haris Abdievi, lan
3. Igbala Beganovi, lan
d) Poslove zapisniara obavljat e Nedada
Kapidi, notar iz Sarajeva.
2. Donoenje odluke o razrjeenju dunosti sva tri lana
Nadzornog odbora Gospodarskog drutva Feroelektro
d.d. Sarajevo, zbog odbijanja usvajanja Godinjeg
Srijeda, 6. 4. 2016.
izvjea Drutva za 2014. godinu sa Financijskim

izvjeem, Izvjeem revizora, Nadzornog odbora i
Odbora za reviziju.
3. Donoenje Odluke o ponitenju Odluke o
privremenom imenovanju tri lana Nadzornog odbora
Gospodarskog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo,
usvojene na Skuptini 19.09.2015. godine.
4. Donoenje Odluke o izboru lanova Nadzornog
odbora Gospodarskog drutva Feroelektro d.d.
Sarajevo.
5. Donoenje Odluke o davanju odobrenja za
zakljuivanje ugovora lanova Nadzornog odbora
Gospodarskog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo sa
Dionikim drutvom.
6. Donoenje Odluke o Izmjenama i dopunama Statuta
Gospodarskog drutva Feroelektro d.d. Sarajevo.
III.
Zaduuje se Federalno ministarstvo trgovine da,
Obavjetenje o sazivanju Skuptine drutva iz toke I. ove odluke
objavi u dnevnom listu "Dnevni avaz", o sazivanju Skuptine
obavijesti Povjerenstvo za vrijednosne papire Federacije Bosne i
Hercegovine, osigura Listu dioniara kod Registra vrijednosnih
papira u Federaciji Bosne i Hercegovine sukladno lanku 229.
stavak (5) Zakona o gospodarskim drutvima i da poduzme druge
mjere i radnje u svezi sa organiziranjem i odravanjem
izvanredne Skuptine dioniara.
IV.
V. broj 764/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
232. ("
", 81/15),
, 47. , 01.04.2016. ,
15.

"" ..
I

..
28.04.2016. 15,00 ,
..
2, .
II
:
1. :
) (

);
) ,
1.
2.
) :
1. ,
2. ,
Broj 26 - Strana 91
3. ,

, .
2.

.. ,
2014.
,
, .
3.

..
, 19.09.2015.
.
4.
..
.
5.

..
.
6.
..
.
III
,
I
" ",

,

229. (5)

.
IV

" ".
. 764/2016
01. 2016.
, . .
710

1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa lanom 9. st.
(1), (2) i (3) Zakona o plaama i drugim materijalnim pravima
lanova organa upravljanja institucija Federacije Bosne i
Hercegovine i javnih preduzea u veinskom vlasnitvu
Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 12/09), Vlada Federacije Bosne i Flercegovine, na 47.
ODLUKU
O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI NA

MJESENU NAKNADU VRILACA DUNOSTI
PREDSJEDNIKA I LANOVA NADZORNOG ODBORA
PRIVREDNOG DRUTVA "BH-GAS" D.O.O. SARAJEVO
I.
Daje se prethodna saglasnost na mjesenu naknadu vrilaca
dunosti predsjednika i lanova Nadzornog odbora privrednog
drutva "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo, i to:
Broj 26 - Strana 92
Armin Zulki, v.d. predsjednik, mjesena naknada

utvrena Ugovorom o angamanu v.d. predsjednika
Nadzornog odbora,
2. Ferid Buo, v.d. lan, mjesena naknada utvrena
Ugovorom o angamanu v.d. lana/potpredsjednika
Nadzornog odbora,
3. Edin Dilberovi, v.d. lan, mjesena naknada utvrena Ugovorom o angamanu v.d. lana/potpredsjednika Nadzornog odbora lan,
4. Nermina ugum, v.d. lan, mjesena naknada
utvrena Ugovorom o angamanu v.d. lana/
potpredsjednika Nadzornog odbora,
5. Amra Salihovi, v.d. lan, mjesena naknada utvrena
Nadzornog odbora.
II.
V. broj 765/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
Srijeda, 6. 4. 2016.
1.

1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi s lankom 9. st.
(1), (2) i (3) Zakona o plaama i drugim materijalnim pravima
Hercegovine i javnih poduzea u veinskom vlasnitvu
ODLUKU
O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI NA

MJESENU NAKNADU VRITELJA DUNOSTI
PREDSJEDNIKA I LANOVA NADZORNOG ODBORA
GOSPODARSKOG DRUTVA "BH-GAS" D.O.O.
SARAJEVO
I.
Daje se prethodna suglasnost na mjesenu naknadu vritelja
dunosti predsjednika i lanova Nadzornog odbora gospodarskog
drutva "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo, i to:
1. Armin Zulki, v.d. predsjednik, mjesena naknada
utvrena Ugovorom o angamanu v.d. predsjednika
Nadzornog odbora,
2. Ferid Buo, v.d. lan, mjesena naknada utvrena
Nadzornog odbora,
3. Edin Dilberovi, v.d. lan, mjesena naknada
potpredsjednika Nadzornog odbora lan,
4. Nermina ugum, v.d. lan, mjesena naknada
potpredsjednika Nadzornog odbora,
5. Amra Salihovi, v.d. lan, mjesena naknada utvrena
Nadzornog odbora.
II.
V. broj 765/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06), 9.
. (1), (2) (3)

("
", 12/09),
, 47. , 01.04.2016.
,

"-" ...
I

"-" ... , :
1. , .. ,
..
,
2. , .. ,
.. /
,
3. , .. ,
.. /
,
4. , .. ,
.. /
,
5. , .. ,
.. /
.
II

" ".
. 765/2016
01. 2016.
, . .
711

1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa lanom 8. stav
(1) Zakona o plaama i drugim materijalnim pravima lanova
organa upravljanja institucija Federacije Bosne i Hercegovine i
javnih preduzea u veinskom vlasnitvu Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 12/09),
ODLUKU
O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI NA

MJESENU NETO PLAU GENERALNOG
DIREKTORA PRIVREDNOG DRUTVA JP
"ELEKTROPRIVREDA HZ HB" D.D. MOSTAR
I.
Daje se prethodna saglasnost na mjesenu neto plau
generalnog direktora privrednog drutva JP "Elektroprivreda HZ
HB" d.d. Mostar, i to:
Srijeda, 6. 4. 2016.
Marinko Gilja, generalni direktor, mjesena neto

plaa utvrena Ugovorom o pravima i obavezama
generalnog direktora Drutva, broj: I-1872/16 od
17.02.2016. godine.
II.
V. broj 766/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, s. r.
1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi s lankom 8.
stavak (1) Zakona o plaama i drugim materijalnim pravima
Hercegovine i javnih poduzea u veinskom vlasnitvu
ODLUKU
O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI NA

MJESENU NETO PLAU GENERALNOG
RAVNATELJA GOSPODARSKOG DRUTVA JP
"ELEKTROPRIVREDA HZ HB" D.D. MOSTAR
I.
Daje se prethodna suglasnost na mjesenu neto plau
generalnog ravnatelja gospodarskog drutva JP "Elektroprivreda
HZ HB" d.d. Mostar, i to:
Marinko Gilja, generalni ravnatelj, mjesena neto
plaa utvrena Ugovorom o pravima i obvezama
generalnog ravnatelja Drutva, broj: I-1872/16 od
17.02.2016. godine.
II.
V. broj 766/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06), 8.
(1)

("
", 12/09),
, 47. , 01.04.2016. ,

" " ..
I

" " .. , :
, ,

Broj 26 - Strana 93
, : I1872/16 17.02.2016. .
II

" ".
. 766/2016
01. 2016.
, . .
712

1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i lana 6. stav (3) Uredbe o
podsticanju proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora
energije i efikasne kogeneracije i odreivanju naknada za
podsticanje ("Slubene novine Federacije BiH", broj 48/14), na
prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije,
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA PLANIRANI IZNOS

SREDSTAVA ZA POKRIVANJE TROKOVA RADA I
ADMINISTRIRANJA OPERATORA
ZA OIEiEK U 2016. GODINI
I.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje saglasnost na
finansijska sredstva u iznosu od 666.258,44 KM, a koja su po
ocjeni Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije
potrebna za pokrivanje trokova rada i administriranja Operatora
za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u 2016.
godini.
II.
Zaduuje se Operator za obnovljive izvore energije i
efikasnu kogeneraciju da uskladi Finansijski plan - Budet
Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju
za 2016. godinu, sa odredbama iz take I. ove odluke.
III.
V. broj 768/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
Temeljem lanka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije
1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i lanka 6. stavak (3)
Uredbe o podsticanju proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora energije i uinkovite kogeneracije i
odreivanju naknada za podsticanje ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 48/14), na prijedlog Federalnog ministarstva energije,
rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na
47. sjednici, odranoj 01.04.2016. godine, donosi
ODLUKU
O DAVANJU SUGLASNOSTI NA PLANIRANI IZNOS

SREDSTAVA ZA POKRIVANJE TROKOVA RADA I
ADMINISTRIRANJA OPERATORA
ZA OIEiEK U 2016. GODINI
I.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daje suglasnost na
financijska sredstva u iznosu od 666.258,44 KM, a koja su po
ocjeni Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije
Broj 26 - Strana 94
potrebita za pokrivanje trokova rada i administriranja Operatora

za obnovljive izvore energije i uinkovitu kogeneraciju u 2016.
godini.
II.
Zaduuje se Operator za obnovljive izvore energije i
uinkovitu kogeneraciju da uskladi Financijski plan - Budet
Operatora za obnovljive izvore energije i uinkovitu kogeneraciju
za 2016. godinu, sa odredbama iz toke I. ove odluke.
III.
V. broj 768/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
19. (2)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06) 6. (3)

("
", 48/14),
, ,
, 47. ,
01.04.2016. ,

2016.
I

666.258,44 ,
,

2016. .
II

-

2016. , I
.
III

" ".
. 768/2016
01. 2016.
, . .
713
Na osnovu l. 29. i 37. Zakona o izvravanju Budeta

novine Federacije BiH", broj 102/15), na prijedlog federalnog
ministra poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Vlada
Srijeda, 6. 4. 2016.
ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA UTROKA SREDSTAVA

SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA
"SUBVENCIJE PRIVATNIM PODUZEIMA I
PODUZETNICIMA - POTICAJ ZA VETERINARSTVO"
UTVRENOG BUDETOM FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU FEDERALNOM
MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I
UMARSTVA
I.
Usvaja se Program utroka sredstava sa kriterijima
raspodjele sredstava "Subvencije privatnim poduzeima i
poduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo" utvrenog Budetom
novine Federacije BiH", broj 102/15) (u daljem tekstu: Program).
Sredstva za realizaciju Programa iz stava (1) ove take
isplatit e se sa razdjela 24. pozicija 6145 "Subvencije privatnim
poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo",
utvrenog Budetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2016.
godinu u iznosu od 2.500.000 KM (u daljem tekstu: Budet).
II.
Realizacija Programa iz take I. ove odluke vrit e se u
zavisnosti od ostvarenih prihoda u Budetu Federacije Bosne i
Hercegovine.
III.
Program iz take I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
IV.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) e Programom
rasporeena sredstva dostaviti njihovim korisnicima koji su ih
duni koristiti u skladu sa Zakonom o izvravanju Budeta
Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu i Zakonom o
veterinarstvu ("Slubene novine Federacije BiH", broj 46/00).
V.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo i Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo
finansija, svako u okviru svoje nadlenosti.
VI.
O utroenim sredstvima iz take I. ove odluke Federalno
ministarstvo je duno podnositi tromjeseni izvjetaj Federalnom
ministarstvu financija/Federalnom ministarstvu finansija.
VII.
V. broj 769/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
PROGRAM
UTROKA SREDSTAVA SA KRITERIJIMA

RASPODJELE "SUBVENCIJE PRIVATNIM
PODUZEIMA I PODUZETNICIMA - POTICAJ ZA
VETERINARSTVO" UTVRENIH BUDETOM
GODINU FEDERALNOM MINISTARSTVU
POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I UMARSTVA
UVOD
Programom utroka sredstava "Subvencije privatnim
poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo" za 2016.
godinu obuhvaeno je finansiranje provoenja mjera sprjeavanja
irenja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti koje su zakonska
Srijeda, 6. 4. 2016.
obaveza shodno visini odobrenih sredstava u Budetu Federacije

BiH za 2016. godinu.
Tokom 2016. godine u Federaciji BiH nastaviti e se
dijagnostiko ispitivanje na tuberkulozu i brucelozu goveda, kako
bi utvrdili zdravstveni status stada i osigurali minimalni uslovi za
plasman naih proizvoda na strano trite.
U 2016. godini nastaviti e se realizacija Programa za
suzbijanje i kontrolu bruceloze kod ovaca i koza u Federaciji
BiH.
Rezultati dijagnostikog ispitivanje na zarazne bolesti su
pokazatelj epizootioloke situacije u Federaciji BiH i
omoguavaju blagovremeno poduzimanje mjera na suzbijanju,
sprjeavanju irenja i iskorjenjivanju zaraznih bolesti.
Proizvodnja sigurnog proizvoda i dalje je osnovni cilj kada
je u pitanju realizacija ovog programa, sa tim razlogom provodi
se slubeno uzorkovanje namirnica ivotinjskog porijekla kako bi
se utvrdile smjernice za dalje preventivno djelovanje.
USLOVI ZA KORITENJE SREDSTAVA PROGRAMA
U svrhu ostvarenja uslova za izvoz mlijeka na trite EU
kao i trite susjednih zemalja neophodno je provesti
dijagnostiko ispitivanje mlijenih goveda na brucelozu,
tuberkulozu i enzotsku leukozu.
Tokom 2016. godine iz ovog Programa finansirati e se
dijagnostiko ispitivanje na brucelozu i tuberkulozu svih
mlijenih goveda i njihovog enskog pomlatka namijenjenog za
dalji uzgoj. Na tuberkulozu e se ispitati sva enska grla starija od
est sedmica, a na brucelozu starija od 12 mjeseci pod uslovom
da period od prethodnog ispitivanja na obje bolesti nije krai od
est (6) mjeseci.
Cijepljenje ovaca i koza starosti od 3 do 6 mjeseci protiv
bruceloze provoditi e se i ove godine na cijelom podruju
Federacije BiH. Sredstva za realizaciju vakcinacije malih
preivaa protiv bruceloze u 2016. godini osigurao je Ured za
veterinarstvo BiH. Sve detalje o nainu implementacije i
uslovima za njenu realizaciju propisati e Ured za veterinarstvo
BiH putem posebnog Uputstva.
Broj 26 - Strana 95
Iz sredstava ovog Programa finansirati e se uzimanje

uzoraka i dijagnostiko ispitivanje na bovinu spongioformnu
encefalopatiju (BSE ili kravlje ludilo) ivotinja iji je uzrok
uginua nepoznate etiologije, a ivotinje su prije uginua
pokazale poremeaj sredinjeg ivanog sistema.
Dijagnostiko ispitivanje slubenih uzoraka na prisutnost
salmonele kod ive peradi provesti e se na odobrenim ili
registrovanim farmama, sa ciljem provjere njihovih programa
samokontrole, a prema posebnom Planu kojeg e donijeti
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva.
Slubeno uzorkovanje namirnica ivotinjskog porijekla
provesti e se u skladu sa posebnim Planom kojeg e donijeti
Iz Programa e se finansirati dijagnostiko ispitivanje
ivotinja, na gazdinstvima, u sluaju utvrivanja bolesti
zoonotinog karaktera (bruceloza i Q - groznica).
U skladu sa Zakonom o zatiti i dobrobiti ivotinja
("Slubeni glasnik BiH", broj 29/09), iz Programa e se
sufinansirati provoenje propisanih mjera zdravstvene zatite
pasa lutalica u registrovanim azilima za pse.
Iz Programa e se finansirati Projekti bitni za izradu
strategije u kontroli zdravlja i dobrobiti ivotinja i laboratorijske
dijagnostike.
U skladu sa lanom 8. Pravilnika o postupku isplate
naknade tete za nekodljivo uklonjene seropozitivne ivotinje
("Slubene novine Federacije BiH", broj 98/12), iz Programa e
se i u 2016. godini nastaviti finansirati naknada vlasnicima
nekodljivo uklonjenih ivotinja u iznosu od 50% procijenjene
vrijednosti ivotinje.
Programom je predvieno finansiranje nerealiziranih
obaveza iz 2014. i 2015. godine.
Iz Programa je predvieno finansiranje seminara,
savjetovanja i radionica u skladu sa Programom obuke slubenih
veterinara na teritoriji Federacije BiH za period 2014. - 2016.
godine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 19/14).
Broj 26 - Strana 96
Srijeda, 6. 4. 2016.
Sredstva u iznosu od 2.500.000,00 KM rasporeuju se za minimalni obim veterinarskih aktivnosti u 2016. godini kako se vidi iz
slijedeih pregleda:
Red.
Broj
NAZIV PROGRAMA
1.
OTKRIVANJE
SUZBIJANJE I
ISKORJENJIVANJE
ZARAZNIH
BOLESTI
IVOTINJA
SVRHA PROGRAMA
KRITERIJ ZA
RASPODJELU
IZVORI
SREDSTAVA
IZNOS
ORGANIZACIJA
KOJA PRIMA
TRANSFER
A) Kontrola zaraznih oboljenja

- Broj uzetih uzoraka i broj
bruceloze, tuberkuloze, salmoneloze i ispitanih uzoraka.
BSE-a. Na tuberkulozu e se ispitati sva
enska grla starija od est sedmica, a na
- Za veterinarske organizacije
brucelozu starija od 12 mjeseci pod
cijena uzimanja uzoraka krvi
uslovom da period od prethodnog
ispitivanja na obje bolesti nije krai od 5,00 KM tuberkulinizacija 15
KM, uzimanje uzoraka za
est (6) mjeseci. Uzimanje uzoraka i
pretragu na BSE 50,00 KM,
dijagnostiko ispitivanje na bovinu
spongioformnu encefalopatiju (BSE ili - Za dijagnostike ustanove
Veterinarske organizacije,
cijena laboratorijske pretrage za 2.095.000,00 KM
kravlje ludilo) ivotinja iji je uzrok
veterinarske dijagnostike
uginua nepoznat etiologije, a ivotinje brucelozu Roze Bengal test 6,00
ustanove
KM i RVK test 17 KM, Qsu prije uginua pokazale poremeaj
groznicu 6,00 KM, salmonelu
sredinjeg ivanog sistema.
30,00 KM iza BSE 45,00 KM
Dijagnostiko ispitivanje slubenih
uzoraka na prisutnost salmonele kod
ive peradi u odobrenim ili
U cijene je uraunat PDV.
registrovanim farmama. Dijagnostiko
ispitivanje u sluaju utvrivanja bolesti
zoonotinog karaktera (bruceloza i Q groznica).
- Broj nekodljivo uklonjenih
B)
ivotinja po trinoj cijeni na
dan uklanjanja po kriterijima
Nadoknada tete za ubijene i
propisanim Pravilnikom o
Fizika i pravna lica nekodljivo uklonjene ivotinje u 2016. postupku isplate nadoknade tete 70.000,00 KM
vlasnici nekodljivo
godini
za nekodljivo uklonjene
uklonjenih ivotinja
seropozitivne ivotinje
PRORAUN
("Slubene novine Federacije
FEDERACIJE
BiH", broj 98/12)
BiH
- Broj odranih savjetovanja i
C)
seminara prema Planu
Organizatori seminara,
educiranja u 2016. godini,
savjetovanja, kurseva i
30.000,00 KM
Educiranje vlasnika ivotinja i dodatno tampanje broura i drugog
sajmova
obrazovanje doktora veterinarske
edukativnog materijala
medicine putem savjetovanja i seminara
- Broj ispitanih slubenih
D)
uzoraka na temelju Plana
Veterinarske dijagnostike
slubenog uzorkovanja
90.000,00 KM
Praenje zdravstvene ispravnosti
ustanove
namirnica ivotinjskog porijekla u
odobrenim i registrovanim objektima
- Broj tretiranih pasa
E)
Sufinansiranje provoenja propisanih
mjera zdravstvene zatite pasa lutalica u
registrovanim azilima za pse
- Javni poziv
F)
10.000,00 KM
190.000,00 KM
Projekti bitni za izradu strategije u
kontroli zdravlja i dobrobiti ivotinja i
laboratorijske dijagostike
- Dostavljeni izvjetaji i zahtjevi
G)
za isplatu sredstava veterinarskih
15.000,00 KM
dijagnostikih ustanova i
Finansiranje nerealiziranih obaveza iz veterinarskih organizacija
2014. i 2015. godine
UKUPNO
2.500.000,00 KM
Registrovani azili za pse
Veterinarske organizacije i
ustanove
Veterinarske organizacije i
ustanove
Ministar
Mr. sci. emsudin Dedi, s. r.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Na temelju l. 29. i 37. Zakona o izvravanju Prorauna

novine Federacije BiH", broj 102/15), na prijedlog federalnog
ministra poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Vlada
ODLUKU
O USVAJANJU PROGRAMA UTROKA SREDSTAVA

SA KRITERIJIMA RASPODJELE SREDSTAVA
"SUBVENCIJE PRIVATNIM PODUZEIMA I
PODUZETNICIMA - POTICAJ ZA VETERINARSTVO"
UTVRENOG PRORAUNOM FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU FEDERALNOM
MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I
UMARSTVA
I.
Usvaja se Program utroka sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Subvencije privatnim poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo" utvrenog Proraunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 102/15) (u daljnjem tekstu: Program).
Sredstva za realizaciju Programa iz stavka (1) ove toke
isplatit e se sa razdjela 24. pozicija 6145 "Subvencije privatnim
poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo",
utvrenog Proraunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2016.
godinu u iznosu od 2.500.000 KM (u daljnjem tekstu: Proraun).
II.
Realizacija Programa iz toke I. ove odluke vrit e se u
zavisnosti od ostvarenih prihoda u Proraunu Federacije Bosne i
Hercegovine.
III.
Program iz toke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
IV.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) e
Programom rasporeena sredstva dostaviti njihovim korisnicima
koji su ih duni koristiti sukladno Zakonu o izvravanju
Prorauna Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu i
Zakonom o veterinarstvu ("Slubene novine Federacije BiH",
broj 46/00).
V.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Federalno ministarstvo i Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo
finansija, svako u okviru svoje mjerodavnosti.
VI.
O utroenim sredstvima iz toke I. ove odluke Federalno
ministarstvo je duno podnositi tromjeseno izvjee Federalnom
ministarstvu financija/Federalnom ministarstvu finansija.
VII.
V. broj 769/2016
Premijer
Fadil Novali, v. r.
Sarajevo
Broj 26 - Strana 97
PROGRAM
UTROKA SREDSTAVA SA KRITERIJIMA

RASPODJELE "SUBVENCIJE PRIVATNIM
PODUZEIMA I PODUZETNICIMA - POTICAJ ZA
VETERINARSTVO" UTVRENIH PRORAUNOM
GODINU FEDERALNOM MINISTARSTVU
POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I UMARSTVA
UVOD
Programom utroka sredstava "Subvencije privatnim
poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za veterinarstvo" za 2016.
godinu obuhvaeno je financiranje provedbe mjera sprjeavanja
irenja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti koje su zakonska obveza
shodno visini odobrenih sredstava u Proraunu Federacije BiH za
2016. godinu.
Tijekom 2016. godine u Federaciji BiH nastaviti e se
dijagnostiko ispitivanje na tuberkulozu i brucelozu goveda, kako
bi utvrdili zdravstveni status stada i osigurali minimalni uvjeti za
plasman naih proizvoda na strano trite.
U 2016. godini nastaviti e se realizacija Programa za
suzbijanje i kontrolu bruceloze kod ovaca i koza u Federaciji
BiH.
Rezultati dijagnostikog ispitivanje na zarazne bolesti su
pokazatelj epizootioloke situacije u Federaciji BiH i
omoguavaju pravovremeno poduzimanje mjera na suzbijanju,
sprjeavanju irenja i iskorjenjivanju zaraznih bolesti.
Proizvodnja sigurnog proizvoda i dalje je temeljni cilj kada
je u pitanju realizacija ovog programa, sa tim razlogom provodi
se slubeno uzorkovanje namirnica ivotinjskog podrijetla kako
bi se utvrdile smjernice za daljnje preventivno djelovanje.
UVJETI ZA KORITENJE SREDSTAVA PROGRAMA
U svrhu ostvarenja uvjeta za izvoz mlijeka na trite EU
kao i trite susjednih zemalja neophodno je provesti
dijagnostiko ispitivanje mlijenih goveda na brucelozu,
tuberkulozu i enzotsku leukozu.
Tijekom 2016. godine iz ovog Programa financirati e se
dijagnostiko ispitivanje na brucelozu i tuberkulozu svih
mlijenih goveda i njihovog enskog pomlatka namijenjenog za
daljnji uzgoj. Na tuberkulozu e se ispitati sva enska grla starija
od est tjedana, a na brucelozu starija od 12 mjeseci pod uvjetom
da period od prethodnog ispitivanja na obje bolesti nije krai od
est (6) mjeseci.
Cijepljenje ovaca i koza starosti od 3 do 6 mjeseci protiv
bruceloze provoditi e se i ove godine na cijelom podruju
Federacije BiH. Sredstva za realizaciju vakcinacije malih
preivaa protiv bruceloze u 2016. godini osigurao je Ured za
veterinarstvo BiH. Sve detalje o nainu implementacije i
uvjetima za njenu realizaciju propisati e Ured za veterinarstvo
BiH putem posebnog Naputka.
Iz sredstava ovog Programa financirati e se uzimanje
uzoraka i dijagnostiko ispitivanje na bovinu spongioformnu
encefalopatiju (BSE ili kravlje ludilo) ivotinja iji je uzrok
uginua nepoznate etiologije, a ivotinje su prije uginua
pokazale poremeaj sredinjeg nervnog sustava.
Dijagnostiko ispitivanje slubenih uzoraka na prisutnost
salmonele kod ive peradi provesti e se na odobrenim ili
registriranim farmama, sa ciljem provjere njihovih programa
samokontrole, a prema posebnom Planu kojeg e donijeti
Slubeno uzorkovanje namirnica ivotinjskog podrijetla
provesti e se sukladno posebnim Planom kojeg e donijeti
Broj 26 - Strana 98
Iz Programa e se financirati dijagnostiko ispitivanje

ivotinja, na gazdinstvima, u sluaju utvrivanja bolesti
zoonotinog karaktera (bruceloza i Q - groznica).
Sukladno Zakonu o zatiti i dobrobiti ivotinja ("Slubeni
glasnik BiH", broj 29/09), iz Programa e se sufinancirati
provedba propisanih mjera zdravstvene zatite pasa lutalica u
registriranim azilima za pse.
Iz Programa e se financirati Projekti bitni za izradu
strategije u kontroli zdravlja i dobrobiti ivotinja i laboratorijske
dijagnostike.
Sukladno lanku 8. Pravilnika o postupku isplate naknade
tete za nekodljivo uklonjene seropozitivne ivotinje ("Slubene
Srijeda, 6. 4. 2016.
novine Federacije BiH", broj 98/12), iz Programa e se i u 2016.

godini nastaviti financirati naknada vlasnicima nekodljivo
uklonjenih ivotinja u iznosu od 50% procijenjene vrijednosti
ivotinje.
Programom je predvieno financiranje nerealiziranih
obveza iz 2014. i 2015. godine.
Iz Programa je predvieno financiranje seminara,
savjetovanja i radionica sukladno Programu obuke slubenih
veterinara na teritoriji Federacije BiH za period 2014. - 2016.
godine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 19/14).
Sredstva u iznosu od 2.500.000,00 KM rasporeuju se za minimalni obujam veterinarskih aktivnosti u 2016. godini kako se vidi
iz slijedeih pregleda:
Red.
Broj
NAZIV PROGRAMA
SVRHA PROGRAMA
KRITERIJ ZA
RASPODJELU
IZNOS
A) Kontrola zaraznih oboljenja bruceloze,

- Broj uzetih uzoraka i broj
tuberkuloze, salmoneloze i BSE-a. Na
ispitanih uzoraka.
tuberkulozu e se ispitati sva enska grla
starija od est tjedana, a na brucelozu starija
- Za veterinarske organizacije
od 12 mjeseci pod uvjetom da period od
cijena uzimanja uzoraka krvi
prethodnog ispitivanja na obje bolesti nije
krai od est (6) mjeseci. Uzimanje uzoraka i 5,00 KM tuberkulinizacija 15
KM, uzimanje uzoraka za
dijagnostiko ispitivanje na bovinu
spongioformnu encefalopatiju (BSE ili kravlje pretragu na BSE 50,00 KM,
ludilo) ivotinja iji je uzrok uginua
2.095.000,00 KM
nepoznat etiologije, a ivotinje su prije
- Za dijagnostike ustanove
uginua pokazale poremeaj sredinjeg
cijena laboratorijske pretrage
ivanog sustava. Dijagnostiko ispitivanje
za brucelozu Roze Bengal test
slubenih uzoraka na prisutnost salmonele
6,00 KM i RVKtest 17 KM,
kod ive peradi u odobrenim ili registriranim
Q- groznicu 6,00 KM,
farmama. Dijagnostiko ispitivanje u sluaju
salmonelu 30,00 KM iza BSE
utvrivanja bolesti zoonotinog karaktera
45,00 KM
(bruceloza i Q - groznica).
B)
1.
OTKRIVANJE
SUZBIJANJE I
ISKORJENJIVANJE
ZARAZNIH
BOLESTI
IVOTINJA
Nadoknada tete za ubijene i nekodljivo

uklonjene ivotinje u 2016. godini
C)
Educiranje vlasnika ivotinja i dodatno
obrazovanje doktora veterinarske medicine
putem savjetovanja i seminara
D)
Praenje zdravstvene ispravnosti namirnica
ivotinjskog podrijetla u odobrenim i
registriranim objektima
E)
Sufinanciranje provedbe propisanih mjera
zdravstvene zatite pasa lutalica u
registriranim azilima za pse
F)
Projekti bitni za izradu stretegije u kontroli
zdravlja i dobrobiti ivotinja i laboratorijske
dijagostike
U cijene je uraunat PDV.

- Broj nekodljivo uklonjenih
ivotinja po trinoj cijeni na
dan uklanjanja po kriterijima
propisanim Pravilnikom o
postupku isplate nadoknade
tete za nekodljivo uklonjene
seropozitivne ivotinje
("Slubene novine Federacije
BiH", broj 98/12)
- Broj odranih savjetovanja i
seminara prema Planu
educiranja u 2016. godini,
tampanje broura i drugog
edukativnog materijala
- Broj ispitanih slubenih
uzoraka na temelju Plana
slubenog uzorkovanja
ORGANIZACIJA
KOJA PRIMA
TRANSFER
Veterinarske
organizacije,
veterinarske
dijagnostike
ustanove
Fizike i pravne
osobe - vlasnici
nekodljivo
PRORAUN
uklonjenih ivotinja
FEDERACIJE
BiH
30.000,00 KM
Organizatori
seminara,
savjetovanja,
kurseva i sajmova
90.000,00 KM
Veterinarske
dijagnostike
ustanove
10.000,00 KM
Registrirani azili za
pse
- Broj tretiranih pasa
- Javni poziv
- Dostavljena izvjea i
G)
Financiranje nerealiziranih obveza iz 2014. i zahtjevi za isplatu sredstava
2015. godine
veterinarskih dijagnostikih
ustanova i veterinarskih
organizacija
UKUPNO
70.000,00 KM
IZVORI
SREDSTAVA
190.000,00 KM
15.000,00 KM
Veterinarske
organizacije i
veterinarske
dijagnostike
ustanove
Veterinarske
organizacije i
veterinarske
dijagnostike
ustanove
2.500.000,00 KM
Ministar
Mr. sci. emsudin Dedi, v. r.
Srijeda, 6. 4. 2016.
. 29. 37.
2016. (" ", 102/15),
,
, , 47.
, 01.04.2016. ,

"
-
"
2016.

,
I

"
- "
2016.
(" ", 102/15) (
: ).
(1)
24. 6145 "
-
",
2016. 2.500.000 (
: ).
II
I

.
III
I
.
IV
,
( : )

2016.
(" ", 46/00).
V

/
,
.
VI
I

/
.
VII

" ".
. 769/2016
01. 2016.
, . .
Broj 26 - Strana 99

"
-
"
2016.

,
"
- "
2016.

2016. .
2016.

,

.
2016.

.

,
.

,

.

,
.
2016.

.
,
12
(6) .
3 6

. 2016. .

.

( )
,

.

,
,
,
.
Broj 26 - Strana 100

, .
, ,
( Q - ).

(" ", 29/09),

.

.
Srijeda, 6. 4. 2016.
8.

(" ", 98/12),
2016.

50% .
2014. 2015. .
,

2014. -2016. ("
", 19/14).
2.500.000,00 2016.
:
.
1.

) ,
, -.

,
12

(6) .

(
)
,

.

.

Q - ).
)
2016.

-
.
-

5,00 ,
15,00 ,
50,00
-

6,00 17 , Q 6,00
30,00 45,00
.
2.095.000,00 KM
-

("
", 98/12)
-
)

. 2016. ,
2016. ,

-
)

) -

) -

)
2014. 2015.
70.000,00 KM
30.000,00
O
,
,
.
90.000,00 KM
10.000,00 KM
190.000,00
15.000,00 KM
2.500.000,00
sci. , . .
Srijeda, 6. 4. 2016.
714

donosi
RJEENJE
O IZMJENAMA I DOPUNAMA RJEENJA O

PRIVREMENOM POSTAVLJENJU DIREKTORA
FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE
1. U Rjeenju o privremenom postavljenju direktora Federalne
uprave za inspekcijske poslove ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 99/15), u etvrtom redu take 1. iza
broja "08/06" brie se rije "i" i stavlja zarez, a iza broja
"04/12" dodaju se rijei: "i 99/15", zarez iza zagrade
zamjenjuje se takom, a rijei: "a najvie tri mjeseca, poev
od 31.12.2015. godine" briu se.
2. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e
V. broj 762/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
donosi
RJEENJE
O IZMJENAMA I DOPUNAMA RJEENJA O

PRIVREMENOM POSTAVLJENJU DIREKTORA
FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE
1. U Rjeenju o privremenom postavljenju direktora Federalne
uprave za inspekcijske poslove ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 99/15), u etvrtom redu toke 1. iza
broja "08/06" brie se rije "i" i stavlja zarez, a iza broja
"04/12" dodaju se rijei: "i 99/15", zarez iza zagrade
zamjenjuje se tokom, a rijei: "a najvie tri mjeseca, poev
od 31.12.2015. godine" briu se.
2. Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e
V. broj 762/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
19. (3)
(" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,
1. ("
", 99/15),
1. "08/06" ""
, "04/12" : " 99/15",

, : "
, 31.12.2015. "
.
2. " ".
. 762/2016
01. 2016.
, . .
715

Bosne i Hercegovine "Slubene novine Federacije BiH", br. 1/94,
8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i
donosi
RJEENJE
O IZMJENI RJEENJA O FORMIRANJU

KOORDINACIONOG TIMA VLADE FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE ZA PITANJA EVROPSKIH
INTEGRACIJA
I.
U Rjeenju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o
formiranju koordinacionog tima Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine za pitanja evropskih integracija ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 19/12 i 19/16) u taki I. stav (1) pod rednim
brojem 12 rijei: "Jagoda Ribica, predstavnik Federalnog
ministarstva trgovine" zamjenjuju se rijeima: "Lidija imi,
predstavnik Federalnog ministarstva trgovine".
II.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e
V. broj 771/2016
Premijer
Fadil Novali, s. r.
Sarajevo
donosi
RJEENJE
O IZMJENI RJEENJA O FORMIRANJU

KOORDINACIONOG TIMA VLADE FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE ZA PITANJA EUROPSKIH
INTEGRACIJA
I.
U Rjeenju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o
formiranju koordinacionog tima Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine za pitanja europskih integracija ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 19/12 i 19/16) u toki I. stavak (1) pod
rednim brojem 12 rijei: "Jagoda Ribica, predstavnik Federalnog
ministarstva trgovine" zamjenjuju se rijeima: "Lidija imi,
predstavnik Federalnog ministarstva trgovine".
II.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavit e
V. broj 771/2016
Premijer
Sarajevo
Fadil Novali, v. r.
Srijeda, 6. 4. 2016.
718
19. (3)
" ",
. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 8/06),
, 47. , 01.04.2016.
,
I

("
", . 19/12 19/16) I (1)
12 : " ,
" :
" ,
".
II

" ".
. 771/2016
01. 2016.
, . .
FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

716
Na temelju lanka 56. stavak 2. Zakona o organizaciji

organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 35/05) i lanka 18. stavak 2. Zakona
o vjetacima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 49/05 i
38/08), federalni ministar pravde donosi
RJEENJE
ZIJO NURIKI iz Srebrenika, stalni sudski vjetak

geodetske struke, podoblast premjer i katastar, brie se iz Imenika
i sa liste stalnih sudskih vjetaka.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom objave u "Slubenim
novinama Federacije BiH".
Broj 02-49-9270-25/16
16. oujka/marta 2016. godine
Ministar
Sarajevo
Mato Jozi, v. r.
717

RJEENJE
HILMO TREBINJAC iz Graanice, stalni sudski vjetak

geodetske struke, podoblast premjer i katastar, brie se iz Imenika
Broj 02-49-9270-37/16
Ministar
Sarajevo
Mato Jozi, v. r.

RJEENJE
ABDUSALEM ADILOVI iz Tuzle, stalni sudski vjetak

protivpoarne zatite i zatite okolia, brie se iz Imenika i sa liste
stalnih sudskih vjetaka.
Broj 02-49-9270-39/16
Ministar
Mato Jozi, v. r.
Sarajevo
719

RJEENJE
Mr. sci. REFIK KURBAI iz Zenice, stalni sudski

vjetak protivpoarne zatite, zatite na radu i zatite okolia,
brie se iz Imenika i sa liste stalnih sudskih vjetaka.
Broj 02-49-9270-49/16
Ministar
Mato Jozi, v. r.
Sarajevo
720

RJEENJE
Prof. dr. sci. JELENA MARKOVI iz Tuzle, stalni

sudski vjetak protivpoarne zatite i zatite okolia, brie se iz
Imenika i sa liste stalnih sudskih vjetaka.
Broj 02-49-9270-50/16
Ministar
Mato Jozi, v. r.
Sarajevo
721

RJEENJE
Dr. sci. SNEANA MIEVI iz Tuzle, stalni sudski

vjetak protivpoarne zatite i zatite okolia, brie se iz Imenika
Srijeda, 6. 4. 2016.

Broj 02-49-9270-51/16
Ministar
Sarajevo
Mato Jozi, v. r.
722

RJEENJE
Prof. dr. sci. JELENA MARKOVI iz Tuzle, stalni

sudski vjetak rudarske struke, brie se iz Imenika i sa liste
stalnih sudskih vjetaka.
Broj 02-49-9270-58/16
Ministar
Sarajevo
Mato Jozi, v. r.
723

RJEENJE
Prof. dr. sci. SEJFUDIN VRABAC iz Tuzle, stalni sudski

vjetak geoloke struke, brie se iz Imenika i sa liste stalnih
sudskih vjetaka.
Broj 02-49-9270-65/16
Ministar
Sarajevo
Mato Jozi, v. r.
FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE,

RUDARSTVA I INDUSTRIJE
724
Na osnovu lana 56. stav 2. Zakona o organizaciji organa

uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 35/05), take 10. stav 14. Programa utroka
sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d.
Sarajevo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije
za dugorono finansiranje projekata putem dodjele kredita za
2015. godinu ("Slubene novine Federacije BiH", br. 52/15 i
3/16) i Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o davanju
prethodne saglasnosti na Prijedlog rjeenja o dodjeli dijela
sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d.
Sarajevo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije
za dugorono finansiranje projekata putem dodjele kredita za
2015. godinu privrednom drutvu BOSNA WOOD d.o.o. Vitez u
iznosu od 600.000,00 KM ("Slubene novine Federacije BiH",
broj 24/16), federalni ministar energije, rudarstva i industrije
donosi
RJEENJE
O DODJELI DIJELA SREDSTAVA TRAJNOG

REVOLVING FONDA KOD UNION BANKE D.D.
SARAJEVO FEDERALNOG MINISTARSTVA
ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE ZA
DUGORONO FINANSIRANJE PROJEKATA PUTEM
DODJELE KREDITA ZA 2015. GODINU PRIVREDNOM
DRUTVU BOSNA WOOD D.O.O. VITEZ
U IZNOSU OD 600.000,00 KM
I.
Ovim Rjeenjem, u skladu sa Programom utroka sredstava
Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo
Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za
dugorono finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2015.
godinu ("Slubene novine Federacije BiH", br. 52/15 i 3/16),
utvruje se dodjela dijela sredstava, privrednom drutvu BOSNA
WOOD d.o.o. Vitez, Branilaca starog Viteza bb, Vitez, JIB
4236040780007, iz sektora drvne industrije, u iznosu od
600.000,00 KM. Navedena sredstva su kreditnog karaktera, sa
rokom otplate 60 mjeseci, bez grace perioda, kamatnom stopom
od 0,9% na godinjem nivou i bie utroena za finansiranje
osnovnih sredstava - nabavka opreme (maina) i izgradnja
proizvodne hale.
Ponueni kolateral za obezbjeenje kreditnih sredstava je:
A)1. Nekretnina upisana u ZK uloak br. 1584, K.O.
SP_VITEZ kao:
parcela broj 263/41 u naravi Kod Crkve k.p. 2292/12;
Njiva 1. klase sveukupne povrine 1343 m2.
parcela broj 263/28 u naravi Kod Crkve k.p. 2292/13;
u naravi Poslovna zgrada povrine 244 m2; Zemljite
uz privrednu zgradu povrine 1043 m2; Poslovna
zgrada Povrine 413 m2; sveukupne povrine 1700
m2.
U B-vlasnikom listu kao vlasnik navedene nekretnine sa
udjelom 1/1, upisano je pravno lice BOSNA WOOD d.o.o. Vitez.
U C-teretnom listu na nekretnini opisanoj pod takom A)1
nema tereta
Procjena nekretnine opisane pod takom A)1 sainjena je
10.12.2015. godine od strane sudskog vjetaka graevinske
struke dipl. ing. gra. Kazimir Pobri, kojom je utvrena
vrijednost nekretnina na iznos od 918.366,00 KM.
Na gore navedenim nekretninama zalono pravo e se
upisati u korist Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Obzirom da je namjena kredita nabavka i pokretnih stvari,
potrebno je da se iste zaloe kao dodatni kolateral, bez obzira na
ostale vrste kolaterala.
Bjanko mjenice, sa ovlatenjima za popunu istih i platni
nalozi pravnog lica BOSNA WOOD d.o.o. Vitez ( 12 kom),
vlastite mjenice sa ovlatenjima za popunu istih vlasnika/
sudunika pravnog lica Sira Hodi- (1 kom), polica osiguranja
nekretnina od standardnih rizika osiguravajueg drutva
vinkulirana. u korist Ministarstva za cijelo vrijeme trajanja
otplate kredita.
Svi instrumenti osiguranja iz ovog lana bit e deponovani
kod Komisionara/Union banke d.d. Sarajevo (u daljem tekstu:
Banka), a kopije istih bit e dostavljene Ministarstvu uz potvrdu
da su originali deponovani kod Banke.
II.
Sredstva iz take I ovog Rjeenja, utvrena su Odlukom
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o davanju saglasnosti
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za
uspostavu Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d.
Sarajevo za dugorono finansiranje projekata putem dodjele
kredita - Trajni revolving fond ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 27/14, 91/14, 106/14 i 3/15), a realizirati e se putem

Union banke d.d. Sarajevo. Navedena sredstva se dodjeljuju po
pravilima dravne pomoi male vrijednost - de minimis
pravilima, u skladu sa Zakonom o sistemu dravne pomoi u
Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 10/12),
odnosno Uredbi o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu
dravne pomoi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 99/13), po kojima se moe dodijeliti
dravna pomo pojedinanom privrednom subjektu u visini do
400.000,00 KM, u bilo kom periodu u toku tri uzastopne fiskalne
godine.
III.
Banka e na osnovu donesene i objavljene Odluke i
Rjeenja izvriti ugovaranje sa korisnikom sredstava, u roku do
15 dana od dana objave Rjeenja, izuzev ukoliko od strane
korisnika sredstava ne budu ispunjeni svi uslovi za potpisivanje
ugovora. Za realizaciju kreditnih sredstava, korisnik kredita je
duan ispuniti sve uslove koje je Banka navela u dokumentaciji
prilikom obrade kreditnih zahtjeva. Dokumentaciju je potrebno
dostaviti u roku do 60 dana od dana potpisivanja Ugovora o
kreditu. U protivnom Rjeenje se stavlja van snage.
Naknadu za obradu kreditnih zahtjeva, Banka e
obraunavati i naplaivati od korisnika kredita jednokratno u
visini 0,6%. Isplata kredita e se vriti na nain utvren aktima
Banke i u skladu sa Ugovorom o kreditu, Programom i ovim
Rjeenjem.
IV.
U svrhu kontrole namjenskog koritenja dodijeljenih
sredstava korisnik je duan provesti odobrenu investiciju u
cijelosti, te izmeu ostalog dostaviti Ministarstvu i Banci
Izvjetaj o provoenju odobrene investicije sa prikazom
oekivanih uinaka investicije, i to najkasnije do 6 mjeseci nakon
dodjele sredstava.
V.
U sluaju da se iz bilo kojeg razloga ne moe postupiti po
Rjeenju, Banka e o istom informisati Ministarstvo.
VI.
Ovo Rjeenje stupa na snagu narednog dana od dana
Broj 07-14-909-23/15
Ministar
31. marta/oujka 2016. godine
Nermin Dindi, s. r.
Mostar
FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIA I

TURIZMA
725
Na osnovu l. 56. i 70. Zakona o organizaciji organa uprave

u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 35/05) i l. 3. i 5. Odluke Vlade Federacije BiH o
imenovanju lana Izvrnog odbora DNA BiH, te uspostavi i
funkcionisanju Sekretarijata DNA BiH sa Strunim vijeem na
nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 43/11 i 97/15), federalna ministrica okolia i
turizma donosi
RJEENJE
O IMENOVANJU LANOVA SEKRETARIJATA

DNA BiH TIJELA I STRUNOG VIJEA NA NIVOU
I
U Sekretarijat DNA BiH tijela na nivou Federacije BiH, sa
sjeditem u Federalnom ministarstvu okolia i turizma, imenuju
se slijedei lanovi:
Srijeda, 6. 4. 2016.
Fadila Mufti, lan;

Dario Kokor, lan;
Sanela Popovi, lan.
II
U Struno vijee Sekretarijata DNA BiH na nivou
Federacije, na prijedlog nadlenih ministarstava, imenuju se
slijedei predstavnici:
Almira Kapetanovi, predstavnik Federalnog
ministarstva okolia i turizma;
Marinko Bonjak, predstavnik Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije;
Stjepan Mija, predstavnik Federalnog ministarstva
energije, rudarstva i industrije;
Tarik Begi, predstavnik Federalnog ministarstva
energije, rudarstva i industrije;
Sabaheta utuk, predstavnik Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva;
Alojz Duner, predstavnik Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva;
Esad Osmanbegovi, predstavnik Federalnog ministarstva prometa i komunikacija;
Jasna Vukasovi, predstavnik Federalnog ministarstva
finansija.
III
Ovim Rjeenjem stavlja se van snage Rjeenje o
imenovanju lanova Sekretarijata DNA BiH tijela i Strunog
vijea na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, broj 04-232376/10 od 29. jula 2011. godine ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 54/11).
IV
Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u
Broj 04-23-113/14-AK
Ministrica
Dr. Edita apo, s. r.
Sarajevo
(Sl-419/16-F)
USTAVNI SUD FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE
726
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui o

zahtjevu Opinskog naelnika Opine Bosanski Petrovac za
zatitu prava na lokalnu samoupravu u vezi sa Zakonom o
umama, koji je donijela Skuptina Unsko-sanskog kantona, na
osnovu lana IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, u vezi sa Amandmanom XCVI na Ustav Federacije
Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, odranoj
dana 12.01.2016. godine, donio je
PRESUDU
1. Utvruje se da je Zakonom o umama ("Slubeni glasnik

Unsko-sanskog kantona", broj 22/12) povrijeeno pravo Opine
Bosanski Petrovac na lokalnu samoupravu.
2. Daje se mogunost Skuptini Unsko-sanskog kantona da
u roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove presude u
"Slubenim novinama Federacije BiH" i "Slubenom glasniku
Unsko-sanskog kantona" uskladi Zakon iz take 1. izreke ove
presude sa Zakonom o principima lokalne samouprave u
BiH", br. 49/06 i 51/09) do kada se ovaj Zakon moe
primjenjivati.
3. Presudu objaviti u "Slubenim novinama Federacije
BiH" i "Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona".
Srijeda, 6. 4. 2016.
Obrazloenje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Opinski naelnik Opine Bosanski Petrovac (u daljem
tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj: 01-01-773-1/14
od 04. marta 2014. godine, podnio zahtjev za zatitu prava na
lokalnu samoupravu Opine Bosanski Petrovac (u daljem tekstu:
zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana
06.03.2014. godine. Podnosilac zahtjeva smatra da je Zakonom o
umama ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj
22/12), (u daljem tekstu: osporeni Zakon) koji je donijela
Skuptina Unsko-sanskog kantona, povrijeeno pravo Opine
Bosanski Petrovac na lokalnu samoupravu. Zahtjev je podnesen
na osnovu ovlatenja iz Amandmana XCVI na Ustav Federacije
Bosne i Hercegovine.
2. Stranke u postupku
Stranke u postupku u ovom predmetu su na osnovu
Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine,
Opinski naelnik Opine Bosanski Petrovac kao podnosilac
zahtjeva i Skuptina Unsko-sanskog kantona, kao donosilac
osporenog Zakona.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je donoenjem osporenog
Zakona Unsko-sanski kanton prekoraio svoja ustavna
ovlatenja, jer nije imao ustavni osnov da samostalno ureuje
oblast umarstva. Poziva se na odredbe l. III.2. h) i III.3. Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na nain
ostvarivanja nadlenosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti
koritenja prirodnih bogatstava. Navodi da nadlenosti kantona
mogu biti propisane iskljuivo federalnim zakonom o umama,
koji trenutno ne postoji iz razloga to Parlament Federacije Bosne
i Hercegovine jo nije zakonodavno uredio ovu oblast, to je
konstatovano i u presudama Ustavnog suda Federacije br.: U26/08 od 14.04.2009. godine i Presudom broj: U-28/10 od
23.03.2014. godine. Istie da je pravo na lokalnu samoupravu
Opine Bosanski Petrovac povrijeeno zbog toga to prilikom
donoenja osporenog Zakona ova Opina nije konsultovana u
smislu lana 56. stav 2. Zakona o principima lokalne samouprave
u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 49/06) i lana 4. stav 6. Evropske povelje o lokalnoj
samoupravi. Navodi da nadleno Ministarstvo poljoprivrede
vodoprivrede i umarstva u Unsko-sanskom kantonu, u postupku
donoenja osporenog Zakona, nije provelo konsultacije putem
Saveza opina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, niti je
organizovalo javnu raspravu po opinama Unsko-sanskog
kantona.
Pored navoda koji se odnose na povredu procedure u
postupku donoenja osporenog Zakona, podnosilac zahtjeva i
sutinski osporava njegove odredbe. Citira lan 44. osporenog
Zakona i obrazlae da se odredbama ovog lana, upravljanje
umskim zemljitem u dravnom vlasnitvu na podruju ovog
kantona stavlja u nadlenost resornom ministarstvu. Zbog toga
smatra da se jedinicama lokalne samouprave, koje takoer
predstavljaju dravu i to u obliku koji je najblii graanima,
oduzimaju prava u procesu upravljanja umama i umskim
zemljitem, ime se grubo kri odredba lana 8. Zakona o
principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine, i to na nain da se iskljuuje svaki utjecaj jedinice
lokalne samouprave u ovom procesu. Citira jo lan 70. stav 1.
osporenog Zakona, kojim je propisano da se naknada koja se
ostvari koritenjem dravnih uma jednim dijelom koristi za
izgradnju, rekonstrukciju i odravanje infrastrukture za podruje
jedinice lokalne samouprave i ruralni razvoj, o emu opina
donosi plan. Naglaava da je kantonalno preduzee koje gazduje
umama i na taj nain ostvaruje profit, glavni uzronik

propadanja lokalnih puteva, a da jedinice lokalne samouprave
sredstva koja dobiju po osnovu naknade za koritenje dravnih
uma koriste za saniranje teta, umjesto da finansiraju projekte za
ouvanje prirodnog bogatstva.
Na osnovu izloenog, podnosilac zahtjeva smatra da su
osporenim Zakonom povrijeena prava Opine utvrena l. 8.,
33. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine, kao i prava utvrena lanom 4. stav 6. i
lanom 9. st. 5. 6. i 7. Evropske povelje o lokalnoj samoupravi.
Predlae da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom e se
utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeeno pravo na lokalnu
samoupravu Opine Bosanski Petrovac. Takoer predlae da Sud
donese privremenu mjeru, kojom se Unsko-sanskom kantonu
zabranjuje preduzimanje svih radnji na provoenju osporenog
Zakona.
4. Bitni navodi odgovora na zahtjev
U skladu sa lanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim
sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je
dana 19.03.2014. godine pozvao Skuptinu Unsko-sanskog
kantona da u roku od 30 dana dostavi odgovor na zahtjev
podnosioca.
U odgovoru na zahtjev koji je utvrdila Zakonodavno-pravna
komisija Skuptine Unsko-sanskog kantona na 60. sjednici
odranoj dana 14.04.2014. godine, navodi se da je postojao
pravni osnov za donoenje osporenog Zakona. Pozivaju se na
lan IV. 3.h) Ustava Unsko-sanskog kantona ("Slubeni glasnik
Unsko-sanskog kantona", broj 1/04 i 11/04), kojim je utvreno da
koritenje prirodnih bogatstava, prema Ustavu Federacije Bosne i
Hercegovine, spada u polje podijeljene nadlenosti federalnih i
kantonalnih vlasti. Pozivaju se i na odredbu lana III.2.h) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je takoer utvreno da su
federalna vlast i kantonalne vlasti nadlene za koritenje
prirodnih bogatstava. Smatraju da Unsko-sanski kanton,
donoenjem osporenog Zakona, nije prekoraio svoja ovlatenja,
jer se radi o podijeljenoj nadlenosti izmeu Federacije i Kantona
u navedenoj oblasti. Napominju da nadleni organ Federacije
Bosne i Hercegovine nije ispotovao presudu Ustavnog suda
Federacije broj: U-26/08 od 14. aprila 2009. godine, koja je
objavljena u "Slubenim novinama Federacije BiH", broj 36/09, a
kojom je utvreno da je Zakonom o umama povrijeeno pravo
opina na lokalnu samoupravu, te je odreen rok Parlamentu
Federacije Bosne i Hercegovine da provede konsultacije sa
Savezom opina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine i
usaglasi Zakon o umama ("Slubene novine Federacije BiH", br.
20/02, 29/03 i 37/04) sa Evropskom poveljom o lokalnoj
samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine, u roku od est mjeseci od dana
objavljivanja presude u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Dalje, u odgovoru na zahtjev istiu da jedinice lokalne
samouprave mogu utjecati na utvrivanje politike i iskoritavanje
prirodnih resursa, kao i na raspodjelu sredstava ostvarenih na
osnovu koritenja uma. Citirani su l. 10., 15., 28., 29., 30., 33.,
36., 40., 51., 52., 58., 62. 67. i 70. osporenog Zakona, iz kojih je
vidljivo na koji su nain jedinice lokalne samouprave ukljuene u
utvrivanje politike i raspodjelu sredstava iz osnova
iskoritavanja uma. Istiu da je donoenjem osporenog Zakona,
Skuptina Unsko-sanskog kantona imala u vidu da koritenje
uma i umskog zemljita, predstavlja vitalni interes, kako bi se
ume zatitile od propadanja i raznih zloupotreba. Napominju da
je svrha osporenog Zakona zatita uma od nestrunog
gospodarenja, sa ekolokog, socijalnog i ekonomskog aspekta, jer
bi nepostojanje zakona koji regulira ovu oblast imalo nesagledive
tetne posljedice za Unsko-sanski kanton, pa i za Federaciju

Prema navodima odgovora na zahtjev, Skuptina Unskosanskog kantona je u skladu sa lanom 137. Poslovnika
Skuptine, donijela osporeni Zakon po hitnom postupku, i zbog
toga nije provela javnu raspravu prilikom njegovog donoenja.
Meutim, u skladu sa lanom 56. Zakona o principima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, resorno
Ministarstvo je svim opinama na podruju Unsko-sanskog
kantona dostavilo Prijedlog osporenog zakona i pozvalo opine
da dostave primjedbe, prijedloge, miljenje i sugestije. Navode da
opine Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Buim nisu
dostavile svoje prijedloge, miljenja i sugestije o prijedlogu
osporenog Zakona, ime nisu iskazale interes da participiraju u
pravnom normiranju ove oblasti. Zakonodavno-pravna komisija
Skuptine Unsko-sanskog kantona smatra da jedinice lokalne
samouprave trebaju djelovati u skladu sa Poslovnikom ove
Skuptine, i podnijeti inicijativu za odreene izmjene zakona i na
taj nain iskazati i ostvariti svoj pravni interes.
Miljenja su da Unsko-sanski kanton, zbog nedonoenja
federalnog zakona u oblasti koritenja uma ne moe snositi
odgovornost, niti tetne posljedice. Predlau da se zahtjev za
zatitu prava na lokalnu samoupravu Opine Bosanski Petrovac,
kao i zahtjev za donoenje privremene mjere odbace kao
neosnovani. Uz odgovor na zahtjev dostavljeno je obrazloenje
uz prijedlog osporenog Zakona, koje je Skuptini dostavilo
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Unskosanskog kantona. U navedenom aktu je izneseno obrazloenje u
pogledu pravnog osnova za donoenje osporenog Zakona,
navedeni su razlozi za donoenje Zakona po hitnom postupku, a
obrazloene su i pojedine odredbe osporenog Zakona.
Sastavni dio obrazloenja su i miljenja i primjedbe jedinica
lokalne samouprave i korisnika uma u dravnom vlasnitvu na
podruju Unsko-sanskog kantona o prijedlogu Zakona. U ovom
dijelu obrazloenja je navedeno da je svoje miljenje o prijedlogu
osporenog zakona dalo i preduzee PD "Unsko-sanske ume",
d.o.o. Bosanska Krupa. U obrazloenju su apostrofirani
argumenti za donoenje osporenog Zakona koji se odnose na
injenicu da su svi poslovi koji se tiu uzgoja, zatite i
eksploatacije uma, nepostojanjem materijalnog propisa iz oblasti
umarstva onemogueni i da se obavljaju na granici zakonitosti.
U ovakvoj situaciji Ministarstvo i kantonalna uprava se suoavaju
sa problemima nemogunosti adekvatnog upravljanja i nadzora
nad gospodarenjem umama, a posebni problemi nastaju zbog
nemogunosti izdavanja odreenih saglasnosti iz nadlenosti
uprave, odnosno Ministarstva, a koji se tiu gospodarenja
dravnim i privatnim umama, izraenih potekoa u provoenju
adekvatnih mjera zatite uma (sudovi prekidaju prekrajne
postupke za bespravne sjee, pozivajui se na presudu Ustavnog
suda Federacije, a u momentu odravanja usmenih pretresa
nemaju materijalni propis koji definie bespravnu sjeu i promet
drveta kao prekraj, to znaajno dovodi u pitanje zatitu uma, i
onemoguava prikupljanje sredstava po osnovu naknada za
koritenje uma (naknade za Federaciju, kantone i opine).
5. Relevantno pravo
A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
lan III.2.h)
"Federalna vlast i kantoni nadleni su za:
.......
h) koritenje prirodnih bogatstava".
......
lan III.3. (1) (2) i (3)
(1) U skladu sa potrebama, nadlenosti iz lana III.2. mogu
biti ostvarene zajedniki ili odvojeno, ili od strane kantona
koordinirano od federalne vlasti.
Srijeda, 6. 4. 2016.
(2) U pogledu ovih nadlenosti kantoni i federalna vlast

dogovaraju se na trajnoj osnovi.
(3) U vrenju ovih nadlenosti, kada se radi o zakonima i
drugim propisima koji su obavezujui na podruju cijele
Federacije, u skladu sa ovim ustavom, i odlukama Parlamenta
Federacije, federalna vlast e postupiti uzimajui u obzir
kantonalne nadlenosti, razliite situacije u pojedinim kantonima
i potrebe za fleksibilnou u provoenju. Federalna vlast ima
pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu svake od
ovih nadlenosti."
lan VI.2. (1)
(1) U opini se ostvaruje lokalna samouprava.
B. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
lan 4. stav 6.
"Lokalne vlasti bie konsultovane u najveoj moguoj
mjeri, pravovremeno i na odgovarajui nain, u procesu
planiranja i donoenja odluka u svim stvarima koje ih se direktno
tiu".
lan 9. stav 5. 6. i 7.
5. Potreba zatite finansijski slabijih lokalnih vlasti nalae
uspostavljanje odgovarajuih postupaka ili mjera finansijskog
izjednaavanja, s ciljem da se isprave posljedice nejednake
distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog optereenja
lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama ne mogu da se
suavaju prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje
nadlenosti.
6. Lokalne vlasti, na odgovarajui nain, bie konsultovane
u pogledu metoda na osnovu kojeg e im biti dodijeljeni
redistribuirani izvori finansiranja.
7. Koliko god je to mogue, sredstva koja se prenose
lokalnim, vlastima nee imati karakter namjenskih sredstava.
Dodjelom tih sredstava ne moe da se ugrozi diskreciono pravo
lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlatenja".
C. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", broj 49/06)
lan 8. st. 1. 2. i 3. alineja 10.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlenosti
ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim
pitanjima od lokalnog znaaja koja nisu iskljuena iz njene
nadlenosti, niti dodijeljena u nadlenosti neke druge vlasti na
osnovu ustava i zakona.
Ona e biti samostalna u odluivanju o pitanjima iz vlastitih
nadlenosti, koje ne mogu biti ograniene ili uskraene od
federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u sluajevima i u okvirima
utvrenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadlenosti jedinice lokalne samouprave spadaju:
.............
- utvrivanje politike upravljanja prirodnim resursima
jedinice lokalne samouprave i raspodjela sredstava na osnovu
njihovog koritenja.
.............
lan 33.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i
nepokretnu imovinu i na odgovarajue izvore finansiranja kojima
slobodno raspolau u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za
obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i
dunosti viih tijela vlasti.
lan 56.
"Federalne, odnosno kantonalne vlasti dune su u najveoj
moguoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u
postupku donoenja propisa koji ih se direktno tiu.
Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog lana,
odnosno kantonalne vlasti vre putem saveza opina i gradova.
Srijeda, 6. 4. 2016.
D. Presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u

predmetima: U- 26/08 od 14.04.2009., U-28/10 od 23.03.011. i
U-46/13 od 13.05.2014. godine
7. injenino stanje i stav Ustavnog suda Federacije
Ustavni sud Federacije je odluujui o zahtjevu podnosioca
poao od odredbe lana VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine kojom je utvreno da se u opinama ostvaruje
lokalna samouprava. lanom VII.3. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine utvreno je da meunarodni ugovori i drugi
sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji
Bosne i Hercegovine, te opa pravila meunarodnog prava, ine
dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Evropska
povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt meunarodnog prava,
ratifikovana 1994. godine, kada je i stupila na snagu, sastavni je
dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije je razmotrio navode zahtjeva i
odgovora na zahtjev, u kontekstu navedenih ustavnih i zakonskih
odredaba i utvrdio da je Skuptina Unsko-sanskog kantona na 26.
sjednici odranoj 18.07.2012. godine donijela osporeni Zakon.
Osporenim Zakonom se, uz ostalo, pravno regulira uzgoj, zatita i
koritenje uma, raspolaganje umskim zemljitem kao prirodnim
bogatstvom s ciljem ouvanja bioloke raznolikosti, te
gazdovanje umama na principima ekonomske odrivosti,
socijalne odgovornosti i ekoloke prihvatljivosti, finansiranje i
nadzor nad primjenom zakona na teritoriji Unsko-sanskog
kantona. Osporeni Zakon je donesen po hitnom postupku, zbog
ega nije provedena javna rasprava prilikom njegovog donoenja.
Prema navodima odgovora na zahtjev, kantonalno Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva je svim opinama na
podruju Unsko-sanskog kantona dostavilo Prijedlog osporenog
zakona i pozvalo opine da dostave primjedbe, prijedloge, i
miljenja to je u sluaju opina Bosanski Petrovac, Bosanska
Krupa i Buim izostalo.
Uvaavajui argumente Skuptine Unsko-sanskog kantona
koji se odnose na potrebu donoenja osporenog Zakona u cilju
zatite uma, a zbog nepostojanja federalnog zakona kojim bi bila
ureena materija u ovoj oblasti, ali pritom imajui u vidu mjesto i
znaaj jedinica lokalne samouprave u svjetlu citiranih ustavnih i
zakonskih odredaba, kao i odredaba Evropske povelje o lokalnoj
samoupravi, Ustavni sud Federacije smatra da odreena rjeenja
iskazana u pojedinim odredbama osporenog zakona, mogu
znaajno da utjeu na realiziranje zatite prava na lokalnu
samoupravu, posebno imajui u vidu pravo slobodnog i
samostalnog raspolaganja finansijskim sredstvima. U tom
kontekstu, Ustavni sud Federacije ukazuje na lan 70. osporenog
Zakona, kojim je propisan nain koritenja sredstava po osnovu
naknade za koritenje dravnih uma propisane lanom 67. stav
(1) b) osporenog Zakona. Ta sredstva prema lanu 70. osporenog
Zakona mogu se koristiti iskljuivo za izgradnju, rekonstrukciju i
odravanje infrastrukture na podruju jedinica lokalne
samouprave i ruralni razvoj. Ustavni sud Federacije smatra da
navedena zakonska rjeenja iz osporenog Zakona mogu direktno
utjecati na niz pitanja koja su od interesa za lokalnu samoupravu,
a posebno na utvrivanje politike raspodjele sredstava po osnovu
njihovog naina koritenja i raspolaganja unutar opine. To se
moe posebno manifestovati u odnosu na planove razvoja
jedinica lokalne samouprave i ostvarivanja uslova za privredni
razvoj i zapoljavanje, te utvrivanje i provoenje politike
ureenja prostora i zatite ovjekove okoline, vodozatite i
koritenja prirodnih resursa. U tom smislu, Ustavni sud
Federacije smatra da je dolo do povrede prava na lokalnu
samoupravu, imajui u vidu lan 34. stav 1. Zakona o principima
lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim je
propisano da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na
odgovarajue vlastite izvore kojima lokalni organi mogu
slobodno raspolagati u okviru svoje nadlenosti, a u skladu sa

zakonom.
Isto tako, lanom 9. stav 7. Evropske povelje o lokalnoj
samoupravi regulisano je da, koliko god je to mogue, sredstva
koja se prenose lokalnim vlastima nee imati karakter namjenskih
sredstava. Dodjelom tih sredstava ne moe se ugroziti
diskreciono pravo vlasti da vodi politiku u okviru svojih
ovlatenja. Navedeni princip Evropske povelje o lokalnoj
samoupravi nisu slijedila rjeenja iz lana 70. osporenog Zakona.
Osim toga, Ustavni sud Federacije smatra da povreda prava
na lokalnu samoupravu proistie i otud, to osporeni Zakon
propisuje da dravnim umama i umskim zemljitima na
podruju Kantona upravlja Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva (lan 44.), jer takva odredba ne ostavlja
prostora da se realizira pravo jedinica lokalne samouprave da,
kao vlasti koje su najblie graanima, participiraju u javnim
poslovima u skladu sa odredbama lana 4. Evropske povelje o
lokalnoj samoupravi.
Takvo rjeenje osporenog Zakona je uz to neusklaeno i sa
odredbama lana 8. Zakona o principima lokalne samouprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine koje utvrivanje politike
upravljanja prirodnim resursima i raspodjelu sredstava ostvarenih
njihovim koritenjem svrstavaju i odreuju kao vlastite
nadlenosti jedinica lokalne samouprave.
Ustavni sud Federacije je utvrdio da javna rasprava o
osporenom Zakonu nije provedena u skladu sa lanom 56.
Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kojim je propisano da su federalne, odnosno
kantonalne vlasti dune u najveoj moguoj mjeri konsultovati
jedinice lokalne samouprave u postupku donoenja propisa koji
ih se direktno tiu. Konsultovanje u navedenom smislu
kantonalne vlasti vre putem Saveza opina i gradova Federacije
Zbog svih navedenih razloga, a na osnovu odredbe lana
IV.C.3.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni
sud Federacije je naloio Skuptini Unsko-sanskog kantona da u
roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove presude u
Unsko-sanskog kantona" uskladi Zakon iz take 1. izreke ove
presude sa Zakonom o principima lokalne samouprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine, do kada se taj Zakon moe
primjenjivati.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u
sastavu: Domin Malbai, predsjednik Suda, Vesna Budimir,
Mirjana ukovi, dr. sc. iur. ahbaz Dihanovi, Aleksandra
Martinovi, prof. dr. Edin Muminovi, dr. sc. Kata Senjak i
Mladen Srdi, sudije Suda.
Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Broj U-8/14
Bosne i Hercegovine
12. januara 2016. godine
Domin Malbai, s. r.
Sarajevo
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui o
zahtjevu Opinskog naelnika Opine Bosanski Petrovac za
zatitu prava na lokalnu samoupravu u svezi sa Zakonom o
umama, koji je donijela Skuptina Unsko-sanskog kantona, na
temelju lanka IV.C.3.10.(3) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, u svezi s Amandmanom XCVI na Ustav Federacije
Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave, odranoj
dana 12.01.2016. godine, donio je
PRESUDU
1. Utvruje se da je Zakonom o umama ("Slubeni glasnik

Unsko-sanskog kantona", broj 22/12) povrijeeno pravo Opine
Bosanski Petrovac na lokalnu samoupravu.
2. Daje se mogunost Skuptini Unsko-sanskog kantona da

u roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove presude u
Unsko-sanskog kantona" usuglasi Zakon iz toke 1. izreke ove
presude sa Zakonom o naelima lokalne samouprave u Federaciji
49/06 i 51/09) do kada se ovaj Zakon moe primjenjivati.
3. Presudu objaviti u "Slubenim novinama Federacije
BiH" i "Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona".
Obrazloenje
1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva
Opinski naelnik Opine Bosanski Petrovac (u daljnjem
tekstu: podnositelj zahtjeva) je podneskom broj: 01-01-773-1/14
od 04. oujka 2014. godine, podnio zahtjev za zatitu prava na
lokalnu samoupravu Opine Bosanski Petrovac (u daljnjem
tekstu: zahtjev), koji je zaprimljen u Ustavnom sudu Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije)
dana 06.03.2014. godine. Podnositelj zahtjeva smatra da je
Zakonom o umama ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona",
broj 22/12), (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon) koji je donijela
Skuptina Unsko-sanskog kantona, povrijeeno pravo Opine
Bosanski Petrovac na lokalnu samoupravu. Zahtjev je podnesen
na temelju ovlatenja iz Amandmana XCVI na Ustav Federacije
Stranke u postupku u ovom predmetu su na temelju
Amandmana XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine,
Opinski naelnik Opine Bosanski Petrovac kao podnositelj
zahtjeva i Skuptina Unsko-sanskog kantona, kao donositelj
osporenog Zakona.
3. Bitni navodi zahtjeva
Podnositelj zahtjeva navodi da je donoenjem osporenog
Zakona Unsko-sanski kanton prekoraio svoja ustavna
ovlatenja, jer nije imao ustavni temelj da samostalno ureuje
oblast umarstva. Poziva se na odredbe l. III.2. h) i III.3. Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na nain
ostvarivanja nadlenosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti
koritenja prirodnih bogatstava. Navodi da nadlenosti kantona
mogu biti propisane iskljuivo federalnim zakonom o umama,
koji trenutno ne postoji iz razloga to Parlament Federacije Bosne
i Hercegovine jo nije zakonodavno uredio ovu oblast, to je
konstatirano i u presudama Ustavnog suda Federacije br.: U26/08 od 14.04.2009. godine i Presudom broj: U-28/10 od
23.03.2014. godine. Istie da je pravo na lokalnu samoupravu
Opine Bosanski Petrovac povrijeeno zbog toga to prilikom
donoenja osporenog Zakona ova Opina nije konzultirana u
smislu lanka 56. stavak 2. Zakona o naelima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 49/06) i lanka 4. stavak 6. Europske
povelje o lokalnoj samoupravi. Navodi da nadleno Ministarstvo
poljoprivrede vodoprivrede i umarstva u Unsko-sanskom
kantonu, u postupku donoenja osporenog Zakona, nije provelo
konzultacije putem Saveza opina i gradova Federacije Bosne i
Hercegovine, niti je organiziralo javnu raspravu po opinama
Unsko-sanskog kantona.
Pored navoda koji se odnose na povredu procedure u
postupku donoenja osporenog Zakona, podnositelj zahtjeva i
sutinski osporava njegove odredbe. Citira lanak 44. osporenog
Zakona i obrazlae da se odredbama ovog lanka, upravljanje
umskim zemljitem u dravnom vlasnitvu na podruju ovog
kantona stavlja u nadlenost resornom ministarstvu. Zbog toga
smatra da se jedinicama lokalne samouprave, koje takoer
predstavljaju dravu i to u obliku koji je najblii graanima,
oduzimaju prava u procesu upravljanja umama i umskim
Srijeda, 6. 4. 2016.
zemljitem, ime se grubo kri odredba lanka 8. Zakona o

naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, i
to na nain da se iskljuuje svaki utjecaj jedinice lokalne
samouprave u ovom procesu. Citira jo lanak 70. stavak 1.
osporenog Zakona, kojim je propisano da se naknada koja se
ostvari koritenjem dravnih uma jednim dijelom koristi za
izgradnju, rekonstrukciju i odravanje infrastrukture za podruje
jedinice lokalne samouprave i ruralni razvoj, o emu opina
donosi plan. Naglaava da je kantonalno poduzee koje gazduje
umama i na taj nain ostvaruje profit, glavni uzronik
propadanja lokalnih puteva, a da jedinice lokalne samouprave
sredstva koja dobiju po osnovu naknade za koritenje dravnih
uma koriste za saniranje teta, umjesto da financiraju projekte za
ouvanje prirodnog bogatstva.
Na temelju izloenog, podnositelj zahtjeva smatra da su
osporenim Zakonom povrijeena prava Opine utvrena l. 8.,
33. i 56. Zakona o naelima lokalne samouprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine, kao i prava utvrena lankom 4. stavak 6. i
lankom 9. st. 5. 6. i 7. Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
Predlae da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom e se
utvrditi da je osporenim Zakonom povrijeeno pravo na lokalnu
samoupravu Opine Bosanski Petrovac. Takoer predlae da Sud
donese privremenu mjeru, kojom se Unsko-sanskom kantonu
zabranjuje poduzimanje svih radnji na provoenju osporenog
Zakona.
Sukladno s lankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim
sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03) Ustavni sud Federacije je
dana 19.03. 2014. godine pozvao Skuptinu Unsko-sanskog
kantona da u roku od 30 dana dostavi odgovor na zahtjev
podnositelja.
U odgovoru na zahtjev koji je utvrdilo Zakonodavnopravno povjerenstvo Skuptine Unsko-sanskog kantona na 60.
sjednici odranoj dana 14.04.2014. godine, navodi se da je
postojao pravni temelj za donoenje osporenog Zakona. Pozivaju
se na lanak IV. 3.h) Ustava Unsko-sanskog kantona ("Slubeni
glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 1/04 i 11/04), kojim je
utvreno da koritenje prirodnih bogatstava, prema Ustavu
Federacije Bosne i Hercegovine, spada u polje podijeljene
nadlenosti federalnih i kantonalnih vlasti. Pozivaju se i na
odredbu lanka III.2.h) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,
kojom je takoer utvreno da su federalna vlast i kantonalne
vlasti nadlene za koritenje prirodnih bogatstava. Smatraju da
Unsko-sanski kanton, donoenjem osporenog Zakona, nije
prekoraio svoja ovlatenja, jer se radi o podijeljenoj nadlenosti
izmeu Federacije i Kantona u navedenoj oblasti. Napominju da
nadleni organ Federacije Bosne i Hercegovine nije ispotovao
presudu Ustavnog suda Federacije broj: U-26/08 od 14. aprila
2009. godine, koja je objavljena u "Slubenim novinama
Federacije BiH", broj 36/09, a kojom je utvreno da je Zakonom
o umama povrijeeno pravo opina na lokalnu samoupravu, te je
odreen rok Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da
provede konzultacije sa Savezom opina i gradova Federacije
Bosne i Hercegovine i usuglasi Zakon o umama ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 20/02, 29/03 i 37/04) sa Europskom
poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o naelima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, u roku od est
mjeseci od dana objavljivanja presude u "Slubenim novinama
Federacije BiH".
Dalje, u odgovoru na zahtjev istiu da jedinice lokalne
samouprave mogu utjecati na utvrivanje politike i iskoritavanje
prirodnih resursa, kao i na raspodjelu sredstava ostvarenih na
temelju koritenja uma. Citirani su l. 10., 15., 28., 29., 30., 33.,
36., 40., 51., 52., 58., 62. 67. i 70. osporenog Zakona, iz kojih je
Srijeda, 6. 4. 2016.
vidljivo na koji su nain jedinice lokalne samouprave ukljuene u

utvrivanje politike i raspodjelu sredstava iz osnova
iskoritavanja uma. Istiu da je donoenjem osporenog Zakona,
Skuptina Unsko-sanskog kantona imala u vidu da koritenje
uma i umskog zemljita, predstavlja vitalni interes, kako bi se
ume zatitile od propadanja i raznih zloupotreba. Napominju da
je svrha osporenog Zakona zatita uma od nestrunog
gospodarenja, sa ekolokog, socijalnog i ekonomskog aspekta, jer
bi nepostojanje zakona koji regulira ovu oblast imalo nesagledive
tetne posljedice za Unsko-sanski kanton, pa i za Federaciju
Prema navodima odgovora na zahtjev, Skuptina Unskosanskog kantona je sukladno s lankom 137. Poslovnika
Skuptine, donijela osporeni Zakon po urnom postupku, i zbog
toga nije provela javnu raspravu prilikom njegovog donoenja.
Meutim, sukladno s lankom 56. Zakona o naelima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, resorno
Ministarstvo je svim opinama na podruju Unsko-sanskog
kantona dostavilo Prijedlog osporenog zakona i pozvalo opine
da dostave primjedbe, prijedloge, miljenje i sugestije. Navode da
opine Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Buim nisu
dostavile svoje prijedloge, miljenja i sugestije o prijedlogu
osporenog Zakona, ime nisu iskazale interes da participiraju u
pravnom normiranju ove oblasti. Zakonodavno-pravno
povjerenstvo Skuptine Unsko-sanskog kantona smatra da
jedinice lokalne samouprave trebaju djelovati sukladno sa
Poslovnikom ove Skuptine, i podnijeti inicijativu za odreene
izmjene zakona i na taj nain iskazati i ostvariti svoj pravni
interes.
Miljenja su da Unsko-sanski kanton, zbog nedonoenja
federalnog zakona u oblasti koritenja uma ne moe snositi
odgovornost, niti tetne posljedice. Predlau da se zahtjev za
zatitu prava na lokalnu samoupravu Opine Bosanski Petrovac,
kao i zahtjev za donoenje privremene mjere odbace kao
neutemeljeni. Uz odgovor na zahtjev dostavljeno je obrazloenje
uz prijedlog osporenog Zakona, koje je Skuptini dostavilo
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Unskosanskog kantona. U navedenom aktu je izneseno obrazloenje u
pogledu pravnog temelja za donoenje osporenog Zakona,
navedeni su razlozi za donoenje Zakona po urnom postupku, a
obrazloene su i pojedine odredbe osporenog Zakona.
Sastavni dio obrazloenja su i miljenja i primjedbe jedinica
lokalne samouprave i korisnika uma u dravnom vlasnitvu na
podruju Unsko-sanskog kantona o prijedlogu Zakona. U ovom
dijelu obrazloenja je navedeno da je svoje miljenje o prijedlogu
osporenog zakona dalo i poduzee PD "Unsko-sanske ume",
d.o.o. Bosanska Krupa. U obrazloenju su apostrofirani
argumenti za donoenje osporenog Zakona koji se odnose na
injenicu da su svi poslovi koji se tiu uzgoja, zatite i
eksploatacije uma, nepostojanjem materijalnog propisa iz oblasti
umarstva onemogueni i da se obavljaju na granici zakonitosti.
U ovakvoj situaciji Ministarstvo i kantonalna uprava se suoavaju
sa problemima nemogunosti adekvatnog upravljanja i nadzora
nad gospodarenjem umama, a posebni problemi nastaju zbog
nemogunosti izdavanja odreenih suglasnosti iz nadlenosti
uprave, odnosno Ministarstva, a koji se tiu gospodarenja
dravnim i privatnim umama, izraenih potekoa u provoenju
adekvatnih mjera zatite uma (sudovi prekidaju prekrajne
postupke za bespravne sjee, pozivajui se na presudu Ustavnog
suda Federacije, a u momentu odravanja usmenih pretresa
nemaju materijalni propis koji definira bespravnu sjeu i promet
drveta kao prekraj, to znaajno dovodi u pitanje zatitu uma, i
onemoguava prikupljanje sredstava po osnovu naknada za
koritenje uma (naknade za Federaciju, kantone i opine).
5. Relevantno pravo
lanak III.2.h)
"Federalna vlast i kantoni nadleni su za:
......
h) koritenje prirodnih bogatstava".
......
lanak III.3. (1) (2) i (3)
(1) Sukladno sa potrebama, nadlenosti iz lanka III.2.
mogu biti ostvarene zajedniki ili odvojeno, ili od strane kantona
koordinirano od federalne vlasti.
drugim propisima koji su obvezujui na podruju cijele
Federacije, sukladno s ovim ustavom, i odlukama Parlamenta
Federacije, federalna vlast e postupiti uzimajui u obzir
kantonalne nadlenosti, razliite situacije u pojedinim kantonima
i potrebe za fleksibilnou u provoenju. Federalna vlast ima
pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu svake od
ovih nadlenosti."
lanak VI.2. (1)
(1) U opini se ostvaruje lokalna samouprava.
B. Europska povelja o lokalnoj samoupravi
lanak 4. stavak 6.
"Lokalne vlasti bie konzultirane u najveoj moguoj mjeri,
blagovremeno i na odgovarajui nain, u procesu planiranja i
donoenja odluka u svim stvarima koje ih se direktno tiu".
lanak 9. stavak 5. 6. i 7.
5. Potreba zatite financijski slabijih lokalnih vlasti nalae
uspostavljanje odgovarajuih postupaka ili mjera financijskog
izjednaavanja, s ciljem da se isprave posljedice nejednake
distribucije izvora financiranja odnosno financijskog optereenja
lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama ne mogu da se
suavaju prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje
nadlenosti.
6. Lokalne vlasti, na odgovarajui nain, bie konzultirane
u pogledu metoda na temelju kojeg e im biti dodijeljeni
redistribuirani izvori financiranja.
7. Koliko god je to mogue, sredstva koja se prenose
lokalnim, vlastima nee imati karakter namjenskih sredstava.
Dodjelom tih sredstava ne moe da se ugrozi diskreciono pravo
lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlatenja".
C. Zakon o naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne
i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", broj 49/06)
lanak 8. st. 1. 2. i 3. alineja 10.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlenosti
ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim
pitanjima od lokalnog znaaja koja nisu iskljuena iz njene
nadlenosti, niti dodijeljena u nadlenosti neke druge vlasti na
temelju ustava i zakona.
Ona e biti samostalna u odluivanju o pitanjima iz vlastitih
nadlenosti, koje ne mogu biti ograniene ili uskraene od
federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u sluajevima i u okvirima
utvrenim ustavom i zakonom.
U vlastite nadlenosti jedinice lokalne samouprave spadaju:
.............
- utvrivanje politike upravljanja prirodnim resursima
jedinice lokalne samouprave i raspodjela sredstava na temelju
njihovog koritenja.
......
lanak 33.
Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i
nepokretnu imovinu i na odgovarajue izvore financiranja kojima
slobodno raspolau u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za
obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i
dunosti viih tijela vlasti.
lanak 56.
"Federalne, odnosno kantonalne vlasti dune su u najveoj
moguoj mjeri konzultirati jedinice lokalne samouprave u
postupku donoenja propisa koji ih se direktno tiu.
Konzultiranje, u smislu iz prethodnog stavka ovog lanka,
odnosno kantonalne vlasti vre putem saveza opina i gradova.
D. Presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u
predmetima: U- 26/08 od 14.04.2009., U-28/10 od 23.03.011. i
U-46/13 od 13.05.2014. godine
Ustavni sud Federacije je odluujui o zahtjevu podnositelja
poao od odredbe lanka VI.2.(1) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine kojom je utvreno da se u opinama ostvaruje
lokalna samouprava. lankom VII.3. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine utvreno je da meunarodni ugovori i drugi
sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji
Bosne i Hercegovine, te opa pravila meunarodnog prava, ine
dio zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine. Europska
povelja o lokalnoj samoupravi, kao akt meunarodnog prava,
ratificirana 1994. godine, kada je i stupila na snagu, sastavni je
dio zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije je razmotrio navode zahtjeva i
odgovora na zahtjev, u kontekstu navedenih ustavnih i zakonskih
odredaba i utvrdio da je Skuptina Unsko-sanskog kantona na 26.
sjednici odranoj 18.07.2012. godine donijela osporeni Zakon.
Osporenim Zakonom se, uz ostalo, pravno regulira uzgoj, zatita i
koritenje uma, raspolaganje umskim zemljitem kao prirodnim
bogatstvom s ciljem ouvanja bioloke raznolikosti, te
gazdovanje umama na naelima ekonomske odrivosti, socijalne
odgovornosti i ekoloke prihvatljivosti, financiranje i nadzor nad
primjenom zakona na teritoriji Unsko-sanskog kantona. Osporeni
Zakon je donesen po urnom postupku, zbog ega nije provedena
javna rasprava prilikom njegovog donoenja. Prema navodima
odgovora na zahtjev, kantonalno Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva je svim opinama na podruju Unskosanskog kantona dostavilo Prijedlog osporenog zakona i pozvalo
opine da dostave primjedbe, prijedloge, i miljenja to je u
sluaju opina Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Buim
izostalo.
Uvaavajui argumente Skuptine Unsko-sanskog kantona
koji se odnose na potrebu donoenja osporenog Zakona u cilju
zatite uma, a zbog nepostojanja federalnog zakona kojim bi bila
ureena materija u ovoj oblasti, ali pritom imajui u vidu mjesto i
znaaj jedinica lokalne samouprave u svjetlu citiranih ustavnih i
zakonskih odredaba, kao i odredaba Europske povelje o lokalnoj
samoupravi, Ustavni sud Federacije smatra da odreena rjeenja
iskazana u pojedinim odredbama osporenog zakona, mogu
znaajno da utjeu na realiziranje zatite prava na lokalnu
samoupravu, posebice imajui u vidu pravo slobodnog i
samostalnog raspolaganja financijskim sredstvima. U tom
kontekstu, Ustavni sud Federacije ukazuje na lanak 70.
osporenog Zakona, kojim je propisan nain koritenja sredstava
po osnovu naknade za koritenje dravnih uma propisane
lankom 67. stavak (1) b) osporenog Zakona. Ta sredstva prema
lanku 70. osporenog Zakona mogu se koristiti iskljuivo za
izgradnju, rekonstrukciju i odravanje infrastrukture na podruju
jedinica lokalne samouprave i ruralni razvoj. Ustavni sud
Federacije smatra da navedena zakonska rjeenja iz osporenog
Zakona mogu direktno utjecati na niz pitanja koja su od interesa
Srijeda, 6. 4. 2016.
za lokalnu samoupravu, a posebice na utvrivanje politike

raspodjele sredstava po osnovu njihovog naina koritenja i
raspolaganja unutar opine. To se moe posebno manifestirati u
odnosu na planove razvoja jedinica lokalne samouprave i
ostvarivanja uvjeta za privredni razvoj i zapoljavanje, te
utvrivanje i provoenje politike ureenja prostora i zatite
ovjekove okoline, vodozatite i koritenja prirodnih resursa. U
tom smislu, Ustavni sud Federacije smatra da je dolo do povrede
prava na lokalnu samoupravu, imajui u vidu lanak 34. stavak 1.
Zakona o naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kojim je propisano da jedinice lokalne samouprave
imaju pravo na odgovarajue vlastite izvore kojima lokalni organi
mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadlenosti, sukladno
sa zakonom.
Isto tako, lankom 9. stavak 7. Europske povelje o lokalnoj
samoupravi regulirano je da, koliko god je to mogue, sredstva
koja se prenose lokalnim vlastima nee imati karakter namjenskih
sredstava. Dodjelom tih sredstava ne moe se ugroziti diskreciono pravo vlasti da vodi politiku u okviru svojih ovlatenja.
Navedeno naelo Europske povelje o lokalnoj samoupravi nisu
slijedila rjeenja iz lanka 70. osporenog Zakona.
Osim toga, Ustavni sud Federacije smatra da povreda prava
na lokalnu samoupravu proistie i otud, to osporeni Zakon
propisuje da dravnim umama i umskim zemljitima na podruju Kantona upravlja Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva (lanak 44.), jer takva odredba ne ostavlja prostora da
se realizira pravo jedinica lokalne samouprave da, kao vlasti koje
su najblie graanima, participiraju u javnim poslovima sukladno
sa odredbama lanka 4. Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
Takvo rjeenje osporenog Zakona je uz to neusuglaeno i s
odredbama lanka 8. Zakona o naelima lokalne samouprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine koje utvrivanje politike
upravljanja prirodnim resursima i raspodjelu sredstava ostvarenih
njihovim koritenjem svrstavaju i odreuju kao vlastite
nadlenosti jedinica lokalne samouprave.
Ustavni sud Federacije je utvrdio da javna rasprava o
osporenom Zakonu nije provedena sukladno s lankom 56.
Zakona o naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kojim je propisano da su federalne, odnosno
kantonalne vlasti dune u najveoj moguoj mjeri konzultirati
jedinice lokalne samouprave u postupku donoenja propisa koji
ih se direktno tiu. Konzultiranje u navedenom smislu kantonalne
vlasti vre putem Saveza opina i gradova Federacije Bosne i
Hercegovine.
Zbog svih navedenih razloga, a na temelju odredbe lanka
IV.C.3.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni
sud Federacije je naloio Skuptini Unsko-sanskog kantona da u
roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove presude u
Unsko-sanskog kantona" usuglasi Zakon iz toke 1. izreke ove
presude sa Zakonom o naelima lokalne samouprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine, do kada se taj Zakon moe primjenjivati.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije je donio jednoglasno u
sastavu: Domin Malbai, predsjednik Suda, Vesna Budimir,
Martinovi, prof. dr. Edin Muminovi, dr. sc. Kata Senjak i
Mladen Srdi, suci Suda.
Predsjednik
Ustavnog suda Federacije
Broj U-8/14
Bosne i Hercegovine
12. sijenja 2016. godine
Domin Malbai, v. r.
Sarajevo
Srijeda, 6. 4. 2016.

,
- , IV..3.10.(3)
,
XCVI ,
, 12.01.2016.
,
1. ("
- ", 22/12)
.
2. -

" "
" - "
1.

(" ", . 49/06
51/09) .
3. "
" " -
".
1.
(
: ) : 0101-773-1/14 04. 2014. ,

( : ),
(
: ) 06.03.2014. .

(" - ", 22/12), (
: )
- ,
.
XCVI
.
2.

XCVI ,
-
, .
3.

-
,
.
. III.2. ) III.3.

.
,

,
.: -26/08 14.04.2009.
: -28/10 23.03.2014. .


56.
2.
("
", 49/06) 4. 6.
.

- ,
,
,
-
.

,
. 44.
,

.
,
,
,
8.
,

. 70. 1.
,

,

, .

,
,

,
.
,

. 8., 33. 56.
,
4. 6. 9. . 5. 6. 7.
.

.
, -

.
4.
16. ("
", 6/95 37/03)
19.03. 2014.
- 30
.
- 60.
14.04.2014. ,
.
IV. 3.) -
(" - ", 1/04
11/04),
, ,

. III.2.)
,

.
- , ,
,

.

: -26/08 14. 2009. ,
" ",
36/09, ,

("
", . 20/02, 29/03 37/04)

,
" ".
,

,
.
. 10., 15., 28., 29., 30., 33., 36., 40., 51., 52., 58., 62. 67.
70. ,

. ,
-
,
,
.
, ,
,

- ,
.
,
- 137.
,
,
. , 56.

,
-
,
, .
,
,
,
.
- -

,

.
- ,

, .

,
.

, -
Srijeda, 6. 4. 2016.
, .
,

,
.

-
.

"- ", ... .

, ,

.

, , ,
,

(
,
,

,
,
( ,
).
5.
A.
III.2.)
" :
.......
) ".
......
III.3. (1) (2) (3)
(1) , III.2.
,
.
(2)
.
(3) ,
, ,
, ,
.
."
VI.2. (1)
(1) .
.
4. 6.
" c
, ,

".
9. 5. 6. 7.
5.

Srijeda, 6. 4. 2016.
,

.

.
6. , ,

.
7. ,
,
.

".
.

(" ", 49/06)
8. . 1. 2. 3. 10.

,
.

,
,
.

:
.............
-

.
...............
33.

,

.
56.
",

.
,
,
.
.
: - 26/08 14.04.2009., 28/10 23.03.011. -46/13 13.05.2014.
7.

VI.2.(1)

. VII.3.

,
,
.
, ,
1994. , ,

.

,
26. 18.07.2012.
. , ,
, ,
,
,
,
-
. ,

. ,
,
-

, ,
,
.
-

,
,

,
,
,

, .
, 70.
,

67. (1) ) . 70.
,

.

,

.

,
,
. ,

, 34. 1.

,

, .
, 9. 7.
,
,
.

.

70. .
,
,

, ( 44.),

,
,
4. .

8.

.

56.

, ,

.

.
,
IV..3.12.) ,

"
" " -
" 1.

,
.

: , ,
, , sc. iur.
, , .
, sc. ,
.
-8/14

12. 2016.

, . .
727
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluujui o

zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za
utvrivanje ustavnosti Zakona o umama, na osnovu lana
IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na
sjednici odranoj dana 12.01.2016. godine, donio je
PRESUDU
Utvruje se da je Zakon o umama ("Slubeni glasnik

Unsko-sanskog kantona", broj 22/12) u skladu sa Ustavom
Presudu objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i
"Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona".
Obrazloenje
1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
podnosilac zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije Bosne
Srijeda, 6. 4. 2016.
i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) dana

12.02.2015. godine, zahtjev za ocjenu usklaenosti Zakona o
umama koji je donijela Skuptina Unsko-sanskog kantona (u
daljem tekstu: osporeni Zakon) sa Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva je ovlaten za pokretanje postupka na
osnovu lana IV.C.3.10. (2) b) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
U skladu sa lanom 39. stav 1. Zakona o postupku pred
Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u postupku u
ovom ustavnosudskom predmetu su Premijer Federacije Bosne i
Hercegovine i Skuptina Unsko-sanskog kantona, kao donosilac
osporenog Zakona.
3. Bitni navodi podnosioca zahtjeva
Podnosilac zahtjeva navodi da je Skuptina Unsko-sanskog
kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona), na 26. sjednici
odranoj, dana 18.07.2012. godine, donijela osporeni Zakon
kojim je propisan: uzgoj, zatita, koritenje i raspolaganje umom
i umskim zemljitem kao prirodnim bogatstvom, sa ciljem
ouvanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na
principima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i
ekoloke prihvatljivosti, finansiranje, nadzor nad primjenom, kao
i druga pitanja koja su znaajna za ume i umsko zemljite.
Podnosilac zahtjeva navodi odredbu lana III 1. b) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisano, da je u
iskljuivoj nadlenosti Federacije utvrivanje ekonomske
politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politika koritenja
zemljita na federalnom nivou, a odredbama lana III.2.c) i h)
Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da su
Federalna vlast i kantoni nadleni su politiku zatite ovjekove
okoline i koritenje prirodnih bogatstava. Osporeni Zakon u
cijelosti regulie pitanja iz oblasti umarstva na podruju Unskosanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), mada je utvrivanje
ekonomske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku
koritenja zemljita na federalnoj razini u iskljuivoj nadlenosti
Federacije Bosne i Hercegovine, dok je za politiku zatite
ovjekove okoline i koritenje prirodnih bogatstava, utvrena
podijeljena nadlenost izmeu federalne vlasti i kantona.
Isto tako osporenim Zakonom, u potpunosti je regulisana
ekonomska politika, planiranje i politika koritenja zemljita na
federalnoj razini i propisana kao iskljuiva nadlenost Kantona,
to je u suprotnosti sa odredbama lana III 1. b) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine. lanom 68. osporenog Zakona
propisana je obaveza plaanja naknade za opekorisne funkcije
uma za sva pravna lica registrirana za obavljanje te djelatnosti na
podruju Kantona, kao i dijelovi pravnih lica ije je sjedite van
Kantona, a obavljaju djelatnost na podruju Kantona, u visini od
0,07% od ukupno ostvarenog prihoda. Ova naknada se uplauje
iskljuivo u korist Budeta Kantona. Takoer, odredbama lana
53. stav 1. osporenog Zakona, propisana je naknada za koritenje
dravnih uma, dok je lanom 59. stav 9. propisana naknada za
promjenu namjene umskog zemljita, lanom 61. stav 5.
naknada za zakup dravnog umskog zemljita, a lanom 62. stav
3. naknada za uspostavu prava slunosti na dravnom umskom
zemljitu. Navedene naknade se niti jednim dijelom ne uplauju u
korist Budeta Federacije Bosne i Hercegovine. Nesporno je, da
je pitanje ekonomske politike, u koju spada i fiskalna politika, a
iji je sastavni dio i porezna politika, koja ukljuuje propisivanje i
posebnih naknada u iskljuivoj nadlenosti Federacije Bosne i
Hercegovine, a ne kantona. Pored navedenog osporenim
Zakonom se propisuje izdvajanje iz umskoprivrednog podruja,
promjena namjene umskog zemljita, gradnja u umi, zakup
umskog zemljita i uspostava prava slunosti na dravnom
Srijeda, 6. 4. 2016.
umskom zemljitu. Osporenim Zakonom u potpunosti se

regulie planiranje, obnova i politika koritenja umskog
zemljita, a pitanje planiranja i obnove politike koritenja
zemljita na federalnoj razini, u iskljuivoj je nadlenosti
Federacije Bosne i Hercegovine, a ne kantona.
U postupku donoenja osporenog Zakona, Kanton nije
traio saglasnost Federacije Bosne i Hercegovine, nego je oblast
umarstva samostalno uredio kantonalnim zakonom kojim se u
potpunosti iskljuuju nadlenosti Federacije Bosne i
Hercegovine. Isto tako, osporenim Zakonom u potpunosti je
politika zatite ovjekove okoline i koritenja prirodnih
bogatstava, propisana kao iskljuiva nadlenost Kantona, a to je
u suprotnosti sa odredbama lana III.2.c) i h) Ustava Federacije
Pored navedenog, u podnesenom zahtjevu je istaknuto da
prilikom donoenja osporenog Zakona od strane Kantona, nije
provedena procedura propisana odredbama lana III.3.(2) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na meusobna
dogovaranja na trajnoj osnovi u pogledu zajednikih nadlenosti,
niti je Kanton kontaktirao federalnu vlast prilikom donoenja
predmetnog zakona niti je od nje dobio bilo kakvu saglasnost,
koja se tie ureivanja zajednikih nadlenosti, a koje su predmet
osporenog zakona.
Isto tako je navedeno, da je osporeni Zakon u suprotnosti sa
Ustavom Unsko-sanskog kantona, koji u Odjeljku IV. l. 3. i 4.
propisuje, da su Kanton i federalna vlast, u skladu sa Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine ovlateni za koritenje prirodnih
bogatstava u skladu sa potrebama, ova nadlenost moe biti
ostvarivana zajedniki ili odvojeno, ili od strane Kantona
koordinirano od federalne vlasti, o emu se federalne vlasti i
Kanton dogovaraju na trajnoj osnovi. Postupajui na ovaj nain u
vrijeme donoenja osporenog Zakona, Kanton nije proveo
postupak meusobnog dogovaranja na trajnoj osnovi sa
federalnom vlau propisan, Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine.
Podnosilac zahtjeva istakao je kao pravno relevantan i lan
6. stav 1. taka 7. Zakona o koncesijama ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) kojim je propisano, da je
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nadlena za odluivanje o
dodjeli koncesije za koritenje uma i umskog zemljita.
Polazei od odredbe l. 51. i 53. osporenog Zakona, kojim se
propisuje naknada za koritenje dravnih uma, koja u svojoj
naravi jeste koncesiona naknada, nesporno je da je osporeni
Zakon u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama Federacije Bosne
i Hercegovine, pa i sa Zakonom o koncesijama ("Slubene
novine Unsko-sanskog kantona", broj 10/03) koji je donijela
Skuptina Unsko-sanskog kantona i, koji u lanu 3. kao predmet
koncesije, propisuje umu i umsko zemljite.
Nadalje je navedena i odredba lana 89. stav 2. osporenog
Zakona, kojim je propisano, da postupci koji su zapoeti do dana
prestanka primjene Uredbe o umama ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), rjeavat
e se u skladu sa istim odredbama. Na osnovu presude Ustavnog
suda Federacije broj: U-28/10 od 23.03.2011. godine, objavljene
u "Slubenim novinama Federacije BiH", broj 34/11 od
07.12.2012. godine, prestala je primjena Uredbe o umama, a
osporeni Zakon je stupio na snagu 18.08.2012. godine. Na ovaj
nain povrijeen je lan IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine koji propisuje, da su odluke Ustavnog suda konane
i obavezujue, posebno kada Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili
predloeni zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona
ili grada ili bilo koje opine, nije u skladu sa ovim ustavom.
Na osnovu svega navedenog podnosilac zahtjeva predlae,
imajui u vidu pomenute odredbe Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, da Ustavni sud Federacije utvrdi, da osporeni
Zakon nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije je u skladu sa odredbama lana 16.
Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i
Hercegovine, aktom broj: U-7/15 od 05.03.2015. godine, zatraio
od Skuptine Unsko-sanskog kantona, kao donosioca osporenog
Zakona, da d odgovor na podneseni zahtjev za ocjenu
ustavnosti.
Predsjedavajui Skuptine Unsko-sanskog kantona je aktom
broj: 01/1-49-6-288-5/15 od 03.04.2015. godine, dostavio
odgovor Zakonodavno-pravne komisije broj: 01/1-49-6-288-4/15
od 03.04.2015. godine. U odgovoru je navedeno da je presudom
Ustavnog suda Federacije broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine,
objavljena u "Slubenim novinama Federacije BiH", broj 36/09,
utvreno da je Zakonom o umama ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04), povrijeena Evropska povelja o
lokalnoj samoupravi i Zakon o principima lokalne samouprave u
BiH", br. 49/06 i 51/09). Takoer, istom presudom naloeno je
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva kao
predlagau Zakona, da u roku od est mjeseci od dana objavljivanja presude u "Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", uz konsultaciju sa Savezom opina i gradova Federacije
Bosne i Hercegovine, usaglasi Zakon o umama sa Evropskom
poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Navedeni rok je
istekao 27.11.2009. godine, do kada se shodno navedenoj presudi
i mogao primjenjivati Zakon o umama.
U dostavljenom aktu se nadalje navodi, da zbog problema u
poslovima gospodarenja umama, umsko-privrednog drutva,
ali i Kantonalne uprave za umarstvo, te neizvjesnosti oko
donoenja federalnih propisa iz ove oblasti, ukazala se potreba za
hitno rjeavanje ovog problema. Kako u trenutku donoenja
osporenog Zakona na podruju Kantona nije bilo propisa koji
ureuje oblast umarstva, te postojanje problema oko
nekontrolisane sjee i devastacije prirodnih resursa uma, Vlada
Unsko-sanskog kantona je u cilju ureivanja oblasti umarstva, a
postupajui po zakljuku Skuptine Unsko-sanskog kantona,
uputila u skuptinsku proceduru osporeni Zakon po hitnom
postupku. Isto tako je istaknuto da, svi nadleni organi u
Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati u vidu stanje u
oblasti umarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, u vremenu
nepostojanja propisa iz oblasti umarstva na razini Federacije
Bosne i Hercegovine, a stav Skuptine Unsko-sanskog kantona
bio je da ne smije nastati pravna praznina, da prirodni resursi
ume ne mogu da ostanu bez adekvatne zakonske i podzakonske
legislative, a sve u cilju zatite uma i pravilnog i racionalnog
upravljanja umama na podruju Unsko-sanskog kantona i
Obzirom da je Uredba o umama krajem 2011. godine,
prestala da se primjenjuje, te da prestankom njene primjene ne
postoji niti jedan pravni propis koji u cijelosti regulie oblast
umarstva, smatraju opravdanim i predlau da osporeni Zakon na
podruju Unsko-sanskog kantona ostane na snazi, dok se ne
donese Zakon o umama na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine, a sve u cilju zatite uma, kao jednog najvrednijeg
prirodnog bogatstva.
Obzirom da je dolo do personalne promjene na mjestu
Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud
Federacije je aktom U-7/15 od 18.09.2015. godine, dostavio
Obavijest Premijeru Federacije Bosne i Hercegovine zajedno sa
podnesenim zahtjevom za ocjenu ustavnosti i odgovorom na
podneseni zahtjev. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je
dostavio akt broj: 01-02-1046/15 od 30.09.2015. godine, u kojem
je naveo, da ostaje kod zahtjeva za ocjenu usklaenosti
osporenog Zakona sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Sjednica Ustavnog suda Federacije bez javne rasprave

Obzirom da u ovome predmetu nema injenino spornih
pitanja koje bi trebalo razjasniti na javnoj raspravi, Ustavni sud
Federacije je u ovome predmetu stava da se isti moe rijeiti na
sjednici suda bez javne rasprave. Pritom je imao u vidu i da je
dana 04.11.2015. godine, u predmetu broj: U-5/15 od 10.02.2015.
godine, a sutinski na identian, injenino i pravno utemeljenom
zahtjevu za utvrivanje usaglaenosti Zakona o umama
("Slubene novine Tuzlanskog kantona" br. 9/12 i 17/13) odrao
javnu raspravu i donio ustavnosudsku odluku, a injenice
utvrene tom prilikom su relevantne i za rjeavanje ovog
ustavnosudskog predmeta.
6. Relevantno pravo
lan III.1.b)
U iskljuivoj su nadlenosti Federacije:
b) utvrivanje ekonomske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja zemljita na
federalnom nivou,
lan III.2.c) i h)
Federalna vlast i kantoni nadleni su za:
c) politiku zatite ovjekove okoline;
h) koritenje prirodnih bogatstava
lan III.3.
(1) U skladu sa potrebama, nadlenosti iz lana III.2.
mogu biti ostvarene zajedniki ili odvojeno, ili od
strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
drugim propisima koji su obavezujui na podruju
cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i
odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast e
postupiti uzimajui u obzir kantonalne nadlenosti,
razliite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za
fleksibilnou u provoenju. Federalna vlast ima
pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu
svake od ovih nadlenosti.
(4) U vrenju ovih nadlenosti, u skladu sa ovim
ustavom, i svojim kantonalnim ustavom, kantoni e se
obraati meukantonalnom savjetu za koordinaciju
rjeavanja meukantonalnih pitanja i za dosljedno
rjeavanje pitanja koja se tiu interesa van njihovih
kantonalnih granica, te provodit e odluke,
uestvovati u odluivanju, i, kad je potrebno,
predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni
imaju pravo utvrivati politiku i provoditi zakone koji
se tiu svake od ovih nadlenosti.
lan IV.C. 3.10. (2) b)
Ustavni sud:
b) na zahtjev premijera, kantona ili jedne treine
poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdie da
li su ustav kantona ili amandman na ustav, predloeni
zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno
tijelo, u skladu sa ovim ustavom;
lan IV. C. 3. 12.
Odluke Ustavnog suda su konane i obavezujue, posebno
kada:
b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloeni zakon ili
drugi propis Federacije ili bilo kog kantona, grada ili
bilo koje opine nije u skladu sa ovim ustavom. Taj ili
drugi propis nee se primjenjivati, odnosno stupiti na
snagu, osim ukoliko se izmijeni na nain koji propie
Srijeda, 6. 4. 2016.
Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prelazna rjeenja, koja

ne mogu biti na snazi due od est mjeseci.
B) Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne
i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37 /03)
lan 40. stav 1.
Usvojeni ili predloeni zakon ili drugi propis organa
federalne, kantonalne ili opinske vlasti za koje Ustavni sud
utvrdi da nije u skladu sa Ustavom nee se primjenjivati od dana
objavljivanja presude Ustavnog suda u "Slubenim novinama
Federacije BiH", odnosno predloeni zakon ili drugi propis nee
stupiti na snagu.
C) Zakon o koncesijama ("Slubene novine Federacije BiH",
br. 40/02 i 61/06);
lan 6.
Vlada Federacije odluuje o dodjeli koncesije za:
7. koritenje uma i umskog zemljita;
D) Ustav Unsko-sanskog kantona
("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04);
lan 3.
Kanton i federalna vlast, u skladu sa Ustavom Federacije,
ovlateni su za:
(a) garantovanje i provoenje ljudskih prava;
(b) zdravstvo;
(c) politika zatite ovjekove okoline;
(d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu
sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
(e) socijalnu politiku;
(f) provoenje zakona i drugih propisa o dravljanstvu i
putnim ispravama dravljana Bosne i Hercegovine sa
teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;
(g) turizam;
(h) koritenje prirodnih bogatstava.
lan 4.
(1) U skladu sa potrebama, ovlatenja iz prethodnog lana
mogu biti ostvarivana zajedniki ili odvojeno, ili od strane
Kantona koordinirano od federalne vlasti.
(2) O nainu ostvarivanja ovih ovlatenja Kanton i federalna
vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.
(3) U obavljanju ovih ovlatenja, u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom, Kanton e se obraati meukantonalnom savjetu za koordinaciju rjeavanja meukantonalnih
pitanja i za dosljedno rjeavanje pitanja koja se tiu interesa
van njihovih kantonalnih granica te provoditi odluke,
sudjelovati u odluivanju i kad je potrebno, predlagati
odluke u zakonodavnim tijelima. Kanton e utvrivati
politiku i provoditi zakone koji se tiu svakog od ovih
ovlatenja.
E) Zakon o umama ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog
kantona", broj: 22/12)
7. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 36/09 i 16/11); Presuda broj: U-28/10
od 23.03.2011. godine ("Slubene novine Federacije BiH", br.
34/11 i 27/12) i Presuda broj: U-5/15 od 04.11.2015. godine.
Podneseni zahtjev sutinski se pretenim dijelom oslanja na
osporavanje naina ostvarenja zajednike nadlenosti u oblasti
koritenja prirodnih bogatstava izmeu federalne vlasti i ovdje
konkretno Unsko-sanskog kantona, te je bilo potrebno utvrditi
odreene injenice u pogledu naina ostvarivanja ovih
nadlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine generalno, ali i u
Srijeda, 6. 4. 2016.
konkretnoj oblasti. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,

lanom III.3. (1) i (2) propisano je da se ovlasti iz lana III.2. (to
su ovlasti koje su prema Ustavu zajednike za federalnu vlast i
kantone) mogu ostvarivati zajedniki ili posebno ili od strane
kantona koordinirano od federalne vlasti. U skladu s tim, kantoni
i federalna vlast meusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi
glede svojih ovlatenja. Meutim, Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine ne propisuje u relevantnim odredbama saglasnost
kao nuni element kod ostvarivanja zajednike nadlenosti
izmeu Federacije i kantona (lan III.2.), nego samo upuuje na
dogovaranje kao instrument kojim bi se oblasti iz ove nadlenosti
uredile na ustavan nain (lan III.3. (2))
injenica je, da trajni dogovor izmeu federalne i
kantonalne vlasti, koji je ustavni imperativ za ustavno regulisanje
nadlenosti Federacije i kantona nije nikada uspostavljen, niti ima
podataka da je u generalnoj ili barem po pojedinim oblastima,
kao takav, uspostavljen izmeu Federacije i svih kantona, kako to
nalae citirana odredba, niti je izvrena podjela o nainu
ostvarivanja istih nadlenosti, kako je propisano pomenutim
lanom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Praktino, u
ovom predmetu podnosilac zahtjeva po prvi put problematizuje
ustavni osnov za donoenje odreenog propisa u najveem dijelu
zbog naina izvravanja nadlenosti koje su Ustavom dodijeljene
Federaciji Bosne i Hercegovine i kantonima iz razloga ne
traenja saglasnosti, odnosno ne postojanja dogovora izmeu
federalne i kantonalnih vlasti. Logino bi pritom bilo da upravo
federalni nivo vlasti inicira sa svim kantonima u Federaciji Bosne
i Hercegovine uspostavljanje tog ustavnog mehanizma,
propisanog upravo da bi se ustavno preciznije razgraniile oblasti
koje je potrebno u skladu sa potrebama zakonodavno urediti
zajedniki, odvojeno ili pak od strane kantona koordinirano
putem federalne vlasti, kako je i propisano Ustavom Federacije
Stoga je Ustavni sud Federacije, imajui u vidu da je
osporeni Zakon temporalnog karaktera (do stupanja na snagu
federalnog zakona, odnosno dok se ne postigne trajni dogovor o
podjeli zajednikih nadlenosti), imao zadatak utvrditi to u stvari
predstavlja ustavna sintagma "u skladu sa potrebama", imajui u
vidu da kantoni imaju pravo utvrivati politiku i provoditi zakone
koji se tiu svake od ovih nadlenosti. Konkretno, da li je
Skuptina Unsko-sanskog kantona imala "potrebu" da ovu oblast
iz "zajednike" nadlenosti uredi samostalno. Pritom je potrebno
istai sljedee:
Nesporno je meu stranama u postupku, a utvreno je i iz
naprijed navedenih presuda ovog Suda, da je oblast uma i
umskog bogatstva zakonski neureena jo od 2009. godine.
Presudom ovog Suda broj U-26/08 od 14.04.2009. godine je
utvreno, da Zakon o umama na federalnom nivou povrjeuje
pravo na lokalnu samoupravu, a kako Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine u ostavljenom roku nije postupio po
presudi, to se isti zakon prestao primjenjivati sa 27.11.2009.
godine. Nadalje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je
donijela Uredbu o umama "Slubene novine Federacije BiH",
br. 83/09, 26/010, 33/10 i 38/10) kojom je preuzela funkcije
zakonodavne vlasti i samostalno uredila ovu oblast, to je bio
osnov za donoenje presude Ustavnog suda Federacije broj: U28/10 od 23.03.2011. godine, kojom je osporena uredba
ocijenjena na nain da povrjeuje pravo Opine Konjic na
lokalnu samoupravu i dat ponovo rok od est mjeseci da
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine zakonski uredi ovu
oblast. Nakon provedenog postupka utvreno je da Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine nije postupio po citiranim
presudama o emu su donesena i rjeenja da iste presude nisu
izvrene.
Evidentno je da je zakonska neureenost ove oblasti
proizvela i proizvodi velike tetne posljedice po ume i umsko
bogatstvo, kao jedan od najznaajnijih resursa u Federaciji Bosne

i Hercegovine. U prilog tome je i injenica da je veina kantona
donijela zakone u ovoj oblasti. Nije bez znaaja i injenica, da je
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kada je pred ovim Sudom
obrazlagala donoenje Uredbe o umama (obrazloenje Presude
ovog Suda broj: U-28/10 od 23.03.2011. godine), pozivala se na
nemogunost da se donese zakon i da je donijela istu uredbu
imajui u vidu injenicu o neizmjernim posljedicama koje bi
nastale zbog nepostojanja materijalnog propisa iz ove oblasti.
Gotovo identino, ali u ovom predmetu Skuptina Unskosanskog kantona, objanjava potrebu da samostalno uredi ovu
materiju donosei osporeni Zakon, jer nivo Federacije Bosne i
Hercegovine to nije uinio dugi niz godina. Nesporna je injenica
da, primjera radi, nepostojanje materijalnog propisa i u praksi i
teoretski, omoguava nekontrolisanu sjeu i koritenje ovog
prirodnog bogatstva, kako se to i navodi u odgovoru Skuptine
Ustavni sud Federacije je zakljuio, da je u konkretnom
sluaju postojala potreba, odnosno da je donosilac osporenog
Zakona nuno morao intervenisati na nain da, do donoenja
propisa na federalnom nivou, potpuno samostalno i u cijelosti
zakonski regulie ovu oblast, imajui u vidu ustavom propisani
nain ostvarivanja funkcija federalne i kantonalnih vlasti u oblasti
koritenja prirodnih bogatstava i ekoloke zatite. Stoga je
Skuptina Unsko-sanskog kantona imala ustavno ovlatenje za
donoenje osporenog Zakona i isti je u saglasnosti sa Ustavom
Podnosilac zahtjeva je osporio nain donoenja zakona sa
stanovita posrednog uplitanja u iskljuive nadlenosti Federacije
Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije smatra da osporeni
Zakon u cijelosti regulie umsko upravljanje i gazdovanje sa
aspekta koritenja prirodnih bogatstava, te da nije niti posredno
niti neposrednio povrijedio nadlenost Federacije Bosne i
Hercegovine u oblasti ekonomske, odnosno fiskalne politike.
Potpuno zakonsko regulisanje ove materije je nuno i Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine ima obavezu da zakonski uredi
na ustavan nain ovu oblast, potujui u cijelosti ustavnu odredbu
o nainu ostvarivanja "zajednikih" nadlenosti izmeu
Federacije i kantona.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u
sastavu: Domin Malbai, Predsjednik Suda, Vesna Budimir,
Martinovi, prof. dr. Edin Muminovi, dr. sc. Kata Senjak, i
Mladen Srdi, sudije Suda.
Predsjednik
Ustavnog suda
Broj U-7/15
Federacije Bosne i Hercegovine
Domin Malbai, s. r.
Sarajevo
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odluujui o
zahtjevu Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za
utvrivanje ustavnosti Zakona o umama, na temelju lanka
IV.C.3.10.(2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na
sjednici odranoj dana 12.01.2016. godine, donio je
PRESUDU
Utvruje se da je Zakon o umama ("Slubeni glasnik

Unsko-sanskog kantona", broj 22/12) sukladan Ustavu Federacije
Presudu objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i
"Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona".
Obrazloenje
1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je Ustavnom sudu Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije)
dana 12.02.2015. godine, zahtjev za ocjenu usuglaenosti Zakona
o umama koji je donijela Skuptina Unsko-sanskog kantona (u
daljnjem tekstu: osporeni Zakon) sa Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine.
Podnositelj zahtjeva je ovlaten za pokretanje postupka na
temelju lanka IV.C.3.10. (2) b) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine.
Sukladno lanku 39. stavak 1. Zakona o postupku pred
Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03) stranke u postupku u
ovom ustavnosudskom predmetu su Premijer Federacije Bosne i
Hercegovine i Skuptina Unsko-sanskog kantona, kao donositelj
osporenog Zakona.
3. Bitni navodi podnositelja zahtjeva
Podnositelj zahtjeva navodi da je Skuptina Unsko-sanskog
kantona (u daljnjem tekstu: Skuptina Kantona), na 26. sjednici
odranoj, dana 18.07.2012. godine, donijela osporeni Zakon
kojim je propisan: uzgoj, zatita, koritenje i raspolaganje umom
i umskim zemljitem kao prirodnim bogatstvom, s ciljem
ouvanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na
naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i
ekoloke prihvatljivosti, financiranje, nadzor nad primjenom, kao
i druga pitanja koja su znaajna za ume i umsko zemljite.
Podnositelj zahtjeva navodi odredbu lanka III 1. b) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je propisano, da je u
iskljuivoj nadlenosti Federacije utvrivanje ekonomske
politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politika koritenja
zemljita na federalnom nivou, a odredbama lanka III.2.c) i h)
Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da su
Federalna vlast i kantoni nadleni su politiku zatite ovjekove
okoline i koritenje prirodnih bogatstava. Osporeni Zakon u
cijelosti regulira pitanja iz oblasti umarstva na podruju Unskosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton), mada je utvrivanje
ekonomske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku
koritenja zemljita na federalnoj razini u iskljuivoj nadlenosti
Federacije Bosne i Hercegovine, dok je za politiku zatite
ovjekove okoline i koritenje prirodnih bogatstava, utvrena
podijeljena nadlenost izmeu federalne vlasti i kantona.
Isto tako osporenim Zakonom, u potpunosti je regulirana
ekonomska politika, planiranje i politika koritenja zemljita na
federalnoj razini i propisana kao iskljuiva nadlenost Kantona,
to je u suprotnosti sa odredbama lanka III 1. b) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine. lankom 68. osporenog Zakona
propisana je obveza plaanja naknade za opekorisne funkcije
uma za sve pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti
na podruju Kantona, kao i dijelovi pravnih osoba ije je sjedite
van Kantona, a obavljaju djelatnost na podruju Kantona, u visini
od 0,07 % od ukupno ostvarenog prihoda. Ova naknada se
uplauje iskljuivo u korist Prorauna Kantona. Takoer,
odredbama lanka 53. stavak 1. osporenog Zakona, propisana je
naknada za koritenje dravnih uma, dok je lankom 59. stavak
9. propisana naknada za promjenu namjene umskog zemljita,
lankom 61. stavak 5. naknada za zakup dravnog umskog
zemljita, a lankom 62. stavak 3. naknada za uspostavu prava
slunosti na dravnom umskom zemljitu. Navedene naknade se
niti jednim dijelom ne uplauju u korist Prorauna Federacije
Bosne i Hercegovine. Nesporno je, da je pitanje ekonomske
politike, u koju spada i fiskalna politika, a iji je sastavni dio i
Srijeda, 6. 4. 2016.
porezna politika, koja ukljuuje propisivanje i posebnih naknada

u iskljuivoj nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine, a ne
kantona. Pored navedenog osporenim Zakonom se propisuje
izdvajanje iz umskoprivrednog podruja, promjena namjene
umskog zemljita, gradnja u umi, zakup umskog zemljita i
uspostava prava slunosti na dravnom umskom zemljitu.
Osporenim Zakonom u potpunosti se regulira planiranje, obnova
i politika koritenja umskog zemljita, a pitanje planiranja i
obnove politike koritenja zemljita na federalnoj razini, u
iskljuivoj je nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine, a ne
kantona.
U postupku donoenja osporenog Zakona, Kanton nije
traio suglasnost Federacije Bosne i Hercegovine, nego je oblast
umarstva samostalno uredio kantonalnim zakonom kojim se u
potpunosti iskljuuju nadlenosti Federacije Bosne i
Hercegovine. Isto tako, osporenim Zakonom u potpunosti je
politika zatite ovjekove okoline i koritenja prirodnih
bogatstava, propisana kao iskljuiva nadlenost Kantona, a to je
u suprotnosti sa odredbama lanka III.2.c) i h) Ustava Federacije
Pored navedenog, u podnesenom zahtjevu je istaknuto da
prilikom donoenja osporenog Zakona od strane Kantona, nije
provedena procedura propisana odredbama lanka III.3.(2)
Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na
meusobna dogovaranja na trajnoj osnovi u pogledu zajednikih
nadlenosti, niti je Kanton kontaktirao federalnu vlast prilikom
donoenja predmetnog zakona niti je od nje dobio bilo kakvu
suglasnost, koja se tie ureivanja zajednikih nadlenosti, a koje
su predmet osporenog zakona.
Isto tako je navedeno, da je osporeni Zakon u suprotnosti sa
Ustavom Unsko-sanskog kantona, koji u Odjeljku IV. l. 3. i 4.
propisuje, da su Kanton i federalna vlast, sukladno sa Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine ovlateni za koritenje prirodnih
bogatstava sukladno s potrebama, ova nadlenost moe biti
ostvarivana zajedniki ili odvojeno, ili od strane Kantona
koordinirano od federalne vlasti, o emu se federalne vlasti i
Kanton dogovaraju na trajnoj osnovi. Postupajui na ovaj nain u
vrijeme donoenja osporenog Zakona, Kanton nije proveo
postupak meusobnog dogovaranja na trajnoj osnovi sa
federalnom vlau propisan, Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine.
Podnositelj zahtjeva istakao je kao pravno relevantan i
lanak 6. stavak 1. toka 7. Zakona o koncesijama ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) kojim je propisano, da
je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nadlena za odluivanje
o dodjeli koncesije za koritenje uma i umskog zemljita.
Polazei od odredbe l. 51. i 53. osporenog Zakona, kojim se
propisuje naknada za koritenje dravnih uma, koja u svojoj
naravi jeste koncesiona naknada, nesporno je da je osporeni
Zakon u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama Federacije Bosne
i Hercegovine, pa i sa Zakonom o koncesijama ("Slubene
novine Unsko-sanskog kantona", broj 10/03) koji je donijela
Skuptina Unsko-sanskog kantona i, koji u lanku 3. kao predmet
koncesije, propisuje umu i umsko zemljite.
Nadalje je navedena i odredba lanka 89. stavak 2.
osporenog Zakona, kojim je propisano, da postupci koji su
zapoeti do dana prestanka primjene Uredbe o umama
("Slubene novine Federacije BiH", br. 83/09, 26/10, 33/10,
38/10 i 60/11), rjeavat e se sukladno sa istim odredbama. Na
temelju presude Ustavnog suda Federacije, broj: U-28/10 od
23.03.2011. godine, objavljene u "Slubenim novinama
Federacije BiH", broj 34/11 od 07.12.2012. godine, prestala je
primjena Uredbe o umama, a osporeni Zakon je stupio na snagu
18.08.2012. godine. Na ovaj nain povrijeen je lanak
IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji
propisuje, da su odluke Ustavnog suda konane i obvezujue,
Srijeda, 6. 4. 2016.
posebice kada Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloeni zakon

ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona ili grada ili bilo
koje opine, nije sukladan sa ovim ustavom.
Na temelju svega navedenog podnositelj zahtjeva predlae,
imajui u vidu pomenute odredbe Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, da Ustavni sud Federacije utvrdi, da osporeni
Zakon nije sukladan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Federacije je sukladno odredbama lanka 16.
Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i
Hercegovine, aktom broj: U-7/15 od 05.03.2015. godine, zatraio
od Skuptine Unsko-sanskog kantona, kao donositelja osporenog
Zakona, da d odgovor na podneseni zahtjev za ocjenu
ustavnosti.
Predsjedatelj Skuptine Unsko-sanskog kantona je aktom
broj: 01/1-49-6-288-5/15 od 03.04.2015. godine, dostavio
odgovor Zakonodavno-pravnog povjerenstva broj: 01/1-49-6288-4/15 od 03.04.2015. godine. U odgovoru je navedeno da je
presudom Ustavnog suda Federacije broj: U-26/08 od
14.04.2009. godine, objavljena u "Slubenim novinama
Federacije BiH", broj 36/09, utvreno da je Zakonom o umama
("Slubene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04),
povrijeena Europska povelja o lokalnoj samoupravi i Zakon o
naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09). Takoer,
istom presudom naloeno je Parlamentu Federacije Bosne i
Hercegovine, odnosno Federalnom ministarstvu poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva kao predlagatelju Zakona, da u roku od
est mjeseci od dana objavljivanja presude u "Slubenim
novinama Federacije Bosne i Hercegovine", uz konzultaciju sa
Savezom opina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine,
usuglasi Zakon o umama sa Europskom poveljom o lokalnoj
samoupravi i Zakonom o naelima lokalne samouprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine. Navedeni rok je istekao
27.11.2009. godine, do kada se shodno navedenoj presudi i
mogao primjenjivati Zakon o umama.
U dostavljenom aktu se nadalje navodi, da zbog problema u
poslovima gospodarenja umama, umsko-privrednog drutva,
ali i Kantonalne uprave za umarstvo, te neizvjesnosti oko
donoenja federalnih propisa iz ove oblasti, ukazala se potreba za
urno rjeavanje ovog problema. Kako u trenutku donoenja
osporenog Zakona na podruju Kantona nije bilo propisa koji
ureuje oblast umarstva, te postojanje problema oko
nekontrolirane sjee i devastacije prirodnih resursa uma, Vlada
Unsko-sanskog kantona je u cilju ureivanja oblasti umarstva, a
postupajui po zakljuku Skuptine Unsko-sanskog kantona,
uputila u skuptinsku proceduru osporeni Zakon po urnom
postupku. Isto tako je istaknuto da, svi nadleni organi u
Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati u vidu stanje u
oblasti umarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, u vremenu
nepostojanja propisa iz oblasti umarstva na razini Federacije
Bosne i Hercegovine, a stav Skuptine Unsko-sanskog kantona
bio je da ne smije nastati pravna praznina, da prirodni resursi
ume ne mogu da ostanu bez adekvatne zakonske i podzakonske
legislative, a sve u cilju zatite uma i pravilnog i racionalnog
upravljanja umama na podruju Unsko-sanskog kantona i
Obzirom da je Uredba o umama krajem 2011. godine,
prestala da se primjenjuje, te da prestankom njene primjene ne
postoji niti jedan pravni propis koji u cijelosti regulira oblast
umarstva, smatraju opravdanim i predlau da osporeni Zakon na
podruju Unsko-sanskog kantona ostane na snazi, dok se ne
donese Zakon o umama na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine, a sve u cilju zatite uma, kao jednog najvrednijeg
prirodnog bogatstva.
Obzirom da je dolo do personalne promjene na mjestu

Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud
Federacije je aktom U-7/15 od 18.09.2015. godine, dostavio
Obavijest Premijeru Federacije Bosne i Hercegovine zajedno sa
podnesenim zahtjevom za ocjenu ustavnosti i odgovorom na
podneseni zahtjev. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je
dostavio akt broj: 01-02-1046/15 od 30.09.2015. godine, u kojem
je naveo, da ostaje kod zahtjeva za ocjenu usuglaenosti
osporenog Zakona sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
5. Sjednica Ustavnog suda Federacije bez javne rasprave
Obzirom da u ovome predmetu nema injenino spornih
pitanja koje bi trebalo razjasniti na javnoj raspravi, Ustavni sud
Federacije je u ovome predmetu stava da se isti moe rijeiti na
sjednici suda bez javne rasprave. Pritom je imao u vidu i da je
dana 04.11.2015. godine, u predmetu broj: U-5/15 od 10.02.2015.
godine, a sutinski na istovjetnom, injenino i pravno
utemeljenom zahtjevu za utvrivanje usuglaenosti Zakona o
umama ("Slubene novine Tuzlanskog kantona", br. 9/12 i
17/13) odrao javnu raspravu i donio ustavnosudsku odluku, a
injenice utvrene tom prilikom su relevantne i za rjeavanje
ovog ustavnosudskog predmeta.
6. Relevantno pravo
lanak III.1.b)
U iskljuivoj su nadlenosti Federacije:
b) utvrivanje ekonomske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja zemljita na
federalnom nivou,
lanak III.2.c) i h)
Federalna vlast i kantoni nadleni su za:
c) politiku zatite ovjekove okoline;
h) koritenje prirodnih bogatstava
lanak III.3.
(1) Sukladno s potrebama, nadlenosti iz lanka III.2.
mogu biti ostvarene zajedniki ili odvojeno, ili od
strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
drugim propisima koji su obvezujui na podruju
cijele Federacije, sukladno sa ovim ustavom i
odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast e
postupiti uzimajui u obzir kantonalne nadlenosti,
razliite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za
fleksibilnou u provoenju. Federalna vlast ima
pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu
(4) U vrenju ovih nadlenosti, sukladno sa ovim ustavom, i svojim kantonalnim ustavom, kantoni e se
obraati meukantonalnom savjetu za koordinaciju
rjeavanja meukantonalnih pitanja i za dosljedno
rjeavanje pitanja koja se tiu interesa van njihovih
kantonalnih granica, te provodit e odluke, uestvovati u odluivanju, i, kad je potrebno, predlagati
odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo
utvrivati politiku i provoditi zakone koji se tiu
lanak IV.C. 3.10. (2) b)
Ustavni sud:
b) na zahtjev premijera, kantona ili jedne treine
zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdie
da li su ustav kantona ili amandman na ustav,
predloeni zakon ili zakon koga je usvojilo to
zakonodavno tijelo, sukladni sa ovim ustavom;
kada:
lanak IV. C. 3. 12.

Odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue, posebice
b)
Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predloeni zakon ili

drugi propis Federacije ili bilo kog kantona, grada ili
bilo koje opine nije sukladan sa ovim ustavom. Taj
ili drugi propis nee se primjenjivati, odnosno stupiti
na snagu, osim ukoliko se izmijeni na nain koji
propie Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna
rjeenja, koja ne mogu biti na snazi due od est
mjeseci.
B) Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne
i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37 /03)
lanak 40. stavak 1.
Usvojeni ili predloeni zakon ili drugi propis organa
federalne, kantonalne ili opinske vlasti za koje Ustavni sud
utvrdi da nije sukladan sa Ustavom nee se primjenjivati od dana
objavljivanja presude Ustavnog suda u "Slubenim novinama
Federacije BiH", odnosno predloeni zakon ili drugi propis nee
stupiti na snagu.
C) Zakon o koncesijama ("Slubene novine Federacije BiH",
br. 40/02 i 61/06);
lanak 6.
Vlada Federacije odluuje o dodjeli koncesije za:
7. koritenje uma i umskog zemljita;
D) Ustav Unsko-sanskog kantona
("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04);
lanak 3.
Kanton i federalna vlast, sukladno sa Ustavom Federacije,
ovlateni su za:
(a) jamenje i provoenje ljudskih prava;
(b) zdravstvo;
(c) politika zatite ovjekove okoline;
(d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, sukladno
sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
(e) socijalnu politiku;
(f) provoenje zakona i drugih propisa o dravljanstvu i
putnim ispravama dravljana Bosne i Hercegovine sa
teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;
(g) turizam;
(h) koritenje prirodnih bogatstava.
lanak 4.
(1) Sukladno sa potrebama, ovlatenja iz prethodnog lanka
mogu biti ostvarivana zajedniki ili odvojeno, ili od strane
Kantona koordinirano od federalne vlasti.
(2) O nainu ostvarivanja ovih ovlatenja Kanton i federalna
vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.
(3) U obavljanju ovih ovlatenja, sukladno sa Ustavom
Federacije i ovim Ustavom, Kanton e se obraati
meukantonalnom savjetu za koordinaciju rjeavanja
meukantonalnih pitanja i za dosljedno rjeavanje pitanja
koja se tiu interesa van njihovih kantonalnih granica te
provoditi odluke, sudjelovati u odluivanju i kad je
potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima.
Kanton e utvrivati politiku i provoditi zakone koji se tiu
svakog od ovih ovlatenja.
E) Zakon o umama ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog
kantona", broj 22/12)
7. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije
Presuda broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 36/09 i 16/11); Presuda broj: U-28/10
Srijeda, 6. 4. 2016.
od 23.03.2011. godine ("Slubene novine Federacije BiH", br.

34/11 i 27/12) i Presuda broj: U-5/15 od 04.11.2015. godine.
Podneseni zahtjev sutinski se pretenim dijelom oslanja na
osporavanje naina ostvarenja zajednike nadlenosti u oblasti
koritenja prirodnih bogatstava izmeu federalne vlasti i ovdje
konkretno Unsko-sanskog kantona, te je bilo potrebno utvrditi
odreene injenice u pogledu naina ostvarivanja ovih
nadlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine generalno, ali i u
konkretnoj oblasti. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,
lankom III.3. (1) i (2) propisano je da se ovlasti iz lanka III.2.
(to su ovlasti koje su prema Ustavu zajednike za federalnu vlast
i kantone) mogu ostvarivati zajedniki ili posebno ili od strane
kantona koordinirano od federalne vlasti. Sukladno tim, kantoni i
federalna vlast meusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi glede
svojih ovlatenja. Meutim, Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine ne propisuje u relevantnim odredbama suglasnost
kao nuni element kod ostvarivanja zajednike nadlenosti
izmeu Federacije i kantona (lanak III.2.), nego samo upuuje
na dogovaranje kao instrument kojim bi se oblasti iz ove
nadlenosti uredile na ustavan nain (lanak III.3. (2))
injenica je, da trajni dogovor izmeu federalne i
kantonalne vlasti, koji je ustavni imperativ za ustavno reguliranje
nadlenosti Federacije i kantona nije nikada uspostavljen, niti ima
podataka da je u generalnoj ili barem po pojedinim oblastima,
kao takav, uspostavljen izmeu Federacije i svih kantona, kako to
nalae citirana odredba, niti je izvrena podjela o nainu
ostvarivanja istih nadlenosti, kako je propisano pomenutim
lankom Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Praktino, u
ovom predmetu podnositelj zahtjeva po prvi put problematizira
ustavni temelj za donoenje odreenog propisa u najveem dijelu
zbog naina izvravanja nadlenosti koje su Ustavom dodijeljene
Federaciji Bosne i Hercegovine i kantonima iz razloga ne
traenja suglasnosti, odnosno ne postojanja dogovora izmeu
federalne i kantonalnih vlasti. Logino bi pritom bilo da upravo
federalni nivo vlasti inicira sa svim kantonima u Federaciji Bosne
i Hercegovine uspostavljanje tog ustavnog mehanizma,
propisanog upravo da bi se ustavno preciznije razgraniile oblasti
koje je potrebno sukladno potrebama zakonodavno urediti
zajedniki, odvojeno ili pak od strane kantona koordinirano
putem federalne vlasti, kako je i propisano Ustavom Federacije
Stoga je Ustavni sud Federacije, imajui u vidu da je
osporeni Zakon temporalnog karaktera (do stupanja na snagu
federalnog zakona, odnosno dok se ne postigne trajni dogovor o
podjeli zajednikih nadlenosti), imao zadatak utvrditi to u stvari
predstavlja ustavna sintagma "sukladno s potrebama", imajui u
vidu da kantoni imaju pravo utvrivati politiku i provoditi zakone
koji se tiu svake od ovih nadlenosti. Konkretno, da li je
Skuptina Unsko-sanskog kantona imala "potrebu" da ovu oblast
iz "zajednike" nadlenosti uredi samostalno. Pritom je potrebno
istai sljedee:
Nesporno je meu stranama u postupku, a utvreno je i iz
naprijed navedenih presuda ovog Suda, da je oblast uma i
umskog bogatstva zakonski neureena jo od 2009. godine.
Presudom ovog Suda broj U-26/08 od 14.04.2009. godine je
utvreno, da Zakon o umama na federalnom nivou povrjeuje
pravo na lokalnu samoupravu, a kako Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine u ostavljenom roku nije postupio po
presudi, to se isti zakon prestao primjenjivati sa 27.11.2009.
godine. Nadalje, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je
donijela Uredbu o umama "Slubene novine Federacije BiH",
br. 83/09, 26/010, 33/10 i 38/10) kojom je preuzela funkcije
zakonodavne vlasti i samostalno uredila ovu oblast, to je bio
temelj za donoenje presude Ustavnog suda Federacije broj: U-
Srijeda, 6. 4. 2016.
28/10 od 23.03.2011. godine, kojom je osporena uredba

ocijenjena na nain da povrjeuje pravo Opine Konjic na
lokalnu samoupravu i dat ponovo rok od est mjeseci da
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine zakonski uredi ovu
oblast. Nakon provedenog postupka utvreno je da Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine nije postupio po citiranim
presudama o emu su donesena i rjeenja da iste presude nisu
izvrene.
Evidentno je da je zakonska neureenost ove oblasti
proizvela i proizvodi velike tetne posljedice po ume i umsko
bogatstvo, kao jedan od najznaajnijih resursa u Federaciji Bosne
i Hercegovine. U prilog tome je i injenica da je veina kantona
donijela zakone u ovoj oblasti. Nije bez znaaja i injenica, da je
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kada je pred ovim Sudom
obrazlagala donoenje Uredbe o umama (obrazloenje Presude
ovog Suda broj: U-28/10 od 23.03.2011. godine), pozivala se na
nemogunost da se donese zakon i da je donijela istu uredbu
imajui u vidu injenicu o neizmjernim posljedicama koje bi
nastale zbog nepostojanja materijalnog propisa iz ove oblasti.
Gotovo istovjetno, ali u ovom predmetu Skuptina Unskosanskog kantona, objanjava potrebu da samostalno uredi ovu
materiju donosei osporeni Zakon, jer nivo Federacije Bosne i
Hercegovine to nije uinio dugi niz godina. Nesporna je injenica
da, primjera radi, nepostojanje materijalnog propisa i u praksi i
teoretski, omoguava nekontroliranu sjeu i koritenje ovog
prirodnog bogatstva, kako se to i navodi u odgovoru Skuptine
Ustavni sud Federacije je zakljuio, da je u konkretnom
sluaju postojala potreba, odnosno da je donositelj osporenog
Zakona nuno morao intervenirati na nain da, do donoenja
propisa na federalnom nivou, potpuno samostalno i u cijelosti
zakonski regulira ovu oblast, imajui u vidu ustavom propisani
nain ostvarivanja funkcija federalne i kantonalnih vlasti u oblasti
koritenja prirodnih bogastava i ekoloke zatite. Stoga je
Skuptina Unsko-sanskog kantona imala ustavno ovlatenje za
donoenje osporenog Zakona i isti je u suglasnosti sa Ustavom
Podnositelj zahtjeva je osporio nain donoenja zakona sa
stanovita posrednog uplitanja u iskljuive nadlenosti Federacije
Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije smatra da osporeni
Zakon u cijelosti regulira umsko upravljanje i gazdovanje sa
aspekta koritenja prirodnih bogatstava, te da nije niti posredno
niti neposrednio povrijedio nadlenost Federacije Bosne i
Hercegovine u oblasti ekonomske, odnosno fiskalne politike.
Potpuno zakonsko reguliranje ove materije je nuno i Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine ima obvezu da zakonski uredi na
ustavan nain ovu oblast, potujui u cijelosti ustavnu odredbu o
nainu ostvarivanja "zajednikih" nadlenosti izmeu Federacije
i kantona.
Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u
sastavu: Domin Malbai, Predsjednik Suda, Vesna Budimir,
Martinovi, prof. dr. Edin Muminovi, dr. sc. Kata Senjak, i
Mladen Srdi, suci Suda.
Broj U-7/15
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine
Domin Malbai, v. r.
,

,
IV..3.10.(2) )
, 12.01.2016. ,

("
- ", 22/12)
.
"
" " - ".
1.
(
: )
( :
) 12.02.2015. ,

- ( : )
.

IV..3.10. (2))
.
2.
39. 1.

(" ", . 6/95 37/03)

- , .
3.
( : ),
26. , 18.07.2012. ,
: , ,

,

,
, ,
,
.
III 1. )
,
,
,
,
, III.2.) )
,

.

- ( : ),
,
,

,
,
.
,
,

,
III 1. )
. 68.

,
,
, 0,07% .

. , 53. 1.
, ,
59. 9.
, 61. 5.
, 62. 3.

.

. , ,
,
,

, .

, ,
,
.
,
,

,
, .
,
,

. ,

,
,
III.2.) ) .
,
,

III.3.(2) ,

,

,
,
.
, - , IV.
. 3. 4. , ,
,
,
,
.
,

, .

6. 1. 7. ("
", . 40/02 61/06)
,

. . 51.
53. ,
,
Srijeda, 6. 4. 2016.
,

, ("
- ", 10/03)
- , 3.
, .
89. 2.
, ,

(" ", . 83/09, 26/10, 33/10,
38/10 60/11), .
: -28/10
23.03.2011. , "
", : 34/11 07.12.2012. ,
,
18.08.2012. .
IV..12.)
,
, ,

,
.
,
, ,

.
4.

16.
, : -7/15 05.03.2015.
, - ,
,
.
-
: 01/1-49-6-288-5/15 03.04.2015. ,
- : 01/149-6-288-4/15 03.04.2015. .
: -26/08
14.04.2009. , "
", 36/09,
(" ", . 20/02,
29/03 37/04),

("
", . 49/06 51/09). , , ,
,
"
",
,

.
27.11.2009. ,
.
,
, , ,

,
.

,
Srijeda, 6. 4. 2016.
, ,
-
,
. ,

,

, -
,

,

- .
2011. ,
,

,
-
,
,
, .

,
-7/15 18.09.2015. ,

.
: 01-02-1046/15
30.09.2015. , ,

.
5.

,

.
04.11.2015. ,
: -5/15 10.02.2015. ,
,
("
" . 9/12 17/13)
,

.
6.
A.
III.1.)
:
) ,
,
,
III.2.) )
:
) ;
)
III.3.
(1) ,
III.2.
,
.
(2)
.
,

,
,

,
.

.
(4) ,
, ,

,
, , ,
, .

.
IV.. 3.10. (2) )
:
) ,
,

,
,
;
IV. . 3. 12.
,
:
) ,

,
.
, ,

,
.
)

(" ", . 6/95 37 /03)
40. 1.

,

" ",
.
) ("
", . 40/02 61/06);
6.
:
7. ;
) -
(" - ", . 1/04
11/04);
3.
,
, :
() ;
() ;
() ;
(3)

()
,
;
() ;
()

,
;
() ;
() .
4.
(1) ,
,
.
(2)
.
(3) ,
,

,
,
.

.
) (" -
", : 22/12)
7.
: -26/08 14.04.2009.
(" ", . 36/09 16/11);
: -28/10 23.03.2011. ("
", . 34/11 27/12) :
-5/15 04.11.2015. .
8.

-
,

,
.
, III.3. (1) (2)
III.2. (
)

. ,

. ,

( III.2.),

( III.3. (2))
,
,

,
, ,
,
,
,
. ,

Srijeda, 6. 4. 2016.

,
.

,

,
,
.
,
(
,
),
"
",

. ,
- ""
"" .
:
,
,
2009.
. -26/08 14.04.2009.
,
,

,
27.11.2009. . ,
"
", . 83/09, 26/010, 33/10 38/10)

,
: -28/10 23.03.2011.
,

.

.

,
.

. ,
,
(
: -28/10 23.03.2011. ),

. ,
- ,

,
.
, ,
,
Srijeda, 6. 4. 2016.
,
- .
,
,
c
, ,

,

. -

.

.

,

,
.

,

""
.

: , ,
, , . .
, , .
, . , ,
.
-7/15

12. 2016.
, . .
FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO/

MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
728
Na osnovu lana 6. Zakona o organizaciji penzijskog/

mirovinskog i invalidskog osiguranja FBiH ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 32/01 i 18/05), lana 6. Statuta Federalnog
zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje
("Slubene novine Federacije BiH", br. 38/03) i lana 8. i 15.
Pravilnika o postupku utvrivanja radnih mjesta na kojima se sta
osiguranja rauna sa uveanim trajanjem ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 64/12), Upravni odbor Federalnog zavoda za
penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje, na zahtjev
ELEKTROPRIJENOS/ELEKTROPRENOS BiH a.d. Banja
Luka, a uz saglasnost Federalnog ministarstva za rad i socijalnu
politiku broj 04-35/25-597/16 od 02.03.2016. godine, na 11.
sjednici odranoj 23.03.2016. godine u Mostaru, donosi
ODLUKU
O REVIZIJI I UTVRIVANJU RADNIH MJESTA NA

KOJIMA SE STA OSIGURANJA RAUNA SA
UVEANIM TRAJANJEM U
ELEKTROPRIJENOS/ELEKTROPRENOS BiH A.D.
BANJA LUKA
lan 1.
Ovom Odlukom u ELEKTROPRIJENOS/ELEKTROPRENOS BiH a.d. Banja Luka, u skladu sa lanom 89. Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 29/98, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), a

sve u vezi sa Odlukom o utvrivanju radnih mjesta na kojima se
sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem ("Slubeni list
SRBiH", broj 10/76, 34/76, 22/77, 2/78, 9/79, 18/80, 20/81,
33/84, 37/85, 9/86, 29/86, 3/87, 7/87, 14/88, 26/88 i 3/89)
utvruju se:
1. Revidirana-provjerena radna mjesta na kojima se sta
osiguranja i dalje rauna sa uveanim trajanjem.
2. Stepeni uveanja staa osiguranja, koji se priznaju za
svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radnim
mjestima, na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem.
3. Datum od kada se ova Odluka primjenjuje.
lan 2.
REVIDIRANA-PROVJERENA RADNA MJESTA U
ELEKTROPRIJENOS/ELEKTROPRENOS BiH A.D. BANJA
LUKA NA KOJIMA SE STA OSIGURANJA I DALJE
RAUNA SA UVEANIM TRAJANJEM
U Elektroprijenosu/Elektroprenosu BiH a.d. Banja Luka
potvruju se radna mjesta na kojima i dalje postoje uvjeti za
raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem i to na
poslovima odnosno radnim mjestima u slubi za odravanje
dalekovoda 110 kV i vie, kako slijedi:
1. Poslovoa za dalekovode
2. Vodei monter za dalekovode
3. Samostalni monter za dalekovode
4. Monter za dalekovode.
lan 3.
Stepeni uveanja staa osiguranja
Svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na poslovima
odnosno radnim zadacima iz lana 2. ove Odluke rauna se kao
15 mjeseci staa osiguranja.
lan 4.
Raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem
Raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem, a
najkasnije do dana stupanja na snagu ove Odluke vrit e se na
nain kako je to utvreno ranijim propisima.
lan 5.
Osiguranicima koji rade na radnim mjestima iz lana 2. ove
Odluke, sta osiguranja sa uveanim trajanjem raunat e se
samo za vrijeme koje su efektivno proveli na radu.
lan 6.
Obavezuje se Elektroprijenos/Elektroprenos BiH a.d.
Banja Luka, da sa ovom Odlukom uskladi ope akte kojim je
ureena predmetna oblast.
lan 9.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH", a
primjenjivat e se najranije poev od 03.03.2016. godine.
BOSNA i HERCEGOVINA
Federacija Bosne i Hercegovine
FEDERALNI ZAVOD ZA MIROVINSKO
I INVALIDSKO OSIGURANJE
FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO
UPRAVNI ODBOR
Broj UOFZ-203/16
Predsjedavajui
Eugen ubela, s. r.
Mostar
Napomena: Tekst Odluke predstavlja prijedlog Odluke
Upravnom odboru Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko
osiguranje od 16.10.2015. godine.
(Sl-421/16-F)
729
Temeljem lanka 6. Zakona o organizaciji mirovinskog/

penzijskog i invalidskog osiguranja Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 32/01 i
18/05), lanka 6. Statuta Federalnog zavoda za mirovinsko/
penzijsko i invalidsko osiguranje ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 38/03 i 86/15) i lanka 8. i 15. Pravilnika o postupku
utvrivanja radnih mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem ("Slubene novine Federacije BiH", broj
64/12), Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko/
penzijsko i invalidsko osiguranje, na zahtjev Privrednog drutva
"Igman" d.d. Konjic, a uz suglasnost Federalnog ministarstva
rada i socijalne politike broj 04-35/25-43/16 od 14.01.2016.
godine, na 11. sjednici odranoj 23.03.2016. godine u Mostaru,
donosi
ODLUKU
O REVIZIJI I UTVRIVANJU RADNIH MJESTA NA

KOJIMA SE STA OSIGURANJA RAUNA SA
UVEANIM TRAJANJEM U PRIVREDNOM DRUTVU
"IGMAN" D.D. KONJIC
lanak 1.
(Predmet)
Ovom Odlukom se sukladno s lankom 89. Zakona o
mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Slubene novine
Federacije BiH", broj 29/98, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), a
sve u svezi s Odlukom o utvrivanju radnih mjesta na kojima se
sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem ("Slubeni list SR
BiH", broj 10/76, 34/76, 22/77, 2/78, 9/79, 18/80, 20/81, 33/84,
37/85, 9/86, 29/86, 3/87, 7/87, 14/88, 26/88 i 3/89) u Privrednom
drutvu "Igman " d.d. Konjic utvruju:
1. revidirana-provjerena radna mjesta na kojima se sta
osiguranja i dalje rauna sa uveanim trajanjem,
2. nova radna mjesta na kojima je vrenje poslova teko i
naroito tetno po zdravlje suglasno lanku 89.
Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju
Federacije Bosne i Hercegovine,
3. stupnjevi uveanja staa osiguranja koji se priznaju za
svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radnim
mjestima na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem,
4. datum od kada se ova Odluka primjenjuje.
lanak 2.
(Revidirana-provjerena radna mjesta na kojima se sta osiguranja
i dalje rauna sa uveanim trajanjem)
Potvruju se radna mjesta na kojima i dalje postoje uvjeti za
raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem, kako slijedi:
1. podeiva tempiranja baruta i pripreme lakova,
2. poslovoa na izradi pirotehnikih smjea,
3. pirotehniar I i II,
4. podeiva u olovnici i TO,
5. puca.
lanak 3.
(Revidirana-provjerena radna mjesta na kojima se ukida
raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem)
Ukida se raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem
na radnim mjestima na kojima se sta osiguranja raunao sa
uveanim trajanjem, kako slijedi:
1. posluilac na izradi pirotehnikih smjea,
2. posluilac,
3. rukovalac gaanja.
Srijeda, 6. 4. 2016.
lanak 4.
(Nova radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem)
Utvruju se nova radna mjesta na kojima se sta osiguranja
rauna sa uveanim trajanjem, kako slijedi:
1. podeiva doziranja smjee,
2. posluilac doziranja smjee,
3. brigadir laborant,
4. posluilac pei i ureaja,
5. podeiva barutnog punjenja 5,56 mm do 7,9 mm,
6. posluilac barutnog punjenja 5,56 mm do 7,9 mm,
7. podeiva barutnog punjenja 12,7 mm,
8. posluilac barutnog punjenja 12,7 mm.
lanak 5.
(Stupnjevi uveanja staa osiguranja)
Svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na poslovima,
odnosno radnim zadacima iz lanka 2. toka 1. ove Odluke,
rauna se kao 16 mjeseci staa osiguranja.
Svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na poslovima,
odnosno radnim zadacima iz lanka 2. toka 2, 3, 4 i 5 i lanka 4.
ove Odluke rauna se kao 15 mjeseci staa osiguranja.
lanak 6.
(Raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem)
Raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanjem, a
najkasnije do dana stupanja na snagu ove odluke, vrit e se na
nain kako je to utvreno ranijim propisima.
Osiguranicima koji rade na radnim mjestima iz lanka 2. i
4. ove Odluke, sta osiguranja sa uveanim trajanjem raunat e
se samo za vrijeme koje su efektivno proveli na radu.
lanak 7.
(Usklaivanje akata)
Obvezuje se Privredno drutvo "Igman " d.d. Konjic, da s
ovom Odlukom uskladi ope akte kojim je ureena predmetna
oblast.
lanak 8.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave
u "Slubenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat e se
najkasnije poev od 01.01.2016. godine.
BOSNA i HERCEGOVINA
Federacija Bosne i Hercegovine
FEDERALNI ZAVOD ZA MIROVINSKO
FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO
UPRAVNI ODBOR
Broj UOFZ-204/16
Predsjedavajui
Eugen ubela, v. r.
Mostar
(Sl-422/16-F)
AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE
730
Na osnovu l. 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo

BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06,
59/06, 48/08, 34/12 i 77/12), lana 45a. stav 1. Zakona o
bankama ("Slubene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00,
48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13) i lana
18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor Agencije za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj
dana 29.03.2016. godine, donosi
Srijeda, 6. 4. 2016.
ODLUKU
O IZMJENAMA ODLUKE O FORMI IZVJETAJA KOJE

BANKE DOSTAVLJAJU AGENCIJI ZA BANKARSTVO
lan 1.
U Odluci o formi izvjetaja koje banke dostavljaju Agenciji
za bankarstvo Federacije BiH ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 110/12, 15/13, 46/14 i 62/14), u lanu 1. stav (1) taka
5. mijenja se sadraj obrasca broj 5.
lan 2.
Banke su dune poeti izvjetavati na izmijenjenom
obrascu broj 5 poev od 04.05.2016. godine.
Izmijenjeni obrazac broj 5 ini sastavni dio ove odluke i

nalazi se u njenom prilogu.
lan 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
Predsjednica
Broj U.O. - 82-5/16
Upravnog odbora
29. marta 2016. godine
Rajka Topi, s. r.
Sarajevo
Na osnovu l. 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo

BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06,
59/06, 48/08, 34/12 i 77/12), lanka 45a. stavak 1. Zakona o
bankama ("Slubene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00,
48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13) i lanka
18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Slubene
novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor Agencije za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj
dana 29.03.2016. godine, donosi
ODLUKU
O IZMJENAMA ODLUKE O FORMI IZVJEA KOJE

BANKE DOSTAVLJAJU AGENCIJI ZA BANKARSTVO
lanak 1.
U Odluci o formi izvjea koje banke dostavljaju Agenciji
za bankarstvo Federacije BiH ("Slubene novine Federacije
Srijeda, 6. 4. 2016.
BiH", br. 110/12, 15/13, 46/14 i 62/14), u lanku 1. stavak (1)

toka 5. mijenja se sadraj obrasca broj 5.
lanak 2.
Banke su dune poeti izvjeivati na izmijenjenom
obrascu broj 5 poev od 04.05.2016. godine.
Izmijenjeni obrazac broj 5 ini sastavni dio ove odluke i
nalazi se u njenom prilogu.
lanak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
Broj U.O. - 82-5/16
Predsjednica
29. oujka 2016. godine
Upravnog odbora
Sarajevo
Rajka Topi, v. r.
Srijeda, 6. 4. 2016.
USTAVNI SUD
BOSNE I HERCEGOVINE
731
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeu, u

predmetu broj AP 293/13, rjeavajui apelaciju "MM
Company" d.o.o. Sarajevo, na osnovu lana VI/3.b) Ustava
Bosne i Hercegovine, lana 57. stav (2) taka b), lana 59. st. (1) i
(2) i lana 62. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
- preieni tekst ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj
94/14), u sastavu:
Mirsad eman, predsjednik
Mato Tadi, potpredsjednik
Zlatko M. Kneevi, potpredsjednik
Valerija Gali, sutkinja
Miodrag Simovi, sudija
Seada Palavri, sutkinja
na sjednici odranoj 3. marta 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1
Usvaja se apelacija "MM Company" d.o.o. Sarajevo.

Utvruje se povreda prava na slobodu izraavanja iz lana
II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 10. Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ukida se Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P
050334 10 G od 19. decembra 2012. godine.
Predmet se vraa Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji je
duan da po hitnom postupku donese novu odluku, u skladu sa
lanom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i lanom 10.
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda.
Nalae se Kantonalnom sudu u Sarajevu da, u skladu sa
lanom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti
Ustavni sud o poduzetim mjerama s ciljem izvrenja ove odluke.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Brko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. "MM Company" d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu:
apelant), kog zastupa Nikica Gri, advokat iz Sarajeva, podnio
je 23. januara 2013. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Presude
Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud)
broj 65 0 P 050334 10 G od 19. decembra 2012. godine i
Presude Opinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Opinski
sud) broj 65 0 P 050334 08 od 29. jula 2010. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu lana 23. Pravila Ustavnog suda, od
Kantonalnog i Opinskog suda, te Fahrudina Radonia, kojeg
zastupa advokat Nedim Dobojli iz Sarajeva u postupku pred
redovnim sudovima (u daljnjem tekstu: tuilac), zatraeno je 9.
decembra 2015. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Opinski sud je dostavio odgovor 18. decembra 2015.
godine. Kantonalni sud, kom je apelacija dostavljena na odgovor
9. decembra, te tuilac, kom je apelacija dostavljena na odgovor
10. decembra 2015. godine, u ostavljenom roku od osam dana
nisu dostavili odgovore na apelaciju.
Odluka objavljena u "Slubenom glasniku BiH", broj 19/16
III. injenino stanje

4. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na
sljedei nain:
5. Opinski sud je Presudom broj 65 0 P 050334 08 od 29.
jula 2010. godine, koja je u cjelini potvrena Presudom
Kantonalnog suda broj 65 0 P 050334 10 G od 19. decembra
2012. godine, apelanta obavezao da tuiocu Fahrudinu Radoniu
isplati iznos od 5.000 KM na ime naknade nematerijalne tete
zbog povrede asti i ugleda sa zakonskom zateznom kamatom, da
izreku ove presude objavi u dnevnom listu "San", te da mu
nadoknadi trokove parninog postupka u oznaenom iznosu.
6. Iz obrazloenja presude Opinskog suda proizlazi da je
nesporno utvreno da je u dnevnom listu "San" 24. marta 2008.
godine objavljen tekst pod naslovom "Hoe li SIPA i OSA otkriti
ko je suvlasnik firme 'Prezident nekretnine'" u kom je, pored
ostalog, navedeno: "Radoni zajedno sa Mikoviem, koji ga je
odabrao za svog partnera, hoe da izvri ekonomsku okupaciju
Sarajeva i to novcem koji je vlasnik Delte nakupio tokom
srpsko-crnogorske agresije na BiH i ovdanjoj javnosti savreno
je jasno da se radi o realizaciji dobro poznatog velikosrpskog
plana u BiH kojeg je Miloevi silom pokuao ostvaritiako je
suditi po ovom sluaju, onda je mogue i da ratni zloinci poput
Karadia i Mladia ili Ravnogorski etniki pokret ili neki
narko-kartel otvore firme u Sarajevu i na taj nain legalizuju
svoje poslovanje."
7. Dalje, iz obrazloenja presude proizlazi da je tuilac u
tubi, pored ostalog, tvrdio da se u navedenom tekstu "povezuje
sa Miloeviem i Karadiem iako je tokom agresije bio novinar
u Press-centru Armije BiH, iako je pokrenuo list Bonjaki
avaz", pa da je "danas mu rei da posluje parama od zloina u
BiH najgrublja kleveta zlonamjerno iznesena da mu se stvore
privatni i poslovni problemi". Dalje, iz obrazloenja presude
proizlazi da je tuilac u tubi istakao i da "tvrdnja da provodi
velikosrpski plan ratnog zloinca Slobodana Miloevia, ak i
kada bi bila vrijednosni sud, ne uiva apsolutnu zatitu", kao i da
su iznesene tvrdnje koje povlae i njegovo krivino gonjenje.
8. Iz provedenih dokaza utvreno je da je "Avaz" drutvo za
izdavaku i tamparsku djelatnost d.o.o. Sarajevo, iji je osniva
tuilac Radoni, jedan od osnivaa pravnog subjekta "Prezident
nekretnina", drutva sa ogranienom odgovornou za nekretnine
i trgovinu Sarajevo, sa kapitalom od 500 KM, a "Delta Real
Estate" d.o.o. Jugoslavija, Beograd (u daljnjem tekstu: "Delta") i
"Vanity International Corporation", UK, Belize (u daljnjem
tekstu: "Vanity") druga dva osnivaa sa uplaenim kapitalom od
po 1.000 KM i 500 KM. Dalje, utvreno je da je pravni subjekt
"Avaz", iji je osniva tuilac, na osnovu valjanih pravnih
poslova i odluka-rjeenja nadlenih izvrno-upravnih organa,
zapoeo da gradi poslovnu zgradu "Avaz-toranj" na oznaenoj
adresi u Sarajevu, kao i poslovne objekte O-1 i O-2 na oznaenoj
adresi u Tuzli.
9. Na temelju nalaza vjetaka, prof. A.K. utvreno je da je
na Psihijatrijskoj klinici pregledao tuioca Radonia, te da je na
osnovu psihikog profila i tog razgovora zakljuio da je tuilac
trpio duevni bol sa razliitim psiholokim sadrajima, meu
kojima napetost, nervozu, nelagodu, neprijatnost, snieno
raspoloenje, te da je duevni bol jakog intenziteta trpio 15 dana,
srednjeg intenziteta mjesec dana, a blagog intenziteta deset dana.
Na apelantova pitanja ljekar je potvrdio da nije imao medicinsku
dokumentaciju, ve je nalaz dao nakon pregleda tuioca, te je pri
procjeni duevne boli s vremenske distance od due od godinu
dana uzeo u obzir sve faktore koji mogu utjecati na reakciju
traumatiziranog lica, ocjenjujui vrstu i intenzitet stresova, te
uvjete iz meunarodnog kvalifikacionog sistema MKB 10.
10. Opinski sud je zakljuio da se neki, odnosno sporni
dijelovi objavljenog teksta mogu smatrati klevetom. U vezi s tim
je ukazao da tekst objavljuje informacije da je tokom 2007.

godine registrirana firma "Prezident nekretnine", da se prenosi
struktura osnivakog kapitala koji su unijeli "Delta" i "Vanity",
kako je opepoznato da je izvjesni Miroslav Mikovi, vlasnik
"Delte" i ujedno bliski ratni i poratni saradnik Slobodana
Miloevia, lice od njegovog povjerenja, zatim je navedeno da je
vlasnik "Avaza" tuilac Radoni, te da je nepoznato ko stoji iza
firme "Vanity" iz Belizea, male drave u Centralnoj Americi,
inae potpuno otvorene za poslove "trange-frange", kao i da
bliski saradnik Miroslava Mikovia, vlasnika "Delte", i
istovremeno Slobodana Miloevia, ima paso Belizea, gdje se
firma moe otvoriti za dva dana, gdje finansijski izvjetaj o
poslovanju firme nije potreban, gdje ne postoji oporezivanje
firmi, kontrola valute kojom se posluje. Dalje, ukazano je da se u
takav kontekst stavlja tuilac Radoni, naveden prezimenom:
"Inae Mikovi i Radoni su se udruili kako bi u Sarajevu i
velikim gradovima FBiH otvorili lanac 'Deltinih' prodavnica
Radoni, zajedno sa Mikoviem, koji ga je odabrao za svog
partnera, hoe da izvri ekonomsku okupaciju Sarajeva novcem
koji je vlasnik 'Delte' nakupio tokom srpsko-crnogorske agresije
na BiH i ovdanjoj javnosti savreno je jasno da se radi o
realizaciji dobro poznatog velikosrpskog plana u BiH kojeg je
Miloevi silom pokuao ostvariti." Opinski sud je zakljuio da
je istina da se u ovom dijelu teksta izvjesni Mikovi optuuje da
je novac skupio tokom srpsko-crnogorske agresije na BiH, ali se i
tuilac, kao partner, kog je Mikovi izabrao za partnera, stavlja u
isti kontekst, pa se tvrdi da je javnosti poznato da se radi o
realizaciji velikosrpskog plana u BiH, ime se de facto tuilac
Radoni izjednaava sa Mikoviem.
11. Dalje, u obrazloenju je ukazano da apelant ni dvije
godine nakon objavljivanja spornog lanka nije ponudio dokaze o
navodnom planu ekonomske okupacije, kao ni o nastavku
realizacije velikosrpskog plana koji je zapoeo i silom pokuao
da ostvari Slobodan Miloevi. S tim u vezi, ukazano je da je
proveden dokaz iz kog je utvreno da je osnovan pravni subjekt
"Prezident nekretnine", iji je veinski vlasnik "Delta", iz kog,
osim navedenog, nije mogao biti izveden neki drugi zakljuak.
Stoga je zakljueno da je ostatak teksta konstrukcija autora, te da
se ne moe raditi o miljenju, stavu novinara ili o vrijednosnom
sudu. Pri tome posebno je ukazano da se ne mogu smatrati
miljenjem pronoenje tvrdnji da: "Uostalom, Vladimir
Popovi, koji je bio lan Vlade Srbije na ijem elu je bio ubijeni
Zoran ini, nedavno je kazao da su Radonia i Mikovia
zbliili kriminal i srbijanske obavjetajne slube", to se moe
smatrati samo pronoenjem injenice ija istinitost se moe
utvrditi. Ukazano je i da apelant nije ponudio dokaz da je izvjesni
Vladimir Popovi citirano i rekao, to bi, eventualno, bio osnov
za oslobaanje od odgovornosti. Dalje, ukazano je da, iako se
moe smatrati opepoznatim ko je Miroslav Mikovi, vlasnik
"Delte", opepoznato je i ko je bio Slobodan Miloevi, kakva je
bila njegova uloga u toku rata u BiH, zbog ega je bio
dugogodinji pritvorenik Hakog tribunala.
12. Dalje, Opinski sud je usvojio stav da je pronoenje
tvrdnji da su Radonia i Mikovia zbliili kriminal i srbijanska
obavjetajna sluba, plan o ekonomskoj okupaciji Sarajeva i
FBiH, iju istinitost apelant nije dokazao, za tuioca predstavlja
povredu asti i ugleda u smislu Zakona o obligacionim odnosima
(u daljnjem tekstu: ZOO), kojim se predvia da za povredu
ugleda i asti sud moe, ako smatra da okolnosti sluaja to
opravdavaju, dosuditi novanu naknadu. S tim u vezi je ukazano
da je opepoznato ta italakoj publici dnevnih novina "San"
predstavlja izjednaavanje bilo kojeg lica, odnosno partnerskog
odnosa kada je jedan od partnera Miroslav Mikovi, odnosno
Slobodan Miloevi.
13. Opinski sud, ukazujui na lan 6. st. 2. i 3. Zakona o
zatiti od klevete FBiH (u daljnjem tekstu: Zakon o kleveti),
Srijeda, 6. 4. 2016.
zakljuio je da je apelant, kao izdava, namjerno iznosio

izraavanje identificirajui tuioca Radonia, stavljajui ga u
kontekst s Miroslavom Mikoviem, odnosno Slobodanom
Miloeviem, zbog ega postoji osnov apelantove odgovornosti
za naknadu nematerijalne tete izazvane klevetom. Stoga je, u
skladu sa lanom 200. ZOO, u vezi sa lanom 10. Zakona o
kleveti, apelant obavezan da tuiocu nadoknadi tetu u iznosu od
5.000 KM zbog povrede ugleda. Navedeni iznos Opinski sud je
odredio ocjenjujui dokaze koje je predoio tuilac, injenicu da
je tuilac osniva "Avaza", nalaz vjetaka neuropsihijatra, prema
kom je tuilac pretrpio navedene duevne bolove, koji su
razmjerni nanesenoj teti. Najzad, u skladu sa lanom 199. ZOO,
sud je obavezao apelanta da izreku, a ne cijelu presudu, nakon
pravosnanosti objavi u dnevnim novinama "San".
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
14. Apelant tvrdi da mu je osporenim presudama
povrijeeno pravo iz lana II/3.e) i h) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lana 6. stav 1. i lana 10. Evropske konvencije
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu:
Evropska konvencija).
15. Apelant tvrdi da mu je osporenim presudama
povrijeeno pravo na slobodu izraavanja kao jedno od bitnih
naela demokratskog drutva. Iako je sloboda izraavanja
podlona ogranienjima, apelant smatra da su prvostepeni i
drugostepeni sud propustili da utvrde neophodnost i razmjernost
navedenog ogranienja, jer nisu sagledali sve okolnosti
konkretnog sluaja i vrili uvid u cijeli sporni tekst, kao i sve
provedene dokaze. Pri tome ukazuje i na lan 2. stav 2. Zakona o
kleveti, koji titi i izraavanja koja mogu uvrijediti, ogoriti ili
uznemiriti. Takoer, apelant se pozvao i na praksu Evropskog
suda prema kojoj su granice prihvatljivog kriticizma mnogo ire
kad su u pitanju javne linosti. S tim u vezi je ukazao i da se
radilo o postupanju u dobroj namjeri, kao i na postojanje
legitimnog interesa da se izvijesti javnost o osnivanju preduzea
"Prezident nekretnine".
16. Dalje, apelant tvrdi da su redovni sudovi prihvatili kao
nespornu injenicu da je "Avaz" suvlasnik firme "Prezident
nekretnine", dakle, da je iznio tanu injenicu, a da je, zatim,
iskazao vrijednosne sudove, pored ostalog, da tuilac vri
ekonomsku okupaciju Sarajeva. Takoer, s obzirom na to da je
tuilac jedan od najveih preduzetnika u BiH, vlasnik vie
privrednih drutava, najtiranijeg dnevnog lista, te da zaista i ima
izuzetnu finansijsku mo na ovim prostorima, prema
apelantovom miljenju, postavlja se pitanje kako mu je
navedenim izrazom "ekonomska okupacija Sarajeva" nanesena
duevna bol. Takoer, tvrdi da su redovni sudovi propustili da
ocijene da se u konkretnom sluaju radilo o pretpostavci. Prema
njegovom miljenju, a u skladu sa Zakonom o kleveti, kleveta
moe postojati samo u sluaju iznoenja neistinitih injenica. U
spornom lanku, kako tvrdi, iznesene su samo pretpostavke to
proizlazi iz naslova samog lanka "Hoe li SIPA i OSA otkriti ko
je suvlasnik firme 'Prezident nekretnine'".
17. Najzad, apelant tvrdi da je prvostepeni sud propustio da
odlui o njegovom prigovoru preuranjenosti tube u smislu lana
67. stav 1. Zakona o parninom postupku (u daljnjem tekstu:
ZPP), da je na ovo izriito ukazao i u svoj albi, ali da ni
Kantonalni sud nije odluio o ovom njegovom navodu. Takoer,
ukazuje i da je Kantonalni sud propustio da ocijeni njegov
prigovor u vezi sa nalazom i miljenjem vjetaka, jer je on
sainjen samo na osnovu pregleda, tj. bez bilo kakve medicinske
dokumentacije na temelju koje bi se utvrdilo postojanje duevnih
bolova, shodno kom je odreena i visina naknade tete koju je
obavezan da plati tuiocu.
Srijeda, 6. 4. 2016.
b) Odgovor na apelaciju
18. Opinski sud je u odgovoru na navode iz apelacije
istakao da su neosnovane apelantove tvrdnje o povredi prava iz
lana II/3.e) i h) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. i
lana 10. Evropske konvencije.
V. Relevantni propisi
19. Zakon o zatiti od klevete ("Slubene novine FBiH"
br. 59/02, 19/03 i 73/05) u relevantnom dijelu glasi:
Principi koji se ostvaruju zakonom
lan 2.
Ureivanjem graanske odgovornosti iz lana 1. ovog
zakona eli se postii da:
a) pravo na slobodu izraavanja, zajameno Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ("Slubeni glasnik
BiH", broj 6/99) predstavlja jedan od bitnih osnova
demokratskog drutva, posebno kada se radi o pitanjima od
politikog i javnog interesa;
b) pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja,
kao i nain na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na
izraavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i
na izraavanja koja mogu uvrijediti, ogoriti ili uznemiriti;
c) sredstva javnog informiranja imaju znaajnu ulogu u
demokratskom procesu kao javni posmatrai i prenosioci
informacija javnosti.
Znaenje naziva koji se koriste u zakonu
lan 4.
Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea
znaenja:
()
d) kleveta - radnja nanoenja tete ugledu fizikog ili
pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih
injenica identifikovanjem tog fizikog ili pravnog lica treem
licu.
Okvir djelovanja zakona
lan 5.
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na zahtjeve za naknadu tete
zbog klevete, bez obzira kako je zahtjev oznaen.
()
Odgovornost za klevetu
lan 6.
(1) Svako lice koje prouzrokuje tetu ugledu fizikog ili
pravnog lica iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinite
injenice, identificirajui to pravno odnosno fiziko lice treem
licu, odgovorno je za klevetu.
(2) Za klevetu iznesenu u sredstvima javnog informiranja
odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdava, kao i lice koje je
na drugi nain vrilo nadzor nad sadrajem tog izraavanja.
(3) Lice iz stavova 1. i 2. ovog lana (u daljem tekstu:
tetnik) odgovorno je za tetu ako je namjerno ili iz nepanje
iznijelo ili pronijelo izraavanje neistinite injenice.
(4) Kada se izraavanje neistinite injenice odnosi na
pitanja od politikog ili javnog interesa, tetnik je odgovoran za
tetu izazvanu iznoenjem ili pronoenjem tog izraavanja ako je
znao da je izraavanje neistinito ili je nepanjom zanemario
neistinitost izraavanja.
()
Izuzeci od odgovornosti
lan 7.
(1) Ne postoji odgovornost za klevetu:
a) ako je izraavanjem izneseno miljenje ili ako je to
izraavanje u sutini istinito, a netano samo u nebitnim
elementima;
b) ako je tetnik po zakonu obavezan da iznosi ili pronosi

izraavanje ili je iznosio odnosno pronosio izraavanje u toku
zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka;
(c) ako je iznoenje odnosno pronoenje izraavanja bilo
razumno.
(2) Prilikom donoenja odluke iz razloga predvienih u
taki c) stava 1. ovog lana sud uzima u obzir sve okolnosti
sluaja, a naroito:
nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja,
prirodu i stepen prouzrokovane tete,
dobronamjernost i pridravanje tetnika ope prihvaenih
profesionalnih standarda,
pristanak oteenog,
vjerovatnost nastanka tete i u sluaju da izraavanje nije
izneseno ili proneseno,
injenicu da li izraavanje predstavlja objektivnu i tanu
informaciju o izraavanju drugih lica,
te da li se odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenog ili
na pitanja od politikog ili javnog znaaja.
Obaveza ublaavanja tete
lan 8.
Oteeni je duan da poduzme sve potrebne mjere da ublai
tetu uzrokovanu izraavanjem neistinite injenice, a naroito da
tetniku podnese zahtjev za ispravku tog izraavanja.
Odteta
lan 10.
(1) Odteta treba biti srazmjerna teti koja je nanesena
ugledu oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete.
Prilikom odreivanja odtete sud je duan ocijeniti sve okolnosti
sluaja, a posebno sve mjere koje je poduzeo tetnik na
ublaavanju tete, kao to su:
objavljivanje ispravke i opozivanje izraavanja neistinite
injenice ili isprika;
injenicu da je tetnik stekao novanu korist iznoenjem ili
pronoenjem tog izraavanja, kao i
injenicu da li bi iznos dodijeljene tete mogao dovesti do
velikih materijalnih potekoa ili steaja tetnika.
()
Odnos ovog zakona prema drugim zakonima
lan 15.
U odnosu na pitanja koja nisu ureena ovim zakonom,
primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona kojim su ureeni
obligacioni odnosi, Zakona o parninom postupku i zakona kojim
je ureen izvrni postupak u Federaciji Bosne i Hercegovine.
20. Zakon o obligacionim odnosima ("Slubeni list SFRJ"
br. 29/78, 39/85 i 57/89, "Slubeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i
13/94, te "Slubene novine Federacije BiH" br. 29/03 i 42/11) u
relevantnom dijelu glasi:
lan 199.
U sluaju povrede prava linosti, sud moe narediti, na
troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravke, ili
narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena ili to
drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom.
lan 200.
(1) Za pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne
bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede
ugleda, asti, slobode, prava ili prava linosti, smrti bliskog lica,
kao i za strah, sud e, ako nae da okolnosti sluaja a naroito
jaina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdavaju, dosuditi
pravinu novanu naknadu, nezavisno o naknadi materijalne
tete kao i o njenom odsustvu.
(2) Prilikom odluivanja o zahtjevu za naknadu
nematerijalne tete, kao i o visini njene naknade, sud e voditi
rauna o znaaju povrijeenog dobra i cilju kojem slui ta
naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu

spojive sa njenom prirodom i drutvenom svrhom.
21. Zakon o parninom postupku ("Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine" br. 53/03, 73/05 i 19/06) u
lan 7.
Stranke su dune da iznesu sve injenice na kojima
zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvruju te
injenice.
lan 8.
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na
osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo
ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.
lan 125.
Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred
sudom tokom parnice.
Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e
ocijeniti da li e te injenice smatrati priznatim ili osporenim.
injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba
dokazivati, ali se moe dokazivati da te injenice ne postoje, ako
zakonom nije ta drugo odreeno.
Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate.
lan 127.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na
novani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se tana visina iznosa,
odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi
samo s nerazmjernim tekoama, sud e o tome odluiti prema
svojoj ocjeni.
VI. Dopustivost
22. U skladu sa lanom VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost u
pitanjima koja su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu
predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini.
23. U skladu sa lanom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se
podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije
primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg
je koristio.
24. U konkretnom sluaju predmet osporavanja apelacijom
je Presuda Kantonalnog suda broj 65 0 P 050334 10 G od 19.
decembra 2012. godine protiv koje nema drugih djelotvornih
pravnih lijekova moguih prema zakonu. Ustavnom sudu nije
predoena dostavnica o uruenju osporene presude apelantu, ali s
obzirom na datum donoenja presude, tj. 19. decembar 2012.
godine, i datum podnoenja apelacije, tj. 23. januar 2013. godine,
proizlazi da nije protekao rok od 60 dana u smislu lana 18. stav
(1) Pravila Ustavnog suda. Konano, apelacija ispunjava i uvjete
iz lana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki
formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je
oigledno (prima facie) neosnovana.
25. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu
dopustivosti.
VII. Meritum
26. Apelant tvrdi da su mu osporenom presudom
Kantonalnog suda povrijeena prava iz lana II/3.e) i h) Ustava
Bosne i Hercegovine, te iz lana 6. stav 1. i lana 10. Evropske
konvencije.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Sloboda izraavanja
27. lan II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom
dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
h) Slobodu izraavanja.
28. lan 10. Evropske konvencije glasi:
1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo
ukljuuje slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja
informacija i ideja, bez mijeanje javne vlasti i bez obzira na
granice. Ovaj lan ne sprjeava drave da zahtijevaju dozvole za
rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija.
2. Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obaveze i
odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima,
ogranienjima ili sankcijama predvienim zakonom i koje [su]
neophodne u demokratskom drutvu u interesu nacionalne
sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti,
sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala, ugleda
ili prava drugih, sprjeavanja irenja povjerljivih informacija ili
u interesu ouvanja autoriteta i nepristrasnosti suda.
29. Apelantovi navodi o povredi prava iz lana 10.
Evropske konvencije, u sutini, svode se na tvrdnju da dio teksta
koji se odnosio na tuioca ne predstavlja klevetu, te da je
proizvoljno odreena visina novane satisfakcije koja je tuiocu
dosuena.
30. Apelant, u sutini, tvrdi da je u spornom lanku
iznesena injenica koju su redovni sudovi prihvatili kao tanu, tj.
da su "Avaz", iji je osniva tuilac, "Delta", iji je osniva
Miroslav Mikovi, "Vanity", iji je osniva nepoznat, suvlasnici
preduzea "Prezident nekretnine", nakon ega je iznio svoj
vrijednosni sud da tuilac vri ekonomsku okupaciju Sarajeva.
Takoer, apelant tvrdi i da je kao nesporna prihvaena injenica
da se Miroslav Mikovi obogatio tokom rata u BiH uz usko
saraivanje sa, kako navodi, "balkanskim kasapinom"
Slobodanom Miloeviem. Najzad, apelant tvrdi da su u spornom
lanku iznesene samo pretpostavke, da se radilo o izvjetavanju o
javnim linostima, te da je postojao legitiman interes da se
javnost izvijesti o osnivanju preduzea "Prezident nekretnine".
31. Ustavni sud primjeuje da iz obrazloenja osporenih
odluka proizlazi da je zakljueno da su u spornom lanku
iznesene injenice za koje apelant nije ponudio dokaze. Naime,
prema stavu redovnih sudova, tvrdnje iz spornog lanka "da
tuilac, zajedno sa Mikoviem, koji ga je odabrao za svog
partnera, hoe da izvri 'ekonomsku okupaciju Sarajeva'", da je to
nastavak "velikosrpskog plana u BiH" kojeg je Miloevi
pokuao silom ostvariti, te da su "Radonia i Mikovia zbliili
kriminal i srbijanske obavjetajne slube" predstavlja iznoenje
injeninih konstrukcija, a ne miljenja ili vrijednosnih sudova.
Takoer, ukazano je da ni nakon dvije godine od objavljivanja
spornog lanka apelant nije predoio dokaze o navodnom planu
ekonomske okupacije, kao ni o nastavku realizacije
velikosrpskog plana koji je zapoeo i silom pokuao da ostvari
Slobodan Miloevi, te da je izvjesni Vladimir Popovi zaista i
kazao da su tuioca i Mikovia zbliili kriminal i srbijanske
obavjetajne slube.
32. Ustavni sud podsjea da sloboda izraavanja predstavlja
fundamentalnu osnovu demokratskog drutva i jedan od
osnovnih uvjeta za njegov progres. lan 10. stav 2. Evropske
konvencije odnosi se ne samo na "informacije" ili "ideje" koje
naiu na pozitivan ili ravnoduan prijem, ili koje se smatraju
neuvredljivim ve i na one koje vrijeaju, okiraju ili uznemiruju.
Sloboda izraavanja moe biti podlona izuzecima, koji,
meutim, moraju biti strogo tumaeni, a potreba za bilo kakvim
ogranienjem mora biti ubjedljivo utvrena (vidi, Evropski sud,
Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 7.
decembra 1976. godine, predstavka broj 5493/72, stav 49).
Srijeda, 6. 4. 2016.
33. Evropski sud smatra da test "neophodno u

demokratskom drutvu", u smislu lana 10. stav 2. Evropske
konvencije, od njega zahtijeva da utvrdi da li "mijeanje" na koje
se aplikant ali odgovara "hitnoj drutvenoj potrebi", da li je
proporcionalno legitimnom cilju i da li su razlozi koje su dali
nacionalni sudovi da to opravdaju relevantni i dovoljni. Pri tome
nacionalnim vlastima se ostavlja odreena sloboda procjene u
ocjeni da li postoji "potreba", te u pogledu mjera koje u tom
smislu treba da budu usvojene. Meutim, ova sloboda procjene
nije neograniena i ide ruku podruku sa supervizijom Evropskog
suda, iji je zadatak da konano odlui da li je ogranienje
pomirljivo sa slobodom izraavanja zatienom lanom 10.
Evropske konvencije. Pri tome Evropski sud smatra da u
ostvarivanju funkcije supervizora njegov zadatak nije da preuzme
ulogu domaih sudova, ve da, na osnovu lana 10. Evropske
konvencije, u svjetlu predmeta kao cjeline, preispita odluke
redovnih sudova koje su oni donijeli u skladu sa njihovom
slobodnom procjenom. Stoga, Evropski sud smatra da se mora
uvjeriti da su nacionalne vlasti primijenile standarde koji su u
skladu sa principima propisanim lanom 10. Evropske
konvencije i, tavie, da su odluke zasnovali na prihvatljivoj
procjeni relevantnih injenica (vidi, Evropski sud, Vogt protiv
Njemake, presuda od 26. septembra 1995. godine, Serija A broj
323, p.p. 25-26, stav 52, Jerusalem protiv Austrije, aplikacija broj
26958/95, stav 33, ECHR 2001-II sa daljnjim referencama).
34. Dalje, prema stavu Evropskog suda, u okviru lana 10.
stav 2. Evropske konvencije malo je prostora za ograniavanje
politikog govora ili debate o pitanjima od javnog interesa (vidi,
Evropski sud, Srek protiv Turske (broj 1) [GC], aplikacija broj
26682/95, stav 61, ECHR 1999-IV). tavie, granice
prihvatljivog kriticizma su ire u pogledu politiara nego u
pogledu privatnih lica. Za razliku od privatnih lica, javne linosti
se neizbjeno i svjesno stavljaju pred ocjenu javnosti, a njihove
rijei i djela su izloeni paljivijem ispitivanju javnosti, pa, stoga,
moraju pokazati i vei stepen tolerancije (vidi, Evropski sud,
Lingens protiv Austrije, presuda od 8. jula 1986, Serija A broj
103, p. 26, stav 42, Incal protiv Turske, presuda od 9. juna 1998.
godine, Izvjetaji 1998-IV, p. 1567, stav 54).
35. Ustavni sud podsjea da su Evropski sud i Ustavni sud u
svojim odlukama ukazali da postoji jasna distinkcija izmeu
informacije (injenice) i miljenja (vrijednosne ocjene). Dok se
postojanje injenica moe dokazivati, istinitost vrijednosnih
sudova nije podlona dokazivanju. Zahtjev da se dokae istinitost
vrijednosnog suda nije mogue ispuniti i on naruava samu
slobodu miljenja koja je fundamentalni dio prava iz lana 10.
Evropske konvencije (vidi, ve citiranu, Lingens protiv Austrije,
stav 46, i Ustavni sud, Odluka broj AP 1005/04 od 2. decembra
2005. godine, "Slubeni glasnik BiH" broj 45/06). Najzad, kada
izraavanje predstavlja vrijednosni sud, proporcionalnost
mijeanja moe zavisiti o tome da li postoji dovoljna injenina
osnova za sporne izjave, jer ak i vrijednosni sud bez ikakve
injenine osnove za podrku moe biti pretjeran (vidi, Evropski
sud, De Haes i Gijsels v. Belgije, presuda od 24. februara 1997.
godine, Izvjetaji 1997-i, str. 236, stav 47, i ve citiranu,
Jerusalem protiv Austrije, stav 43).
36. U konkretnom sluaju Ustavni sud smatra da
izraavanja u spornom lanku o "ekonomskoj okupaciji
Sarajeva", uz provokativnu konstataciju da se radi o nastavku
"velikosrpskog plana u BiH" kojeg je Miloevi pokuao silom
ostvariti, predstavljaju miljenje, odnosno apelantovu subjektivnu
procjenu o cilju poslovne saradnje izmeu tuioca Radonia i
Mikovia, a ne injenice kako su zakljuili redovni sudovi.
37. Naime, iz obrazloenja osporenih odluka proizlazi da u
postupku nije bilo sporno da je tuilac Radoni vlasnik firme
"Avaz" i najvee medijske kompanije u BiH, izdava
najtiranijih dnevnih novina. Takoer, na temelju provedenih
dokaza, nesporno je utvreno i da je osnovano preduzee

"Prezident nekretnine", iji su suvlasnici firma "Avaz", Mikovi
i "Vanity", te da je preduzee "Avaz", iji je osniva tuilac
Radoni, investitor izgradnje graevinskih objekata u Sarajevu i
Tuzli. Slijedei navedeno, proizlazi da tuilac Radoni nesporno
raspolae velikim ekonomskim sredstvima (vlasnik najvee
medijske kompanije, izdava najtiranijih dnevnih novina,
investitor izgradnje velikih graevinskih objekata, jedan od
suvlasnika preduzea "Prezident nekretnine"). U tom smislu ne
moe se zakljuiti da procjena autora spornog lanka da tuilac
namjerava izvriti ekonomsku okupaciju Sarajeva nema i
odreeno injenino utemeljenje. Dalje, procjena, utemeljena na
navedenim nesporno utvrenim injenicama, nasuprot stavu
redovnih sudova, nije nametala obavezu apelantu da dokae i
postojanje "plana o ekonomskoj okupaciji". Dalje, u vezi sa
provokativnom konstatacijom o nastavku "velikosrpskog plana u
BiH", Ustavni sud primjeuje da je najiroj javnosti u BiH
opepoznato da o postojanju ovog plana, njegovim autorima,
ciljevima i realizaciji ne postoji konsenzus, da su do danas
razliiti dokumenti institucija i pojedinih autora oznaavani kao
"velikosrpski plan", da su kao njegovi realizatori oznaavani
razliiti pojedinci iz javnog ivota iz oblasti politike, kulture i sl.
U tom smislu, zahtjev redovnih sudova da apelant predoi dokaz
o nastavku realizacije "velikosrpskog plana" ne moe se smatrati
osnovanim.
38. Dalje, apelant tvrdi da se sporni lanak ticao
izvjetavanja o javnim linostima u kom sluaju su granice
prihvatljivog kriticizma mnogo ire, da se radilo o postupanju u
dobroj namjeri, kao i da je imao legitiman interes da izvijesti
javnost o osnivanju preduzea "Prezident nekretnine".
39. Ustavni sud primjeuje da se sporni lanak odnosio na
dva lica: tuioca Fahrudina Radonia, osnivaa "Avaza",
drutva za izdavaku i tamparsku djelatnost d.o.o. Sarajevo, koji
je u tubi sam naveo da je "vlasnik firme 'Avaz' i najvee
medijske kompanije u BiH, koja je izdava najtiranijih dnevnih
novina", te Miroslava Mikovia, osnivaa "Delta Real Estate"
d.o.o. Jugoslavija, Beograd, to je, prema ocjeni redovnih sudova,
"opepoznato". Slijedei navedeno, Ustavni sud prihvata
apelantovu tvrdnju da se radilo o izvjetavanju o javnim
linostima u odnosu na koje su granice prihvatljivog kriticizma
mnogo ire. Pri tome Ustavni sud primjeuje da se iz
obrazloenja osporenih odluka ne moe zakljuiti da li i na koji
nain su se redovni sudovi uope bavili ovim aspektom kada su
zakljuili da sporni lanak predstavlja klevetu i utvrdili
apelantovu odgovornost.
40. Dalje, Ustavni sud ponovo podsjea da status lica kao
politiara ili druge javne linosti ne otklanja potrebu za
dovoljnom injeninom osnovom za izjave koje tete njegovoj ili
njenoj reputaciji ak i kada se takve izjave tiu vrijednosnih
sudova, a ne injenica (vidi, Evropski sud, Lavric protiv
Rumunije, presuda od 14. januara 2014. godine, stav 42).
41. U konkretnom sluaju proizlazi da se sporni lanak
ticao zajednikog poslovnog poduhvata, osnivanja preduzea
"Prezident nekretnine", dviju javnih linosti, koje su osnivai
dviju velikih kompanija, jedne iz BiH i druge iz Republike Srbije.
Ustavni sud primjeuje da je u postupku pred redovnim
sudovima, na temelju provedenih dokaza koje je apelant
predoio, postojanje zajednikog poslovnog poduhvata, osnivanje
preduzea "Prezident nekretnine", utvreno kao nesporno. U tom
smislu ne dovodi se u pitanje i postojanje injenine osnove za
iznoenje vrijednosnih sudova i o eventualnim uincima
uspostavljene poslovne saradnje.
42. Dalje, uspostavljanje poslovne saradnje izmeu dviju
velikih kompanija koje raspolau znaajnom finansijskom moi
nesumnjivo je izazvalo interes najire javnosti kako zbog uinka
koji je ova saradnja mogla imati na ekonomske tokove u BiH,
tako i zbog injenice da ovakav vid saradnje u savremenom

svijetu ima nemali utjecaj i na saradnju izmeu samih drava. U
tom smislu ne moe se govoriti i o nedostatku legitimnog cilja da
se javnost upozna sa ciljem ove saradnje. Stoga se sporni lanak
moe smatrati doprinosom javnoj debati u odnosu na koju tampa
mora ispuniti svoju ulogu "uvara javnog interesa", odnosno ne
moe predstavljati samo zadovoljenje interesa odreenog dijela
javnosti (vidi, Evropski sud, Standard Verlags GmbH protiv
Austrije, presuda od 4. juna 2009. godine, taka 52). Pri tome
Ustavni sud primjeuje da se iz obrazloenja osporenih odluka ne
moe zakljuiti da li i na koji nain su se redovni sudovi uope
bavili i ovim aspektom kada su zakljuili da sporni lanak
predstavlja klevetu i utvrdili apelantovu odgovornost.
43. Bez obzira na to da li se radi o uspostavljanju saradnje
izmeu poslovnih partnera koji su javne linosti, ili su nepoznate
iroj javnosti, ona se nuno preplie sa sferom javnog i sferom
privatnog. Pri tome sfera javnog bez sumnje se odnosi na
poslovanje u skladu sa zakonom, prava, obaveze i dunosti koje
iz obavljanja poslovne aktivnosti proizlaze, da li je saradnja sa
drugim uesnicima uspostavljena u skladu sa zakonom, da se
ciljevi saradnje ne protive zakonu i sl. U sferu privatnog ulazi
sam izbor poslovnog partnera i sve ono to ovaj izbor moe
rukovoditi, to, svakako, obuhvata i samu linost pojedinca,
poslovnog partnera. Slijedei navedeno, ne bi se moglo zakljuiti
da je neuobiajeno ili neoekivano da se u oima javnosti
poslovni partneri, koji su pri tome uesnici zajednikog
poslovnog poduhvata, i poistovjeuju jedan s drugim.
44. U konkretnom sluaju bilo je nesporno da je poslovna
saradnja uspostavljena izmeu tuioca i Mikovia, kao javnih
linosti, koji su poznati iroj javnosti. U postupku pred redovnim
sudovima, kako proizlazi iz obrazloenja osporenih odluka, za
tuioca niti jedan navod iz spornog lanka o Mikoviu, kao
njegovom poslovnom partneru u zajednikom poslovnom
poduhvatu, nije bio sporan. Takoer, redovni sudovi su zakljuili
i da se tvrdnje iz teksta prvenstveno odnose na Mikovia. Stoga
je teko zakljuiti da tuilac, prihvaanjem poslovne saradnje sa
Mikoviem, nije mogao oekivati da ona moe pokrenuti
spekulacije o cilju ove saradnje kakve predstavlja i sporni lanak.
S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da, ak kada su u pitanju i
neistinite informacije, to ne znai da je lice koje je objavilo te
informacije automatski odgovorno za klevetu, naroito kad su u
pitanju mediji koji objavljuju tvrdnje o javnim linostima, to su
okolnosti konkretnog sluaja.
45. Naime, prema praksi Evropskokg suda, jasno je da su
sudovi i u drugim evropskim zemljama razvili doktrinu koja, u
sutini, omoguava odbranu medija ukoliko mogu pokazati da su
postupali razumno, ili u skladu sa profesionalnim standardima,
dakle, "u dobroj namjeri", kada su objavljivali kritike izjave.
Ovakvu doktrinu primjenjuje i Evropski sud koji je, kada je rije
o injenicama, razvio fleksibilnija pravila od onih koja
zahtijevaju dokazivanje istinitosti, ostavljajui medijima na taj
nain prostor za greku (vidi, Evropski sud, Thorgeir
Thorgeirson protiv Islanda, presuda od 25. juna 1992. godine,
taka 65). Najzad, pri ocjeni dobronamjernosti Evropski sud
procjenjuje da li su domai sudovi analizirali da li su novinari
optueni za klevetu dobili informacije na zakonit nain, da li su
ih verificirali sa aplikantima prije objavljivanja i da li su
aplikantima omoguavali da odgovore na navode u istom lanku
(vidi, Evropski sud, Ion Carstea protiv Rumunije, presuda od 28.
oktobra 2014. godine, taka 35).
46. Ustavni sud smatra da su redovni sudovi zahtjevom da
apelant dokae istinitost miljenja o cilju poslovne saradnje
izmeu tuioca i Mikovia za koje se ne moe rei i da je bilo
lieno injenine osnove, te, s tim u vezi, propustom da ocijene
da se radi o javnim linostima i da li je postojao legitimni interes
da se javnost obavijesti o uspostavljenoj saradnji, kao i da daju
Srijeda, 6. 4. 2016.
jasne razloge i obrazloenja za zakljuak o apelantovom

namjernom postupanju prekoraili granice "slobodne procjene"
koju, u smislu lana 10. Evropske konvencije, uivaju, to je
rezultiralo mijeenjem u apelantovo pravo na slobodu
izraavanja, koje ne zadovoljava princip proporcionalnosti iz
stava 2. ovog lana.
47. Imajui u vidu sve navedeno, Ustavni sud zakljuuje da
je povrijeeno apelantovo pravo iz lana II/3.h) Ustava Bosne i
Hercegovina i lana 10. Evropske konvencije.
Ostali navodi
48. S obzirom na zakljuke o povredi prava iz lana II/3.h)
Ustava Bosne i Hercegovine i lana 10. Evropske konvencije,
Ustavni sud smatra da nema potrebe da posebno ispituje i
apelantove navode o povredi prava iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VIII. Zakljuak
49. Ustavni sud zakljuuje da postoji povreda prava na
slobodu izraavanja iz lana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i
lana 10. Evropske konvencije kada su redovni sudovi zahtjevom
da apelant dokae istinitost miljenja iznesenog u spornom
lanku, za koje se ne moe rei i da je bilo lieno injenine
osnove, te, s tim u vezi, propustom da ocijene da se radi o javnim
linostima i da li je postojao legitimni interes da se javnost
obavijesti i da daju jasne razloge i obrazloenja za zakljuak o
apelantovom namjernom postupanju prekoraili granice
"slobodne procjene", to je rezultiralo mijeanjem u apelantovo
pravo na slobodu izraavanja koje ne zadovoljava princip
proporcionalnosti iz stava 2. ovog lana.
50. Na osnovu lana 59. st. (1) i (2) i lana 62. stav 1.
Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu
ove odluke.
51. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mirsad eman, s. r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeu, u
predmetu broj AP 293/13, rjeavajui apelaciju "MM
Company" d.o.o. Sarajevo, na temelju lanka VI/3.(b) Ustava
Bosne i Hercegovine, lanka 57. stavak (2) toka b), lanka 59.
st. (1) i (2) i lanka 62. stavak 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine - preieni tekst ("Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine" broj 94/14), u sastavu:
Mirsad eman, predsjednik
Mato Tadi, dopredsjednik
Zlatko M. Kneevi, dopredsjednik
Valerija Gali, sutkinja
Miodrag Simovi, sudac
Seada Palavri, sutkinja
na sjednici odranoj 3. oujka 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1
Usvaja se apelacija "MM Company" d.o.o. Sarajevo.

Utvruje se povreda prava na slobodu izraavanja iz lanka
II/3.(h) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 10. Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ukida se Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P
050334 10 G od 19. prosinca 2012. godine.
Predmet se vraa Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji je
duan da po hitnom postupku donese novu odluku, sukladno
lanom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i lanom 10.
1
Srijeda, 6. 4. 2016.
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih

sloboda.
Nalae se Kantonalnom sudu u Sarajevu da, sukladno
lanku 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke
obavijesti Ustavni sud o poduzetim mjerama s ciljem izvrenja
ove odluke.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u
"Slubenom glasniku Brko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE
I. Uvod
1. "MM Company" d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu:
apelant), kojeg zastupa Nikica Gri, odvjetnik iz Sarajeva,
podnio je 23. sijenja 2013. godine Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv
Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu:
Kantonalni sud) broj 65 0 P 050334 10 G od 19. prosinca 2012.
godine i Presude Opinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu:
Opinski sud) broj 65 0 P 050334 08 od 29. srpnja 2010. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju lanka 23. Pravila Ustavnog suda, od
Kantonalnog i Opinskog suda, te Fahrudina Radonia, kojeg
zastupa odvjetnik Nedim Dobojli iz Sarajeva u postupku pred
redovitim sudovima (u daljnjem tekstu: tuitelj), zatraeno je 9.
prosinca 2015. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Opinski sud je dostavio odgovor 18. prosinca 2015.
godine. Kantonalni sud, kojem je apelacija dostavljena na
odgovor 9. prosinca, te tuitelj, kojem je apelacija dostavljena na
odgovor 10. prosinca 2015. godine, u ostavljenom roku od osam
dana nisu dostavili odgovore na apelaciju.
III. injenino stanje
4. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na
sljedei nain:
5. Opinski sud je Presudom broj 65 0 P 050334 08 od 29.
srpnja 2010. godine, koja je u cjelini potvrena Presudom
Kantonalnog suda broj 65 0 P 050334 10 G od 19. prosinca
2012. godine, apelanta obvezao da tuitelju Fahrudinu Radoniu
isplati iznos od 5.000 KM na ime naknade nematerijalne tete
zbog povrede asti i ugleda sa zakonskom zateznom kamatom, da
izreku ove presude objavi u dnevnom listu "San", te da mu
nadoknadi trokove parninog postupka u oznaenom iznosu.
6. Iz obrazloenja presude Opinskog suda proizlazi da je
nepobitno utvreno da je u dnevnom listu "San" 24. oujka 2008.
godine objavljen tekst pod naslovom "Hoe li SIPA i OSA otkriti
ko je suvlasnik firme 'Prezident nekretnine'" u kojem je, pored
ostalog, navedeno: "Radoni zajedno sa Mikoviem, koji ga je
odabrao za svog partnera, hoe da izvri ekonomsku okupaciju
Sarajeva i to novcem koji je vlasnik Delte nakupio tokom
srpsko-crnogorske agresije na BiH i ovdanjoj javnosti savreno
je jasno da se radi o realizaciji dobro poznatog velikosrpskog
plana u BiH kojeg je Miloevi silom pokuao ostvaritiako je
suditi po ovom sluaju, onda je mogue i da ratni zloinci poput
Karadia i Mladia ili Ravnogorski etniki pokret ili neki
narko-kartel otvore firme u Sarajevu i na taj nain legalizuju
svoje poslovanje."
7. Dalje, iz obrazloenja presude proizlazi da je tuitelj u
tubi, pored ostalog, tvrdio da se u navedenom tekstu "povezuje
sa Miloeviem i Karadiem iako je tokom agresije bio novinar
u Press-centru Armije BiH, iako je pokrenuo list Bonjaki
avaz", pa da je "danas mu rei da posluje parama od zloina u
BiH najgrublja kleveta zlonamjerno iznesena da mu se stvore
privatni i poslovni problemi". Dalje, iz obrazloenja presude

proizlazi da je tuitelj u tubi istaknuo i da "tvrdnja da provodi
velikosrpski plan ratnog zloinca Slobodana Miloevia, ak i
kada bi bila vrijednosni sud, ne uiva apsolutnu zatitu", kao i da
su iznesene tvrdnje koje povlae i njegovo kazneno gonjenje.
8. Iz provedenih dokaza utvreno je da je "Avaz" drutvo za
nakladniku i tiskarsku djelatnost d.o.o. Sarajevo, iji je
utemeljitelj tuitelj Radoni, jedan od utemeljitelja pravnog
subjekta "Prezident nekretnina", drutva sa ogranienom
odgovornou za nekretnine i trgovinu Sarajevo, sa kapitalom od
500 KM, a "Delta Real Estate" d.o.o. Jugoslavija, Beograd (u
daljnjem tekstu: "Delta") i "Vanity International Corporation",
UK, Belize (u daljnjem tekstu: "Vanity") druga dva utemeljitelja
sa uplaenim kapitalom od po 1.000 KM i 500 KM. Dalje,
utvreno je da je pravni subjekt "Avaz", iji je utemeljitelj
tuitelj, na temelju valjanih pravnih poslova i odluka-rjeenja
nadlenih izvrno-upravnih tijela, zapoeo graditi poslovnu
zgradu "Avaz-toranj" na oznaenoj adresi u Sarajevu, kao i
poslovne objekte O-1 i O-2 na oznaenoj adresi u Tuzli.
9. Na temelju nalaza vjetaka, prof. A.K. utvreno je da je
na Psihijatrijskoj klinici pregledao tuitelja Radonia, te da je na
temelju psihikog profila i tog razgovora zakljuio da je tuitelj
trpio duevni bol sa razliitim psiholokim sadrajima, meu
kojima napetost, nervozu, nelagodu, neprijatnost, snieno
raspoloenje, te da je duevni bol jakog intenziteta trpio 15 dana,
srednjeg intenziteta mjesec dana, a blagog intenziteta deset dana.
Na apelantova pitanja lijenik je potvrdio da nije imao
medicinsku dokumentaciju, ve je nalaz dao nakon pregleda
tuitelja, te je pri procjeni duevne boli s vremenske distance od
dulje od godinu dana uzeo u obzir sve initelje koji mogu utjecati
na reakciju traumatizirane osobe, ocjenjujui vrstu i intenzitet
stresova, te uvjete iz meunarodnog kvalifikacijskog sustava
MKB 10.
10. Opinski sud je zakljuio da se neki, odnosno prijeporni
dijelovi objavljenog teksta mogu smatrati klevetom. U svezi s tim
je ukazao da tekst objavljuje informacije da je tijekom 2007.
godine registrirana tvrtka "Prezident nekretnine", da se prenosi
struktura osnivakog kapitala koji su unijeli "Delta" i "Vanity",
kako je opepoznato da je izvjesni Miroslav Mikovi, vlasnik
"Delte" i ujedno bliski ratni i poratni suradnik Slobodana
Miloevia, osoba od njegova povjerenja, potom je navedeno da
je vlasnik "Avaza" tuitelj Radoni, te da je nepoznato tko stoji
iza tvrtke "Vanity" iz Belizea, male drave u Sredinjoj Americi,
inae potpuno otvorene za poslove "trange-frange", kao i da
bliski suradnik Miroslava Mikovia, vlasnika "Delte", i
istodobno Slobodana Miloevia, ima putovnicu Belizea, gdje se
tvrtka moe otvoriti za dva dana, gdje financijsko izvjee o
poslovanju tvrtke nije potrebno, gdje ne postoji oporezivanje
tvrtki, kontrola valute kojom se posluje. Dalje, ukazano je da se u
takav kontekst stavlja tuitelj Radoni, naveden prezimenom:
"Inae Mikovi i Radoni su se udruili kako bi u Sarajevu i
velikim gradovima FBiH otvorili lanac 'Deltinih' prodavnica
Radoni, zajedno sa Mikoviem, koji ga je odabrao za svog
partnera, hoe da izvri ekonomsku okupaciju Sarajeva novcem
koji je vlasnik 'Delte' nakupio tokom srpsko-crnogorske agresije
na BiH i ovdanjoj javnosti savreno je jasno da se radi o
realizaciji dobro poznatog velikosrpskog plana u BiH kojeg je
Miloevi silom pokuao ostvariti." Opinski sud je zakljuio da
je istina da se u ovom dijelu teksta izvjesni Mikovi optuuje da
je novac skupio tijekom srpsko-crnogorske agresije na BiH, ali se
i tuitelj, kao partner, kojeg je Mikovi izabrao za partnera,
stavlja u isti kontekst, pa se tvrdi da je javnosti poznato da se radi
o realizaciji velikosrpskog plana u BiH, ime se de facto tuitelj
Radoni izjednaava sa Mikoviem.
11. Dalje, u obrazloenju je ukazano da apelant ni dvije
godine nakon objave prijepornog lanka nije ponudio dokaze o
navodnom planu ekonomske okupacije, kao ni o nastavku

realizacije velikosrpskog plana koji je zapoeo i silom pokuao
ostvariti Slobodan Miloevi. S tim u svezi, ukazano je da je
proveden dokaz iz kojeg je utvreno da je utemeljen pravni
subjekt "Prezident nekretnine", iji je veinski vlasnik "Delta", iz
kojeg, osim navedenog, nije mogao biti izveden neki drugi
zakljuak. Stoga je zakljueno da je ostatak teksta konstrukcija
autora, te da se ne moe raditi o miljenju, stajalitu novinara ili o
vrijednosnom sudu. Pri tome posebice je ukazano da se ne mogu
smatrati miljenjem pronoenje tvrdnji da: "Uostalom,
Vladimir Popovi, koji je bio lan Vlade Srbije na ijem elu je
bio ubijeni Zoran ini, nedavno je kazao da su Radonia i
Mikovia zbliili kriminal i srbijanske obavjetajne slube",
to se moe smatrati samo pronoenjem injenice ija istinitost se
moe utvrditi. Ukazano je i da apelant nije ponudio dokaz da je
izvjesni Vladimir Popovi citirano i rekao, to bi, eventualno, bila
osnova za oslobaanje od odgovornosti. Dalje, ukazano je da,
iako se moe smatrati opepoznatim tko je Miroslav Mikovi,
vlasnik "Delte", opepoznato je i tko je bio Slobodan Miloevi,
kakva je bila njegova uloga u tijeku rata u BiH, zbog ega je bio
dugogodinji pritvorenik Hakog tribunala.
12. Dalje, Opinski sud je usvojio stajalite da je pronoenje
tvrdnji da su Radonia i Mikovia zbliili kriminal i srbijanska
obavjetajna sluba, plan o ekonomskoj okupaciji Sarajeva i
FBiH, iju istinitost apelant nije dokazao, za tuitelja predstavlja
povredu asti i ugleda u smislu Zakona o obligacionim odnosima
(u daljnjem tekstu: ZOO), kojim se predvia da za povredu
ugleda i asti sud moe, ako smatra da okolnosti sluaja to
opravdavaju, dosuditi novanu naknadu. S tim u svezi je ukazano
da je opepoznato to italakoj publici dnevnih novina "San"
predstavlja izjednaavanje bilo koje osobe, odnosno partnerskog
odnosa kada je jedan od partnera Miroslav Mikovi, odnosno
Slobodan Miloevi.
13. Opinski sud, ukazujui na lanak 6. st. 2. i 3. Zakona o
zatiti od klevete FBiH (u daljnjem tekstu: Zakon o kleveti),
zakljuio je da je apelant, kao nakladnik, namjerno iznosio
izraavanje identificirajui tuitelja Radonia, stavljajui ga u
kontekst s Miroslavom Mikoviem, odnosno Slobodanom
Miloeviem, zbog ega postoji osnova apelantove odgovornosti
za naknadu nematerijalne tete izazvane klevetom. Stoga je,
sukladno lanku 200. ZOO, u svezi sa lankom 10. Zakona o
kleveti, apelant obvezan tuitelju naknaditi tetu u iznosu od
5.000 KM zbog povrede ugleda. Navedeni iznos Opinski sud je
odredio ocjenjujui dokaze koje je predoio tuitelj, injenicu da
je tuitelj utemeljitelj "Avaza", nalaz vjetaka neuropsihijatra,
prema kojem je tuitelj pretrpio navedene duevne bolove, koji su
razmjerni nanesenoj teti. Najzad, sukladno lanku 199. ZOO,
sud je obvezao apelanta da izreku, a ne cijelu presudu, nakon
pravomonosti objavi u dnevnim novinama "San".
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
14. Apelant tvrdi da mu je pobijanim presudama
povrijeeno pravo iz lanka II/3.(e) i (h) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lanka 6. stavak 1. i lanka 10. Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u
daljnjem tekstu: Europska konvencija).
15. Apelant tvrdi da mu je pobijanim presudama
povrijeeno pravo na slobodu izraavanja kao jedno od bitnih
naela demokratskog drutva. Iako je sloboda izraavanja
podlona ogranienjima, apelant smatra da su prvostupanjski i
drugostupanjski sud propustili utvrditi neophodnost i razmjernost
navedenog ogranienja, jer nisu sagledali sve okolnosti
konkretnog sluaja i vrili uvid u cijeli prijeporni tekst, kao i sve
provedene dokaze. Pri tome ukazuje i na lanak 2. stavak 2.
Zakona o kleveti, koji titi i izraavanja koja mogu uvrijediti,
Srijeda, 6. 4. 2016.
ogoriti ili uznemiriti. Takoer, apelant se pozvao i na praksu

Europskog suda prema kojoj su granice prihvatljivog kriticizma
mnogo ire kad su u pitanju javne linosti. S tim u svezi je
ukazao i da se radilo o postupanju u dobroj namjeri, kao i na
postojanje legitimnog interesa da se izvijesti javnost o
utemeljenju poduzea "Prezident nekretnine".
16. Dalje, apelant tvrdi da su redoviti sudovi prihvatili kao
nepobitnu injenicu da je "Avaz" suvlasnik tvrtke "Prezident
nekretnine", dakle, da je iznio tonu injenicu, a da je, potom,
iskazao vrijednosne sudove, pored ostalog, da tuitelj vri
ekonomsku okupaciju Sarajeva. Takoer, obzirom na to da je
tuitelj jedan od najveih poduzetnika u BiH, vlasnik vie
privrednih drutava, najtiranijeg dnevnog lista, te da odista i ima
iznimnu financijsku mo na ovim prostorima, prema
apelantovom miljenju, postavlja se pitanje kako mu je
navedenim izrazom "ekonomska okupacija Sarajeva" nanesena
duevna bol. Takoer, tvrdi da su redoviti sudovi propustili
ocijeniti da se u konkretnom sluaju radilo o pretpostavci. Prema
njegovom miljenju, a sukladno Zakonu o kleveti, kleveta moe
postojati samo u sluaju iznoenja neistinitih injenica. U
prijepornom lanku, kako tvrdi, iznesene su samo pretpostavke
to proizlazi iz naslova samog lanka "Hoe li SIPA i OSA otkriti
ko je suvlasnik firme 'Prezident nekretnine'".
17. Najzad, apelant tvrdi da je prvostupanjski sud propustio
odluiti o njegovom prigovoru preuranjenosti tube u smislu
lanka 67. stavak 1. Zakona o parninom postupku (u daljnjem
tekstu: ZPP), da je na ovo izriito ukazao i u svojem prizivu, ali
da ni Kantonalni sud nije odluio o ovom njegovom navodu.
Takoer, ukazuje i da je Kantonalni sud propustio ocijeniti
njegov prigovor u svezi sa nalazom i miljenjem vjetaka, jer je
on sainjen samo na temelju pregleda, tj. bez bilo kakve
medicinske dokumentacije na temelju koje bi se utvrdilo
postojanje duevnih bolova, sukladno kojem je odreena i visina
naknade tete koju je obvezan platiti tuitelju.
b) Odgovor na apelaciju
18. Opinski sud je u odgovoru na navode iz apelacije
istaknuo da su neutemeljene apelantove tvrdnje o povredi prava
iz lanka II/3.(e) i (h) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6.
stavak 1. i lanka 10. Europske konvencije.
V. Relevantni propisi
19. Zakon o zatiti od klevete ("Slubene novine FBiH"
br. 59/02, 19/03 i 73/05) u relevantnom dijelu glasi:
Naela koja se ostvaruju zakonom
lanak 2.
Ureivanjem graanske odgovornosti iz lanka 1. ovog
zakona eli se postii da:
a) pravo na slobodu izraavanja, zajameno Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom za
zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Slubeni glasnik
BiH", broj 6/99) predstavlja jedan od bitnih temelja
demokratskog drutva, posebno kada se radi o pitanjima od
politikog i javnog interesa;
b) pravo na slobodu izraavanja titi sadraj izraavanja,
kao i nain na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na
izraavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i
na izraavanja koja mogu uvrijediti, ogoriti ili uznemiriti;
c) sredstva javnog priopavanja imaju znaajnu ulogu u
demokratskom procesu kao javni promatrai i prenositelji
informacija javnosti.
Znaenje naziva koji se koriste u zakonu
lanak 4.
Nazivi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea
znaenja:
()
Srijeda, 6. 4. 2016.
d) kleveta - nanoenje tete ugledu fizike ili pravne osobe

iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinitih injenica
identificiranjem te fizike ili pravne osobe treoj osobi.
Okvir djelovanja zakona
lanak 5.
(1) Ovaj zakon primjenjuje se na zahtjeve za naknadu tete
zbog klevete, bez obzira kako je zahtjev oznaen.
()
Odgovornost za klevetu
lanak 6.
(1) Svaka osoba koja prouzrokuje tetu ugledu fizike ili
pravne osobe iznoenjem ili pronoenjem izraavanja neistinite
injenice, identificirajui tu pravnu odnosno fiziku osobu treoj
osobi, odgovorna je za klevetu.
(2) Za klevetu iznesenu u sredstvima javnog priopavanja
odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdava, kao i osoba koja
je na drugi nain vrila nadzor nad sadrajem tog izraavanja.
(3) Osoba iz stavaka 1. i 2. ovog lanka (u daljem tekstu:
tetnik) odgovorna je za tetu ako je namjerno ili iz nepanje
iznijela ili pronijela izraavanje neistinite injenice.
(4) Kada se izraavanje neistinite injenice odnosi na
pitanja od politikog ili javnog interesa, tetnik je odgovoran za
tetu izazvanu iznoenjem ili pronoenjem tog izraavanja ako je
znao da je izraavanje neistinito ili je svojom neopreznou
zanemario neistinitost izraavanja.
()
Izuzeci od odgovornosti
lanak 7.
(1) Ne postoji odgovornost za klevetu:
a) ako je izraavanjem izneseno miljenje ili ako je to
izraavanje u sutini istinito, a netono samo u nebitnim
elementima;
b) ako je tetnik zakonski obvezan da iznosi ili pronosi
izraavanje ili je iznosio odnosno pronosio izraavanje tijekom
zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka;
(c) ako je iznoenje odnosno pronoenje izraavanja bilo
razumno.
(2) Prilikom donoenja odluke iz razloga predvienih
tokom c) stavka 1. ovog lanka sud uzima u obzir sve okolnosti
sluaja, a posebno:
nain, oblik i vrijeme iznoenja ili pronoenja izraavanja,
prirodu i stupanj prouzrokovane tete,
dobronamjernost i pridravanje tetnika ope prihvaenih
profesionalnih standarda,
pristanak oteenog,
vjerojatnost nastanka tete i u sluaju da izraavanje nije
izneseno ili proneseno,
injenicu da li izraavanje predstavlja objektivnu i tonu
informaciju o izraavanju drugih osoba,
te da li se odnosi na pitanja iz privatnog ivota oteenog ili
na pitanja od politikog ili javnog znaaja.
Obveza ublaavanja tete
lanak 8.
Oteeni je duan poduzeti sve potrebne mjere kako bi
ublaio tetu prouzrokovanu izraavanjem neistinite injenice, a
posebno od tetnika podnijeti zahtjev za ispravku tog izraavanja.
Odteta
lanak 10.
(1) Odteta treba biti srazmjerna teti koja je nanesena
ugledu oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete.
Prilikom odreivanja odtete sud je duan ocijeniti sve okolnosti
sluaja, a posebno sve mjere koje je poduzeo tetnik na
ublaavanju tete, kao to su:
objavljivanje ispravke i opozivanje izraavanja neistinite

injenice ili isprika;
injenicu da je tetnik stekao novanu korist iznoenjem ili
pronoenjem tog izraavanja, kao i
injenicu da li bi iznos dodijeljene tete mogao dovesti do
velikih materijalnih potekoa ili steaja tetnika.
()
Odnos ovog zakona prema drugim zakonima
lanak 15.
U odnosu na pitanja koja nisu ureena ovim zakonom,
primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona kojim su ureeni
obligacioni odnosi, Zakona o parninom postupku i zakona kojim
je ureen izvrni postupak u Federaciji Bosne i Hercegovine.
20. Zakon o obligacionim odnosima ("Slubeni list SFRJ"
br. 29/78, 39/85 i 57/89, "Slubeni list RBiH" br. 2/92, 13/93 i
13/94, te "Slubene novine Federacije BiH" br. 29/03 i 42/11) u
lan 199.
U sluaju povrede prava linosti, sud moe narediti, na
troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravke, ili
narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena ili to
drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom.
lan 200.
(1) Za pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne
bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede
ugleda, asti, slobode, prava ili prava linosti, smrti bliskog lica,
kao i za strah, sud e, ako nae da okolnosti sluaja a naroito
jaina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdavaju, dosuditi
pravinu novanu naknadu, nezavisno o naknadi materijalne
tete kao i o njenom odsustvu.
(2) Prilikom odluivanja o zahtjevu za naknadu
nematerijalne tete, kao i o visini njene naknade, sud e voditi
rauna o znaaju povrijeenog dobra i cilju kojem slui ta
naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu
spojive sa njenom prirodom i drutvenom svrhom.
21. Zakon o parninom postupku ("Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine" br. 53/03, 73/05 i 19/06) u
lanak 7.
Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima temelje
svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice.
lanak 8.
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na
temelju slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i pozorno
ocijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.
lanak 125.
Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred
sudom tijekom parnice.
Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e
ocijeniti hoe li te injenice cijeniti priznatim ili osporenim.
injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba
dokazivati, ali se moe dokazivati da te injenice ne postoje, ako
zakonom nije to drugo odreeno.
Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate.
lanak 127.
Ako se ustvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete,
na novanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se tona visina
svote, odnosno koliina stvari ne moe ustvrditi ili bi se mogla
ustvrditi samo s nerazmjernim tekoama, sud e o tome odluiti
prema svojoj ocjeni.
VI. Dopustivost
22. Sukladno lanku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, takoer, ima apelacijsku nadlenost u pitanjima koja
su sadrana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora

zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
23. Sukladno lanku 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi
uinkoviti pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese
u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio
odluku o posljednjem uinkovitom pravnom lijeku kojeg je
koristio.
24. U konkretnom sluaju predmet osporavanja apelacijom
je Presuda Kantonalnog suda broj 65 0 P 050334 10 G od 19.
prosinca 2012. godine protiv koje nema drugih uinkovitih
pravnih lijekova moguih prema zakonu. Ustavnom sudu nije
predoena dostavnica o uruenju pobijane presude apelantu, ali
obzirom na nadnevak donoenja presude, tj. 19. prosinac 2012.
godine, i nadnevak podnoenja apelacije, tj. 23. sijeanj 2013.
godine, proizlazi da nije protekao rok od 60 dana u smislu lanka
18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda. Konano, apelacija
ispunjava i uvjete iz lanka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda,
jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije
dopustiva, niti je oigledno (prima facie) neutemeljena.
25. Imajui u vidu odredbe lanka VI/3.(b) Ustava Bosne i
Hercegovine, te lanka 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu
dopustivosti.
VII. Meritum
26. Apelant tvrdi da su mu pobijanom presudom
Kantonalnog suda povrijeena prava iz lanka II/3.(e) i (h)
Ustava Bosne i Hercegovine, te iz lanka 6. stavak 1. i lanka 10.
Europske konvencije.
Sloboda izraavanja
27. lanak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom
dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i temeljne slobode iz ovog lanka stavak 2, to ukljuuje:
h) Slobodu izraavanja.
28. lanak 10. Europske konvencije glasi:
1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo
ukljuuje slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja
informacija i ideja, bez mijeanje javne vlasti i bez obzira na
granice. Ovaj lanak ne sprijeava drave da zahtijevaju dozvole
za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija.
2. Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obveze i
odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima,
ogranienjima ili sankcijama predvienim zakonom i koje [su]
neophodne u demokratskom drutvu u interesu nacionalne
sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti,
sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala, ugleda
ili prava drugih, sprjeavanja irenja povjerljivih informacija ili
u interesu ouvanja autoriteta i nepristranosti sudstva.
29. Apelantovi navodi o povredi prava iz lanka 10.
Europske konvencije, u biti, svode se na tvrdnju da dio teksta koji
se odnosio na tuitelja ne predstavlja klevetu, te da je proizvoljno
odreena visina novane satisfakcije koja je tuitelju dosuena.
30. Apelant, u biti, tvrdi da je u prijepornom lanku
iznesena injenica koju su redoviti sudovi prihvatili kao tonu, tj.
da su "Avaz", iji je utemeljitelj tuitelj, "Delta", iji je
utemeljitelj Miroslav Mikovi, "Vanity", iji je utemeljitelj
nepoznat, suvlasnici poduzea "Prezident nekretnine", nakon
ega je iznio svoj vrijednosni sud da tuitelj vri ekonomsku
okupaciju Sarajeva. Takoer, apelant tvrdi i da je kao nepobitna
prihvaena injenica da se Miroslav Mikovi obogatio tijekom
rata u BiH uz usko suraivanje sa, kako navodi, "balkanskim
kasapinom" Slobodanom Miloeviem. Najzad, apelant tvrdi da
su u prijepornom lanku iznesene samo pretpostavke, da se radilo
Srijeda, 6. 4. 2016.
o izvjeivanju o javnim linostima, te da je postojao legitiman

interes da se javnost izvijesti o utemeljenju poduzea "Prezident
nekretnine".
31. Ustavni sud primjeuje da iz obrazloenja pobijanih
odluka proizlazi da je zakljueno da su u prijepornom lanku
iznesene injenice za koje apelant nije ponudio dokaze. Naime,
prema stajalitu redovitih sudova, tvrdnje iz prijepornog lanka
"da tuitelj, zajedno sa Mikoviem, koji ga je odabrao za svog
partnera, hoe da izvri 'ekonomsku okupaciju Sarajeva'", da je to
nastavak "velikosrpskog plana u BiH" kojeg je Miloevi
pokuao silom ostvariti, te da su "Radonia i Mikovia zbliili
kriminal i srbijanske obavjetajne slube" predstavlja iznoenje
injeninih konstrukcija, a ne miljenja ili vrijednosnih sudova.
Takoer, ukazano je da ni nakon dvije godine od objave
prijepornog lanka apelant nije predoio dokaze o navodnom
planu ekonomske okupacije, kao ni o nastavku realizacije
velikosrpskog plana koji je zapoeo i silom pokuao ostvariti
Slobodan Miloevi, te da je izvjesni Vladimir Popovi odista i
kazao da su tuitelja i Mikovia zbliili kriminal i srbijanske
obavjetajne slube.
32. Ustavni sud podsjea da sloboda izraavanja predstavlja
fundamentalnu osnovu demokratskog drutva i jedan od
temeljnih uvjeta za njegov progres. lanak 10. stavak 2.
Europske konvencije odnosi se ne samo na "informacije" ili
"ideje" koje naiu na pozitivan ili ravnoduan prijem, ili koje se
smatraju neuvredljivim ve i na one koje vrijeaju, okiraju ili
uznemiruju. Sloboda izraavanja moe biti podlona iznimkama,
koje, meutim, moraju biti strogo tumaene, a potreba za bilo
kakvim ogranienjem mora biti uvjerljivo utvrena (vidi,
Europski sud, Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda
od 7. prosinca 1976. godine, predstavka broj 5493/72, stavak 49).
33. Europski sud smatra da test "neophodno u
demokratskom drutvu", u smislu lanka 10. stavak 2. Europske
konvencije, od njega zahtijeva da utvrdi odgovara li "mijeanje"
na koje se aplikant ali "urnoj drutvenoj potrebi", je li
proporcionalno legitimnom cilju i jesu li razlozi koje su dali
nacionalni sudovi da to opravdaju relevantni i dostatni. Pri tome
nacionalnim vlastima se ostavlja odreena sloboda procjene u
ocjeni postoji li "potreba", te u pogledu mjera koje u tom smislu
trebaju biti usvojene. Meutim, ova sloboda procjene nije
neograniena i ide ruku podruku sa supervizijom Europskog
suda, iji je zadatak konano odluiti je li ogranienje pomirljivo
sa slobodom izraavanja zatienom lankom 10. Europske
konvencije. Pri tome Europski sud smatra da u ostvarivanju
funkcije supervizora njegova zadaa nije preuzeti ulogu domaih
sudova, ve, na temelju lanka 10. Europske konvencije, u svjetlu
predmeta kao cjeline, preispitati odluke redovitih sudova koje su
oni donijeli sukladno njihovoj slobodnoj procjeni. Stoga,
Europski sud smatra da se mora uvjeriti da su nacionalne vlasti
primijenile standarde koji su sukladni principima propisanim
lankom 10. Europske konvencije i, tovie, da su odluke
utemeljili na prihvatljivoj procjeni relevantnih injenica (vidi,
Europski sud, Vogt protiv Njemake, presuda od 26. rujna 1995.
godine, Serija A broj 323, p.p. 25-26, stavak 52, Jeruzalem protiv
Austrije, aplikacija broj 26958/95, stavak 33, ECHR 2001-II sa
daljnjim referencama).
34. Dalje, prema stajalitu Europskog suda, u okviru lanka
10. stavak 2. Europske konvencije malo je prostora za
ograniavanje politikog govora ili debate o pitanjima od javnog
interesa (vidi, Europski sud, Srek protiv Turske (broj 1) [GC],
aplikacija broj 26682/95, stavak 61, ECHR 1999-IV). tovie,
granice prihvatljivog kriticizma su ire u pogledu politiara nego
u pogledu privatnih osoba. Za razliku od privatnih osoba, javne
linosti se neizbjeno i svjesno stavljaju pred ocjenu javnosti, a
njihove rijei i djela su izloeni paljivijem ispitivanju javnosti,
pa, stoga, moraju pokazati i vei stupanj tolerancije (vidi,
Srijeda, 6. 4. 2016.
Europski sud, Lingens protiv Austrije, presuda od 8. srpnja 1986,

Serija A broj 103, p. 26, stavak 42, Incal protiv Turske, presuda
od 9. lipnja 1998. godine, Izvjea 1998-IV, p. 1567, stavak 54).
35. Ustavni sud podsjea da su Europski sud i Ustavni sud u
svojim odlukama ukazali da postoji jasna distinkcija izmeu
informacije (injenice) i miljenja (vrijednosne ocjene). Dok se
postojanje injenica moe dokazivati, istinitost vrijednosnih
sudova nije podlona dokazivanju. Zahtjev da se dokae istinitost
vrijednosnog suda nije mogue ispuniti i on naruava samu
slobodu miljenja koja je fundamentalni dio prava iz lanka 10.
Europske konvencije (vidi, ve citiranu, Lingens protiv Austrije,
stavak 46, i Ustavni sud, Odluka broj AP 1005/04 od 2. prosinca
2005. godine, "Slubeni glasnik BiH" broj 45/06). Najzad, kada
izraavanje predstavlja vrijednosni sud, proporcionalnost
mijeanja moe ovisiti o tomu postoji li dostatna injenina
osnova za prijeporne izjave, jer ak i vrijednosni sud bez ikakve
injenine osnove za potporu moe biti pretjeran (vidi, Europski
sud, De Haes i Gijsels v. Belgije, presuda od 24. veljae 1997.
godine, Izvjea 1997-i, str. 236, stavak 47, i ve citiranu,
Jeruzalem protiv Austrije, stavak 43).
36. U konkretnom sluaju Ustavni sud smatra da
izraavanja u prijepornom lanku o "ekonomskoj okupaciji
Sarajeva", uz provokativnu konstataciju da se radi o nastavku
"velikosrpskog plana u BiH" kojeg je Miloevi pokuao silom
ostvariti, predstavljaju miljenje, odnosno apelantovu subjektivnu
procjenu o cilju poslovne suradnje izmeu tuitelja Radonia i
Mikovia, a ne injenice kako su zakljuili redoviti sudovi.
37. Naime, iz obrazloenja pobijanih odluka proizlazi da u
postupku nije bilo upitno da je tuitelj Radoni vlasnik tvrtke
"Avaz" i najvee medijske kompanije u BiH, nakladnik
najtiranijih dnevnih novina. Takoer, na temelju provedenih
dokaza, nepobitno je utvreno i da je utemeljeno poduzee
"Prezident nekretnine", iji su suvlasnici tvrtka "Avaz", Mikovi
i "Vanity", te da je poduzee "Avaz", iji je utemeljitelj tuitelj
Radoni, investitor izgradnje graevinskih objekata u Sarajevu i
Tuzli. Slijedei navedeno, proizlazi da tuitelj Radoni
nepobitno raspolae velikim ekonomskim sredstvima (vlasnik
najvee medijske kompanije, nakladnik najtiranijih dnevnih
novina, investitor izgradnje velikih graevinskih objekata, jedan
od suvlasnika poduzea "Prezident nekretnine"). U tom smislu ne
moe se zakljuiti da procjena autora prijepornog lanka da
tuitelj namjerava izvriti ekonomsku okupaciju Sarajeva nema i
odreeno injenino utemeljenje. Dalje, procjena, utemeljena na
navedenim nepobitno utvrenim injenicama, nasuprot stajalitu
redovitih sudova, nije nametala obvezu apelantu da dokae i
postojanje "plana o ekonomskoj okupaciji". Dalje, u svezi sa
provokativnom konstatacijom o nastavku "velikosrpskog plana u
BiH", Ustavni sud primjeuje da je najiroj javnosti u BiH
opepoznato da o postojanju ovog plana, njegovim autorima,
ciljevima i realizaciji ne postoji konsenzus, da su do danas
razliiti dokumenti institucija i pojedinih autora oznaavani kao
"velikosrpski plan", da su kao njegovi realizatori oznaavani
razliiti pojedinci iz javnog ivota iz oblasti politike, kulture i sl.
U tom smislu, zahtjev redovitih sudova da apelant predoi dokaz
o nastavku realizacije "velikosrpskog plana" ne moe se smatrati
utemeljenim.
38. Dalje, apelant tvrdi da se prijeporni lanak ticao
izvjeivanja o javnim linostima u kojem sluaju su granice
prihvatljivog kriticizma mnogo ire, da se radilo o postupanju u
dobroj namjeri, kao i da je imao legitiman interes izvijestiti
javnost o osnutku poduzea "Prezident nekretnine".
39. Ustavni sud primjeuje da se prijeporni lanak odnosio
na dvije osobe: tuitelja Fahrudina Radonia, utemeljitelja
"Avaza", drutva za nakladniku i tiskarsku djelatnost d.o.o.
Sarajevo, koji je u tubi sam naveo da je "vlasnik firme 'Avaz' i
najvee medijske kompanije u BiH, koja je izdava najtiranijih
dnevnih novina", te Miroslava Mikovia, utemeljitelja "Delta

Real Estate" d.o.o. Jugoslavija, Beograd, to je, prema ocjeni
redovitih sudova, "opepoznato". Slijedei navedeno, Ustavni
sud prihvaa apelantovu tvrdnju da se radilo o izvjeivanju o
javnim linostima u odnosu na koje su granice prihvatljivog
kriticizma mnogo ire. Pri tome Ustavni sud primjeuje da se iz
obrazloenja pobijanih odluka ne moe zakljuiti jesu li se i na
koji nain redoviti sudovi uope bavili ovim aspektom kada su
zakljuili da prijeporni lanak predstavlja klevetu i utvrdili
apelantovu odgovornost.
40. Dalje, Ustavni sud ponovno podsjea da status osobe
kao politiara ili druge javne linosti ne otklanja potrebu za
dovoljnom injeninom osnovom za izjave koje tete njegovoj ili
njezinoj reputaciji ak i kada se takve izjave tiu vrijednosnih
sudova, a ne injenica (vidi, Europski sud, Lavric protiv
Rumunjske, presuda od 14. sijenja 2014. godine, stavak 42).
41. U konkretnom sluaju proizlazi da se prijeporni lanak
ticao zajednikog poslovnog pothvata, osnutka poduzea
"Prezident nekretnine", dviju javnih linosti, koje su utemeljitelji
dviju velikih kompanija, jedne iz BiH i druge iz Republike Srbije.
Ustavni sud primjeuje da je u postupku pred redovitim
sudovima, na temelju provedenih dokaza koje je apelant
predoio, postojanje zajednikog poslovnog pothvata, osnutak
poduzea "Prezident nekretnine", utvreno kao neprijeporno. U
tom smislu ne dovodi se u pitanje i postojanje injenine osnove
za iznoenje vrijednosnih sudova i o eventualnim uincima
uspostavljene poslovne suradnje.
42. Dalje, uspostava poslovne suradnje izmeu dviju
velikih kompanija koje raspolau znaajnom financijskom moi
nedvojbeno je izazvalo interes najire javnosti kako zbog uinka
koji je ova suradnja mogla imati na ekonomske tijekove u BiH,
tako i zbog injenice da ovakav vid suradnje u suvremenom
svijetu ima nemali utjecaj i na suradnju izmeu samih drava. U
tom smislu ne moe se govoriti i o nedostatku legitimnog cilja da
se javnost upozna sa ciljem ove suradnje. Stoga se prijeporni
lanak moe smatrati doprinosom javnoj debati u odnosu na koju
tisak mora ispuniti svoju ulogu "uvara javnog interesa", odnosno
ne moe predstavljati samo zadovoljenje interesa odreenog
dijela javnosti (vidi, Europski sud, Standard Verlags GmbH
protiv Austrije, presuda od 4. lipnja 2009. godine, toka 52). Pri
tome Ustavni sud primjeuje da se iz obrazloenja pobijanih
odluka ne moe zakljuiti jesu li se i na koji nain redoviti sudovi
uope bavili i ovim aspektom kada su zakljuili da prijeporni
lanak predstavlja klevetu i utvrdili apelantovu odgovornost.
43. Bez obzira na to radi li se o uspostavi suradnje izmeu
poslovnih partnera koji su javne linosti, ili su nepoznate iroj
javnosti, ona se nuno preplie sa sferom javnog i sferom
privatnog. Pri tome sfera javnog bez sumnje se odnosi na
poslovanje sukladno zakonu, prava, obveze i dunosti koje iz
obavljanja poslovne aktivnosti proizlaze, je li suradnja sa drugim
sudionicima uspostavljena sukladno zakonu, da se ciljevi
suradnje ne protive zakonu i sl. U sferu privatnog ulazi sam izbor
poslovnog partnera i sve ono to ovaj izbor moe rukovoditi, to,
svakako, obuhvaa i samu linost pojedinca, poslovnog partnera.
Slijedei navedeno, ne bi se moglo zakljuiti da je neuobiajeno
ili neoekivano da se u oima javnosti poslovni partneri, koji su
pri tome sudionici zajednikog poslovnog pothvata, i
poistovjeuju jedan s drugim.
44. U konkretnom sluaju bilo je nepobitno da je poslovna
suradnja uspostavljena izmeu tuitelja i Mikovia, kao javnih
linosti, koji su poznati iroj javnosti. U postupku pred redovitim
sudovima, kako proizlazi iz obrazloenja pobijanih odluka, za
tuitelja niti jedan navod iz prijepornog lanka o Mikoviu, kao
njegovom poslovnom partneru u zajednikom poslovnom
pothvatu, nije bio upitan. Takoer, redoviti sudovi su zakljuili i
da se tvrdnje iz teksta prvenstveno odnose na Mikovia. Stoga je
teko zakljuiti da tuitelj, prihvaanjem poslovne suradnje sa

Mikoviem, nije mogao oekivati da ona moe pokrenuti
spekulacije o cilju ove suradnje kakve predstavlja i prijeporni
lanak. S tim u svezi, Ustavni sud ukazuje da, ak kada su u
pitanju i neistinite informacije, to ne znai da je osoba koja je
objavila te informacije automatski odgovorna za klevetu, naroito
kad su u pitanju mediji koji objavljuju tvrdnje o javnim
linostima, to su okolnosti konkretnog sluaja.
45. Naime, prema praksi Europskokg suda, jasno je da su
sudovi i u drugim europskim zemljama razvili doktrinu koja, u
bitii, omoguava obranu medija ukoliko mogu pokazati da su
postupali razumno, ili sukladno profesionalnim standardima,
dakle, "u dobroj namjeri", kada su objavljivali kritike izjave.
Ovakvu doktrinu primjenjuje i Europski sud koji je, kada je rije
o injenicama, razvio fleksibilnija pravila od onih koja
zahtijevaju dokazivanje istinitosti, ostavljajui medijima na taj
nain prostor za greku (vidi, Europski sud, Thorgeir
Thorgeirson protiv Islanda, presuda od 25. lipnja 1992. godine,
toka 65). Najzad, pri ocjeni dobronamjernosti Europski sud
procjenjuje jesu li domai sudovi analizirali jesu li novinari
optueni za klevetu dobili informacije na zakonit nain, jesu li ih
verificirali sa aplikantima prije objave i jesu li aplikantima
omoguavali da odgovore na navode u istom lanku (vidi,
Europski sud, Ion Carstea protiv Rumunije, presuda od 28.
listopada 2014. godine, toka 35).
46. Ustavni sud smatra da su redoviti sudovi zahtjevom da
apelant dokae istinitost miljenja o cilju poslovne suradnje
izmeu tuitelja i Mikovia za koje se ne moe rei i da je bilo
lieno injenine osnove, te, s tim u svezi, propustom da ocijene
da se radi o javnim linostima i je li postojao legitimni interes da
se javnost obavijesti o uspostavljenoj suradnji, kao i da daju jasne
razloge i obrazloenja za zakljuak o apelantovom namjernom
postupanju prekoraili granice "slobodne procjene" koju, u
smislu lanka 10. Europske konvencije, uivaju, to je rezultiralo
mijeenjem u apelantovo pravo na slobodu izraavanja, koje ne
zadovoljava princip proporcionalnosti iz stavka 2. ovog lanka.
47. Imajui u vidu sve navedeno, Ustavni sud zakljuuje da
je povrijeeno apelantovo pravo iz lanka II/3.(h) Ustava Bosne i
Hercegovina i lanka 10. Europske konvencije.
Ostali navodi
48. Obzirom na zakljuke o povredi prava iz lanka II/3.(h)
Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 10. Europske konvencije,
Ustavni sud smatra da nema potrebe posebice ispitivati i
apelantove navode o povredi prava iz lanka II/3.(e) Ustava
Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije.
VIII. Zakljuak
49. Ustavni sud zakljuuje da postoji povreda prava na
slobodu izraavanja iz lanka II/3.(h) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 10. Europske konvencije kada su redoviti
sudovi zahtjevom da apelant dokae istinitost miljenja iznesenog
u prijepornom lanku, za koje se ne moe rei i da je bilo lieno
injenine osnove, te, s tim u svezi, propustom da ocijene da se
radi o javnim linostima i je li postojao legitimni interes da se
javnost obavijesti i da daju jasne razloge i obrazloenja za
zakljuak o apelantovom namjernom postupanju prekoraili
granice "slobodne procjene", to je rezultiralo mijeanjem u
apelantovo pravo na slobodu izraavanja koje ne zadovoljava
princip proporcionalnosti iz stavka 2. ovog lanka.
50. Na temelju lanka 59. st. (1) i (2) i lanka 62. stavak 1.
Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu
ove odluke.
Srijeda, 6. 4. 2016.
51. Prema lanku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine,

odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mirsad eman, v. r.
,
293/13, "MM
Company" ... , VI/3)
, 57 (2) ), 59 .
(1) (2) 62 1
- ("
" 94/14), :
,
,
. ,
,
,
,
3. 2016.
"MM Company" ... .

II/3) 10

.
65
0 050334 10 19. 2012. .
,
,
II/3) 10

.
,
72 (5)
,

.
"
", "
", " "
"
".
I.
1. "MM Company" ... ( :
), , ,
23. 2013.
( : )
(
: ) 65 0 050334 10 19.
2012.
( : ) 65 0
050334 08 29. 2010. .
II.
2. 23 ,
, ,

( : ),
9. 2015.
.
1
Srijeda, 6. 4. 2016.
3. 18.
2015. . ,
9. , ,
10. 2015. ,

.
III.
4.

:
5. 65 0 050334 08
29. 2010. ,
65 0 050334 10 19.
2012. ,
5.000

,
"",
.
6.

"" 24. 2008.
"
' '" , , :
" ,
,

,

-
."
7. ,
, ,
"
- ,
", "

". ,
"
, ,
",
.
8. ""
...
, ,
" ",

, 500 , "Delta Real Estate" ...
, ( : "") "Vanity
International Corporation" , ( :
"Vanity")
1.000 500 . ,
"", ,
- -
, "-"
, -1 2 .
9. , . ..

,

,
, , , ,
,
15 , ,
.
,
,

,
,
10.
10. ,

.
2007.
" ",
"" "Vanity",
,
""
, ,
"" ,
"Vanity" ,
,
"-",
, "",
, ,
,
,
, . ,
,
: "

'' ,
, ,

'' -

."

- , ,
, ,
,
, de facto
.
11. ,

,

.
,
" ",
"", , ,
.
,
,
.
:
", ,
,

",

.
, ,
, . ,
,
, "",
,
,
.
12. ,

,
,
,
(
: ),
,
, .

"" ,

, .
13. , 6 . 2 3
( :
), , ,
,
,
,

. , 200 ,
10 ,
5.000
.
,
"", ,
,
. ,
199 , ,
,
"".
IV.
)
14.
II/3) )
, 6 1 10
(
: ).
15.

.
,

,

, .
2 2 ,
, .
,

.
,

" ".
16. ,
""
" ", ,
Srijeda, 6. 4. 2016.
, , , ,
, .
,
, ,
,
,
,
" "
. ,
.
, ,

. , ,

"
' '".
17. ,

67 1
( : ),
,
. ,

,
, .

,
.
)
18.

II/3) ) 6
1 10 .
V.
19. ("
" . 59/02, 19/03 73/05) :

2.
1.
:
) ,

("
", 6/99)
,
;
)
,

, ,
;
)

.

4.

:
()
) -

.
Srijeda, 6. 4. 2016.

5.
(1)
, .
()

6.
(1)

,
, .
(2)
, ,
,
.
(3) 1. 2. ( :
)

.
(4)
,

.
()

7.
(1) :
)
,
;
)

,
;
()
.
(2)
) 1.
, :
,
,
,

,
,

,

,

.

8.

,
.
10.
(1)

.
,
,
:

;

,

.
()

15.
,

,

.
20. ("
" . 29/78, 39/85 57/89, " " .
2/92, 13/93 13/94, " "
. 29/03 42/11) :
199.
, ,
, ,
,

.
200.
(1) ,
,
, , , ,
, , , ,

,
,
.
(2)
, ,

,

.
21. ("
" . 53/03, 73/05 19/06)
:
7.

.
8.

.
.
125.

.
,

.

,
, .
.
127.

, ,
,

, .
VI.
22. VI/3)
, , ,

.
23. 18 (1)
,
, ,

60

.
24.
65 0 050334
10 19. 2012.
.

,
, . 19. 2012. ,
, . 23. 2013. ,
60 18 (1)
. ,
18 . (3) (4) ,

, (prima facie) .
25. VI/3)
, 18 . (1), (3) (4)
,
.
VII.
26.
II/3) )
, 6 1 10
.

27. II/3
:

2 ,
:
) .
28. 10 :
1. .

,
.
,
.
2. ,
,
, ,
[]
,
,
, ,
,
Srijeda, 6. 4. 2016.

.
29. 10
, ,
,

.
30. , ,

, . "", , "",
, "Vanity",
, "
",
. ,

, , " "
. ,
,
,

" ".
31.

. , ,
" ,
, ,
' '",
" "
, "
"
,
. ,

,

,

.
32.

. 10 2
""
"" ,

, .
, , ,
,
(,
, Handyside ,
7. 1976. , 5493/72, 49).
33. "
", 10 2
, ""
"
",

.

"",
. ,

,
10
Srijeda, 6. 4. 2016.
.

, , 10
, ,

. ,

10 , ,

(, , Vogt ,
26. 1995. , 323,
p.p. 25-26, 52, ,
26958/95, 33, CHR 2001-II
).
34. , ,
10 2

(, , Srek
( 1) [GC], 26682/95, 61, CHR 1999IV). ,
.
,
,
, ,
, (,
, Lingens , 8.
1986, 103, p. 26, 42, Incal ,
9. 1998. , 1998-IV, p. 1567,
54).
35.

() (
). ,
.

10
(, , Lingens ,
46, , 1005/04 2.
2005. , " " 45/06).
, ,

,

(, , De Haes Gijsels
v. , 24. 1997. ,
1997-, . 236, 47, ,
, 43).
36.
"
",
" "
, ,

,
.
37. ,

""
, .
, ,
" ",
"", "Vanity",
"", ,

. ,

( ,
,
,
" ").

. , ,
,
,
"
". ,
" ",

, ,
,

" ",

, . ,

" " .
38. ,

,
,

" ".
39.
: ,
"",
... ,
" '' ,
",
, "Delta Real Estate" ...
, , , ,
"". ,

.

.
40. ,

, (,
, Lavric , 14.
2014. , 42).
41.
,
" ", ,
,
.
,
,
, "
", .

.
42. ,


,

.

. ,

" ",

(, , Standard
Verlags GmbH , 4. 2009.
, 52).

.
43.
,
,
.
,
,
,
,
.

, , ,
, . ,

,
,
.
44.

, ,
. ,
,
,

, . ,

. ,
,

. ,
,
,
,

, .
45. , ,

, ,
,
, , " ",
.
,
,
,
(, , Thorgeir
Thorgeirson , 25. 1992.
, 65). ,

,
Srijeda, 6. 4. 2016.

(,
, Ion Carstea , 28.
2014. , 35).
46.

, ,
,

,

" " ,
10 , ,

,
2 .
47. ,
II/3)
10
.

48.
II/3) 10
,
II/3)
6 1
.
VIII.
49.
II/3)
10

,
, ,
,

" ",

2 .
50. 59 . (1) (2) 62 1
,
.
51. VI/5 ,
.

, . .
KONKURENCIJSKO VIJEE/SAVJET
BOSNE I HERCEGOVINE
732
Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine je na osnovu

lana 25. stav (1) taka e), lana 41. stav (1) taka c), lana 42.
stav (1) taka c), lana 48. stav (1) taka b), a u vezi sa lanom
10. stav (2) taka c) i d) i lana 11. Zakona o konkurenciji
("Slubeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i l. 105. i 108.
Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02,
12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u postupku pokrenutom na osnovu
Zahtjeva za pokretanje postupka privrednog subjekta Agencija
TEC d.o.o. Sarajevo, drutvo za finansijsko-poslovni konsalting i
usluge, Hadi Idrizova 5, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, protiv
Srijeda, 6. 4. 2016.
Agencije za posrednike, informatike i finansijske usluge, APIF

Banja Luka, Vuka Karadia 5, Banja Luka, Bosna i
Hercegovina, radi utvrivanja zloupotrebe dominantnog ploaja,
na 117. (stosedamnaestoj) sjednici odranoj dana 27.01.2016.
godine, donijelo
1.
2.
3.
4.
5.
6.
RJEENJE1
Utvruje se da je Agencija za posrednike, informatike i

finansijske usluge, APIF Banja Luka, Vuka Karadia 5,
Banja Luka, odredbom lana 1. Odluke o visini naknade iz
djelokruga rada Agencije, u dijelu kojim se propisuje
naknada za davanje prepisa finansijskih izvjetaja,
tampanih ili u elektronskoj formi, kojom je utvreno da se
za jednokratno koritenje podataka za preko 500 izvjetaja,
pojedinano ugovara cijena, zloupotrebila dominantni
poloaj na tritu pruanja posrednikih, informatikih i
finansijskih usluga na podruju Republike Srpske,
primjenom razliitih uslova za istu ili slinu vrstu poslova,
iz lana 10. stav (2) taka c) Zakona o konkurenciji.
Banja Luka, odredbom lana 2. stav (2) Ugovora o pruanju
usluga zakljuenog dana 19.05.2014. godine, sa privrednim
subjektom TEC d.o.o. Sarajevo, drutvo za finansijskoposlovni konsalting i usluge, Hadi Idrizova 5, Sarajevo,
zloupotrebila dominantni poloaj na tritu pruanja
posrednikih, informatikih i finansijskih usluga na
podruju Republike Srpske, zakljuivanjem ugovora kojima
se uslovljava da druga strana prihvati dodatne obaveze koje
po svojoj prirodi ili prema trgovakom obiaju nemaju veze
sa predmetom takvog ugovora iz lana 10. stav (2) taka d)
Zakona o konkurenciji.
Nalae se Agenciji za posrednike, informatike i
Banja Luka, da uskladi odredbu lana 1. Odluke o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije, donesenu i usvojenu
od strane Upravnog odbora Agencije dana 27.12.2011.
godine, na nain da utvrdi jasne i nedvosmislene kriterije
koji bi bili identini za sve potencijalne korisnike usluga, u
vremenskom roku od 30 dana od dana prijema ovog
Rjeenja i dostavi na uvid dokaze o izvrenju.
Banja Luka, da zakljui Ugovor o poslovnoj saradnji sa
privrednim subjektom TEC d.o.o. Sarajevo pod uslovima
jednakim za sve privredne subjekte na relevantnom tritu,
u vremenskom roku od 30 dana od dana prijema ovog
Zabranjuje se Agenciji za posrednike, informatike i
Banja Luka, svako budue postupanje iz taaka 1. i 2.
dispozitiva ovog Rjeenja, kao i svako drugo postupanje na
relevantnom tritu koje bi privredne subjekte ili fizika
lica, dovelo u nepovoljan poloaj na relevantnom tritu u
smislu lana 11. stav (1) taka b) Zakona o konkurenciji.
Izrie se novana kazna Agenciji za posrednike,
informatike i finansijske usluge, APIF Banja Luka, Vuka
Karadia 5, Banja Luka, u iznosu od 21.000,00 KM
(dvadesetjednahiljada KM) u smislu lana 48. stav (1) taka
b) Zakona o konkurenciji, koju je duan platiti u roku od 8
(osam) dana od dana prijema ovog Rjeenja i dostavi na
uvid dokaze o izvrenju.
U sluaju da se izreena novana kazna ne uplati u
navedenom roku, ista e se naplatiti prisilnim putem, u
smislu odredbi lana 47. Zakona o konkurenciji, uz
Rjeenje objavljeno u "Slubenom glasniku BiH", broj 19/16
obraunavanje zatezne kamate za vrijeme prekoraenja

roka, prema vaeim propisima Bosne i Hercegovine.
7. Nalae se Agenciji za posrednike, informatike i
Banja Luka, da isplati novani iznos od 1.912,60 KM
(hiljadudevestodvanaest i 60/100 KM), privrednom
subjektu TEC d.o.o. Sarajevo, na ime trokova postupka u
roku od 8 dana od dana prijema ovog Rjeenja.
8. Odbija se zahtjev Agencije za posrednike, informatike i
Banja Luka, za nadoknadu trokova, kao neosnovan.
9. vo Rjeenje je konano i bit e bvljno u "Slubnm
glsniku BiH", slubnim glsilim ntitt i Brk
Distrikt Bsn i Hrcgvin.
Obrazloenje
Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Konkurencijsko vijee) je dana 26.01.2015. godine, pod
brojem: 02-26-2-004-II/15 zaprimilo Zahtjev za pokretanje
postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) u smislu lana 28. Zakona o
konkurenciji ("Slubeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09),
(u daljem tekstu: Zakon), podnesen od strane privrednog subjekta
Agencija TEC d.o.o. Sarajevo, drutvo za finansijsko-poslovni
konsalting i usluge, Hadi Idrizova 5, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili TEC),
protiv Agencije za posrednike, informatike i finansijske usluge,
APIF Banja Luka, Vuka Karadia 5, Banja Luka, Bosna i
Hercegovina (u daljem tekstu: APIF) zbog spreavanja,
ograniavanja i naruavanja trine konkurencije u smislu lana
10. stav (2) taka c) i d) Zakona.
Uvidom u podneseni Zahtjev Konkurencijsko vijee je
utvrdilo da isti nije kompletan u smislu lana 28. Zakona, te je
Podnosiocu zahtjeva dana 10.06.2015. godine pod brojem: 0226-2-004-1-II/15 upuen zahtjev za dopunu istog.
Podnosilac zahtjeva je dopunio Zahtjev dana 19.06.2015.
godine dopisom broj: 02-26-2-004-2-II/15, nakon ega je
Konkurencijsko vijee utvrdilo da je isti kompletan i uredan u
smislu lana 28. stav (1) Zakona.
Kompletiranjem predmetnog Zahtjeva, Konkurencijsko
vijee je na osnovu lana 28. stav (3) Zakona, dana 28.07.2015.
godine izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva,
broj: 02-26-2-004-4-II/15.
Stranke u postupku su Agencija TEC d.o.o. Sarajevo,
drutvo za finansijsko-poslovni konsalting i usluge, Hadi
Idrizova 5, Sarajevo, Bosna i Hercegovina i Agencija za
posrednike, informatike i finansijske usluge, APIF Banja Luka,
Vuka Karadia 5, Banja Luka, Bosna i Hercegovina.
1.1 Privredni subjekt TEC
Privredni subjekt TEC d.o.o. Sarajevo je Drutvo za
finansijsko-poslovni konsalting i usluge registrovan kod
Osnovnog suda u Sarajevu pod brojem 65-01-1597-09, i u
vlasnitvu je fizikih lica (..)* 2 sa 37,5%, (..)* sa 25% i (..)* sa
37,5% udjela u osnovnom kapitalu.
1.2 Privredni subjekt APIF
Privredni subjekt APIF je Agencija za posrednike,
informatike i finansijske usluge registrovana kod Okrunog
privrednog suda u Banja Luci pod matinim brojem subjekta 111925-00, sa 100% vlasnikih udjela Republike Srpske.
Zakonom o Agenciji za posrednike, informatike i
finansijske usluge ("Slubeni glasnik RS", br. 96/05, 74/10 i
68/13) propisana je djelatnost Agencije APIF.
2
(..)* Podaci predstavljaju poslovnu tajnu
2. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijee je u postupku primijenilo odredbe
Zakona, Odluke o utvrivanju relevantnog trita ("Slubeni
glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) Odluke o definisanju kategorija
dominantnog poloaja ("Slubeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10)
i Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br.
29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13).
Konkurencijsko vijee je takoer uzelo u obzir i odredbe
Zakona o Agenciji za posrednike, informatike i finansijske
usluge ("Slubeni glasnik RS", br. 96/05, 74/10 i 68/13), odredbe
Zakona o raunovodstvu i reviziji Republike Srpske ("Slubeni
glasnik RS", br. 36/09 i 52/11), odredbe Zakona o jedinstvenom
registru finansijskih izvjetaja Republike Srpske ("Slubeni
glasnik RS", br. 74/10), odredbe Pravilnika o uslovima i nainu
ovlatenog pristupanja i korienju izvjetaja i dokumenata iz
registra finansijskih izvjetaja ("Slubeni glasnik RS", br. 32/11).
3. Postupak po zahtjevu za pokretanje postupka
Podnosilac zahtjeva kao razloge za podnoenje Zahtjeva
navodi:
da je Zakonom o Agenciji za posrednike,
informatike i finansijske usluge ("Slubeni glasnik
RS", br. 36/09, 52/11), propisano da je APIF
obavezan da podatke iz preuzetih finansijskih
izvjetaja obradi na nain podesan za ocjenu
imovinskog, prinosnog i finansijskog poloaja pravnih
lica i preduzetnika, a stavom 2. istog lana propisano
je da su podaci iz stava 1. javni i dostupni svim
pravnim i fizikim licima.
da ne postoji definisana cijena za pristup registru
finansijskih izvjetaja, te da je APIF tokom 2014.
godine bankama prodavao podatke po cijeni od 2,00
KM po komadu za bazu firmi pojedinano, odnosno
po 1,80 KM po firmi za cijelu bazu (to ukljuuje
udruenja i budetske korisnike), dok su istovremeno
isti podaci Podnosiocu zahtjeva ponueni po cijeni od
5,00 KM plus PDV.
da je APIF navedenu ponudu prema Podnosiocu
zahtjeva sainio tek u maju 2014. godine nakon to je
izvrio prodaju podataka iz baze po zavrnim
raunima za 2013. godinu bankama i drutvima za
osiguranje tokom februara, marta i aprila 2014.
godine, i to tek nakon to je Podnosilac zahtjeva
zaprijetio podnoenjem tube protiv odgovornih lica u
APIF-u, te su na taj nain Podnosilac zahtjeva i ostali
privredni subjekti (izuzev banaka i drutava iz oblasti
osiguranja sa kojima APIF ima potpisane specijalne
Ugovore) dovedeni u neravnopravan poloaj ne samo
u pogledu cijene nego i vremenskog perioda kada je
prodaja odnosno predaja podataka omoguena.
da su u maju 2014. godine Podnosilac zahtjeva i APIF
zakljuili ugovor o pruanju usluga na osnovu kojeg
je Podnosilac zahtjeva uplatio APIF-u (..)* 1 KM i
dobio podatke od APIF-a po zavrnim raunima za
2013. godinu privrednih subjekata iz Republike
Srpske. Navedeni ugovor je izraen od strane APIF-a
i ima odredbu, i to lan 2. stav 2. koja glasi: "Podaci iz
stava 1. ovog lana predstavljaju poslovnu tajnu i
mogu se koristiti samo za potrebe korisnika usluga, u
smislu da se isti ne mogu prodavati bankama koje
posluju na teritoriji Republike Srpske, odnosno Bosne
i Hercegovine".
da Podnosilac smatra da je ova klauzula
diskriminatorska prema Podnosiocu zahtjeva,
1
Srijeda, 6. 4. 2016.
odnosno da ga limitira da stupa u poslovne odnose sa

svim privrednim subjektima u Republici Srpskoj i
Bosni i Hercegovini, te da APIF sebi zadrava pravo
da sa podacima, kojima trebaju da imaju pristup, pod
jednakim uslovima svi privredni subjekti, raspolae na
nain da je samom sebi obezbijedio ekskluzivno
pravo poslovanja sa bankama, odnosno onemoguio
drugim privrednim subjektima da posluju sa bankama
u ovoj sferi.
da Podnosilac zahtjeva istie da i pored potpisanog
ugovora, kao i pismenih upita i urgencija u vie
navrata, APIF nije dostavio podatke o estomjesenim
finansijskim izvjetajima za 2014. godinu, odnosno
nije Podnosiocu dostavio podatke o broju privrednih
subjekata koji su APIF-u dostavili ove izvjetaje.
da je Zakonom o jedinstvenom raunu poslovnih
subjekata ("Slubeni glasnik RS" 52/12) propisano da
APIF vodi registar rauna poslovnih subjekata RS, a
lanom 10. istog Zakona je propisano da je Agencija
duna da na zahtjev korisnika dostavi podatke iz ovog
registra, ali da od strane APIF-a nisu jasno propisani i
javno objavljeni uslovi za dostavu, odnosno
preuzimanje ovih podataka (cjenovnik, nain
preuzimanja, rokovi i drugi uslovi) to takoer dovodi
privredne subjekte, ukljuujui i Podnosioca zahtjeva
u neravnopravan poloaj na jedinstvenom tritu u
Bosni i Hercegovini, u odnosu na privredne subjekte
kojima je pristup ovoj bazi eventualno omoguen pod
povoljnijim uslovima.
Na osnovu navedenog Podnosilac zahtjeva trai od
Konkurencijskog vijea da donese rjeenje kojim se utvruje da
APIF zloupotrebljava dominatan poloaj na relevantnom tritu
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine jer je primjenio
razliite uslove za istu ili slinu vrstu poslova iz lana 10. stav 2.
taka c) Zakona o konkurenciji u pogledu cijena i rokova, kao i
zakljuio ugovor kojim se uslovljava druga strana da prihvati
dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili trgovakom obiaju
nemaju veze sa predmetom takvog ugovora iz lana 10. stav 2.
taka d) Zakona.
Analizirajui Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac
zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijee je ocijenilo da
nije mogue bez provedenog postupka utvrditi postojanje
povreda Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je na
107. sjednici odranoj dana 29.07.2015. gdin, u skladu sa
lanom 32. stav (2) Zakona, donijelo Zakljuak o pokretanju
postupka broj: 02-26-2-004-6-II/15 (u daljem tekstu: Zakljuak).
U skladu sa lanom 33. Zakona, Konkurencijsko vijee je
Zahtjev i Zakljuak dostavilo na odgovor privrednom subjektu
APIF, dana 29.07.2015. godine aktom brojem: 02-26-2-004-7II/15.
Privredni subjekt APIF je dostavio odgovor na Zahtjev i
Zakljuak Konkurencijskom vijeu, dana 12.08.2015. godine
podneskom broj: 02-26-2-004-12-II/15, kojim u potpunosti
osporava Zahtjev, te u bitnom navodi slijedee:
da je Agencija za posrednike, informatike i
finansijske usluge APIF osnovana Odlukom Vlade RS
br. 02/1-020-1292/00 od 28.12.2000. godine i
finansijske usluge ("Slubeni glasnik RS", br. 96/05,
74/10 i 68/13). U skladu sa navedenim Zakonom
definisani su poslovi i djelatnosti koje obavlja APIF, a
izmeu ostalog i poslovi uspostavljanja i voenja
Registra finansijskih izvjetaja RS, koji poslovi su
utvreni Zakonom o jedinstvenom registru
finansijskih izvjetaja ("Slubeni glasnik RS", br.
74/10).
Srijeda, 6. 4. 2016.
-
da Registar predstavlja centralni izvor informacija o

imovinskom, prinosnom i finansijskom poloaju
pravnih lica i preduzetnika, obveznika predaje
finansijskih izvjetaja u Registar.
da APIF prikuplja, evidentira i obrauje finansijske
izvjetaje, arhivira podatke, upravlja bazom podataka,
te osigurava zatitu baze podataka i dokumenata koji
su arhivirani.
da su podaci iz Registra javni i dostupni bez
dokazivanja pravnog interesa uz definisanu i utvrenu
novanu naknadu.
da u skladu sa lanom 9. stav 2. Zakona o
jedinstvenom registru finansijskih izvjetaja Upravni
odbor APIF-a donosi Pravilnik kojim propisuje uslove
i nain za ovlateno pristupanje i koritenje izvjetaja i
dokumenata iz Registra, te da je u skladu sa lanom
10. stav 2. i stav 3. ovog zakona propisano da se za
obavljanje poslova propisanim lanom 10. stav 1.
ovog Zakona naplauje novana naknada, koja
predstavlja prihod APIF-a, a Odluku o visini naknade
iz djelokruga rada APIF-a donosi Upravni odbor uz
saglasnost Vlade RS.
da je Upravni odbor APIF-a donio Odluku o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije APIF i to
Odluku broj: UO/XVIII-2331/11 dana 27.12.2011.
godine, te da je Vlada RS na istu dala saglasnost
Odlukom broj: 04/1-012-2-23/12 dana 12.01.2012.
godine i koja je objavljena u "Slubenom glasniku
RS" broj 9/2012.
da je lanom 1. Odluke o visini naknade iz djelokruga
rada Agrencije APIF odreeno da se izmeu ostalog
naknada, odnosno cijena za koritenje podataka za
preko 500 izvjetaja pojedinano ugovara.
da je sa privrednim subjektom TEC d.o.o. dana
19.05.2014. godine zakljuen ugovor o pruanju
usluga dostavljanja podataka iz bilansa stanja i
uspjeha za privredna drutva, preduzetnike koji vode
dvojno knjigovodstvo, banke i osiguranja, koja su
predali izvjetaje za 2013. godinu, a koja imaju
sjedite u Republici Srpskoj.
da je lanom 3. Ugovora ugovoreno, da je cijena
usluga iz lana 1. Ugovora 5,00 KM po jednom
finansijskom izvjetaju, to je cijena koja je ugovarana
sa svim privrednim subjektima za koritenje usluga
dostavljanja podataka iz bilansa stanja i uspjeha za
privredna drutva, preduzetnike koji vode dvojno
knjigovodstvo, banke i osiguranja, koja su predali
izvjetaje za 2013. godinu, a koja imaju sjedite u
Republici Srpskoj.
da je sa bankama ugovarana drugaija cijena iz
razloga to nisu zahtijevali kompletne finansijske
izvjetaje, ve dio tih izvjetaja, iz kojeg razloga su
ugovarane drugaije cijene, ali iskljuivo iz tog
razloga.
da je APIF ustupao podatke o finansijskim
izvjetajima ili dijela tih podataka u skladu sa
dinamikom obrade tih podataka, pa kako svi podaci i
izvjetaji nisu kompletni poetkom 2014. godine a za
finansijsku 2013. godinu ti finansijski izvjetaji nisu
se ni mogli dostavljati u januaru ili februaru 2014.
godine. Svi podaci su bili u isto vrijeme dostupni svim
privrednim subjektima na podruju Bosne i
Hercegovine a prema unaprijed utvrenim uslovima.
da su privrednom subjektu TEC d.o.o. podaci odnosno
finansijski izvjetaji ustupljeni odmah nakon to su se
stekli uslovi, odnosno odmah nakon zakljuenja
ugovora i uplate naknade, a kako je to propisano

vaeim Pravilnikom o uslovima i nainu ovlatenog
pristupanja i koritenja izvjetaja i dokumenata iz
Registra finansijskih izvjetaja.
da je dio privrednih subjekata podatke dobio i ranije a
iz razloga to su neki privredni subjekti traili dio
informacije ili izvjetaja, a i zato to su neki ranije
zakljuili ugovor i uplatili naknadu, a nikako se nije
radilo o odbijanju ili odugovlaenju sa ustupanjem
podataka iz javnog Registra.
da su neosnovani navodi koji su vezani za prigovor na
odredbu lana 2. stav 2. Ugovora o poslovnoj saradnji,
odnosno na odredbu kojom se ustupljeni podaci
smatraju poslovnom tajnom i zabranom da se isti dalje
prodaju bankama i drugim institucijama. Ova odredba
Ugovora je svakako u duhu namjere zakonodavca da
se uvede red u trite finansijskih usluga, jer
kupovinom cijele baze izvjetaja bilo koje privredno
drutvo bi moglo dalje vriti prodaju tih izvjetaja po
minimalnoj cijeni ime bi se APIF doveo u situaciju
da ne ostvaruje planirani prihod po ovom osnovu a
samim tim bi bila ugroena i mogunost finansiranja,
obrade i objave finansijskih izvjetaja, pa je stoga
uvedeno ogranienje na koritenje, odnosno dalju
prodaju podataka ustupljenih od APIF-a, a kako bi se
sprijeile zloupotrebe na tritu.
da to ne znai da privredni subjekti ne mogu poslovati
sa bankama i drugim subjektima, ali im je zabranjeno
da prodaju cjelovite neobraene finansijske izvjetaje
APIF-a, upravo kako bi se zatitila osnovna djelatnost
APIF-a, jer bi naravno u tom sluaju i cijene
ustupljenih podataka bile znatno drugaije.
da nisu jasni navodi Podnosioca zahtjeva koje su to
dodatne obaveze nametnute privrednom subjektu TEC
d.o.o. a koje obaveze nisu nametnute i drugim
subjektima, jer su ugovori zakljuivani pod istim
uvjetima sa svim lanovima pojedinih grupa kupaca, a
posebno to nametanje takvih obaveza nije suprotno
predmetu sporazuma.
da nisu osnovani navodi Podnosioca zahtjeva da APIF
obrauje i finansijske podatke za Brko Distrikt
Bosne i Hercegovine, odnosno za subjekte koji su
registrovani i posluju na teritoriji Brko Distrikta, jer
to niti je obaveza APIF-a po zakonu niti APIF
obrauje finansijske izvjetaje subjekata sa podruja
Brko Distrikta, pa samim tim i nevodi bazu
finansijskih izvjetaja za Brko Distrikt.
da je APIF uinio transparentnim sve informacije o
uslovima, cijenama i nainu preuzimanja podataka iz
javnog Registra, te da je svaki privredni subjekt
transparentno obavjeten o nainu, uslovima i po
kojoj cijeni moe pristupiti pojedinim podacima iz
javnog registra koji vodi APIF.
da APIF u skladu sa Zakonom o jedinstvenom registru
rauna poslovnih subjekata ("Slubeni glasnik RS",
br. 52/12) vodi registar rauna poslovnih subjekata u
RS, odnosno u skladu sa Zakonom o jedinstvenom
registru finansijskih izvjetaja, postupak dostave
podataka je isti kao kod dostavljanja podataka iz
registra finansijskih izvjetaja, cijena za usluge
dostave podataka definisana je Odlukom o visini
naknada za koritenje podataka iz jedinstvenog
registra rauna poslovnih subjekata broj: UO/XXI/012296/12 od 22.11.2012. godine, a nain dostavljanja i
koritenja podataka iz registra rauna poslovnih
subjekata regulisan je Upustvom o sadraju i nainu
dostavljanja podataka za voenje jedinstvenog registra

rauna poslovnih subjekata, kao i nainu njihovog
koritenja, koji je donio Upravni odbor APIF-a broj:
01-1516/12 dana 18.07.2012. godine, shodno
odredbama lana 6. i lana 11. gore navedenog
Zakona.
da zainteresovana stranka dostavi zahtjev za dobijanje
potrebnih podataka iz Registra i na osnovu istog APIF
joj dostavlja ponudu sa jasno definisanim uslovima i
cijenama usluga za dobijanje traenih podataka.
da privredni subjekt TEC nije u konkurenciji sa
bankama jer obavlja potpuno razliite djelatnosti,
odnosno TEC obavlja ostale finansijske usluge meu
kojima je dominantna obrada podataka i analiza
izvjetaja, dok banke obavljaju iskljuivo bankarsku
djelatnost, koja podrazumjeva prijem depozita,
davanje kredita i obavljanje platnih transakcija, zbog
ega ne moe biti povrede dominantnog poloaja na
tritu jer nema konkurentskog djelovanja izmeu
drutva TEC kao Podnosioca zahtjeva i drugog
subjekta koji je navodno stavljen u povoljniji poloaj,
odnosno banaka.
da nije jasno koje su to odredbe Ugovora kojima su
nametnute dodatne obaveze, a koje su suprotne samoj
prirodi sporazuma, odnosno nisu u vezi sa predmetom
sporazuma. Ukoliko Podnosilac misli na odredbu u
Ugovoru da nije dozvoljeno da se dalje prodaju
izvjetaji, ova obaveza je nametnuta za sve subjekte
na jednak nain a kako bi APIF zatitio prodaju svoje
usluge jer su i cijene formirane pod pretpostavkom da
e se finansijski izvjetaji i podaci iz istih kupovati
iskljuivo od APIF-a, jer bi u suprotnom za
finansiranje ovih usluga trebala znaajnija sredstva pa
samim tim bi i naknada bila znatno vea, odnosno
ukoliko bi bilo dozvoljeno preprodavati finansijske
izvjetaje bio bi upitan opstanak subjekta kao to je
APIF, koji prua uslugu od drutvenog znaaja ali se
finansira iz vlastitih prihoda.
Na osnovu navedenog privredni subjekt APIF smatra da
nije zloupotrijebio dominantni poloaj na relevantnom tritu, te
predlae Konkurencijskom vijeu odbijanje Zahtjeva.
Konkurencisko vijee je ocijenilo da prema stanju spisa nije
u mogunosti utvrditi pravo stanje stvari niti izvriti sve potrebne
analize u zakonom predvienom roku za donoenje konanog
rjeenja. U skladu sa iznesenim, Konkurencijsko vijee je
donijelo Zakljuak o produenju roka za donoenje konanog
rjeenja za dodatna 3 (tri) mjeseca u smislu lana 41. stav (2)
Zakona broj: 02-26-2-004-37-II/15 dana 24.11.2015. godine.
4. Usmena rasprava
U daljem toku postupka, obzirom da se radi o predmetu sa
strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijee je
odralo usmenu raspravu, u skladu sa lanom 39. Zakona.
Usmena rasprava je odrana dana 14.10.2015. godine u
prostorijama Konkurencijskog vijea uz prisustvo Jasmina
Baralije, direktora privrednog subjekta TEC d.o.o. i Vojislava
Pukarevia punomonika, te advokata Sanela Neziria
punomonika privrednog subjekta APIF.
Podnosilac zahtjeva izjasnio se da ostaje kod navoda iz
Zahtjeva, te je pored toga u raspravi u bitnom izjavio slijedee:
da izjavu koju eli dati na ovoj usmenoj raspravi
dostavlja u pisanom obliku i da ona predstavlja
sastavni dio Zapisnika, te da trai od Konkurencijskog
vijea da se usmena rasprava odgodi dok APIF ne
dostavi ugovore potpisane sa treim licima i druge
Srijeda, 6. 4. 2016.
zahtijevane dokumente, kao i da se na slijedeoj

usmenoj raspravi saslua zakonski zastupnik APIF-a.
da je Podnosilac zahtjeva, nakon sugestije voditelja
postupka da nema potrebe da se usmena rasprava
odgodi te da se moe u sluaju potrebe odrati vie
usmenih rasprava, nastavio sa izlaganjem te posebno
istakao da je u proloj 2014. godini traio od APIF-a
sklapanje ugovora pod istim uslovima kao to APIF
ima sklopljene ugovore sa bankama, te da je dobio
odgovor da sa bankama postoje specifini ugovori i
drugi oblici privredne saradnje, kao i da je sa
bankama ugovarana drugaija cijena jer banke nisu
zahtijevale kompletne finansijske izvjetaje.
da se skree panja da odgovor APIF-a nije u skladu
sa predoenim cjenovnikom koji je priloen kao
dokaz, te sama ta injenica ukazuje na proizvoljan
pristup to je u cjelosti suprotno sa naelom i do sada
ustaljenom praksom u dva dosadanja sluaja da su
svi podaci dostupni svima pod jednakim uslovima,
ovdje mislei na ranije odluke Konkurencijskog vijea
prema kojima sve stranke treba da budu ravnopravne
te da se sve usluge naplauju shodno cjenovniku za
sve jednako.
da pored toga APIF uopte nije ponudio Agenciji TEC
ove uslove u isto vrijeme kada i bankama. Na na
pismeni zahtjev da elimo da dobijemo isti tretman
kao i druga pravna lica (banke), APIF je napismeno
odgovorio da nam ne moe dati takav pristup (uslove)
jer se radi o specijalnim ugovorima. Napominjemo da
AFIP d.o.o. Sarajevo na svojoj Web stranici sve
zainteresovane strane obavjetava o dostupnosti
finansijskih izvjetaja i uslovima za preuzimanje koji
su jednaki za sva pravna lica.
da cjenovnik APIF-a, odnosno Odluka o visini
naknade iz djelokruga Agencije nigdje nije objavljena,
odnosno publikovana na nain da je dostupna
javnosti.
da u navedenoj Odluci stoji da " za sve pojedinane
zahtjeve jednog korisnika u toku godine, a koji u
ukupnom zbiru prelaze 10 finansijskih izvjetaja,
zakljuuje se poseban ugovor". Meutim postavlja se
pitanje zato se Agenciji TEC rezolutno i bez
mogunosti pregovaranja nude podaci o jednom
korisniku od 5,00 KM po izvjetaju + PDV, dok se
nekim korisnicima nude po daleko niim cijenama.
ak i kada je Odlukom o visini naknade propisano da
se za dobijanje vie od 10 izvjetaja zakljuuje
poseban ugovor, ovo ne znai da taj iznos treba da
bude proizvoljan, ve bi trebao da zavisi od unaprijed
poznatih kriterija.
da je klauzula o zabrani rada sa bankama u odgovoru
APIF-a objanjena vrlo "relaksirano". Poznato je da
Agencija TEC dalje obrauje podatke APIF-a i nema
razloga da samu bazu preprodaje bilo kome, jer su
podaci sami po sebi neupotrebljivi dok ne budu
dovedeni u funkciju koja krajnjem korisniku
omoguava koritenje podataka, pogotovu bankama,
koje su ih prethodno preuzele od APIF-a i to po
izuzetno povoljnoj cijeni. U odgovoru se navodi
"bankama i drugim institucijama" ali rije "drugim
institucijama" se ne nalaze u ugovoru.
lan 2. Ugovora izmeu APIF-a i TEC-a od
19.05.2014. glasi:
Usluge iz lana 1. ovog Ugovora izvrit e se na nain
kojimse obezbjeuje tanost i upotrebljivost podataka, a Davalac
usluga garantuje za tanost istih.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Podaci iz st.1. predstavljaju poslovnu tajnu i mogu se

koristiti samo za potrebe korisnika usluga, u smislu da iste ne
moe prodavati bankama koje posluju na teritoriji Republike
Srpske odnosno Bosne i Hercegovine.
kako se radi o ugovoru iji je sadraj formulisan od
strane APIF-a oigledno je da ova klauzula
ograniava pravo Agencije TEC da uestvuje u
trinoj utakmici sa svima ravnopravno, ukljuujui tu
APIF. Niko ne sprjeava APIF da bude uspjeniji od
Agencije TEC, ali se pri tome ne bi smio sluiti
klauzulama koje mu obezbjeuju ekskluzivan i
monopolski poloaj, ovo tim prije to sticanje dobiti
nije primarna funkcija APIF-a.
Punomonik privrednog subjekta APIF se izjasnio da u
potpunosti ostaje kod odgovora na Zahtjev i u bitnom navodeo
slijedee:
da je APIF u skladu sa odlukama Upravnog odbora,
odnosno Vlade RS zakljuivao ugovore sa dvije vrste
subjekata, i to u jednoj grupi su bile banke, a u drugoj
grupi ostali subjekti, s tim da su ugovori identini
osim u dijelu ugovorene cijene, a koja cijena je
ugovarana u skladu sa Odlukom o visini naknade iz
djelokruga rada Agencije, na koju odluku je Vlada
dala saglasnost.
da su u konkretnim ugovorima svi privredni subjekti
imali isti status, odnosno sve banke su na isti nain
imale pristup finansijskim podacima za tano
odreenu ugovorenu cijenu, i u tom smislu nijedna
banka nije stavljena u nepovoljniji poloaj. Isto tako
druga grupa odnosno ostali privredni subjekti, meu
kojima je i Podnosilac zahtjeva, su takoer u okviru te
grupe imali isti poloaj, kako u pogledu uslova iz
ugovora, tako i u pogledu cijene, pa tako postupanje
APIF-a se ne moe smatrati zloupotrebom
dominantnog poloaja, posebno jer ove dvije grupe
subjekata nisu meusobna konkurencija.
da je sasvim uobiajeno na bilo kojem tritu i
otvorenom i dominantnom da prualac usluga ima
vie kategorija kupaca, a da u okviru tih kategorija
mora postupati na jednak nain. Dakle injenice o
razliitom postupanju postoje samo u dijelu cijene
izmeu ove dvije grupe klijenata Agencije APIF. Kao
dokaz priloen je vei broj ugovora izmeu APIF-a i
banaka, te predloeno kopiranje ugovora sa svim
bankama i dijelom ostalih subjekata.
na pitanje voditelja postupka da li postoji neka odluka
kojom je utvreno razgranienje, odnosno
razvrstavanje kupaca u vie kategorija, jer u samoj
Odluci o visini naknade iz djelokruga Agencije to nije
vidljivo, Punomonik APIF-a je izjavio da ne postoji
posebna Odluka nego je to ostvaljeno na odluivanje
menadmentu.
5. Prikupljanje podataka od treih lica
Tokom postupka radi utvrivanja svih relevantnih
injenica, u smislu odredbi lana 35. stav (1) take a) i c) Zakona,
Konkurencijsko vijee je prikupljalo podatke i dokumentaciju i
od drugih tijela/institucija koje nisu stranke u postupku.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijee je zatrailo
podatke i dokumentaciju od:
privrednog subjekta (..)* 1 aktom broj: 02-26-2-00422-II/15 od dana 02.11.2015. godine, koji je traene
podatke dostavio dana 19.11.2015. godine podneskom
broj: 02-26-2-004-34-II/15.
1
privrednog subjekta (..)* aktom broj: 02-26-2-004-34II/15 od dana 02.11.2015. godine, koji je traene
broj: 02-26-2-004-41-II/15.
broj: 02-26-2-004-31-II/15.
privrednog subjekta (..)* aktom broj: 02-26-2-004-26II/15 od dana 02.11.2015. godine i aktom broj 02-262-004-36-II/15 od dana 20.11.2015, koji je traene
broj: 02-26-2-004-33-II/15 i dana 07.12.2015. godine
podneskom broj: 02-26-2-004-43-II/15.
broj: 02-26-2-004-32-II/15.
broj: 02-26-2-004-40-II/15.
privrednog subjekta (..)* aktom broj: 02-26-2-004-28II/15 i privrednog subjekta APIF Banja Luka aktom
broj: 02-26-2-004-21-II/15 od dana 02.11.2015.
godine: U odgovoru zaprimljenom dana 09.11.2015.
godine podnesak broj: 02-26-2-004-29-II/15 APIF je
obavijestio Konkurencijsko vijee da sa privrednim
subjektom (..)* nema zakljuen ugovor o poslovnoj
saradnji za 2014. kao i za 2013. i 2015. godinu.
6. Relevantno trite
U skladu sa lanom 3. Zakona, te l. 4. i 5. Odluke o
utvrivanju relevantnog trita, relevantno trite se odreuje kao
trite odreenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti
na odreenom geografskom tritu.
Prema odredbi lana 4. Odluke o utvrivanju relevantnog
trita, relevantno trite proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili
usluge koje potroai smatraju meusobno zamjenjivim s
obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu
ili nain upotrebe.
Relevantno trite usluga predmetnog postupka je utvreno
kao trite pruanja posrednikih, informatikih i finansijskih
usluga.
Prema odredbi lana 5. Odluke o utvrivanju relevantnog
trita, relevantno geografsko trite obuhvata cjelokupnu ili
znaajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni
subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda
pod jednakim ili dovoljno ujednaenim uslovima i koji to trite
bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim
tritima.
Obzirom da je APIF od strane Vlade RS ovlaten za
uspostavljanje i voenje Registra finansijskih izvjetaja koji
predstavlja centralni izvor informacija o imovinskom, prinosnom
i finansijskom poloaju pravnih lica i preduzetnika koji imaju
sjedite na podruju Republike Srpske, relevantno geografsko
trite predmetnog postupka je podruje Republike Srpske.
Slijedom navedenog, relevantno trite predmetnog
postupka je utvreno kao trite pruanja posrednikih,
informatikih i finansijskih usluga na podruju Republike Srpske.
7. Utvreno injenino stanje i ocjena dokaza
U predmetnom postupku, pristupilo se prikupljanju
relevantne dokumentacije i podataka, te je uvidom u iste utvreno
slijedee:
br. 02/1-020-1292/00 od 28.12.2000. godine i

finansijske usluge, u skladu sa kojim Zakonom su
definisani poslovi i djelatnosti koje obavlja Agenicija
APIF.
da su u skladu sa Zakonom o jedinstvenom registru
finansijskih izvjetaja Republike Srpske utvreni
osnovi za funkcionisanje Jedinstvenog registra
finansijskih izvjetaja, njegov sadraj i nain voenja.
da je lanom 2. Zakona o jedinstvenom registru
finansijskih izvjetaja Republike Srpske propisano da
Registar uspostavlja i vodi Agencija APIF.
da lan 3. navedenog Zakona obavezuje Agenciju da
prikuplja i obrauje finansijske izvjetaje, arhivira
podatke, upravlja bazom podataka, te osigurava
zatitu baze podataka i dokumenata koji su arhivirani.
da lan 23. stav (1) Zakona o raunovodstvu i reviziji
RS obavezuje APIF da podatke iz preuzetih
finansijskih izvjetaja iz lana 21. ovog zakona obradi
na nain podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i
finansijskog poloaja pravnih lica i preduzetnika koji
vode dvojno knjigovodstvo.
da je lanom 23. stav (2) Zakona o raunovodstvu i
reviziji RS propisano da su podaci iz stava 1. ovog
lana javni i dostupni svim pravnim i fizikim licima.
da je takoer lanom 7. Zakona o jedinstvenom
registru finansijskih izvjetaja RS propisano da su
podaci iz Registra javni i dostupni bez dokazivanja
pravnog interesa.
da je Upravni odbor APIF-a, u skladu s lanom 15.
Zakona o Agenciji za posrednike, informatike i
finansijske usluge, donio Odluku o visini naknade iz
djelokruga rada Agencije i to Odluku broj: UO/XVIII2331/11 dana 27.12.2011. godine, te da je Vlada RS
na istu dala saglasnost Odlukom broj: 04/1-012-223/12 dana 12.01.2012. godine i koja je objavljena u
"Slubenom glasniku RS" broj 09/2012.
da je navedenom Odlukom, izmeu ostalog propisano
da se za jednokratno koritenje podataka za preko 500
izvjetaja, pojedinano ugovara cijena.
da je izmeu privrednog subjekta TEC d.o.o. i
Agencije APIF dana 19.05. 2014. godine zakljuen
ugovor o pruanju usluga dostavljanja podataka iz
bilansa stanja i uspjeha za privredna drutva,
preduzetnike koji vode dvojno knjigovodstvo, banke i
osiguranja, koji su predali izvjetaje za 2013. godinu,
a koja imaju sjedite u Republici Srpskoj, sa
ugovorenom cijenom od 5,00 KM po jednom
finansijskom izvjetaju, plus PDV.
da lan 2. stav (2) Ugovora o poslovnoj saradnji
izmeu Podnosioca zahtjeva i Agencije APIF glasi:
"Podaci iz stava 1. ovog lana predstavljaju poslovnu
tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe korisnika
usluga, u smislu da se isti ne mogu prodavati
bankama koje posluju na teritoriji Republike Srpske,
odnosno Bosne i Hercegovine".
da je privredni subjekt APIF sa vie banaka sa
podruja Republike Srpske, odnosno Bosne i
Hercegovine zakljuio ugovore o pruanju usluga
(Ugovori prioloeni u spis) iz kojih je vidljivo da su
naknade, odnosno cijene usluga po dostavljenom
finansijskom izvjetaju znatno nie od cijene koja je
ponuena Podnosiocu zahtjeva.
lan 9. stav (1) Zakona propisuje da privredni subjekt ima
dominantan poloaj na relevantnom tritu roba i/ili usluga, ako
se zbog svoje trine snage moe ponaati u znaajnoj mjeri
Srijeda, 6. 4. 2016.
nezavisno od stvarnih ili moguih konkurenata, kupaca,

potroaa ili dobavljaa, takoer uzimajui u obzir udio tog
privrednog subjekta na tritu, udjele koje na tom tritu imaju
njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke za ulazak drugih
privrednih subjekata na trite.
Nadalje, lan 9. stav (2) Zakona, propisuje da se
pretpostavlja, da jedan privredni subjekt ima dominantan poloaj
na tritu roba i /ili usluga, ako na relevantnom tritu Bosne i
Hercegovine ima trini udio vei od 40,0%.
lan 2. Odluke o definisanju kategorije dominantnog
poloaja dalje razrauje pojam dominantnog poloaja te odreuje
da privredni subjekt na relevantnom tritu proizvoda ili usluga
ima dominantan poloaj, kada se zbog svoje trine snage moe
ponaati i djelovati u znaajnoj mjeri nezavisno od stvarnih ili
moguih konkurenata, kupaca, potroaa ili dobavljaa, i na taj
nain ograniava ili sprjeava efikasnu konkurenciju.
U toku postupka je utvreno da je Odlukom Vlade
Republike Srpske i Zakonom o Agenciji za posrednike,
informatike i finansijske usluge privredni subjekt APIF odreen
kao ovlatena institucija da izmeu ostalog vodi Registar
finansijskih izvjetaja, kao centralni izvor informacija o
imovinskom, prinosnom i finansijskom poloaju pravnih lica i
preduzetnika, obveznika predaje finansijskih izvjetaja u Registar
finansijskih izvjetaja, kao i da vodi i uspostavlja registar rauna
poslovnih subjekata u Republici Srpskoj; odnosno da se ovom
djelatnou moe baviti samo privredni subjekt APIF.
Takoer, u toku postupka utvreno je da lan 2. Zakona o
jedinstvenom registru finansijskih izvjetaja Republike Srpske
propisuje da Registar uspostavlja i vodi privredni subjekt APIF,
te da je lanom 3. istog Zakona APIF odreen da prikuplja,
evidentira i obrauje finansijske izvjetaje, arhivira podatke,
upravlja bazom podataka, te osigurava zatitu baze podataka i
dokumenata koji su arhivirani.
Na osnovu navedenog, a s obzirom na injenicu da je u
predmetnom sluaju kao relevantno trite usluga utvreno trite
pruanja posrednikih, informatikih i finansijskih usluga,
Konkurencijsko vijee je neosporno utvrdilo da privredni subjekt
APIF ima dominantan poloaj na relevantnom tritu, to znai
da ne postoji mogunost da neki privredni subjekt, korisnik
predmetnih usluga, zakljui Ugovor o poslovnoj saradnji sa
nekom drugom agencijom /institucijom u vezi relevantne usluge,
te slijedom toga isti ima obavezu da svim privrednim subjektima
osigura identine uslove na relevantnom tritu.
U smislu lana 10. Zakona dominantni poloaj privrednog
subjekta nije zabranjen, ali je zabranjena zloupotreba
dominantnog poloaja, to je utvreno i u lanu 4. stav (2)
Odluke o definisanju kategorija dominantnog poloaja u kojem
se navodi "da je zabranjena zloupotreba dominantnog poloaja
na relevantnom tritu kroz djelovanje privrednog subjekta koja
ima za cilj i posljedicu iskljuivanje ili "zatvaranje" trita,
odnosno ograniavanje ili naruavanje efikasne trine
konkurencije, a u stavu (3) istog lana se navodi da zloupotreba
dominantnog poloaja na relevantnom tritu, iskljuivo postoji u
onim sluajevima u kojima je privredni subjekt preduzeo
odgovarajue djelovanje na vlastitu inicijativu".
Konkurencijsko vijee je utvrdilo da u Odluci o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije nisu propisani jasni i
transparentni kriteriji, jednaki za sve privredne subjekte, jer se u
lanu 1. navedene Odluke izmeu ostalog navodi da se za
jednokratno koritenje podataka za preko 500 izvjetaja,
pojedinano ugovara cijena, ime se ostavlja mogunost APIF-u
da odreuje razliite cijene jednom privrednom subjektu u
odnosu na drugi privredni subjekt a za istu vrstu obavljenih
usluga, ime se privredni subjekti dovode u neravnopravan
poloaj. Slijedom toga navedena odredba Odluke o visini
Srijeda, 6. 4. 2016.
naknade iz djelokruga rada Agencije predstavlja krenje Zakona

u smislu lana 10. stav (2) taka:
c) primjenu razliitih uslova za istu ili slinu vrstu
poslova sa ostalim stranama, ime ih dovode u
neravnopravan i nepovoljan konkurentski poloaj.
Konkurencijsko vijee nije prihvatilo tvrdnje zakonskog
zastupnika privrednog subjekta APIF o postojanju dvije
kategorije privrednih subjekata sa kojima je APIF sklapao
ugovore o poslovnoj saradnji, i to u jednoj grupi su bile poslovne
banke, a u drugoj grupi ostali privredni subjekti, s tim da su
ugovori identini osim u dijelu koji se odnosi na ugovorenu
cijenu, a koja je ugovarana u skladu sa Odlukom o visini naknade
iz djelokruga rada Agencije na koju odluku je Vlada RS dala
saglasnost.
Naime, Konkurencijsko vijee je utvrdilo da navedena
praksa privrednog subjekta APIF nema uporita, odnosno nije
propisana nijednim relevantnim zakonskim propisom na koji se
poziva APIF, niti je propisana bilo kakvim internim aktom
privrednog subjekta APIF, te da se u navedenom sluaju
neosporno radi o povlatenom tretmanu poslovnih banaka koje su
za istu uslugu plaale mnogo manju cijenu u odnosu na druge
privredne subjekte ukljuujui i Podnosioca zahtjeva.
Privredni subjekt APIF duan je izmjeniti odredbu lana 1.
Odluke o visini naknade iz djelokruga rada Agencije, na nain da
utvrdi jasne i nedvosmislene kriterije, odnosno da iskae cijene u
egzaktnim brojevima koji bi bili identini za sve potencijalne
korisnike usluga.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u takama 1. i 3.
dispozitiva.
Anlizirajui odredbe Ugovora koji je privredni subjekt
APIF zakljuio sa privrednim subjektom TEC d.o.o.
Konkurencijsko vijee je neosporno zakljuilo da lan 2. stav (2)
navedenog Ugovora o poslovnoj saradnji koji glasi: "Podaci iz
stava 1. ovog lana predstavljaju poslovnu tajnu i mogu se
koristiti samo za potrebe korisnika usluga, u smislu da se isti ne
mogu prodavati bankama koje posluju na teritoriji Republike
Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine" predstavlja krenje
Zakona iz lana 10. stav (2) taka:
d) zakljuivanje sporazuma kojima se uslovljava da
druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj
prirodi ili prema trgovakom obiaju nemaju veze sa
predmetom takvog sporazuma.
Budui da, privredni subjekt APIF ima dominantan poloaj
na relevantnom tritu, te slijedom toga kao ovlatena institucija
ima posebnu odgovornost, ne moe propisivati, odnosno
uslovljavati ostale privredne subjekte sa kojima zakljuuje
sporazum o poslovnoj saradnji da prihvate dodatne uslove koji po
svojoj prirodi ili prema trgovakom obiaju nemaju veze sa
Konkurencijsko vijee smatra neosnovanim tvrdnje
privrednog subjekta APIF da je ova odredba ugovora u duhu
namjere zakonodavca da se uvede red u trite finansijskih
usluga, jer kupovinom cijele baze izvjetaja bilo koje privredno
drutvo bi moglo dalje vriti prodaju tih izvjetaja po minimalnoj
cijeni ime bi s APIF doveo u situaciju da ne ostvaruje planirani
prihod po ovom osnovu, a samim tim bi bila ugroena i
mogunost finansiranja, obrade i objave finansijskih izvjetaja.
Naime, na navedeni nain privredni subjekt APIF je
zloupotrebio dominantni poloaj koji ima na tritu pruanja
posrednikih, informatikih i finansijskih usluga na podruju
Republike Srpske, jer je takvo postupanje imalo za cilj i
posljedicu iskljuivanje ili "zatvaranje" dijela trita za
Podnosioca zahtjeva, odnosno ograniavanje i naruavanje
efikasne trine konkurencije, ime se Podnosioca zahtjeva, ali i
ostale privredne subjekte, dovelo u nepovoljan konkurentski
poloaj u smislu lana 10. Zakona.
Iz naprijed navedenih razloga, privredni subjekt APIF je

duan zakljuiti Ugovor o poslovnoj saradnji s privrednim
subjektom TEC d.o.o. pod jednakim uslovima, u vremenskom
roku od 30 dana od dana prijema ovog Rjeenja, a takoer i sa
svim ostalim klijentima, potencijalnim uesnicima na
relevantnom tritu, u razumnom roku.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u takama 2.i 4.
dispozitiva.
finansijske usluge, APIF Banja Luka, Vuka Karadia 5, Banja
Luka, svako budue postupanje iz taaka 1. i 2., dispozitiva ovog
Rjeenja, kao i svako drugo postupanje na relevantnom tritu
kojim se privredni subjekti ili fizika lica, dovode u nepovoljan
poloaj na relevantnom tritu, u smislu lana 11. stav (1) taka
b) Zakona.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u taki 5. dispozitiva
8. Novana kazna
U smislu lana 48. stav (1) taka b) Zakona, novanom
kaznom u iznosu najvie do 10% (deset) vrijednosti ukupnog
godinjeg prihoda privrednog subjekta, iz godine koja je
predhodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona, kaznit e
se privredni subjekt, ako zloupotrebi dominantni poloaj na nain
propisan odredbama lana 10. Zakona.
Polazei od nesporno utvrene injenice da je APIF
prekrio odredbe lana 10. stav (1) taka c) i d) Zakona,
Konkurencijsko vijee je u smislu lana 48. stav (1) taka b)
Zakona, izreklo APIF-u novanu kaznu u iznosu od 21.000,00
KM (dvadesetjednahiljada KM) to predstavlja (..)* 1 % od
ukupno ostvarenog prihoda APIF-a za 2013. godinu, a koji je
iznosio (..)* KM.
Konkurencijsko vijee je prilikom izricanja visine novane
kazne uzelo u obzir namjeru te duinu trajanja povrede Zakona,
kao i posljedice koje ista imala na trinu konkurenciju, u smislu
lana 52. Zakona.
S obzirom na visinu izreene novane kazne,
Konkurencijsko vijee nije imalo prvenstveno za cilj kanjavanje
zbog krenja Zakona, ve da upozori APIF na obavezu
potovanja pravila trine konkurencije utvrenih odredbama
Zakona.
utvrenom roku ista e se naplatiti prisilnim putem, u smislu
lana 47. Zakona, uz obraunavanje zatezne kamate za vrijeme
prekoraenja roka, prema vaeim propisima Bosne i
Hercegovine.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u taki 6. dispozitiva.
9. Trokovi postupka
Podnosilac zahtjeva je podnio dana 07.01.2016. godine,
zahtjev za naknadu trokova postupka (podnesak broj: 02-26-2004-50-II/15) koji se sastoji od slijedeih trokova: 1) Trokovi
angaovanja pravnog savjetnika g. Vojislava Pukarevia po
osnovu ugovora o djelu br. 08/15 od 01.03.2015. g. u iznosu
700,00 KM, br. 16/15 od 01.05.2015. g. u iznosu 700,00 KM i br.
41/15 od 01.10.2015. g. u iznosu 700,00 KM, 2) administrativna
taksa na zahtjev - 1000,00 KM.
Odredbom lana 105. stav (1) Zakona o upravnom
postupku je propisano da u pravilu svaka stranka snosi svoje
trokove postupka (koji ukljuuju i trokove za pravno
zastupanje), a odredbom lana 105. stav (2) istog Zakona je
propisano da kada u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa
suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju
je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi
opravdane trokove koji su nastali u postupku.
Konkurencijsko vijee je prilikom izraunavanja ukupnih

trokova postupka, uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom
postupku, Zakona o advokaturi ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) i Tarife o nagradama i
naknadi trokova za rad advokata ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 22/04 i 24/04) (u daljem tekstu: Tarifa).
Konkurencijsko vijee je djelomino prihvatilo zahtjev
privrednog subjekta TEC d.o.o. Sarajevo za nadoknadu trokova:
novani iznos od 1000,00 KM administrativne takse
za Zahtjev za pokretanje postupka pred
Konkurencijskim vijeem (u skladu sa lanom 2.
Tarifni broj 106. stav (1) taka e) Odluke o visini
administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama
pred Konkurencijskim vijeem; Zahtjev za pokretanje
postupkautvrivanje zloupotrebe dominantnog
poloaja.
novani iznos od 240,00 KM, za sastavljanje Zahtjeva
za pokretanje postupka pred Konkurencijskim
vijeem.
novani iznos od 240,00 KM, za dopunu Zahtjeva za
pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijeem.
novani iznos od 300,00 KM, za angaovanje pravog
savjetnika.
Budui da se radi o nunim i opravdanim trokovima, u
smislu lana 105. Zakona o upravnom postupku, privredni
subjekt APIF je stranka na iju tetu je postupak okonan te je
duna privrednom subjektu TEC d.o.o., nadoknaditi trokove
postupka u iznosu od 780,00 KM, to sa porezom na dodanu
vrijednost iznosi 912,60 KM. Takoer, su priznati i trokovi
plaene administrativne takse u iznosu od 1.000,00 KM, te
priznati trokovi iznose ukupno 1.912,60 KM.
Konkurencijsko vijee je odbilo zahtjev zakonskog
punomonika privrednog subjekta APIF za nadoknadu trokova
postupka, budui da je navedeni postupak privredni subjekt APIF
izazvao svojim postupanjem i djelovanjem i da je zavren na
njegovu tetu, te nema pravo na nadoknadu trokova postupka, u
smislu Zakona o upravnom postupku.
10. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog Rjeenja nije dozvoljena alba.
Nezadovoljna strana moe pokrenuti upravni spor pred
Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema,
odnosno objavljivanja ovoga Rjeenja.
Broj 02-26-2-004-54-II/15
Predsjednica
Mr. Arijana Regoda-Drai, s. r.
Sarajevo
Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine je na temelju
lanka 25. stavak (1) toka e), lanka 41. stavak (1) toka c),
lanka 42. stavak (1) toka c), lanka 48. stavak (1) toka b), a u
svezi sa lankom 10. stavak (2) toka c) i d) i lanka 11. Zakona
o konkurenciji ("Slubeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09)
i l. 105. i 108. Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik
BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u postupku
pokrenutom na temelju Zahtjeva za pokretanje postupka
gospodarskog subjekta Agencija TEC d.o.o. Sarajevo, drutvo za
finansijsko-poslovni konsalting i usluge, Hadi Idrizova 5,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, protiv Agencije za posrednike,
Karadia 5, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, radi utvrivanja
zlouporabe vladajueg ploaja, na 117. (stosedamnaestoj)
sjednici odranoj dana 27.01.2016. godine, donijelo
Srijeda, 6. 4. 2016.
1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
RJEENJE

Banja Luka, odredbom lanka 1. Odluke o visini naknade iz
djelokruga rada Agencije, u dijelu kojim se propisuje
naknada za davanje prijepisa financijskih izvjea,
tampanih ili u elektronskoj formi, kojom je utvreno da se
za jednokratno koritenje podataka za preko 500 izvjea,
pojedinano ugovara cijena, zlouporabila vladajui poloaj
na tritu pruanja posrednikih, informatikih i
financijskih usluga na podruju Republike Srpske,
primjenom razliitih uvjeta za istu ili slinu vrstu poslova,
iz lanka 10. stavak (2) toka c) Zakona o konkurenciji.
Banja Luka, odredbom lanka 2. stavak (2) Ugovora o
pruanju usluga zakljuenog dana 19.05.2014. godine, sa
gospodarskim subjektom TEC d.o.o. Sarajevo, drutvo za
finansijsko-poslovni konsalting i usluge, Hadi Idrizova 5,
Sarajevo, zlouporabila vladajui poloaj na tritu pruanja
posrednikih, informatikih i finansijskih usluga na
podruju Republike Srpske, zakljuivanjem ugovora kojima
se uvjetuje da druga strana prihvati dodatne obveze koje po
svojoj prirodi ili prema trgovakom obiaju nemaju sveze
sa predmetom takvog ugovora iz lanka 10. stavak (2) toka
d) Zakona o konkurenciji.
Banja Luka, da uskladi odredbu lanka 1. Odluke o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije, donesenu i usvojenu
od strane Upravnog odbora Agencije dana 27.12.2011.
godine, na nain da utvrdi jasne i nedvosmislene kriterije
koji bi bili identini za sve potencijalne korisnike usluga, u
vremenskom roku od 30 dana od dana primitka ovog
Banja Luka, da zakljui Ugovor o poslovnoj suradnji sa
gospodarskim subjektom TEC d.o.o. Sarajevo pod uvjetima
jednakim za sve gospodarske subjekte na mjerodavnom
tritu, u vremenskom roku od 30 dana od dana primitka
ovog Rjeenja i dostavi na uvid dokaze o izvrenju.
Banja Luka, svako budue postupanje iz toaka 1. i 2.
izreke ovoga Rjeenja, kao i svako drugo postupanje na
mjerodavnom tritu koje bi gospodarske subjekte ili
fizike osobe, dovelo u nepovoljan poloaj na
mjerodavnom tritu u smislu lanka 11. stavak (1) toka b)
Zakona o konkurenciji.
Izrie se novana kazna Agenciji za posrednike,
Karadia 5, Banja Luka, u iznosu od 21.000,00 KM
(dvadesetjednatisua KM) u smislu lanka 48. stavak (1)
toka b) Zakona o konkurenciji, koju je duan platiti u roku
od 8 (osam) dana od dana primitka ovog Rjeenja i dostavi
na uvid dokaze o izvrenju.
navedenom roku, ista e se naplatiti prisilnim putem, u
smislu odredbi lanka 47. Zakona o konkurenciji, uz
obraunavanje zatezne kamate za vrijeme prekoraenja
roka, prema vaeim propisima Bosne i Hercegovine.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Banja Luka, da isplati novani iznos od 1.912,60 KM

(tisuudevestodvanaest i 60/100 KM), gospodarskom
subjektu TEC d.o.o. Sarajevo, na ime trokova postupka u
roku od 8 dana od dana primitka ovoga Rjeenja.
8. Odbija se zahtjev Agencije za posrednike, informatike i
Banja Luka, za nadoknadu trokova, kao neutemeljen.
9. vo Rjeenje je konano i bit e bvljno u "Slubnm
glsniku BiH", slubnim glsilim ntitt i Brk
Distrikt Bsn i Hrcgvin.
Obrazloenje
Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Konkurencijsko vijee) je dana 26.01.2015. godine, pod
brojem: 02-26-2-004-II/15 zaprimilo Zahtjev za pokretanje
postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) u smislu lanka 28. Zakona
o konkurenciji ("Slubeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09),
(u daljnjem tekstu: Zakon), podnesen od strane gospodarskog
subjekta Agencija TEC d.o.o. Sarajevo, drutvo za finansijskoposlovni konsalting i usluge, Hadi Idrizova 5, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva ili TEC),
protiv Agencije za posrednike, informatike i finansijske usluge,
APIF Banja Luka, Vuka Karadia 5, Banja Luka, Bosna i
Hercegovina (u daljnjem tekstu: APIF) zbog spreavanja,
ograniavanja i naruavanja trine konkurencije u smislu lanka
10. stavak (2) toka c) i d) Zakona.
Uvidom u podneseni Zahtjev Konkurencijsko vijee je
utvrdilo da isti nije kompletan u smislu lanka 28. Zakona, te je
Podnositelju zahtjeva dana 10.06.2015. godine pod brojem: 0226-2-004-1-II/15 upuen zahtjev za dopunu istog.
Podnositelj zahtjeva je dopunio Zahtjev dana 19.06.2015.
godine dopisom broj: 02-26-2-004-2-II/15, nakon ega je
Konkurencijsko vijee utvrdilo da je isti kompletan i uredan u
smislu lanka 28. stavak (1) Zakona.
Kompletiranjem predmetnog Zahtjeva, Konkurencijsko
vijee je na temelju lanka 28. stavak (3) Zakona, dana
28.07.2015. godine izdalo Potvrdu o primitku kompletnog i
urednog Zahtjeva, broj: 02-26-2-004-4-II/15.
Stranke u postupku su Agencija TEC d.o.o. Sarajevo,
drutvo za finansijsko-poslovni konsalting i usluge, Hadi
Idrizova 5, Sarajevo, Bosna i Hercegovina i Agencija za
posrednike, informatike i finansijske usluge, APIF Banja Luka,
Vuka Karadia 5, Banja Luka, Bosna i Hercegovina.
1.1 Gospodarski subjekt TEC
Gospodarski subjekt TEC d.o.o. Sarajevo je Drutvo za
finansijsko-poslovni konsalting i usluge registriran kod
Osnovnog suda u Sarajevu pod brojem 65-01-1597-09, i u
vlasnitvu je fizikih osoba (..)* 1 sa 37,5%, (..)* sa 25% i (..)* sa
37,5% udjela u temeljnom kapitalu.
1.2 Gospodarski subjekt APIF
Gospodarski subjekt APIF je Agencija za posrednike,
informatike i finansijske usluge registrirana kod Okrunog
privrednog suda u Banja Luci pod matinim brojem subjekta 111925-00, sa 100% vlasnikih udjela Republike Srpske.
finansijske usluge (Slubeni glasnik RS, br. 96/05, 74/10 i 68/13)
propisana je djelatnost Agencije APIF.
2. Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijee je u postupku primijenilo odredbe
Zakona, Odluke o utvrivanju mjerodavnog trita ("Slubeni
glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) Odluke o definiranju kategorija
vladajueg poloaja ("Slubeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) i

Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02,
12/04, 88/07, 93/09 i 41/13).
Konkurencijsko vijee je takoer uzelo u obzir i odredbe
Zakona o Agenciji za posrednike, informatike i finansijske
usluge ("Slubeni glasnik RS", br. 96/05, 74/10 i 68/13), odredbe
Zakona o raunovodstvu i reviziji Republike Srpske ("Slubeni
glasnik RS", br. 36/09 i 52/11), odredbe Zakona o jedinstvenom
registru financijskih izvjea Republike Srpske ("Slubeni
glasnik RS", br. 74/10), odredbe Pravilnika o uvjetima i nainu
ovlatenog pristupanja i korienju izvjea i dokumenata iz
registra financijskih izvjea ("Slubeni glasnik RS", br. 32/11).
3. Postupak po zahtjevu za pokretanje postupka
Podnositelj zahtjeva kao razloge za podnoenje Zahtjeva
navodi:
da je Zakonom o Agenciji za posrednike,
informatike i finansijske usluge ("Slubeni glasnik
RS", br. 36/09, 52/11), propisano da je APIF obvezan
da podatke iz preuzetih finansijskih izvjea obradi na
nain podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i
financijskog poloaja pravnih osoba i preduzetnika, a
stavkom 2. istog lanka propisano je da su podatci iz
stavka 1. javni i dostupni svim pravnim i fizikim
osobama.
da ne postoji definirana cijena za pristup registru
financijskih izvjea, te da je APIF tijekom 2014.
godine bankama prodavao podatke po cijeni od 2,00
KM po komadu za bazu firmi pojedinano, odnosno
po 1,80 KM po tvrtki za cijelu bazu (to ukljuuje
udruge i proraunske korisnike), dok su istovremeno
isti podatci Podnositelju zahtjeva ponueni po cijeni
od 5,00 KM plus PDV.
da je APIF navedenu ponudu prema Podnositelju
zahtjeva sainio tek u svibnju 2014. godine nakon to
je izvrio prodaju podataka iz baze po zavrnim
raunima za 2013. godinu bankama i drutvima za
osiguranje tijekom veljae, oujka i travnja 2014.
godine, i to tek nakon to je Podnositelj zahtjeva
zaprijetio podnoenjem tube protiv odgovornih
osoba u APIF-u, te su na taj nain Podnositelj
zahtjeva i ostali gospodarski subjekti (izuzev banaka i
drutava iz oblasti osiguranja sa kojima APIF ima
potpisane specijalne Ugovore) dovedeni u
neravnopravan poloaj ne samo u pogledu cijene nego
i vremenskog razdoblja kada je prodaja odnosno
predaja podataka omoguena.
da su u svibnju 2014. godine Podnositelj zahtjeva i
APIF zakljuili ugovor o pruanju usluga na temelju
kojeg je Podnositelj zahtjeva uplatio APIF-u (..)* 2
KM i dobio podatke od APIF-a po zavrnim raunima
za 2013. godinu gospodarskih subjekata iz Republike
Srpske. Navedeni ugovor je izraen od strane APIF-a
i ima odredbu, i to lanak 2. stavak 2. koja glasi:
"Podatci iz stavka 1. ovog lanka predstavljaju
poslovnu tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe
korisnika usluga, u smislu da se isti ne mogu
prodavati bankama koje posluju na teritoriju
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine".
da Podnositelj smatra da je ova klauzula
diskriminatorska prema Podnositelju zahtjeva,
odnosno da ga limitira da stupa u poslovne odnose sa
svim gospodarskim subjektima u Republici Srpskoj i
Bosni i Hercegovini, te da APIF sebi zadrava pravo
da sa podatcima, kojima trebaju da imaju pristup, pod

jednakim uvjetima svi gospodarski subjekti, raspolae
na nain da je samom sebi obezbijedio ekskluzivno
pravo poslovanja sa bankama, odnosno onemoguio
drugim gospodarskim subjektima da posluju sa
bankama u ovoj sferi.
da Podnositelj zahtjeva istie da i pored potpisanog
ugovora, kao i pismenih upita i urgencija u vie
navrata, APIF nije dostavio podatke o estomjesenim
financijskim izvjeima za 2014. godinu, odnosno nije
Podnositelju dostavio podatke o broju gospodarskih
subjekata koji su APIF-u dostavili ova izvjea.
da je Zakonom o jedinstvenom raunu poslovnih
subjekata ("Slubeni glasnik RS" 52/12) propisano da
APIF vodi registar rauna poslovnih subjekata RS, a
lankom 10. istog Zakona je propisano da je Agencija
duna da na zahtjev korisnika dostavi podatke iz ovog
registra, ali da od strane APIF-a nisu jasno propisani i
javno objavljeni uvjeti za dostavu, odnosno
preuzimanje ovih podataka (cjenovnik, nain
preuzimanja, rokovi i drugi uvjeti) to takoer dovodi
gospodarske subjekte, ukljuujui i Podnositelja
zahtjeva u neravnopravan poloaj na jedinstvenom
tritu u Bosni i Hercegovini, u odnosu na
gospodarske subjekte kojima je pristup ovoj bazi
eventualno omoguen pod povoljnijim uvjetima.
Na temelju navedenog Podnositelj zahtjeva trai od
Konkurencijskog vijea da donese rjeenje kojim se utvruje da
APIF zlouporabljuje vladajui poloaj na mjerodavnom tritu
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine jer je primjenio
razliite uvjete za istu ili slinu vrstu poslova iz lanka 10. stavak
2. toka c) Zakona o konkurenciji u pogledu cijena i rokova, kao i
zakljuio ugovor kojim se uvjetuje druga strana da prihvati
dodatne obveze koje po svojoj prirodi ili trgovakom obiaju
nemaju sveze sa predmetom takvog ugovora iz lanka 10. stavak
2. toka d) Zakona.
Analizirajui Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnositelj
zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijee je ocijenilo da
nije mogue bez provedenog postupka utvrditi postojanje
povreda Zakona na koje Podnositelj zahtjeva ukazuje, te je na
107. sjednici odranoj dana 29.07.2015. gdin, sukladno lanku
32. stavak (2) Zakona, donijelo Zakljuak o pokretanju postupka
broj: 02-26-2-004-6-II/15 (u daljnjem tekstu: Zakljuak).
Sukladno lanku 33. Zakona, Konkurencijsko vijee je
Zahtjev i Zakljuak dostavilo na odgovor gospodarskom subjektu
APIF, dana 29.07.2015. godine aktom brojem: 02-26-2-004-7II/15.
Gospodarski subjekt APIF je dostavio odgovor na Zahtjev i
Zakljuak Konkurencijskom vijeu, dana 12.08.2015. godine
podneskom broj: 02-26-2-004-12-II/15, kojim u potpunosti
osporava Zahtjev, te u bitnom navodi slijedee:
br. 02/1-020-1292/00 od 28.12.2000. godine i
finansijske usluge ("Slubeni glasnik RS", br. 96/05,
74/10 i 68/13). Sukladno sa navedenim Zakonom
definirani su poslovi i djelatnosti koje obavlja APIF, a
izmeu ostalog i poslovi uspostavljanja i voenja
Registra financijskih izvjea RS, koji poslovi su
utvreni Zakonom o jedinstvenom registru
financijskih izvjea ("Slubeni glasnik RS", br.
74/10).
da Registar predstavlja centralni izvor informacija o
imovinskom, prinosnom i financijskom poloaju
Srijeda, 6. 4. 2016.
pravnih osoba i poduzetnika, obveznika predaje

financijskih izvjea u Registar.
da APIF prikuplja, evidentira i obrauje financijska
izvjeta, arhivira podatke, upravlja bazom podataka,
te osigurava zatitu baze podataka i dokumenata koji
su arhivirani.
da su podatci iz Registra javni i dostupni bez
dokazivanja pravnog interesa uz definiranu i utvrenu
novanu naknadu.
da sukladno lanku 9. stavak 2. Zakona o
jedinstvenom registru financijskih izvjea Upravni
odbor APIF-a donosi Pravilnik kojim propisuje uvjete
i nain za ovlateno pristupanje i koritenje izvjea i
dokumenata iz Registra, te da je sukladno lanku 10.
stavak 2. i stavak 3. ovog zakona propisano da se za
obavljanje poslova propisanim lankom 10. stavak 1.
ovog Zakona naplauje novana naknada, koja
predstavlja prihod APIF-a, a Odluku o visini naknade
iz djelokruga rada APIF-a donosi Upravni odbor uz
saglasnost Vlade RS.
da je Upravni odbor APIF-a donio Odluku o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije APIF i to
Odluku broj: UO/XVIII-2331/11 dana 27.12.2011.
godine, te da je Vlada RS na istu dala suglasnost
Odlukom broj: 04/1-012-2-23/12 dana 12.01.2012.
godine i koja je objavljena u "Slubenom glasniku
RS" broj 9/2012.
da je lankom 1. Odluke o visini naknade iz
djelokruga rada Agrencije APIF odreeno da se
izmeu ostalog naknada, odnosno cijena za koritenje
podataka za preko 500 izvjea pojedinano ugovara.
da je sa gospodarskim subjektom TEC d.o.o. dana
19.05.2014. godine zakljuen ugovor o pruanju
usluga dostavljanja podataka iz bilance stanja i
uspjeha za gospodarska drutva, poduzetnike koji
vode dvojno knjigovodstvo, banke i osiguranja, koja
su predali izvjea za 2013. godinu, a koja imaju
sjedite u Republici Srpskoj.
da je lankom 3. Ugovora ugovoreno, da je cijena
usluga iz lanka 1. Ugovora 5,00 KM po jednom
financijskom izvjeu, to je cijena koja je ugovarana
sa svim gospodarskim subjektima za koritenje usluga
dostavljanja podataka iz bilance stanja i uspjeha za
gospodarska drutva, poduzetnike koji vode dvojno
knjigovodstvo, banke i osiguranja, koja su predali
izvjea za 2013. godinu, a koja imaju sjedite u
Republici Srpskoj.
da je sa bankama ugovarana drugaija cijena iz
razloga to nisu zahtijevali kompletna finansijska
izvjea, ve dio tih izvjea, iz kojeg razloga su
ugovarane drugaije cijene, ali iskljuivo iz tog
razloga.
da je APIF ustupao podatke o financijskim izvjeima
ili dijela tih podataka sukladno sa dinamikom obrade
tih podataka, pa kako svi podatci i izvjea nisu
kompletni poetkom 2014. godine, a za financijsku
2013. godinu ta financijska izvjea nisu se ni mogli
dostavljati u sijenju ili veljai 2014. godine. Svi
podatci su bili u isto vrijeme dostupni svim
gospodarskim subjektima na podruju Bosne i
Hercegovine a prema unaprijed utvrenim uvjetima.
da su gospodarskom subjektu TEC d.o.o. podatci
odnosno financijska izvjea ustupljena odmah nakon
to su se stekli uvjeti, odnosno odmah nakon
zakljuenja ugovora i uplate naknade, a kako je to
propisano vaeim Pravilnikom o uvjetima i nainu
Srijeda, 6. 4. 2016.
ovlatenog pristupanja i koritenja izvjea i

dokumenata iz Registra financijskih izvjea.
da je dio gospodarskih subjekata podatke dobio i
ranije a iz razloga to su neki gospodarski subjekti
traili dio informacije ili izvjea, a i zato to su neki
ranije zakljuili ugovor i uplatili naknadu, a nikako se
nije radilo o odbijanju ili odugovlaenju sa
ustupanjem podataka iz javnog Registra.
da su neutemeljeni navodi koji su vezani za prigovor
na odredbu lanka 2. stavak 2. Ugovora o poslovnoj
suradnji, odnosno na odredbu kojom se ustupljeni
podatci smatraju poslovnom tajnom i zabranom da se
isti daljnje prodaju bankama i drugim institucijama.
Ova odredba Ugovora je svakako u duhu namjere
zakonodavca da se uvede red u trite financijskih
usluga, jer kupovinom cijele baze izvjea bilo koje
gospodarsko drutvo bi moglo daljnje vriti prodaju
tih izvjea po minimalnoj cijeni ime bi se APIF
doveo u situaciju da ne ostvaruje planirani prihod po
ovom temelju a samim tim bi bila ugroena i
mogunost financiranja, obrade i objave financijskih
izvjea, pa je stoga uvedeno ogranienje na
koritenje, odnosno daljnju prodaju podataka
ustupljenih od APIF-a, a kako bi se sprijeile
zlouporabe na tritu.
da to ne znai da gospodarski subjekti ne mogu
poslovati sa bankama i drugim subjektima, ali im je
zabranjeno da prodaju cjelovita neobraena
financijska izvjea APIF-a, upravo kako bi se
zatitila temeljna djelatnost APIF-a, jer bi naravno u
tom sluaju i cijene ustupljenih podataka bile znatno
drugaije.
da nisu jasni navodi Podnositelja zahtjeva koje su to
dodatne obveze nametnute gospodarskom subjektu
TEC d.o.o., a koje obveze nisu nametnute i drugim
subjektima, jer su ugovori zakljuivani pod istim
uvjetima sa svim lanovima pojedinih grupa kupaca, a
posebno to nametanje takvih obveza nije suprotno
predmetu sporazuma.
da nisu utemeljeni navodi Podnositelja zahtjeva da
APIF obrauje i financijske podatke za Brko Distrikt
Bosne i Hercegovine, odnosno za subjekte koji su
registrirani i posluju na teritoriju Brko Distrikta, jer
to niti je obveza APIF-a po zakonu niti APIF obrauje
financijska izvjea subjekata sa podruja Brko
Distrikta, pa samim tim i ne vodi bazu financijskih
izvjea za Brko Distrikt.
da je APIF uinio transparentnim sve informacije o
uvjetima, cijenama i nainu preuzimanja podataka iz
javnog Registra, te da je svaki gospodarski subjekt
transparentno obavjeten o nainu, uvjetima i po kojoj
cijeni moe pristupiti pojedinim podatcima iz javnog
registra koji vodi APIF.
da APIF sukladno sa Zakonom o jedinstvenom
registru rauna poslovnih subjekata (Slubeni glasnik
RS, br. 52/12) vodi registar rauna poslovnih
subjekata u RS, odnosno sukladno sa Zakonom o
jedinstvenom registru financijskih izvjea, postupak
dostave podataka je isti kao kod dostavljanja podataka
iz registra financijskih izvjea, cijena za usluge
dostave podataka definirana je Odlukom o visini
naknada za koritenje podataka iz jedinstvenog
registra rauna poslovnih subjekata broj: UO/XXI/012296/12 od 22.11.2012. godine, a nain dostavljanja i
koritenja podataka iz registra rauna poslovnih
subjekata reguliran je Naputkom o sadraju i nainu
dostavljanja podataka za voenje jedinstvenog registra

rauna poslovnih subjekata, kao i nainu njihovog
koritenja, koji je donio Upravni odbor APIF-a broj:
01-1516/12 dana 18.07.2012. godine, shodno
odredbama lanka 6. i lanka 11. gore navedenog
Zakona.
da zainteresirana stranka dostavi zahtjev za dobijanje
potrebnih podataka iz Registra i na temelju istog APIF
joj dostavlja ponudu sa jasno definiranim uvjetima i
cijenama usluga za dobijanje traenih podataka.
da gospodarski subjekt TEC nije u konkurenciji sa
bankama jer obavlja potpuno razliite djelatnosti,
odnosno TEC obavlja ostale financijske usluge meu
kojima je dominantna obrada podataka i analiza
izvjea, dok banke obavljaju iskljuivo bankarsku
djelatnost, koja podrazumjeva prijem depozita,
davanje kredita i obavljanje platnih transakcija, zbog
ega ne moe biti povrede vladajueg poloaja na
tritu jer nema konkurentskog djelovanja izmeu
drutva TEC kao Podnositelja zahtjeva i drugog
subjekta koji je navodno stavljen u povoljniji poloaj,
odnosno banaka.
da nije jasno koje su to odredbe Ugovora kojima su
nametnute dodatne obveze, a koje su suprotne samoj
prirodi sporazuma, odnosno nisu u svezi sa
predmetom sporazuma. Ukoliko Podnositelj misli na
odredbu u Ugovoru da nije dozvoljeno da se daljnje
prodaju izvjea, ova obveza je nametnuta za sve
subjekte na jednak nain a kako bi APIF zatitio
prodaju svoje usluge jer su i cijene formirane pod
pretpostavkom da e se financijska izvjea i podatci
iz istih kupovati iskljuivo od APIF-a, jer bi u
suprotnom za financiranje ovih usluga trebala
znaajnija sredstva pa samim tim bi i naknada bila
znatno vea, odnosno ukoliko bi bilo dozvoljeno
preprodavati financijska izvjea bio bi upitan
opstanak subjekta kao to je APIF, koji prua uslugu
od drutvenog znaaja ali se financira iz vlastitih
prihoda.
Na temelju navedenog gospodarski subjekt APIF smatra da
nije zlouporabio vladajui poloaj na mjerodavnom tritu, te
predlae Konkurencijskom vijeu odbijanje Zahtjeva.
Konkurencisko vijee je ocijenilo da prema stanju spisa nije
u mogunosti utvrditi pravo stanje stvari niti izvriti sve potrebne
analize u zakonom predvienom roku za donoenje konanog
rjeenja. Sukladno sa iznesenim, Konkurencijsko vijee je
donijelo Zakljuak o produljenju roka za donoenje konanog
rjeenja za dodatna 3 (tri) mjeseca u smislu lanka 41. stavak (2)
Zakona broj: 02-26-2-004-37-II/15 dana 24.11.2015. godine.
4. Usmena rasprava
U daljnjem tijeku postupka, obzirom da se radi o predmetu
sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijee je
odralo usmenu raspravu, sukladno lanku 39. Zakona. Usmena
rasprava je odrana dana 14.10.2015. godine u prostorijama
Konkurencijskog vijea uz prisustvo Jasmina Baralije, direktora
gospodarskog subjekta TEC d.o.o. i Vojislava Pukarevia
punomonika, te odvjetnika Sanela Neziria punomonika
gospodarskog subjekta APIF.
Podnositelj zahtjeva izjasnio se da ostaje kod navoda iz
Zahtjeva, te je pored toga u raspravi u bitnom izjavio slijedee:
da izjavu koju eli dati na ovoj usmenoj raspravi
dostavlja u pisanom obliku i da ona predstavlja
sastavni dio Zapisnika, te da trai od Konkurencijskog
vijea da se usmena rasprava odgodi dok APIF ne
dostavi ugovore potpisane sa treim osobama i druge
zahtijevane dokumente, kao i da se na slijedeoj

usmenoj raspravi saslua zakonski zastupnik APIF-a.
da je Podnositelj zahtjeva, nakon sugestije voditelja
postupka da nema potrebe da se usmena rasprava
odgodi te da se moe u sluaju potrebe odrati vie
usmenih rasprava, nastavio sa izlaganjem te posebno
istakao da je u proloj 2014. godini traio od APIF-a
sklapanje ugovora pod istim uvjetima kao to APIF
ima sklopljene ugovore sa bankama, te da je dobio
odgovor da sa bankama postoje specifini ugovori i
drugi oblici gospodarske suradnje, kao i da je sa
bankama ugovarana drugaija cijena jer banke nisu
zahtijevale kompletna financijska izvjea.
da se skree panja da odgovor APIF-a nije sukladan
sa predoenim cjenovnikom koji je priloen kao
dokaz, te sama ta injenica ukazuje na proizvoljan
pristup to je u cjelosti suprotno sa naelom i do sada
ustaljenom praksom u dva dosadanja sluaja da su
svi podatci dostupni svima pod jednakim uvjetima,
ovdje mislei na ranije odluke Konkurencijskog vijea
prema kojima sve stranke treba da budu ravnopravne
te da se sve usluge naplauju shodno cjenovniku za
sve jednako.
da pored toga APIF uope nije ponudio Agenciji TEC
ove uvjete u isto vrijeme kada i bankama. Na na
pismeni zahtjev da elimo da dobijemo isti tretman
kao i druge pravne osobe (banke), APIF je napismeno
odgovorio da nam ne moe dati takav pristup (uvjete)
jer se radi o specijalnim ugovorima. Napominjemo da
AFIP d.o.o. Sarajevo na svojoj Web stranici sve
zainteresirane strane obavjetava o dostupnosti
financijskih izvjea i uvjetima za preuzimanje koji su
jednaki za sve pravne osobe.
da cjenovnik APIF-a, odnosno Odluka o visini
naknade iz djelokruga Agencije nigdje nije objavljena,
odnosno publicirana na nain da je dostupna javnosti.
da u navedenoj Odluci stoji da "za sve pojedinane
zahtjeve jednog korisnika u tijeku godine, a koji u
ukupnom zbiru prelaze 10 financijskih izvjea,
zakljuuje se poseban ugovor". Meutim postavlja se
pitanje zato se Agenciji TEC rezolutno i bez
mogunosti pregovaranja nude podatci o jednom
korisniku od 5,00 KM po izvjeu + PDV, dok se
nekim korisnicima nude po daleko niim cijenama.
ak i kada je Odlukom o visini naknade propisano da
se za dobijanje vie od 10 izvjea zakljuuje poseban
ugovor, ovo ne znai da taj iznos treba da bude
proizvoljan, ve bi trebao da ovisi od unaprijed
poznatih kriterija.
da je klauzula o zabrani rada sa bankama u odgovoru
APIF-a objanjena vrlo "relaksirano". Poznato je da
Agencija TEC daljnje obrauje podatke APIF-a i
nema razloga da samu bazu preprodaje bilo kome, jer
su podatci sami po sebi neupotrebljivi dok ne budu
dovedeni u funkciju koja krajnjem korisniku
omoguava koritenje podataka, pogotovu bankama,
koje su ih prethodno preuzele od APIF-a i to po
izuzetno povoljnoj cijeni. U odgovoru se navodi
"bankama i drugim institucijama" ali rije "drugim
institucijama" se ne nalaze u ugovoru.
lanak 2. Ugovora izmeu APIF-a i TEC-a od
19.05.2014. glasi:
Usluge iz lanka 1. ovog Ugovora izvrit e se na nain
kojim se obezbjeuje tonost i upotrebljivost podataka, a
Davatelj usluga jami za tonost istih.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Podatci iz st.1. predstavljaju poslovnu tajnu i mogu se

koristiti samo za potrebe korisnika usluga, u smislu da iste ne
moe prodavati bankama koje posluju na teritoriju Republike
Srpske odnosno Bosne i Hercegovine.
kako se radi o ugovoru iji je sadraj formuliran od
strane APIF-a oigledno je da ova klauzula
ograniava pravo Agencije TEC da sudjeluje u
trinoj utakmici sa svima ravnopravno, ukljuujui tu
APIF. Niko ne sprjeava APIF da bude uspjeniji od
Agencije TEC, ali se pri tome ne bi smio sluiti
klauzulama koje mu obezbjeuju ekskluzivan i
monopolski poloaj, ovo tim prije to stjecanje dobiti
nije primarna funkcija APIF-a.
Punomonik gospodarskog subjekta APIF se izjasnio da u
potpunosti ostaje kod odgovora na Zahtjev i u bitnom navodeo
slijedee:
da je APIF sukladno odlukama Upravnog odbora,
odnosno Vlade RS zakljuivao ugovore sa dvije vrste
subjekata, i to u jednoj grupi su bile banke, a u drugoj
grupi ostali subjekti, s tim da su ugovori identini
osim u dijelu ugovorene cijene, a koja cijena je
ugovarana sukladno sa Odlukom o visini naknade iz
djelokruga rada Agencije, na koju odluku je Vlada
dala suglasnost.
da su u konkretnim ugovorima svi gospodarski
subjekti imali isti status, odnosno sve banke su na isti
nain imale pristup financijskim podatcima za tono
odreenu ugovorenu cijenu, i u tom smislu nijedna
banka nije stavljena u nepovoljniji poloaj. Isto tako
druga grupa odnosno ostali gospodarski subjekti,
meu kojima je i Podnositelj zahtjeva, su takoer u
okviru te grupe imali isti poloaj, kako u pogledu
uvjeta iz ugovora, tako i u pogledu cijene, pa tako
postupanje APIF-a se ne moe smatrati zlouporabom
vladajueg poloaja, posebno jer ove dvije grupe
subjekata nisu meusobna konkurencija.
da je sasvim uobiajeno na bilo kojem tritu i
otvorenom i vladajuem da pruatelj usluga ima vie
kategorija kupaca, a da u okviru tih kategorija mora
postupati na jednak nain. Dakle injenice o
razliitom postupanju postoje samo u dijelu cijene
izmeu ove dvije grupe klijenata Agencije APIF. Kao
dokaz priloen je vei broj ugovora izmeu APIF-a i
banaka, te predloeno kopiranje ugovora sa svim
bankama i dijelom ostalih subjekata.
na pitanje voditelja postupka da li postoji neka odluka
kojom je utvreno razgranienje, odnosno
razvrstavanje kupaca u vie kategorija, jer u samoj
Odluci o visini naknade iz djelokruga Agencije to nije
vidljivo, Punomonik APIF-a je izjavio da ne postoji
posebna Odluka nego je to ostvaljeno na odluivanje
menadmentu.
5. Prikupljanje podataka od treih osoba
Tijekom postupka radi utvrivanja svih mjerodavnih
injenica, u smislu odredbi lanka 35. stavak (1) toke a) i c)
Zakona, Konkurencijsko vijee je prikupljalo podatke i
dokumentaciju i od drugih tijela /institucija koje nisu stranke u
postupku.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijee je zatrailo
podatke i dokumentaciju od:
gospodarskog subjekta (..)* 1 aktom broj: 02-26-2004-22-II/15 od dana 02.11.2015. godine, koji je
Srijeda, 6. 4. 2016.
traene podatke dostavio dana 19.11.2015. godine

gospodarskog subjekta (..)* aktom broj: 02-26-2-00434-II/15 od dana 02.11.2015. godine, koji je traene
broj: 02-26-2-004-41-II/15.
broj: 02-26-2-004-31-II/15.
gospodarskog subjekta (..)* aktom broj: 02-26-2-00426-II/15 od dana 02.11.2015. godine i aktom broj 0226-2-004-36-II/15 od dana 20.11.2015, koji je traene
broj: 02-26-2-004-33-II/15 i dana 07.12.2015. godine
broj: 02-26-2-004-32-II/15.
broj: 02-26-2-004-40-II/15.
gospodarskog subjekta (..)* aktom broj: 02-26-2-00428-II/15 i gospodarskog subjekta APIF Banja Luka
aktom broj: 02-26-2-004-21-II/15 od dana
02.11.2015. godine: U odgovoru zaprimljenom dana
09.11.2015. godine podnesak broj: 02-26-2-004-29II/15 APIF je obavijestio Konkurencijsko vijee da sa
gospodarskim subjektom (..)* nema zakljuen ugovor
o poslovnoj suradnji za 2014. kao i za 2013. i 2015.
godinu.
6. Mjerodavno trite
Sukladno lanku 3. Zakona, te l. 4. i 5. Odluke o
utvrivanju mjerodavnog trita, mjerodavno trite se odreuje
kao trite odreenih proizvoda koji su predmet obavljanja
djelatnosti na odreenom zemljopisnom tritu.
Prema odredbi lanka 4. Odluke o utvrivanju mjerodavnog
trita, mjerodavno trite proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili
usluge koje potroai smatraju meusobno zamjenjivim s
obzirom na njihove bitne znaajke, kvalitetu, namjenu, cijenu ili
nain uporabe.
Mjerodavno trite usluga predmetnog postupka je utvreno
kao trite pruanja posrednikih, informatikih i financijskih
usluga.
Prema odredbi lanka 5. Odluke o utvrivanju mjerodavnog
trita, mjerodavno zemljopisno trite obuhvata cjelokupan ili
znaajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski
subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda
pod jednakim ili dovoljno ujednaenim uvjetima i koji to trite
bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim
zemljopisnim tritima.
Obzirom da je APIF od strane Vlade RS ovlaten za
uspostavljanje i voenje Registra financijskih izvjea koji
predstavlja centralni izvor informacija o imovinskom, prinosnom
i financijskom poloaju pravnih osoba i poduzetnika koji imaju
sjedite na podruju Republike Srpske, mjerodavno zemljopisno
trite predmetnog postupka je podruje Republike Srpske.
Slijedom navedenog, mjerodavno trite predmetnog
postupka je utvreno kao trite pruanja posrednikih,
informatikih i financijskih usluga na podruju Republike Srpske.
7. Utvreno injenino stanje i ocjena dokaza

U predmetnom postupku, pristupilo se prikupljanju
mjerodavne dokumentacije i podataka, te je uvidom u iste
utvreno slijedee:
br. 02/1-020-1292/00 od 28.12.2000. godine i
finansijske usluge, sukladno sa kojim Zakonom su
definirani poslovi i djelatnosti koje obavlja Agenicija
APIF.
da su sukladno sa Zakonom o jedinstvenom registru
financijskih izvjea Republike Srpske utvreni
temelji za funkcioniranje Jedinstvenog registra
financijskih izvjea, njegov sadraj i nain voenja.
da je lankom 2. Zakona o jedinstvenom registru
financijskih izvjea Republike Srpske propisano da
Registar uspostavlja i vodi Agencija APIF.
da lanak 3. navedenog Zakona obvezuje Agenciju da
prikuplja i obrauje financijska izvjea, arhivira
podatke, upravlja bazom podataka, te osigurava
zatitu baze podataka i dokumenata koji su arhivirani.
da lanak 23. stavak (1) Zakona o raunovodstvu i
reviziji RS obvezuje APIF da podatke iz preuzetih
financijskih izvjea iz lanka 21. ovog zakona obradi
na nain podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i
financijskog poloaja pravnih osoba i preduzetnika
koji vode dvojno knjigovodstvo.
da je lankom 23. stavak (2) Zakona o raunovodstvu
i reviziji RS propisano da su podatci iz stavka 1. ovog
lanka javni i dostupni svim pravnim i fizikim
osobama.
da je takoer lankom 7. Zakona o jedinstvenom
registru financijskih izvjea RS propisano da su
podatci iz Registra javni i dostupni bez dokazivanja
pravnog interesa.
da je Upravni odbor APIF-a, sukladno lanku 15.
Zakona o Agenciji za posrednike, informatike i
finansijske usluge, donio Odluku o visini naknade iz
djelokruga rada Agencije i to Odluku broj: UO/XVIII2331/11 dana 27.12.2011. godine, te da je Vlada RS
na istu dala suglasnost Odlukom broj: 04/1-012-223/12 dana 12.01.2012. godine i koja je objavljena u
"Slubenom glasniku RS", broj 09/2012.
da je navedenom Odlukom, izmeu ostalog propisano
da se za jednokratno koritenje podataka za preko 500
izvjea, pojedinano ugovara cijena.
da je izmeu gospodarskog subjekta TEC d.o.o. i
Agencije APIF dana 19.05. 2014. godine zakljuen
ugovor o pruanju usluga dostavljanja podataka iz
bilance stanja i uspjeha za gospodarska drutva,
poduzetnike koji vode dvojno knjigovodstvo, banke i
osiguranja, koji su predali izvjea za 2013. godinu, a
koja imaju sjedite u Republici Srpskoj, sa
ugovorenom cijenom od 5,00 KM po jednom
financijskom izvjeu, plus PDV.
da lanak 2. stavak (2) Ugovora o poslovnoj suradnji
izmeu Podnositelja zahtjeva i Agencije APIF glasi:
"Podatci iz stavka 1. ovog lanka predstavljaju
poslovnu tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe
korisnika usluga, u smislu da se isti ne mogu
prodavati bankama koje posluju na teritoriju
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine".
da je gospodarski subjekt APIF sa vie banaka sa
podruja Republike Srpske, odnosno Bosne i
Hercegovine zakljuio ugovore o pruanju usluga
(Ugovori prioloeni u spis) iz kojih je vidljivo da su

naknade, odnosno cijene usluga po dostavljenom
financijskom izvjeu znatno nie od cijene koja je
ponuena Podnositelju zahtjeva.
lanak 9. stavak (1) Zakona propisuje da gospodarski
subjekt ima vladajui poloaj na mjerodavnom tritu roba i/ili
usluga, ako se zbog svoje trine snage moe ponaati u
znaajnoj mjeri neovisno od stvarnih ili moguih konkurenata,
kupaca, potroaa ili dobavljaa, takoer uzimajui u obzir udjel
tog gospodarskog subjekta na tritu, udjele koje na tom tritu
imaju njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke za ulazak
drugih gospodarskih subjekata na trite.
Nadalje, lan 9. stav (2) Zakona, propisuje da se
pretpostavlja, da jedan gospodarski subjekt ima vladajui poloaj
na tritu roba i /ili usluga, ako na mjerodavnom tritu Bosne i
Hercegovine ima trini udjel vei od 40,0%.
lanak 2. Odluke o definiranju kategorije vladajueg
poloaja daljnje razrauje pojam vladajueg poloaja te odreuje
da gospodarski subjekt na mjerodavnom tritu proizvoda ili
usluga ima vladajui poloaj, kada se zbog svoje trine snage
moe ponaati i djelovati u znaajnoj mjeri neovisno od stvarnih
ili moguih konkurenata, kupaca, potroaa ili dobavljaa, i na taj
nain ograniava ili sprjeava uinkovitu konkurenciju.
U tijeku postupka je utvreno da je Odlukom Vlade
Republike Srpske i Zakonom o Agenciji za posrednike,
informatike i finansijske usluge gospodarski subjekt APIF
odreen kao ovlatena institucija da izmeu ostalog vodi Registar
financijskih izvjea, kao centralni izvor informacija o
imovinskom, prinosnom i financijskom poloaju pravnih osoba i
poduzetnika, obveznika predaje financijskih izvjea u Registar
financijskih izvjea, kao i da vodi i uspostavlja registar rauna
poslovnih subjekata u Republici Srpskoj; odnosno da se ovom
djelatnou moe baviti samo gospodarski subjekt APIF.
Takoer, u tijeku postupka utvreno je da lanak 2. Zakona
o jedinstvenom registru financijskih izvjea Republike Srpske
propisuje da Registar uspostavlja i vodi gospodarski subjekt
APIF, te da je lankom 3. istog Zakona APIF odreen da
prikuplja, evidentira i obrauje financijska izvjea, arhivira
podatke, upravlja bazom podataka, te osigurava zatitu baze
podataka i dokumenata koji su arhivirani.
Na temelju navedenog, a s obzirom na injenicu da je u
predmetnom sluaju kao mjerodavno trite usluga utvreno
trite pruanja posrednikih, informatikih i financijskih usluga,
Konkurencijsko vijee je neosporno utvrdilo da gospodarski
subjekt APIF ima vladajui poloaj na mjerodavnom tritu, to
znai da ne postoji mogunost da neki gospodarski subjekt,
korisnik predmetnih usluga, zakljui Ugovor o poslovnoj suradnji
sa nekom drugom agencijom/institucijom u svezi mjerodavne
usluge, te slijedom toga isti ima obvezu da svim gospodarskim
subjektima osigura identine uvjete na mjerodavnom tritu.
U smislu lanka 10. Zakona vladajui poloaj gospodarskog
subjekta nije zabranjen, ali je zabranjena zlouporaba vladajueg
poloaja, to je utvreno i u lanku 4. stavak (2) Odluke o
definiranju kategorija vladajueg poloaja u kojem se navodi "da
je zabranjena zlouporaba vladajueg poloaja na mjerodavnom
tritu kroz djelovanje gospodarskog subjekta koja ima za cilj i
posljedicu iskljuivanje ili "zatvaranje" trita, odnosno
ograniavanje ili naruavanje uinkovitee trine konkurencije, a
u stavku (3) istog lanka se navodi da zlouporaba vladajueg
poloaja na mjerodavnom tritu, iskljuivo postoji u onim
sluajevima u kojima je gospodarski subjekt poduzeo
odgovarajue djelovanje na vlastitu inicijativu".
Konkurencijsko vijee je utvrdilo da u Odluci o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije nisu propisani jasni i
transparentni kriteriji, jednaki za sve gospodarske subjekte, jer se
u lanku 1. navedene Odluke izmeu ostalog navodi da se za
Srijeda, 6. 4. 2016.
jednokratno koritenje podataka za preko 500 izvjea,

pojedinano ugovara cijena, ime se ostavlja mogunost APIF-u
da odreuje razliite cijene jednom gospodarskom subjektu u
odnosu na drugi gospodarski subjekt a za istu vrstu obavljenih
usluga, ime se gospodarski subjekti dovode u neravnopravan
poloaj. Slijedom toga navedena odredba Odluke o visini
naknade iz djelokruga rada Agencije predstavlja krenje Zakona
u smislu lanka 10. stavak (2) toka:
c) primjenu razliitih uvjeta za istu ili slinu vrstu
poslova sa ostalim stranama, ime ih dovode u
neravnopravan i nepovoljan konkurentski poloaj.
Konkurencijsko vijee nije prihvatilo tvrdnje zakonskog
zastupnika gospodarskog subjekta APIF o postojanju dvije
kategorije gospodarskih subjekata sa kojima je APIF sklapao
ugovore o poslovnoj suradnji, i to u jednoj skupini su bile
poslovne banke, a u drugoj skupini ostali gospodarski subjekti, s
tim da su ugovori identini osim u dijelu koji se odnosi na
ugovorenu cijenu, a koja je ugovarana sukladno sa Odlukom o
visini naknade iz djelokruga rada Agencije na koju odluku je
Vlada RS dala suglasnost.
Naime, Konkurencijsko vijee je utvrdilo da navedena
praksa gospodarskog subjekta APIF nema uporita, odnosno nije
propisana nijednim mjerodavnim zakonskim propisom na koji se
poziva APIF, niti je propisana bilo kakvim internim aktom
gospodarskog subjekta APIF, te da se u navedenom sluaju
neosporno radi o povlatenom tretmanu poslovnih banaka koje su
za istu uslugu plaale mnogo manju cijenu u odnosu na druge
gospodarske subjekte ukljuujui i Podnositelja zahtjeva.
Gospodarski subjekt APIF duan je izmjeniti odredbu
lanka 1. Odluke o visini naknade iz djelokruga rada Agencije, na
nain da utvrdi jasne i nedvosmislene kriterije, odnosno da iskae
cijene u egzaktnim brojevima koji bi bili identini za sve
potencijalne korisnike usluga.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u tokama 1. i 3.
izreke.
Anlizirajui odredbe Ugovora koji je gospodarski subjekt
APIF zakljuio sa gospodarskim subjektom TEC d.o.o.
Konkurencijsko vijee je neosporno zakljuilo da lanak 2.
stavak (2) navedenog Ugovora o poslovnoj suradnji koji glasi:
"Podatci iz stavka 1. ovog lanka predstavljaju poslovnu tajnu i
mogu se koristiti samo za potrebe korisnika usluga, u smislu da
se isti ne mogu prodavati bankama koje posluju na teritoriju
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine" predstavlja
krenje Zakona iz lanka 10. stavak (2) toka:
d) zakljuivanje sporazuma kojima se uvjetuje da druga
strana prihvati dodatne obveze koje po svojoj prirodi
ili prema trgovakom obiaju nemaju sveze sa
Budui da, gospodarski subjekt APIF ima vladajui poloaj
na mjerodavnom tritu, te slijedom toga kao ovlatena institucija
ima posebnu odgovornost, ne moe propisivati, odnosno
uvjetovati ostale gospodarske subjekte sa kojima zakljuuje
sporazum o poslovnoj suradnji da prihvate dodatne uvjete koji po
svojoj prirodi ili prema trgovakom obiaju nemaju sveze sa
Konkurencijsko vijee smatra neutemeljenim tvrdnje
gospodarskog subjekta APIF da je ova odredba ugovora u duhu
namjere zakonodavca da se uvede red u trite financijskih
usluga, jer kupovinom cijele baze izvjea bilo koje gospodarsko
drutvo bi moglo daljnje vriti prodaju tih izvjea po minimalnoj
cijeni ime bi s APIF doveo u situaciju da ne ostvaruje planirani
prihod po ovom temelju, a samim tim bi bila ugroena i
mogunost financiranja, obrade i objave financijskih izvjea.
Naime, na navedeni nain gospodarski subjekt APIF je
zlouporabio vladajui poloaj koji ima na tritu pruanja
posrednikih, informatikih i financijskih usluga na podruju
Srijeda, 6. 4. 2016.
Republike Srpske, jer je takvo postupanje imalo za cilj i

posljedicu iskljuivanje ili "zatvaranje" dijela trita za
Podnositelja zahtjeva, odnosno ograniavanje i naruavanje
uinkovite trine konkurencije, ime se Podnositelja zahtjeva, ali
i ostale gosodarske subjekte, dovelo u nepovoljan konkurentski
poloaj u smislu lanka 10. Zakona.
Iz naprijed navedenih razloga, gospodarski subjekt APIF je
duan zakljuiti Ugovor o poslovnoj suradnji s gospodarskim
subjektom TEC d.o.o. pod jednakim uvjetima, u vremenskom
roku od 30 dana od dana primitka ovog Rjeenja, a takoer i sa
svim ostalim klijentima, potencijalnim sudionicima na
mjerodavnim tritu, u razumnom roku.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u tokama 2.i 4.
izreke.
finansijske usluge, APIF Banja Luka, Vuka Karadia 5, Banja
Luka, svako budue postupanje iz toaka 1. i 2., izreke ovoga
Rjeenja, kao i svako drugo postupanje na mjerodavnom tritu
kojim se gospodarski subjekti ili fizike osobe, dovode u
nepovoljan poloaj na mjerodavnom tritu, u smislu lanka 11.
stavak (1) toka b) Zakona.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u toki 5. Izreke.
8. Novana kazna
U smislu lanka 48. stavak (1) toka b) Zakona, novanom
kaznom u iznosu najvie do 10% (deset) vrijednosti ukupnog
godinjeg prihoda gospodarskog subjekta, iz godine koja je
predhodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona, kaznit e
se gospodarski subjekt, ako zlouporabi vladajui poloaj na nain
propisan odredbama lanka 10. Zakona.
Polazei od nesporno utvrene injenice da je APIF
prekrio odredbe lanka 10. stavak (1) toka c) i d) Zakona,
Konkurencijsko vijee je u smislu lanka 48. stavak (1) toka b)
Zakona, izreklo APIF-u novanu kaznu u iznosu od 21.000,00
KM (dvadesetjednatisuaKM) to predstavlja (..)* 1 % od ukupno
ostvarenog prihoda APIF-a za 2013. godinu, a koji je iznosio (..)*
KM.
Konkurencijsko vijee je prilikom izricanja visine novane
kazne uzelo u obzir namjeru te duljinu trajanja povrede Zakona,
kao i posljedice koje ista imala na trinu konkurenciju, u smislu
lanka 52. Zakona.
S obzirom na visinu izreene novane kazne,
Konkurencijsko vijee nije imalo prvenstveno za cilj kanjavanje
zbog krenja Zakona, ve da upozori APIF na obvezu potovanja
pravila trine konkurencije utvrenih odredbama Zakona.
utvrenom roku ista e se naplatiti prisilnim putem, u smislu
lanka 47. Zakona, uz obraunavanje zatezne kamate za vrijeme
prekoraenja roka, prema vaeim propisima Bosne i
Hercegovine.
Slijedom navedenog, odlueno je kao u toki 6. izreke.
9. Trokovi postupka
Podnositelj zahtjeva je podnio dana 07.01.2016. godine,
zahtjev za naknadu trokova postupka (podnesak broj: 02-26-2004-50-II/15) koji se sastoji od slijedeih trokova: 1) Trokovi
angairanja pravnog savjetnika g. Vojislava Pukarevia po
osnovu ugovora o djelu br.08/15 od 01.03.2015. g. u iznosu
700,00 KM, br. 16/15 od 01.05.2015. g. u iznosu 700,00 KM i br.
41/15 od 01.10.2015. g. u iznosu 700,00 KM, 2) administrativna
taksa na zahtjev - 1000,00 KM.
Odredbom lanka 105. stavak (1) Zakona o upravnom
postupku je propisano da u pravilu svaka stranka snosi svoje
trokove postupka (koji ukljuuju i trokove za pravno
zastupanje), a odredbom lanka 105. stavak (2) istog Zakona je
1
propisano da kada u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa

suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju
je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi
opravdane trokove koji su nastali u postupku.
Konkurencijsko vijee je prilikom izraunavanja ukupnih
trokova postupka, uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom
postupku, Zakona o odvjetnitvu ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) i Tarife o nagradama i
naknadi trokova za rad odvjetnika ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 22/04 i 24/04) (u daljem tekstu: Tarifa).
Konkurencijsko vijee je djelomino prihvatilo zahtjev
gospodarskog subjekta TEC d.o.o. Sarajevo za nadoknadu
trokova:
novani iznos od 1000,00 KM administrativne
pristojbe za Zahtjev za pokretanje postupka pred
Konkurencijskim vijeem (sukladno lanku 2. Tarifni
broj 106. stavak (1) toka e) Odluke o visini
administrativnih pristojbi u svezi sa procesnim
radnjama pred Konkurencijskim vijeem; Zahtjev za
pokretanje
postupkautvrivanje
zlouporabe
vladajueg.
novani iznos od 240,00 KM, za sastavljanje Zahtjeva
za pokretanje postupka pred Konkurencijskim
vijeem.
novani iznos od 240,00 KM, za dopunu Zahtjeva za
pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijeem.
novani iznos od 300,00 KM, za angairanje pravog
savjetnika.
Budui da se radi o nunim i opravdanim trokovima, u
smislu lanka 105. Zakona o upravnom postupku, gospodarski
subjekt APIF je stranka na iju tetu je postupak okonan te je
duna gospodarskom subjektu TEC d.o.o., nadoknaditi trokove
postupka u iznosu od 780,00 KM, to sa porezom na dodanu
vrijednost iznosi 912,60 KM. Takoer, su priznati i trokovi
plaene administrativne pristojbe u iznosu od 1.000,00 KM, te
priznati trokovi iznose ukupno 1.912,60 KM.
Konkurencijsko vijee je odbilo zahtjev zakonskog
punomonika gospodarskog subjekta APIF za nadoknadu
trokova postupka, budui da je navedeni postupak gospodarski
subjekt APIF izazvao svojim postupanjem i djelovanjem i da je
zavren na njegovu tetu, te nema pravo na nadoknadu trokova
postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku.
10. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog Rjeenja nije dozvoljen priziv.
Nezadovoljna strana moe pokrenuti upravni spor pred
Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka,
odnosno objavljivanja ovoga Rjeenja.
Broj 02-26-2-004-54-II/15
Predsjednica
Mr. Arijana Regoda-Drai, v. r.
Sarajevo

25. (1) ), 41. (1) ),
42. (1) ), 48. (1) ),
10. (2) ) ) 11.
(" ", . 48/05, 76/07
80/09) . 105. 108.
(" ", . 29/02, 12/04, 88/07, 93/09
41/13),

... , -
, 5, ,
,
, ,
5, , ,
, 117.
() 27.01.2016.
,
1.
2.
3.
4.
5.
6.
,
,
, 5, , 1.
,

, , 500 ,
,
,
,

, 10. (2) )
.
,
,
, 5, , 2.
(2)
19.05.2014. , ...
, - , 5, ,
,
,

10. (2) ) .
,
, ,
5, , 1.
,

27.12.2011. ,

,
30
.
,
, ,
5, ,
...

, 30

.
,
, ,
5, , 1. 2.
,

,
11.
(1) ) .
,
,
, 5, ,
Srijeda, 6. 4. 2016.
21.000,00 ( )
48. (1) ) ,
8 ()

.

,
, 47.
,
,
.
7. ,
, ,
5, , 1.912,60
( 60/100 ),
... ,
8
.
8. ,
,
, 5, ,
, .
9.
" ",
.
(
: ) 26.01.2015. ,
: 02-26-2-004-II/15
( : ) 28.
(" ", . 48/05, 76/07
80/09), ( : ),
... ,
- ,
5, , ( :
),
, ,
, 5, ,
( : ) ,

10. (2) ) ) .

28. ,
10.06.2015.
: 02-26-2-004-1-II/15 .

19.06.2015. : 02-26-2-004-2-II/15,

28. (1) .
,
28. (3) , 28.07.2015.

, : 02-26-2-004-4-II/15.
1.
... ,
- ,
5, ,
, ,
, 5, ,
.
1.1
...
-
65-01-1597-09,
Srijeda, 6. 4. 2016.

1
(..)* 37,5%, (..)* 25%

(..)* 37,5% .
1.2
,

1-11925-00, 100%
.
,
(" ", . 96/05, 74/10
68/13) .
2.

,
(" ", . 18/06 34/10)
("
", . 18/06 34/10)
(" ", . 29/02, 12/04, 88/07,
93/09 41/13).

,
(" ", . 96/05, 74/10
68/13),
(" ", . 36/09
52/11),
("
", . 74/10),

(" ", . 32/11).

3.

:
,
("
", . 36/09, 52/11),

,
,
2.
1.
.

,
2014.
2,00
, 1,80
(
),
5,00
.

2014.

2013.
,
2014. ,

-,

(

)

.
2014.

- (..)* 2 -
2013.
.
-
, 2. 2. :
" 1.

,

,
".

,

,
,
,
,

,

.

,
,
2014. , - .

(" " 52/12)

, 10.

,
-
,
(,
, )
,

,

.

,

10. 2. )
,

(..)*
(..)*
10. 2.
) .

,

, 107.
29.07.2015. , 32. (2) ,
: 02-26-2-004-6II/15 ( : ).
33. ,

, 29.07.2015. : 0226-2-004-7-II/15.

,
12.08.2015. : 02-26-2-004-12-II/15,
,
:
,

. 02/1-020-1292/00 28.12.2000.
,
("
", . 96/05, 74/10 68/13).

,

,

(" ",
. 74/10).
,
,
.
,
, ,
,
.

.
9. 2.

-

, 10. 2.
3.
10. 1.
,
-,
-
.
-

: UO/XVIII-2331/11
27.12.2011. ,
: 04/1-012-2-23/12
12.01.2012.
" " 9/2012.
1.

,
Srijeda, 6. 4. 2016.
500
.
...
19.05.2014.

,
, ,
2013. ,
.
3. ,
1. 5,00
,

,
,
,
2013. ,
.

, ,
,
.

,

2014. 2013.

2014. .

.
...

,
,

.

,
,

.

2. 2.
,

.

,

,
,
Srijeda, 6. 4. 2016.
,
-,
.

,

-,
-,

.

...
,

,
.

,

,
-

,
.
,
,

,

.

(
, . 52/12)
,

,
,

:UO/XXI/012296/12 22.11.2012. ,

,
, -
:01-1516/12 18.07.2012. ,
6. 11.
.

.

,

,
,
,
,

,
.

,
,
.

,

-,

,

,
.

,
.

. ,

3 ()
41. (2) : 02-26-2-004-37-II/15
24.11.2015. .
4.
,
,
, 39.
. 14.10.2015.

, ...
,
.

,
:

,

,

-.
,

,

2014. -

,

,

.
-

,

,

.

.

(),
()
.
...

.
-,

,
.
"

, 10
,
".

5,00 + ,
.

10
,
,
.

- "".

-
,

, ,
-
. "
" " "
.
2. - -
19.05.2014. :
1.
,
.
.1.
,

.
Srijeda, 6. 4. 2016.

-

,
.
,

,

-.

:

,
,
, ,

,

, .

,

,

.
,
,
,
, ,
-
,

.

,
.

.
- ,

.

,
,

, -

.
5.

, 35. (1) ) )
,
/
.
,
:
(..)* 1 : 02-26-2004-22-II/15 02.11.2015. ,
(..)*
Srijeda, 6. 4. 2016.
19.11.2015.
: 02-26-2-004-34-II/15.
(..)* : 02-26-2-00434-II/15 02.11.2015. ,
27.11.2015.
: 02-26-2-004-41-II/15.
(..)* : 02-26-2-00425-II/15 02.11.2015. ,
13.11.2015.
: 02-26-2-004-31-II/15.
(..)* : 02-26-2-00426-II/15 02.11.2015.
02-26-2-004-36-II/15 20.11.2015,
17.11.2015.
: 02-26-2-004-33-II/15
07.12.2015. : 02-26-2-00443-II/15.
(..)* : 02-26-2-00427-II/15 02.11.2015. ,
16.11.2015.
: 02-26-2-004-32-II/15.
(..)* : 02-26-2-00423-II/15 02.11.2015. ,
27.11.2015.
: 02-26-2-004-40-II/15.
(..)* : 02-26-2-00428-II/15
: 02-26-2-004-21-II/15
02.11.2015. :
09.11.2015. : 02-26-2-004-29II/15
(..)*
2014. 2013.
2015. .
6.
3. , . 4. 5.
,

.
4.
,
/

, , ,
.

,
.
5.
,

/

.

,

,
.
,
,

.
7.
,
,
:
,

. 02/1-020-1292/00 28.12.2000.
,
,

.

,
.
2.

.
3.
,
, ,

.
23. (1)

21.

,

.
23. (2)
1.

.
7.

.
-,
15. ,
,

: UO/XVIII-2331/11
27.12.2011. ,
: 04/1-012-2-23/12
12.01.2012.
" " 09/2012.
,

500 ,
.
...
19.05. 2014.

,
, ,
2013. ,
,
5,00 ,
.

-
2. (2)

: " 1.
,

,
".

,

( )
,

.
9. (1)

/ ,

, , ,

,
,
.
, 9. (2) ,
,
/ ,

40,0%.
2.

,

,
, ,
.

,

,
,
,

,
;

.
, 2.

, 3.
,
, , ,

.
,

,
,

,
,
,
Srijeda, 6. 4. 2016.
/
,

.
10.
,
,
4. (2)
"

"" ,

, (3)

,

".

,
, 1.

500 , ,
-

,
.

10.
(2) :
c)
,
.

,
,
,
,

.
,
,

,
,

.

1.
,
,

.
, 1. 3.
.

...
2. (2)
: " 1.
Srijeda, 6. 4. 2016.

,
,
"
10. (2) :
d)

.
,
,
,
,

.

,

,
, .
,

,
,
""
, ,
,
,
10. .
,

... ,
30 ,
,
, .
, 2. 4.
.
,
, , 5,
, 1. 2.,
,

,
, 11. (1) ) .
, 5.
8.
48. (1) ) ,
10% ()
,
,
,
10. .

10. (1) ) ) ,
48. (1) )
, -
21.000,00 ( )
(..)* % - 2013.
, (..)* .

,
, 52. .
,

,

.

,
47. ,
,
.
, 6.
.
9.
07.01.2016. ,
( :02-262-004-50-II/15) : 1)
.
. 08/15
01.03.2015. . 700,00 , . 16/15 01.05.2015. .
700,00 . 41/15 01.10.2015. .
700,00 , 2) - 1000,00
.
105. (1)

(
), 105. (2)

,
, ,

.

,
, ("
", . 40/02, 29/03, 18/05 68/05)
("
", . 22/04 24/04) ( :
).

...
:
1000,00

( 2.
106. (1) )
;
-
.
240,00 ,
.
240,00 ,

.
300,00 ,
.
1
(..)*
Srijeda, 6. 4. 2016.
, 105. ,

..., 780,00
, 912,60 .
,
1.000,00 ,
1.912,60 .
, 7.
.

,

,
,
.
, 8.
.
10.
.

30
, .
02-26-2-004-54-II/15
27. 2016.

, . .
Izuzetno, u sluajevima kada zbog tehnike nemogunosti

ili prestanka postojanja banke, ista nije u mogunosti da na
adekvatan nain izvri ispravku i/ili brisanje podataka koje je
dostavila u Jedinstveni registar rauna u BiH, Centralna banka
vri ispravku odnosno brisanje podatka koji je dostavila banka.
Ispravka i brisanje podataka u sluaju tehnike
nemogunosti banke se vri na osnovu pisanog zahtjeva banke u
kojem navodi obim i razloge traene ispravke i/ili brisanja, te
druge podatke koji mogu biti od znaaja u konkretnom sluaju.
Ispravku i/ili brisanje podataka u sluaju prestanka postojanja
banke, vri Centralna banka bilo samostalno bilo na zahtjev
nadlenog organa odnosno vlasnika podatka ili od njega
ovlatenog lica.
Izuzev u sluaju prestanka postojanja banke, Centralna
banka obezbjeuje istovjetnost podataka u Jedinstvenom registru
rauna u BiH s podacima dostavljenim od banaka.".
lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom objave u "Slubenom
glasniku BiH", a objavie se i u "Slubenom glasniku Republike
Srpske", "Slubenim novinama Federacije BiH" i "Slubenom
glasniku Brko distrikta BiH".
Po ovlatenju
Predsjedavajueg
Upravnog vijea
Centralne banke
Broj UV-122-01-1-14/16 RJ
Bosne i Hercegovine
29. februara 2016. godine
lan Upravnog vijea
Sarajevo
Dr. Kemal Kozari, s. r.
CENTRALNA BANKA
BOSNE I HERCEGOVINE
Na temelju lanaka 2. stavak (3) toke c) i d) i 70. Zakona o

Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
broj 1/97, 29/02, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07) i lanka 49.
stavak (2) Pravilnika Centralne banke Bosne i Hercegovine, UV104-01-1-116/15 od 28. prosinca 2015. godine, Upravno vijee
Centralne banke Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici od
29.02.2016. godine, donijelo je
733
Na osnovu lana 2. stav (3) take c) i d) i 70. Zakona o

Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
broj 1/97, 29/02, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07) i lana 49.
stav (2) Pravilnika Centralne banke Bosne i Hercegovine, UV104-01-1-116/15 od 28. decembra 2015. godine, Upravno vijee
Centralne banke Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici od
29.02.2016. godine, donijelo je
ODLUKU1
O IZMJENI ODLUKE O JEDINSTVENOM REGISTRU

TRANSAKCIJSKIH RAUNA POSLOVNIH SUBJEKATA
U BOSNI I HERCEGOVINI
lan 1.
U Odluci o Jedinstvenom registru transakcijskih rauna
poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, 100-UV broj 201/11
od 31. oktobra 2011. godine ("Slubeni glasnik BiH", broj 92/11)
i 100-UV broj 96/12 od 4. oktobra 2012. godine ("Slubeni
glasnik BiH", broj 83/12), lan 6. mijenja se i glasi:
"lan 6.
Banka dostavlja podatke iz lana 4. ove odluke u
Jedinstveni registar rauna u BiH svaki radni dan u vremenu od
16.00 sati do 18.00 sati. Radnim danom smatra se radni dan
utvren operativnim pravilima irokliringa koje utvruje
Centralna banka.
Banka je odgovorna za tanost dostavljenih podataka i za
aurnost dostave podataka u Jedinstveni registar rauna u BiH.
Podaci u Jedinstvenom registru rauna u BiH auriraju se
podacima koje su banke dostavile u vremenu propisanom u stavu
1. ovoga lana i na raspolaganju su tokom sljedeeg radnog dana.
1
ODLUKU2
O IZMJENI ODLUKE O JEDINSTVENOM REGISTRU

TRANSAKCIJSKIH RAUNA POSLOVNIH SUBJEKATA
U BOSNI I HERCEGOVINI
lanak 1.
U Odluci o Jedinstvenom registru transakcijskih rauna
poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, 100-UV broj 201/11
od 31. listopada 2011. godine ("Slubeni glasnik BiH", broj
92/11) i 100-UV broj 96/12 od 4. listopada 2012. godine
("Slubeni glasnik BiH", broj 83/12), lanak 6. mijenja se i glasi:
"lanak 6.
Banka dostavlja podatke iz lanka 4. ove odluke u
Jedinstveni registar rauna u BiH svaki radni dan u vremenu od
16.00 sati do 18.00 sati. Radnim danom smatra se radni dan
utvren operativnim pravilima irokliringa koje utvruje
Centralna banka.
Banka je odgovorna za tonost dostavljenih podataka i za
aurnost dostave podataka u Jedinstveni registar rauna u BiH.
Podaci u Jedinstvenom registru rauna u BiH auriraju se
podacima koje su banke dostavile u vremenu propisanom u
stavku 1. ovoga lanka i na raspolaganju su tijekom sljedeeg
radnog dana.
Izuzetno, u sluajevima kada zbog tehnike nemogunosti
ili prestanka postojanja banke, ista nije u mogunosti da na
adekvatan nain izvri ispravku i/ili brisanje podataka koje je
2
Srijeda, 6. 4. 2016.
dostavila u Jedinstveni registar rauna u BiH, Centralna banka

vri ispravku odnosno brisanje podatka koji je dostavila banka.
Ispravka i brisanje podataka u sluaju tehnike
nemogunosti banke se vri na temelju pisanog zahtjeva banke u
kojem navodi obujam i razloge traene ispravke i/ili brisanja, te
druge podatke koji mogu biti od znaaja u konkretnom sluaju.
Ispravku i/ili brisanje podataka u sluaju prestanka postojanja
banke, vri Centralna banka bilo samostalno bilo na zahtjev
nadlenog organa odnosno vlasnika podatka ili od njega
ovlatene osobe.
Izuzev u sluaju prestanka postojanja banke, Centralna
banka osigurava istovjetnost podataka u Jedinstvenom registru
rauna u BiH s podacima dostavljenim od banaka.".
lanak 2.
Ova odluka stupa na snagu danom objave u "Slubenom
glasniku BiH", a objavit e se i u "Slubenom glasniku Republike
Srpske", "Slubenim novinama Federacije BiH" i "Slubenom
glasniku Brko distrikta BiH".
Po ovlatenju
Predsjedatelja
Upravnog vijea
Centralne banke
Broj UV-122-01-1-14/16 RJ
Bosne i Hercegovine
29. veljae 2016. godine
lan Upravnog vijea
Sarajevo
Dr. Kemal Kozari, v. r.
2. (3) ) ) 70.
("
", 1/97, 29/02, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 32/07)
49. (2)
, -104-01-1-116/15 28. 2015.
,
, 3. 29.02.2016. ,
1.

, 100-
201/11 31. 2011. ("
", 92/11) 100- 96/12 4. 2012.
(" ", 83/12), 6.
:
" 6.
4.

16.00 18.00 .

.

.

1.
.
,
,
/

,
.

/
,
. /
,

.
,

.".
2.
"
", "
", " "
" ".

-122-01-1-14/16

29. 2016.
, . .
Srijeda, 6. 4. 2016.
AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

734
Na osnovu lana 77. Zakona lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/08), Agencija za lijekove i
medicinska sredstva Bosne i Hercegovine objavljuje
SPISAK1
LIJEKOVA KOJIMA JE IZDANA DOZVOLA ZA STAVLJANJE U PROMET NA TRITE BOSNE I HERCEGOVINE

Proizvoa
Red.
Zatieni naziv lijeka (administrativ
br.
no sjedite)
1
IMIPENEM /
CILASTATIN
ACTAVIS
Group
cilastatin,
imipenem
IMIPENEM /
CILASTATIN
ACTAVIS
Group
cilastatin,
imipenem
ROXANRI
ALVOGEN
d.o.o.
duloksetin
ROXANRI
ALVOGEN
d.o.o.
duloksetin
GASTROGUARD
MENTOL
ALKALOID
AD Skopje
kalcijumkarbonat,
magnezijumkarbonat
6
7
8
NIFUROKSAZID
ALKALOID
NIFUROKSAZID
ALKALOID
NIFUROKSAZID
ALKALOID
OSMOLAK
10
ALTIKOS
11
PROBILOL
12
PROBILOL
13
14
15
16
INN
MONTELUKAST
CIPLA
MONTELUKAST
CIPLA
MONTELUKAST
CIPLA
MOMETAZON
FUROAT CIPLA
17
DUTACIP
18
ZARESOS
19
DEVIT-3
20
DEVIT-3
21
MOKSINE
22
DEMEPRAZOL
23
DIKLORON
ALKALOID
nifuroksazid
AD Skopje
ALKALOID
nifuroksazid
AD Skopje
ALKALOID
nifuroksazid
AD Skopje
BIOFARMA
ILAC SAN.
laktuloza
VE TIC AS
BOSNALIJEK alfa-lipoinska
d.d.
kiselina
BOSNALIJEK
bisoprolol
d.d.
BOSNALIJEK
bisoprolol
d.d.
CIPLA
montelukast
EUROPE
CIPLA
montelukast
EUROPE
CIPLA
montelukast
EUROPE
CIPLA
mometazon
EUROPE
CIPLA
dutasterid
EUROPE
ipratropijum
CIPLA
bromid,
EUROPE
salbutamol
DEVA
HOLDING
holekalciferol
A.S
DEVA
HOLDING
holekalciferol
A.S.
DEVA
HOLDING moksifloksacin
A.S.
DEVA
HOLDING
omeprazol
A.S.
DEVA
HOLDING
diklofenak
A.S.
Spisak objavljen u "Slubenom glasniku BiH", broj 22/16
Oblik lijeka
Doza
praak za
(500 mg +
rastvor za
500 mg) / 1
infuziju
boica
praak za
(500 mg +
rastvor za
500 mg) / 1
infuziju
boica
gastrorezistentna
60mg
kapsula, tvrda
gastrorezistentna
60mg
kapsula,tvrda
tableta za
vakanje
680 mg + 80
mg
kapsula,tvrda
100 mg
Sadraj
originalnog
pakovanja
Reim
izdavanja
Broj rjeenja
Datum
rjeenja
Rjeenje
vrijedi do
1 boica
ZU
04-07.3-1-2387/14
11.01.2016
10.01.2021
10 boica
ZU
04-07.3-1-2388/14
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2541/14
10.2.2016
9.2.2021
Rp
04-07.3-1-2540/14
10.2.2016
9.2.2021
BRp
04-07.3-1-626/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-1598/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-1599/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-1600/15
18.12.2015
17.12.2020
30 gastrorezistentnih
kapsula
kapsula
24 tablete za
vakanje
30
kapsula,tvrdih
20
kapsula,tvrdih
90 ml oralne
suspenzije
kapsula,tvrda
200 mg
oralna
suspenzija
200 mg / 5
mL
sirup
667 mg / 1
mL
250 ml sirupa
Rp
04-07.9-3737/14
11.01.2016
10.01.2021
film tablete
600 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4662/15
11.01.2016
10.01.2021
film tableta
5 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4669/15
21.12.2015
20.12.2020
film tableta
10 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4670/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-2946/14
15.12.2015
14.12.2020
Rp
04-07.3-1-2947/14
15.12.2015
14.12.2020
Rp
04-07.3-1-1472/15
17.12.2015
16.12.2020
04-07.3-1-578/15
16.12.2015
15.12.2020
04-07.3-1-1745/15
18.12.2015
17.12.2020
04-07.3-1-575/15
16.12.2015
15.12.2020
04-07.3-1-3475/15
18.01.2016
17.01.2021
04-07.3-1-3476/15
18.01.2016
17.01.2021
04-07.3-1-1215/15
11.01.2016
10.01.2021
04-07.3-1-1214/15
11.01.2016
10.01.2021
04-07.3-1-358/14
12.01.2016
11.01.2021
tableta za
vakanje
tableta za
vakanje
film tableta
4 mg
5 mg
10 mg
28 tableta za
vakanje
28 tableta za
vakanje
28 film tableta
sprej za nos,
1 boica sa 140
50 mcg/doza
Rp
suspenzija
doza
30
kapsula,meka
0.5 mg
Rp
kapsula,mekih
60 ampula po
rastvor za (0.5 mg + 2.5
2.5 ml rastvora Rp
rasprivanje mg) / 2.5 mL
za rasprivanje
1 ampula sa 1
rastvor za 300 000 i.j./ 1
ml rastvora za ZU/Rp
injekciju
mL
injekciju
oralne
kapi,rastvor
filmom
obloena
tableta
gastrorezistentna
kapsula, tvrda
rastvor za
injekciju
50 000 i.j./15 1 boica sa 15

mL
ml oralnih kapi
400 mg
20 mg
75 mg / 3 mL
Rp
7 filmom
obloenih
Rp
tableta
Rp
kapsula, tvrdih
4 ampule sa po
3 ml
ZU
Srijeda, 6. 4. 2016.
24
MONALIZ
DEVA
HOLDING
A.S.
25
ABASAGLAR
ELI LILLY
Export S.A.
26
ABASAGLAR
ELI LILLY
Export S.A.
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
GALENIKA
a.d.
HEMOFARM
FARNOS
d.o.o.
HEMOFARM
FARNOS
d.o.o.
JADRAN KALIJEV CITRAT
Galenski
JGL
laboratorij d.d.
JSC
NEOMIDANTAN
OLAINFARM
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
zdravil d.d.
ANBOL
140 doza u
sprej za
50 g / 1 doza plastinoj boci Rp
nos,suspenzija
sa pumpicom
otopina za
2 napunjene
injekciju u 100 jedinica / brizgalice po 3
Rp
insulin glargin
ml otopine za
napunjenoj
1 mL
injekciju
brizgalici
otopina za
5 napunjenih
injekciju u 100 jedinica / brizgalica po 3
insulin glargin
Rp
ml otopine za
napunjenoj
1 mL
injekciju
brizgalici
acetilsalicilna
tableta
300 mg
20 tableta
BRp
kiselina
mometazon
04-07.3-1-356/14
13.01.2016
12.01.2021
04-07.3-1-1493/15
20.01.2016
19.01.2021
04-07.3-1-1494/15
20.01.2016
19.01.2021
04-07.3-1-2859/14
18.01.2016
17.01.2021
fosinopril
tableta
20 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-1-3009/15
11.12.2015
10.12.2020
fosinopril
tableta
10 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-1-3010/15
11.12.2015
10.12.2020
15 vreica
Rp
04-07.3-1-1378/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-1403/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-2141/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2140/15
11.1.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2142/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2143/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2144/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2147/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2145/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2146/15
11.01.2016
10.01.2021
30 kapsula,
tvrdih
Rp
04-07.3-1-2788/15
10.12.2015
9.12.2020
30 kapsula,
tvrdih
Rp
04-07.3-1-2789/15
10.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-1-4606/15
25.12.2015
24.12.2020
Rp
04-07.3-1-4637/15
25.12.2015
24.12.2020
Rp
04-07.3-1-6384/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6385/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6386/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6387/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6388/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6389/15
21.12.2015
20.12.2020
kalij citrat
praak za
20.5 mg / ml
oralnu otopinu
amantadin
kapsula,tvrda
100 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
25 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
50 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
75 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
100 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
150 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
300 mg
pregabalin
kapsula,tvrda
200 mg
kapsula,tvrda
225 mg
pregabalin
40
DULSEVIA
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
duloksetin
41
DULSEVIA
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
duloksetin
42
FUROCEF
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
cefuroksim
43
FUROCEF
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
cefuroksim
44
IFIRMACOMBI
KRKA,tovarna hidrohlorotiazid,
zdravil,d.d.
irbesartan
45
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
46
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
47
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
48
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
49
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
50
PHARMAGRIP
51
PHARMAGRIP
LABORATORIOS CINFA
S.A.
LABORATORIOS CINFA
S.A.
fenilefrin,
hlorfenamin,
paracetamol
fenilefrin,
hlorfenamin,
paracetamol
gastrorezistent
na kapsula,
30 mg
tvrda
gastrorezistent
na kapsula,
60 mg
tvrda
filmom
obloena
250 mg
tableta
filmom
obloena
500 mg
tableta
filmom
12.5 mg +
obloena
150 mg
tableta
filmom
12,5 mg +
obloena
300 mg
tableta
filmom
12,5 mg +
obloena
300 mg
tableta
filmom
25 mg + 300
obloena
mg
tableta
filmom
25 mg + 300
obloena
mg
tableta
filmom
12.5 mg +
obloena
150 mg
tableta
50
kapsula,tvrdih
56 kapsula,
tvrdih
56 kapsula,
tvrdih
56 kapsula,
tvrdih
56 kapsula,
tvrdih
56
kapsula,tvrdih
56
kapsula,tvrdih
56
kapsula,tvrdih
56
kapsula,tvrdih
10 filmom
obloenih
tableta
10 filmom
obloenih
tableta
28 filmom
obloenih
tableta
28 filmom
obloenih
tableta
30 filmom
obloenih
tableta
28 filmom
obloenih
tableta
30 filmom
obloenih
tableta
30 filmom
obloenih
tableta
kapsula, tvrda
500 mg + 10
mg +4 mg
14 kapsula
BRp
04-07.3-1-2779/15
7.12.2015
6.12.2020
praak za
oralnu
suspenziju
650
mg+10mg+4
mg
10 kesica
BRp
04-07.3-1-2778/15
7.12.2015
6.12.2020

LABORATOIRE
INNOTECH
INTERNATIONAL
LABORATOR
IOS CINFA
S.A.
52
FLUDITEC
53
IBUFEN
54
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
55
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
56
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
57
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
58
MIKTAN
LEK
farmacevtska
druba d.d.
tamsulosin
59
LUVERIS
MERCK
EXPORT
GmbH
lutropin alfa
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
karbocistein
ibuprofen
oralni rastvor 750 mg/10mL
15 kesica po 10
ml oralnog
BRp
rastvora
15.12.2015
14.12.2020
04-07.3-1-2780/15
21.12.2015
20.12.2020
04-07.3-1-5404/15
14.12.2015
13.12.2020
04-07.3-1-5405/15
14.12.2015
13.12.2020
04-07.3-1-5406/15
14.12.2015
13.12.2020
04-07.3-1-5387/15
14.12.2015
13.12.2020
04-07.3-1-1711/15
17.12.2015
16.12.2020
04-07.3-1-4085/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-2166/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-3699/15
23.12.2015
22.12.2020
Rp
04-07.3-1-3439/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-3440/15
21.12.2015
20.12.2020
ZU
04-07.3-1-4220/15
9.12.2015
8.12.2020
ZU
04-07.3-1-4219/15
9.12.2015
8.12.2020
Rp
04-07.3-1-910/15
11.12.2015
10.12.2020
ZU
04-07.3-1-6246/15
15.12.2015
14.12.2020
Rp
04-07.3-1-3700/15
10.2.2016
9.2.2021
Rp
04-07.3-1-2178/14
12.01.2016
11.01.2021
ZU
04-07.3-1-2179/14
12.01.2016
11.01.2021
ZU
04-07.3-1-2176/14
8.12.2015
07.12.2020
50 mh / 1 g
NOBEL ILAC
SANAYII VE hidrohlorotiazid,
12.5 mg +
film tableta
28 film tableta
TICARET
irbesartan
300 mg
A.S.
NOBEL ILAC
filmom
28 filmom
SANAYII VE
ULTROX
rosuvastatin
obloena
5 mg
obloenih
TICARET
tableta
tableta
A.S.
otopina za
NOVO
insulin
2.56 mg /1 5 napunjenih
injekciju u
RYZODEG
NORDISK
aspart,insulin
mL + 1.05 mg brizgalica
napunjenoj
A/S
degludek
/1 mL
FlexTouch
brizgalici
5 napunjenih
NOVO
insulin
otopina za
2.56 mg /1
uloaka Penfill
RYZODEG
NORDISK
aspart,insulin
injekciju u mL + 1.05 mg
sa po 3 ml
A/S
degludek
uloku
/1 mL
otopine
Ebewe Pharma
koncentrat za
1 boica sa 100
CISPLATIN Ebewe
ges.m.b.H
ciplatin
rastvor za
0,5 mg/ml
ml
Nfg.KG
infuziju
Ebewe Pharma
koncentrat za
1 boica sa 20
CISPLATIN Ebewe
ges.m.b.H
ciplatin
rastvor za
0,5 mg/ml
ml
Nfg.KG
infuziju
GILEAD
28 filmom
SCIENCES
SOVALDI
sofosbuvir
film tableta
400 mg
obloenih
INTERNAtableta
TIONAL
1 boica sa
praak i
prakom i 1
OCTArastvara za
250 i.j./1
NUWIQ
simoktokog alfa
napunjena
PHARMA AG
rastvor za
boica
prica sa
injekciju
rastvaraem
NOBEL ILAC
PAZARLAM
TYOZID
A VE
tiokolhikozid
tableta
4 mg
20 tableta
SANAYII
Ltd.Sti.
filmom
30 filmom
SOPHARMA
SOPHAMET
metformin
obloena
850 mg
obloenih
AD
tableta
tableta
10 staklenih
SOPHARMA
rastvor za
PENTOFYLLIN
pentoksifilin
20 mg / 1 mL. ampula po 5 ml
AD
injekciju
rastvora
SOPHARMA
rastvor za
10 ampula po
BUSCOLYSIN
butilskopolamin
20 mg/ml
AD
injekciju
1ml
CO-IRDA
04-07.3-1-1119/14
50 g gela u
aluminijskoj BRp
tubi
rastvor za
1 napunjena
injekciju u
prica sa 0.75
20 mg / 1 mL
ZU
napunjenoj
ml rastvora za
prici
injekciju
rastvor za
1 napunjena
injekciju u
prica sa 1 ml
20 mg / 1 mL
ZU
napunjenoj
rastvora za
prici
injekciju
rastvor za
1 napunjena
injekciju u
prica sa 1.25
20 mg / 1 mL
ZU
napunjenoj
ml rastvora za
prici
injekciju
rastvor za
1 napunjena
injekciju u
prica sa 0.5 ml
20 mg / 1 mL
ZU
napunjenoj
rastvora za
prici
injekciju
tableta sa
30 tableta sa
produenim
0.4 mg
produenim
Rp
oslobaanjem
oslobaanjem
1 boica sa
praak i
prakom za
rastvara za
75 i.j. / 1
rastvor za
Rp
rastvor za
boica
injekciju i 1
injekciju
boica sa 1 ml
rastvaraa
gel
Srijeda, 6. 4. 2016.
Srijeda, 6. 4. 2016.
72
RAPIDOL S
73
RAPIDOL S
74
ARIPIPRAZOL
PLIVA
75
ARIPIPRAZOL
PLIVA
76
ARIPIPRAZOL
PLIVA
77
DULOKSETIN
PLIVA
78
DULOKSETIN
PLIVA
79
DULOKSETIN
PLIVA
80
DULOKSETIN
PLIVA
81
82
Natrijev valporat +
valporatna kiselina
Pliva
Natrijev valporat +
valporatna kiselina
Pliva
83
LERCOR
84
LERCOR

PHARMASWISS d.o.o.
PHARMASWISS d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
TORRENT
PHARMACEUTICALS
LIMITED
TORRENT
PHARMACEUTICALS
LIMITED
ibuprofen
kapsula,meka
200 mg
ibuprofen
kapsula,meka
400 mg
aripiprazol
tableta
5 mg
aripiprazol
tableta
aripiprazol
tableta
20
kapsula,mekih
10
kapsula,mekih
BRp
04-07.3-1-3548/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-3549/15
18.12.2015
17.12.2020
30 tableta
Rp
04-07.3-1-2798/15
10.12.2015
9.12.2020
10 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-1-2799/15
10.12.2015
9.12.2020
15
30 tableta
Rp
04-07.3-1-2800/15
10.12.2015
9.12.2020
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1115/15
17.12.2015
16.12.2020
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1114/15
17.12.2015
16.12.2020
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1113/15
17.12.2015
16.12.2020
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1112/15
17.12.2015
16.12.2020
30 tableta
Rp
04-07.9-2284/14
14.12.2015
13.12.2020
100 tableta
Rp
04-07.9-2283/14
14.12.2015
13.12.2020
gastrorezistent
na kapsula,
30 mg
tvrda
gastrorezistent
duloksetin
na kapsula,
30 mg
tvrda
gastrorezistent
duloksetin
na kapsula,
60 mg
tvrda
gastrorezistent
duloksetin
na kapsula,
60 mg
tvrda
natrijum valporat tableta sa
145 mg + 333
+ valproinska produenim
mg
kiselina
oslobaanjem
200 mg + 87
+ valproinska produenim
mg
kiselina
oslobaanjem
duloksetin
lerkandipin
film tableta
10 mg
30 film tableta
Rp
04-07.9-3283/14
18.12.2015
17.12.2020
lerkandipin
film tableta
20 mg
30 film tableta
Rp
04-07.9-3284/14
18.12.2015
17.12.2020
1. U sluaju da prije isteka perioda vanosti nastupe ogranienja za upotrebu nekog od navedenih lijekova, Agencija za lijekove
i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine e objaviti izmjenu ovog spiska.
Broj 10-02.3-932/16
29. februara 2016. godine
v.d. Direktora
Banja Luka
Dr. Aleksandar Zolak, s. r.
Na temelju lanka 77. Zakona lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/08) Agencija za lijekove i
POPIS1
LIJEKOVA KOJIMA JE IZDANA DOZVOLA ZA STAVLJANJE U PROMET NA TRITE BOSNE I HERCEGOVINE

Proizvoa
Red.
Zatieni naziv lijeka (administrativ
br.
no sjedite)
INN
Oblik lijeka
Doza
praak za
rastvor za
infuziju
praak za
rastvor za
infuziju
gastrorezistentna
kapsula,tvrda
gastrorezistentna
kapsula,tvrda
(500 mg +
500 mg) / 1
boica
(500 mg +
500 mg) / 1
boica
Sadraj
originalnog
pakovanja
Reim
izdavanja
Broj rjeenja
Datum
rjeenja
Rjeenje
vrijedi do
1 boica
ZU
04-07.3-1-2387/14
11.01.2016
10.01.2021
10 boica
ZU
04-07.3-1-2388/14
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2541/14
10.2.2016
9.2.2021
Rp
04-07.3-1-2540/14
10.2.2016
9.2.2021
IMIPENEM /
CILASTATIN
ACTAVIS
Group
cilastatin,
imipenem
IMIPENEM /
CILASTATIN
ACTAVIS
Group
cilastatin,
imipenem
ROXANRI
ALVOGEN
d.o.o.
duloksetin
ROXANRI
ALVOGEN
d.o.o.
duloksetin
GASTROGUARD
MENTOL
ALKALOID
AD Skopje
kalcijumkarbonat,
magnezijumkarbonat
tableta za
vakanje
680 mg + 80
mg
24 tablete za
vakanje
BRp
04-07.3-1-626/15
18.12.2015
17.12.2020
NIFUROKSAZID
ALKALOID
ALKALOID
AD Skopje
nifuroksazid
kapsula, tvrda
100 mg
30 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-1598/15
18.12.2015
17.12.2020
Popis objavljen u "Slubenom glasniku BiH", broj 22/16
60mg
60mg
30
gastrorezistentnih
kapsula
30
gastrorezistentnih
kapsula

7
8
NIFUROKSAZID
ALKALOID
NIFUROKSAZID
ALKALOID
OSMOLAK
10
ALTIKOS
11
PROBILOL
12
13
14
15
16
PROBILOL
MONTELUKAST
CIPLA
MONTELUKAST
CIPLA
MONTELUKAST
CIPLA
MOMETAZON
FUROAT CIPLA

ALKALOID
nifuroksazid
AD Skopje
ALKALOID
nifuroksazid
AD Skopje
BIOFARMA
ILAC SAN.
laktuloza
VE TIC AS
BOSNALIJEK alfa-lipoinska
d.d.
kiselina
BOSNALIJEK
bisoprolol
d.d.
BOSNALIJEK
bisoprolol
d.d.
CIPLA
montelukast
EUROPE
CIPLA
montelukast
EUROPE
CIPLA
montelukast
EUROPE
CIPLA
mometazon
EUROPE
CIPLA
dutasterid
EUROPE
ipratropijum
CIPLA
bromid,
EUROPE
salbutamol
DEVA
HOLDING
holekalciferol
A.S
DEVA
HOLDING
holekalciferol
A.S.
DEVA
HOLDING moksifloksacin
A.S.
DEVA
HOLDING
omeprazol
A.S.
DEVA
HOLDING
diklofenak
A.S.
DEVA
HOLDING
mometazon
A.S.
17
DUTACIP
18
ZARESOS
19
DEVIT-3
20
DEVIT-3
21
MOKSINE
22
DEMEPRAZOL
23
DIKLORON
24
MONALIZ
25
ABASAGLAR
ELI LILLY
Export S.A.
insulin glargin
26
ABASAGLAR
ELI LILLY
Export S.A.
insulin glargin
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
kapsula, tvrda
200 mg
20 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-1599/15
18.12.2015
17.12.2020
oralna
suspenzija
200 mg / 5
mL
90 ml oralne
suspenzije
Rp
04-07.3-1-1600/15
18.12.2015
17.12.2020
sirup
667 mg / 1
mL
250 ml sirupa
Rp
04-07.9-3737/14
11.01.2016
10.01.2021
film tablete
600 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4662/15
11.01.2016
10.01.2021
film tableta
5 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4669/15
21.12.2015
20.12.2020
film tableta
10 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4670/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-2946/14
15.12.2015
14.12.2020
Rp
04-07.3-1-2947/14
15.12.2015
14.12.2020
tableta za
vakanje
tableta za
vakanje
film tableta
4 mg
5 mg
10 mg
sprej za nos,
50 mcg/doza
suspenzija
kapsula,meka
0.5 mg
28 tableta za
vakanje
28 tableta za
vakanje
28 film tableta
Rp
04-07.3-1-1472/15
17.12.2015
16.12.2020
1 boica sa 140
doza
Rp
04-07.3-1-578/15
16.12.2015
15.12.2020
30 kapsula,mekih
Rp
04-07.3-1-1745/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-575/15
16.12.2015
15.12.2020
ZU/Rp
04-07.3-1-3475/15
18.01.2016
17.01.2021
Rp
04-07.3-1-3476/15
18.01.2016
17.01.2021
60 ampula po 2.5
ml rastvora za
rasprivanje
1 ampula sa 1 ml
300 000 i.j./ 1
rastvora za
mL
injekciju
rastvor za (0.5 mg + 2.5

rastvor za
injekciju
oralne kapi,
rastvor
filmom
obloena
tableta
gastrorezistentna
kapsula,tvrda
rastvor za
injekciju
sprej za
nos,suspenzija
otopina za
injekciju u
napunjenoj
brizgalici
otopina za
injekciju u
napunjenoj
brizgalici
50 000 i.j./15 1 boica sa 15 ml

mL
oralnih kapi
400 mg
7 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-1215/15
11.01.2016
10.01.2021
20 mg
14
gastrorezistentnih
kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-1214/15
11.01.2016
10.01.2021
75 mg / 3 mL
4 ampule sa po 3
ml
ZU
04-07.3-1-358/14
12.01.2016
11.01.2021
Rp
04-07.3-1-356/14
13.01.2016
12.01.2021
Rp
04-07.3-1-1493/15
20.01.2016
19.01.2021
Rp
04-07.3-1-1494/15
20.01.2016
19.01.2021
20 tableta
BRp
04-07.3-1-2859/14
18.01.2016
17.01.2021
30 tableta
Rp
04-07.3-1-3009/15
11.12.2015
10.12.2020
30 tableta
Rp
04-07.3-1-3010/15
11.12.2015
10.12.2020
15 vreica
Rp
04-07.3-1-1378/15
18.12.2015
17.12.2020
50 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-1403/15
17.12.2015
16.12.2020
56 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-1-2141/15
11.01.2016
10.01.2021
56 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-1-2140/15
11.1.2016
10.01.2021
56 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-1-2142/15
11.01.2016
10.01.2021
56 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-1-2143/15
11.01.2016
10.01.2021
56 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-2144/15
11.01.2016
10.01.2021
56 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-2147/15
11.01.2016
10.01.2021
140 doza u
plastinoj boci sa
pumpicom
2 napunjene
100 jedinica / brizgalice po 3 ml
otopine za
1 mL
injekciju
5 napunjenih
100 jedinica / brizgalica po 3 ml
otopine za
1 mL
injekciju
50 g / 1
doza
GALENIKA acetilsalicilna
tableta
300 mg
a.d.
kiselina
HEMOFARM
fosinopril
tableta
20 mg
FARNOS
d.o.o.
HEMOFARM
FARNOS
fosinopril
tableta
10 mg
d.o.o.
praak za
Galenski
kalij citrat
20.5 mg / ml
JGL
oralnu otopinu
laboratorij d.d.
JSC
NEOMIDANTAN
amantadin
kapsula,tvrda
100 mg
OLAINFARM
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin
kapsula,tvrda
25 mg
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin
kapsula,tvrda
50 mg
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin
kapsula,tvrda
75 mg
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin
kapsula,tvrda
100 mg
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin
kapsula,tvrda
150 mg
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin
kapsula,tvrda
300 mg
zdravil d.d.
ANBOL
Srijeda, 6. 4. 2016.
Srijeda, 6. 4. 2016.
38
PREGABIO
39
PREGABIO

KRKA tovarna
zdravil d.d.
KRKA tovarna
zdravil d.d.
pregabalin
kapsula,tvrda
200 mg
56 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-2145/15
11.01.2016
10.01.2021
pregabalin
kapsula,tvrda
225 mg
56 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-2146/15
11.01.2016
10.01.2021
30 mg
30 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-1-2788/15
10.12.2015
9.12.2020
60 mg
30 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-1-2789/15
10.12.2015
9.12.2020
250 mg
10 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-4606/15
25.12.2015
24.12.2020
500 mg
10 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-4637/15
25.12.2015
24.12.2020
12.5 mg +
150 mg
28 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-6384/15
21.12.2015
20.12.2020
12,5 mg +
300 mg
28 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-6385/15
21.12.2015
20.12.2020
12,5 mg +
300 mg
30 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-6386/15
21.12.2015
20.12.2020
25 mg + 300
28 filmom
mg
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-6387/15
21.12.2015
20.12.2020
25 mg + 300
30 filmom
mg
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-6388/15
21.12.2015
20.12.2020
40
DULSEVIA
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
duloksetin
41
DULSEVIA
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
duloksetin
42
FUROCEF
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
cefuroksim
43
FUROCEF
KRKA,tovarna
zdravil,d.d.
cefuroksim
44
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
45
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
46
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
47
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
48
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
49
IFIRMACOMBI
zdravil,d.d.
irbesartan
50
PHARMAGRIP
51
PHARMAGRIP
52
FLUDITEC
53
IBUFEN
54
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
55
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
56
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
57
EBETREXAT
LEK
farmacevtska
druba d.d.
metotreksat
58
MIKTAN
LEK
farmacevtska
druba d.d.
tamsulosin
59
LUVERIS
MERCK
EXPORT
GmbH
lutropin alfa
LABORATORIOS CINFA
S.A.
LABORATORIOS CINFA
S.A.
LABORATOIRE
INNOTECH
INTERNATIO
NAL
LABORATORIOS CINFA
S.A.
fenilefrin,
hlorfenamin,
paracetamol
fenilefrin,
hlorfenamin,
paracetamol
gastrorezistentna kapsula,
tvrda
gastrorezistent
na kapsula,
tvrda
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
12.5 mg +
150 mg
30 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-6389/15
21.12.2015
20.12.2020
kapsula, tvrda
500 mg + 10
mg +4 mg
14 kapsula
BRp
04-07.3-1-2779/15
7.12.2015
6.12.2020
praak za
oralnu
suspenziju
650
mg+10mg+4
mg
10 kesica
BRp
04-07.3-1-2778/15
7.12.2015
6.12.2020
BRp
04-07.3-1-1119/14
15.12.2015
14.12.2020
karbocistein
oralni rastvor
ibuprofen
gel
rastvor za
injekciju u
napunjenoj
prici
rastvor za
injekciju u
napunjenoj
prici
rastvor za
injekciju u
napunjenoj
prici
rastvor za
injekciju u
napunjenoj
prici
tableta sa
produenim
oslobaanjem
praak i
rastvara za
rastvor za
injekciju
750
15 kesica po 10 ml
mg/10mL oralnog rastvora
50 mh / 1 g
50 g gela u
aluminijskoj tubi
BRp
04-07.3-1-2780/15
21.12.2015
20.12.2020
20 mg / 1 mL
1 napunjena prica
sa 0.75 ml
rastvora za
injekciju
ZU
04-07.3-1-5404/15
14.12.2015
13.12.2020
1 napunjena prica
20 mg / 1 mL sa 1 ml rastvora za
injekciju
ZU
04-07.3-1-5405/15
14.12.2015
13.12.2020
1 napunjena prica
sa 1.25 ml
rastvora za
injekciju
ZU
04-07.3-1-5406/15
14.12.2015
13.12.2020
1 napunjena prica
20 mg / 1 mL sa 0.5 ml rastvora
za injekciju
ZU
04-07.3-1-5387/15
14.12.2015
13.12.2020
Rp
04-07.3-1-1711/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-4085/15
21.12.2015
20.12.2020
20 mg / 1 mL
0.4 mg
75 i.j. / 1
boica
30 tableta sa
produenim
oslobaanjem
1 boica sa
prakom za
rastvor za
injekciju i 1
boica sa 1 ml
rastvaraa

60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
NOBEL ILAC
SANAYII VE hidrohlorotiazid,
film tableta
TICARET
irbesartan
A.S.
NOBEL ILAC
filmom
SANAYII VE
ULTROX
rosuvastatin
obloena
TICARET
tableta
A.S.
otopina za
NOVO
insulin
injekciju u
RYZODEG
NORDISK
aspart,insulin
napunjenoj
A/S
degludek
brizgalici
NOVO
insulin
otopina za
RYZODEG
NORDISK
aspart,insulin
injekciju u
A/S
degludek
uloku
Ebewe Pharma
koncentrat za
CISPLATIN Ebewe
ges.m.b.H
ciplatin
rastvor za
Nfg.KG
infuziju
Ebewe Pharma
koncentrat za
CISPLATIN Ebewe
ges.m.b.H
ciplatin
rastvor za
Nfg.KG
infuziju
GILEAD
SCIENCES
SOVALDI
sofosbuvir
film tableta
INTERNATIONAL
praak i
OCTAPHAR
rastvara za
NUWIQ
simoktokog alfa
MA AG
rastvor za
injekciju
NOBEL ILAC
PAZARLAM
TYOZID
A VE
tiokolhikozid
tableta
SANAYII
Ltd.Sti.
filmom
SOPHARMA
SOPHAMET
metformin
obloena
AD
tableta
CO-IRDA
70
PENTOFYLLIN
71
BUSCOLYSIN
72
RAPIDOL S
73
RAPIDOL S
74
ARIPIPRAZOL
PLIVA
75
ARIPIPRAZOL
PLIVA
76
ARIPIPRAZOL
PLIVA
77
DULOKSETIN
PLIVA
78
DULOKSETIN
PLIVA
79
DULOKSETIN
PLIVA
80
DULOKSETIN
PLIVA
81
Natrijev valporat +
valporatna kiselina
Pliva
SOPHARMA
AD
pentoksifilin
rastvor za
injekciju
Srijeda, 6. 4. 2016.
12.5 mg +
300 mg
28 film tableta
Rp
04-07.3-1-2166/15
21.12.2015
20.12.2020
5 mg
28 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-3699/15
23.12.2015
22.12.2020
2.56 mg /1
mL + 1.05
mg /1 mL
5 napunjenih
brizgalica
FlexTouch
Rp
04-07.3-1-3439/15
21.12.2015
20.12.2020
2.56 mg /1
mL + 1.05
mg /1 mL
5 napunjenih
uloaka Penfill sa
po 3 ml otopine
Rp
04-07.3-1-3440/15
21.12.2015
20.12.2020
0,5 mg/ml 1 boica sa 100 ml
ZU
04-07.3-1-4220/15
9.12.2015
8.12.2020
0,5 mg/ml
1 boica sa 20 ml
ZU
04-07.3-1-4219/15
9.12.2015
8.12.2020
400 mg
28 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-910/15
11.12.2015
10.12.2020
250 i.j./1
boica
1 boica sa
prakom i 1
napunjena prica
sa rastvaraem
ZU
04-07.3-1-6246/15
15.12.2015
14.12.2020
4 mg
20 tableta
Rp
04-07.3-1-3700/15
10.2.2016
9.2.2021
850 mg
30 filmom
obloenih tableta
Rp
04-07.3-1-2178/14
12.01.2016
11.01.2021
10 staklenih
rastvora
ZU
04-07.3-1-2179/14
12.01.2016
11.01.2021
ZU
04-07.3-1-2176/14
8.12.2015
07.12.2020
BRp
04-07.3-1-3548/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-3549/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-2798/15
10.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-1-2799/15
10.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-1-2800/15
10.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-1-1115/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-1114/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-1113/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-1112/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.9-2284/14
14.12.2015
13.12.2020
SOPHARMA
rastvor za
butilskopolamin
20 mg/ml 10 ampula po 1ml
AD
injekciju
PHARMAibuprofen
kapsula,meka
200 mg
20 kapsula,mekih
SWISS d.o.o.
PHARMAibuprofen
kapsula,meka
400 mg
10 kapsula,mekih
SWISS d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
aripiprazol
tableta
5 mg
30 tableta
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
aripiprazol
tableta
10 mg
30 tableta
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
aripiprazol
tableta
15
30 tableta
d.o.o.
PLIVA
gastrorezistent
HRVATSKA
duloksetin
na kapsula,
30 mg
28 kapsula
d.o.o.
tvrda
PLIVA
gastrorezistent
HRVATSKA
duloksetin
na kapsula,
30 mg
28 kapsula
d.o.o.
tvrda
PLIVA
gastrorezistent
HRVATSKA
duloksetin
na kapsula,
60 mg
28 kapsula
d.o.o.
tvrda
PLIVA
gastrorezistent
HRVATSKA
duloksetin
na kapsula,
60 mg
28 kapsula
d.o.o.
tvrda
PLIVA
145 mg + 333
30 tableta
HRVATSKA + valproinska produenim
mg
d.o.o.
kiselina
oslobaanjem
Srijeda, 6. 4. 2016.
82
Natrijev valporat +
valporatna kiselina
Pliva
83
LERCOR
84
LERCOR
1.

PLIVA
natrijum valporat
HRVATSKA + valproinska
d.o.o.
kiselina
TORRENT
PHARMACElerkandipin
UTICALS
LIMITED
TORRENT
PHARMACElerkandipin
UTICALS
LIMITED
tableta sa
200 mg + 87
produenim
mg
oslobaanjem
100 tableta
Rp
04-07.9-2283/14
14.12.2015
13.12.2020
film tableta
10 mg
30 film tableta
Rp
04-07.9-3283/14
18.12.2015
17.12.2020
film tableta
20 mg
30 film tableta
Rp
04-07.9-3284/14
18.12.2015
17.12.2020
U sluaju da prije isteka razdoblja vanosti nastupe ogranienja za uporabu nekog od navedenih lijekova, Agencija za lijekove i
medicinska sredstva Bosne i Hercegovine e objaviti izmjenu ovog popisa.
Broj 10-02.3-932/16
29. veljae 2016. godine
v.d. Ravnatelj
Banja Luka
Dr. Aleksandar Zolak, v. r.
77. (" ", 58/08)

(.
)
1
IMIPENEM /
CILASTATIN
ACTAVIS Group
cilastatin,
imipenem
IMIPENEM /
CILASTATIN
ACTAVIS Group
cilastatin,
imipenem
ROXANRI
ALVOGEN d.o.o.
duloksetin
ROXANRI
ALVOGEN d.o.o.
duloksetin
GASTROGUARD
MENTOL
6
7
8
9
NIFUROKSAZID
ALKALOID
NIFUROKSAZID
ALKALOID
NIFUROKSAZID
ALKALOID
OSMOLAK
10
ALTIKOS
11
12
17
PROBILOL
PROBILOL
MONTELUKAST
CIPLA
MONTELUKAST
CIPLA
MONTELUKAST
CIPLA
MOMETAZON
FUROAT CIPLA
DUTACIP
18
ZARESOS
19
DEVIT-3
20
DEVIT-3
13
14
15
16
kalcijumALKALOID AD
karbonat,
Skopje
magnezijumkarbonat
ALKALOID AD
nifuroksazid
Skopje
ALKALOID AD
nifuroksazid
Skopje
ALKALOID AD
nifuroksazid
Skopje
BIOFARMA ILAC
laktuloza
SAN. VE TIC AS
alfa-lipoinska
BOSNALIJEK d.d.
kiselina
BOSNALIJEK d.d. bisoprolol
BOSNALIJEK d.d. bisoprolol
CIPLA EUROPE montelukast

praak za
rastvor za
infuziju
praak za
rastvor za
infuziju
gastrorezistentna
kapsula, tvrda
gastrorezistentna
kapsula, tvrda
(500 mg + 500
mg) / 1 boica
1 boica
ZU
04-07.3-1-2387/14
11.01.2016
10.01.2021
(500 mg + 500
mg) / 1 boica
10 boica
ZU
04-07.3-1-2388/14
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2541/14
10.2.2016
9.2.2021
Rp
04-07.3-1-2540/14
10.2.2016
9.2.2021
60mg
60mg
30
gastrorezistentnih
kapsula
30
gastrorezistentnih
kapsula
tableta za
vakanje
680 mg + 80
mg
24 tablete za
vakanje
BRp
04-07.3-1-626/15
18.12.2015
17.12.2020
kapsula, tvrda
100 mg
30 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-1598/15
18.12.2015
17.12.2020
kapsula, tvrda
200 mg
20 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-1-1599/15
18.12.2015
17.12.2020
oralna
suspenzija
200 mg / 5 mL
90 ml oralne
suspenzije
Rp
04-07.3-1-1600/15
18.12.2015
17.12.2020
sirup
667 mg / 1 mL
250 ml sirupa
Rp
04-07.9-3737/14
11.01.2016
10.01.2021
film tablete
600 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-4662/15
11.01.2016
10.01.2021
film tableta
film tableta
tableta za
vakanje
tableta za
vakanje
5 mg
10 mg
30 film tableta
30 film tableta
28 tableta za
vakanje
28 tableta za
vakanje
Rp
Rp
04-07.3-1-4669/15
04-07.3-1-4670/15
21.12.2015
21.12.2015
20.12.2020
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-2946/14
15.12.2015
14.12.2020
Rp
04-07.3-1-2947/14
15.12.2015
14.12.2020
film tableta
10 mg
28 film tableta
Rp
04-07.3-1-1472/15
17.12.2015
16.12.2020
04-07.3-1-578/15
16.12.2015
15.12.2020
04-07.3-1-1745/15
18.12.2015
17.12.2020
04-07.3-1-575/15
16.12.2015
15.12.2020
04-07.3-1-3475/15
18.01.2016
17.01.2021
04-07.3-1-3476/15
18.01.2016
17.01.2021
4 mg
5 mg
sprej za nos,
1 boica sa 140
CIPLA EUROPE mometazon
50 mcg/doza
Rp
suspenzija
doza
CIPLA EUROPE dutasterid kapsula, meka
0.5 mg
30 kapsula,mekih
Rp
ipratropijum
60 ampula po 2.5
rastvor za
(0.5 mg + 2.5
CIPLA EUROPE bromid,salbu
ml rastvora za
Rp
tamol
rasprivanje
1 ampula sa 1 ml
DEVA HOLDING holekalciferastvor za
300 000 i.j./ 1
rastvora za
ZU/Rp
A.S
rol
injekciju
mL
injekciju
DEVA HOLDING holekalcife- oralne kapi, 50 000 i.j./15 1 boica sa 15 ml
Rp
A.S.
rol
rastvor
mL
oralnih kapi

21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
filmom
7 filmom
obloena
400 mg
obloenih tableta
tableta
gastrorezisten14
DEVA HOLDING
DEMEPRAZOL
omeprazol tna kapsula,
20 mg
gastrorezistentnih
A.S.
tvrda
kapsula,tvrdih
DEVA HOLDING
rastvor za
4 ampule sa po 3
DIKLORON
diklofenak
75 mg / 3 mL
A.S.
injekciju
ml
140 doza u
DEVA HOLDING
sprej za
MONALIZ
mometazon
50 g / 1 doza plastinoj boci sa
A.S.
nos,suspenzija
pumpicom
otopina za
2 napunjene
ELI LILLY Export
insulin
injekciju u 100 jedinica / 1 brizgalice po 3 ml
ABASAGLAR
S.A.
glargin
otopine za
napunjenoj
mL
injekciju
brizgalici
otopina za
5 napunjenih
ELI LILLY Export
insulin
injekciju u 100 jedinica / 1 brizgalica po 3 ml
ABASAGLAR
S.A.
glargin
napunjenoj
mL
otopine za
brizgalici
injekciju
acetilsalicilna
tableta
300 mg
20 tableta
ANBOL
GALENIKA a.d.
kiselina
HEMOFARM
FARNOS
fosinopril
tableta
20 mg
30 tableta
d.o.o.
HEMOFARM
FARNOS
fosinopril
tableta
10 mg
30 tableta
d.o.o.
praak za
Galenski laboratorij kalij citrat
20.5 mg / ml
15 vreica
JGL
oralnu otopinu
d.d.
NEOMIDANTAN JSC OLAINFARM amantadin kapsula, tvrda
100 mg
50 kapsula,tvrdih
KRKA tovarna
PREGABIO
pregabalin kapsula, tvrda
25 mg
56 kapsula,tvrdih
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
50 mg
56 kapsula,tvrdih
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
75 mg
56 kapsula,tvrdih
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
100 mg
56 kapsula,tvrdih
zdravil d.d.
KRKA tovarna
pregabalin kapsula,tvrda
150 mg
56 kapsula,tvrdih
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
300 mg
56 kapsula,tvrdih
PREGABIO
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
200 mg
56 kapsula,tvrdih
zdravil d.d.
KRKA tovarna
PREGABIO
225 mg
56 kapsula,tvrdih
zdravil d.d.
gastrorezistenKRKA,tovarna
DULSEVIA
duloksetin tna kapsula,
30 mg
30 kapsula, tvrdih
zdravil,d.d.
tvrda
gastrorezistenKRKA,tovarna
DULSEVIA
duloksetin tna kapsula,
60 mg
30 kapsula, tvrdih
zdravil,d.d.
tvrda
filmom
KRKA,tovarna
10 filmom
FUROCEF
cefuroksim
obloena
250 mg
zdravil,d.d.
obloenih tableta
tableta
filmom
KRKA,tovarna
10 filmom
FUROCEF
cefuroksim
obloena
500 mg
zdravil,d.d.
obloenih tableta
tableta
hidrohlorofilmom
KRKA,tovarna
12.5 mg + 150
28 filmom
IFIRMACOMBI
tiazid,
obloena
zdravil,d.d.
mg
obloenih tableta
irbesartan
tableta
hidrofilmom
KRKA,tovarna
12,5 mg + 300
28 filmom
IFIRMACOMBI
hlorotiazid,
obloena
zdravil,d.d.
mg
obloenih tableta
irbesartan
tableta
hidrofilmom
12,5 mg + 300
30 filmom
KRKA,tovarna
IFIRMACOMBI
hlorotiazid,
obloena
mg
obloenih tableta
zdravil,d.d.
irbesartan
tableta
hidrofilmom
25 mg + 300
28 filmom
KRKA,tovarna
hlorotiazid,
obloena
IFIRMACOMBI
mg
obloenih tableta
zdravil,d.d.
irbesartan
tableta
hidrofilmom
KRKA,tovarna
25 mg + 300
30 filmom
IFIRMACOMBI
hlorotiazid,
obloena
zdravil,d.d.
mg
obloenih tableta
irbesartan
tableta
hidrofilmom
KRKA,tovarna
12.5 mg + 150
30 filmom
IFIRMACOMBI
hlorotiazid,
obloena
zdravil,d.d.
mg
obloenih tableta
irbesartan
tableta
MOKSINE
DEVA HOLDING
A.S.
moksifloksacin
Srijeda, 6. 4. 2016.
Rp
04-07.3-1-1215/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-1214/15
11.01.2016
10.01.2021
ZU
04-07.3-1-358/14
12.01.2016
11.01.2021
Rp
04-07.3-1-356/14
13.01.2016
12.01.2021
Rp
04-07.3-1-1493/15
20.01.2016
19.01.2021
Rp
04-07.3-1-1494/15
20.01.2016
19.01.2021
BRp
04-07.3-1-2859/14
18.01.2016
17.01.2021
Rp
04-07.3-1-3009/15
11.12.2015
10.12.2020
Rp
04-07.3-1-3010/15
11.12.2015
10.12.2020
Rp
04-07.3-1-1378/15
18.12.2015
17.12.2020
Rp
04-07.3-1-1403/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-2141/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2140/15
11.1.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2142/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2143/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2144/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2147/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2145/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2146/15
11.01.2016
10.01.2021
Rp
04-07.3-1-2788/15
10.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-1-2789/15
10.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-1-4606/15
25.12.2015
24.12.2020
Rp
04-07.3-1-4637/15
25.12.2015
24.12.2020
Rp
04-07.3-1-6384/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6385/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6386/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6387/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6388/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-6389/15
21.12.2015
20.12.2020
Srijeda, 6. 4. 2016.
50
PHARMAGRIP
51
PHARMAGRIP
52
FLUDITEC
53
IBUFEN
54
EBETREXAT
55
EBETREXAT
56
EBETREXAT
57
EBETREXAT
58
MIKTAN
59
LUVERIS
60
CO-IRDA
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72

fenilefrin,
LABORATORIOS
hlorfenamin, kapsula, tvrda
CINFA S.A.
paracetamol
fenilefrin,
praak za
LABORATORIOS
hlorfenamin,
oralnu
CINFA S.A.
paracetamol suspenziju
LABORATOIRE
INNOTECH
karbocistein oralni rastvor
INTERNATIONAL
LABORATORIOS
ibuprofen
gel
CINFA S.A.
rastvor za
LEK farmacevtska
injekciju u
metotreksat
druba d.d.
napunjenoj
prici
rastvor za
LEK farmacevtska
injekciju u
metotreksat
druba d.d.
napunjenoj
prici
rastvor za
LEK farmacevtska
injekciju u
metotreksat
druba d.d.
napunjenoj
prici
rastvor za
LEK farmacevtska
injekciju u
metotreksat
druba d.d.
napunjenoj
prici
tableta sa
LEK farmacevtska
tamsulosin produenim
druba d.d.
oslobaanjem
MERCK EXPORT
lutropin alfa
GmbH
NOBEL ILAC
SANAYII VE
TICARET A.S.
NOBEL ILAC
SANAYII VE
TICARET A.S.
praak i
rastvara za
rastvor za
injekciju
hidrohlorotia
film tableta
zid,irbesartan
500 mg + 10
mg +4 mg
14 kapsula
BRp
04-07.3-1-2779/15
7.12.2015
6.12.2020
650
mg+10mg+4
mg
10 kesica
BRp
04-07.3-1-2778/15
7.12.2015
6.12.2020
750 mg/10mL
15 kesica po 10 ml
oralnog rastvora
BRp
04-07.3-1-1119/14
15.12.2015
14.12.2020
BRp
04-07.3-1-2780/15
21.12.2015
20.12.2020
ZU
04-07.3-1-5404/15
14.12.2015
13.12.2020
1 napunjena prica
20 mg / 1 mL sa 1 ml rastvora za
injekciju
ZU
04-07.3-1-5405/15
14.12.2015
13.12.2020
1 napunjena prica
sa 1.25 ml
rastvora za
injekciju
ZU
04-07.3-1-5406/15
14.12.2015
13.12.2020
1 napunjena prica
20 mg / 1 mL sa 0.5 ml rastvora
za injekciju
ZU
04-07.3-1-5387/15
14.12.2015
13.12.2020
Rp
04-07.3-1-1711/15
17.12.2015
16.12.2020
Rp
04-07.3-1-4085/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-2166/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-3699/15
23.12.2015
22.12.2020
Rp
04-07.3-1-3439/15
21.12.2015
20.12.2020
Rp
04-07.3-1-3440/15
21.12.2015
20.12.2020
ZU
04-07.3-1-4220/15
9.12.2015
8.12.2020
ZU
04-07.3-1-4219/15
9.12.2015
8.12.2020
Rp
04-07.3-1-910/15
11.12.2015
10.12.2020
ZU
04-07.3-1-6246/15
15.12.2015
14.12.2020
Rp
04-07.3-1-3700/15
10.2.2016
9.2.2021
Rp
04-07.3-1-2178/14
12.01.2016
11.01.2021
ZU
04-07.3-1-2179/14
12.01.2016
11.01.2021
ZU
04-07.3-1-2176/14
8.12.2015
07.12.2020
BRp
04-07.3-1-3548/15
18.12.2015
17.12.2020
50 g gela u
aluminijskoj tubi
1 napunjena prica
sa 0.75 ml
20 mg / 1 mL
rastvora za
injekciju
50 mh / 1 g
20 mg / 1 mL
0.4 mg
75 i.j. / 1
boica
12.5 mg + 300
mg
30 tableta sa
produenim
oslobaanjem
1 boica sa
prakom za
rastvor za
injekciju i 1
boica sa 1 ml
rastvaraa
28 film tableta
filmom
28 filmom
obloena
5 mg
obloenih tableta
tableta
otopina za
insulin
2.56 mg /1 mL 5 napunjenih
NOVO NORDISK
injekciju u
RYZODEG
aspart,insulin
+ 1.05 mg /1
brizgalica
A/S
napunjenoj
degludek
mL
FlexTouch
brizgalici
insulin
otopina za 2.56 mg /1 mL 5 napunjenih
NOVO NORDISK
RYZODEG
aspart,insulin injekciju u
+ 1.05 mg /1 uloaka Penfill sa
A/S
degludek
uloku
mL
po 3 ml otopine
koncentrat za
Ebewe Pharma
CISPLATIN Ebewe
ciplatin
rastvor za
ges.m.b.H Nfg.KG
infuziju
koncentrat za
Ebewe Pharma
CISPLATIN Ebewe
ciplatin
rastvor za
ges.m.b.H Nfg.KG
infuziju
GILEAD
28 filmom
SOVALDI
SCIENCES
sofosbuvir
film tableta
400 mg
obloenih tableta
INTERNATIONAL
praak i
1 boica sa
OCTAPHARMA simoktokog rastvara za
250 i.j./1
prakom i 1
NUWIQ
AG
alfa
rastvor za
boica
napunjena prica
injekciju
sa rastvaraem
NOBEL ILAC
TYOZID
PAZARLAMA VE tiokolhikozid
tableta
4 mg
20 tableta
SANAYII Ltd.Sti.
filmom
30 filmom
SOPHAMET
SOPHARMA AD metformin
obloena
850 mg
obloenih tableta
tableta
10 staklenih
rastvor za
PENTOFYLLIN
SOPHARMA AD pentoksifilin
injekciju
rastvora
butilskoporastvor za
BUSCOLYSIN
SOPHARMA AD
20 mg/ml 10 ampula po 1ml
lamin
injekciju
PHARMASWISS
RAPIDOL S
ibuprofen kapsula,meka
200 mg
20 kapsula,mekih
d.o.o.
ULTROX
rosuvastatin

73
74
75
76
RAPIDOL S
ARIPIPRAZOL
PLIVA
ARIPIPRAZOL
PLIVA
ARIPIPRAZOL
PLIVA

PHARMASWISS
ibuprofen
d.o.o.
PLIVA
aripiprazol
HRVATSKA d.o.o.
PLIVA
aripiprazol
HRVATSKA d.o.o.
PLIVA
aripiprazol
HRVATSKA d.o.o.
77
DULOKSETIN
PLIVA
PLIVA
duloksetin
HRVATSKA d.o.o.
78
DULOKSETIN
PLIVA
PLIVA
duloksetin
HRVATSKA d.o.o.
79
DULOKSETIN
PLIVA
PLIVA
duloksetin
HRVATSKA d.o.o.
80
DULOKSETIN
PLIVA
PLIVA
duloksetin
HRVATSKA d.o.o.
81
Natrijev valporat +
valporatna kiselina
Pliva
82
Natrijev valporat +
valporatna kiselina
Pliva
83
LERCOR
84
LERCOR
1.
Srijeda, 6. 4. 2016.
kapsula,meka
400 mg
10 kapsula,mekih
Rp
04-07.3-1-3549/15
18.12.2015
17.12.2020
tableta
5 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-1-2798/15
10.12.2015
9.12.2020
tableta
10 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-1-2799/15
10.12.2015
9.12.2020
tableta
15
30 tableta
Rp
04-07.3-1-2800/15
10.12.2015
9.12.2020
30 mg
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1115/15
17.12.2015
16.12.2020
30 mg
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1114/15
17.12.2015
16.12.2020
60 mg
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1113/15
17.12.2015
16.12.2020
60 mg
28 kapsula
Rp
04-07.3-1-1112/15
17.12.2015
16.12.2020
30 tableta
Rp
04-07.9-2284/14
14.12.2015
13.12.2020
100 tableta
Rp
04-07.9-2283/14
14.12.2015
13.12.2020
30 film tableta
Rp
04-07.9-3283/14
18.12.2015
17.12.2020
30 film tableta
Rp
04-07.9-3284/14
18.12.2015
17.12.2020
tvrda
tvrda
tvrda
tvrda
natrijum
tableta sa
PLIVA
valporat +
145 mg + 333
produenim
HRVATSKA d.o.o. valproinska
mg
oslobaanjem
kiselina
natrijum
tableta sa
PLIVA
valporat +
200 mg + 87
produenim
HRVATSKA d.o.o. valproinska
mg
oslobaanjem
kiselina
TORRENT
PHARMACEUTI- lerkandipin film tableta
10 mg
CALS LIMITED
TORRENT
PHARMACEUTI- lerkandipin film tableta
20 mg
CALS LIMITED
,
.
10-02.3-932/16
29. 2016.
.. a

, . .
735
SPISAK1
LIJEKOVA KOJIMA JE IZDANA DOZVOLA (U OBNOVLJENOM POSTUPKU) ZA STAVLJANJE U PROMET NA

TRITE BOSNE I HERCEGOVINE
Red.
br.
Zatieni naziv
lijeka
Proizvoa
(administrativno
sjedite)
INN
Oblik lijeka
Doza
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
leuprorelin
praak i
rastvara za
rastvor
zainjekciju
7.5 mg / 1
prica
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
leuprorelin
praak i
rastvara za
rastvor
zainjekciju
22.5 mg / 1
prica
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
leuprorelin
praak i
rastvara za
rastvor
zainjekcij
45 mg / 1
prica
PROGRAF
takrolimus
kapsula,tvrda
0.5 mg
PROGRAF
takrolimus
kapsula,tvrda
1 mg
PROGRAF
takrolimus
kapsula,tvrda
5 mg
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
Sadraj
Reim
originalnog izdapakovanja vanja
dva napunjena
sterilna
prica,jedan
ZU
sadri praak a
drugi rastvara
dva napunjena
sterilna
prica,jedan
ZU
sadri praak a
drugi rastvara
dva napunjena
sterilna prica,
jedan sadri
ZU
praak a drugi
rastvara
30 kapsula,
Rp
tvrdih
60 kapsula,
Rp
tvrdih
30
kapsula,tvrdih Rp
Broj rjeenja
Datum
rjeenja
Rjeenje vai
do
04-07.3-2-4500/15
15.01.2016
09.01.2021
04-07.3-2-4501/15
15.01.2016
09.01.2021
04-07.3-2-4502/15
15.01.2016
09.01.2021
04-07.3-2-5911/15
12.02.2016
03.04.2021
04-07.3-2-5912/15
12.02.2016
03.04.2021
04-07.3-2-5913/15
12.02.2016
03.04.2021
Srijeda, 6. 4. 2016.
7
PRIMOVIST
INFLUVAC
BISOBEL
10
BISOBEL

gadoksetinska
kiselina
BGP Products
S.a.r.l.
influenca,
inaktivisana,
(15mcg+15mc 1 napunjena
fragmentisani suspenzija za
g+15mcg)/0,5 prica sa 0,5
virus ili
injekciju
ml
mlsuspenzije
povrinski
antigen
BELUPO,lijekovi
bisoprolol
i kozmetika d.d.
BELUPO,lijekovi
bisoprolol
i kozmetika d.d.
BOEHRINGER
tiotropijumINGELHEIM
bromid
RCV GmbH
11
SPIRIVA
RESPIMAT
12
PILFUD
BOSNALIJEK
minoksidil
13
PILFUD
BOSNALIJEK
minoksidil
14
BRUFEN
15
BRUFEN
BGP Products
S.a.r.l.
BGP Products
S.a.r.l.
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
tableta
ZU
04-07.3-2-3326/15
19.01.2016
07.12.2020
ZU
04-07.3-2-4990/15
28.1.2016
15.2.2021
5 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2384/15
19.01.2016
21.10.2020
tableta
10 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2385/15
19.01.2016
21.10.2020
rastvor za
inhalaciju
2.5 g /
1inhalacijska
doza
Rp
04-07.3-2-4781/15
23.01.2016
15.02.2021
BRp
04-07.3-2-5003/15
11.01.2016
18.04.2021
BRp
04-07.3-2-5004/15
11.01.2016
23.02.2021
sprej za
kou,otopina
sprej za
kou,otopina
1 Respimat
inhalator,1
uloak
60 ml otopine
20 mg /1 mL
za kou
60 ml otopine
50 mg / 1 mL
za kou
ibuprofen
film tableta
600
30 film tableta
Rp
04-07.3-2-2857/15
2.12.2015
11.11.2020
ibuprofen
film tableta
400
30 film tableta
Rp
04-07.3-2-2856/15
2.12.2015
11.11.2020
0.26 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5250/15
24.12.2015
07.03.2021
0.52 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5270/15
24.12.2015
07.03.2021
1.05 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5271/15
24.12.2015
07.03.2021
2.1 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5272/15
24.12.2015
07.03.2021
3.15 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5273/15
24.12.2015
07.03.2021
Rp
04-07.3-2-3033/15
1.12.2015
9.12.2020
Rp
04-07.3-2-3032/15
1.12.2015
9.12.2020
ZU
04-07.3-2-4498/15
11.01.2016
23.01.2021
16
MIRAPEXIN
17
MIRAPEXIN
18
MIRAPEXIN
19
MIRAPEXIN
20
MIRAPEXIN
21
EFOX
FARMAL d.d.
cefuroksim
22
EFOX
FARMAL d.d.
cefuroksim
23
TRACTOCILE
FERRING
INTERNATIONAL CENTER
SA
atosiban
24
TRACTOCILE
FERRING
SA
atosiban
25
HERCEPTIN
pramipeksol
26
BONDRONAT
27
BONDRONAT
28
MIRZATEN
29
MIRZATEN
30
MIRZATEN
31
LINEX forte
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
F. HOFFMANN trastuzumab
LA ROCHE LTD
F.HOFFMANNLA ROCHE
LTD.
F.HOFFMANNLA ROCHE
LTD.
KRKA, tovarna
zdravil, d.d.
KRKA, tovarna
zdravil, d.d.
KRKA, tovarna
zdravil, d.d.
LEK
farmacevtska
drubad.d.
otopina za
injekciju
1 napunjena
181.43 mg / 1 injekciona
mL
prica sa 10 ml
otopine
BAYER
PHARMA AG
ibandronska
kiselina
ibandronska
kiselina
mirtazapin
mirtazapin
mirtazapin
mlijeno
kiselinske
bakterije
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
10 filmom
obloena
tableta
10 filmom
250 mg
obloena
tableta
5 boica sa 5
koncentrat za
ml
rastvor za
7.5 mg / 1 mL koncentrataza
infuziju
rastvor za
infuziju
rastvor za
injekciju
praak za
koncentrat za
rastvorza
infuziju
koncentrat za
rastvor za
infuziju
film tableta
raspadljiva
tableta za usta
raspadljiva
tableta za usta
raspadljiva
tableta za usta
kapsula tvrda
500 mg
7.5 mg / 1 mL
boica sa 0.9
ml rastvora
zainjekciju
ZU
04-07.3-2-4499/15
11.01.2016
23.01.2021
150 mg / 1
viala
1 staklena
boica
ZU
04-07.3-2-3928/15
20.01.2016
19.03.2021
6 mg / 6 mL
1 boica sa 6
ml koncentrata
ZU
04-07.3-2-3255/15
25.12.2015
13.01.2021
50 mg
28 film tableta
Rp
04-07.3-2-3278/15
25.12.2015
25.07.2021
04-07.3-2-2126/15
27.1.2016
25.10.2020
04-07.3-2-2124/15
27.1.2016
25.10.2020
04-07.3-2-2125/15
27.1.2016
25.10.2020
04-07.3-2-5377/15
29.1.2016
19.1.2021
45 mg
15 mg
30 mg
13,8 mg + 4,2
mg
30 raspadljivih
Rp
tableta za usta
30 raspadljivih
Rp
tableta za usta
30 raspadljivih
Rp
tableta za usta
14 kapsula
BRp

32
LINEX
33
DIBIGLIM
34
DIBIGLIM
35
DIBIGLIM
36
DIBIGLIM
37
PRAZINE
38
PRAZINE
39
OLANDIX
40
TETRAXIM
41
PLAVIX
42
TAXOTERE 80
mg/4 ml
43
TAXOTERE 20
mg/1 ml
44
PENTAXIM
45
SYNFLORIX
46
SYNFLORIX

LEK
farmacevtska
drubad.d.
LEK
farmacevtska
drubad.d.
LEK
farmacevtska
drubad.d.
LEK
farmacevtska
drubad.d.
LEK
farmacevtska
drubad.d.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
HRVATSKA
d.o.o.
mlijeno
kiselinske
bakterije
kapsula tvrda 12 megaCFU
Srijeda, 6. 4. 2016.
16 kapsula
BRp
04-07.3-2-5378/15
2.2.2016
15.12.2020
glimepirid
tableta
1 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2600/15
28.12.2015
17.10.2020
glimepirid
tableta
2 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2601/15
28.12.2015
17.10.2020
glimepirid
tableta
3 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2602/15
28.12.2015
17.10.2020
glimepirid
tableta
4 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2063/15
28.12.2015
17.10.2020
promazin
obloena
tableta
100 mg
50 obloenih
tableta
Rp
04-07.3-2-3967/15
12.01.2016
03.03.2021
promazin
obloena
tableta
25 mg
50 obloenih
tableta
Rp
04-07.3-2-3966/15
12.01.2016
03.03.2021
olanzapin
raspadljiva
tableta za usta
10 mg
28 raspadljivih
Rp
tableta za usta
04-07.3-2-3142/15
27.1.2016
7.12.2020
ZU
04-07.3-2-5787/15
10.12.2015
6.2.2021
ZU
04-07.3-2-4972/15
19.01.2016
08.03.2021
ZU
04-07.3-2-4962/15
13.01.2016
01.02.2021
ZU
04-07.3-2-4963/15
13.01.2016
01.02.2021
ZU
04-07.3-2-5786/15
29.1.2016
6.2.2021
ZU
04-07.3-2-3647/15
15.12.2015
24.11.2020
ZU
04-07.3-2-3648/15
15.12.2015
24.11.2020
[(30 IU + 40 1 napunjena
vakcina protiv
IU)+(25mcg + prica sa 0,5 ml
difterije,
suspenzija za
25 mcg) +
suspenzije za
SANOFI
pertusisa,
(40DU + 8 DU injekciju i 2
injekciju
PASTEUR S.A
poliomijelitisa,
+ 32 DU)] /0,5 odvojene igle,
tetanusa
ml
u kutiji
SANOFIAVENTIS
klopidogrel
film tableta
300 mg
30 film tableta
Groupe
SANOFIkoncentrat za
1 staklena
AVENTIS
docetaksel
rastvor za
20 mg / 1 mL boica sa 4 ml
Groupe
infuziju
koncentrata
SANOFIkoncentrat za
1 staklena
AVENTIS
docetaksel
rastvor za
20 mg / 1 mL boica sa 1 ml
Groupe
infuziju
koncentrata
30 I.U./0.5
mL+
40I.U./0.5 1 boica praka
vakcina protiv
i suspenzija za
mL+ 25
difterije,
Prasak i
g/0.5mL+ 40 suspenziju za
hemofilus
injekciju u
SANOFI
suspenzija za
DAgU/0.5
influence B,
napunjenoj
PASTEUR S.A.
suspenziju za
mL+8
pertusisa,
injekciju
DAgU/0.5 prici (0,5 ml)
poliomijelitisa,
+ 2 odvojene
mL+
tetanusa
igle
32DAgU/0.5
mL+ 10g/0.5
mL
1 g/0.5 mL+
pneumokokna
3 g/0.5 mL+
polisaharidna
1 g/0.5 mL+
konjugovana
suspenzija za 1g/0.5 mL+ 1
1 napunjeni
vakcina,
injekciju
g/0.5 mL+ 1
WELLCOME
injekcioni pric
adsorbovana
unapunjenoj g/0.5 mL+
LIMITED
sa iglom
suspenzija za
prici
1g/0.5 mL+ 3
injekciju u
g/0.5 mL+ 3
napunjenoj
g/0.5 mL+
prici
1g/0.5 mL
1 g/0.5 mL+
pneumokokna
3 g/0.5 mL+
polisaharidna
1 g/0.5 mL+
konjugovana
10 staklenih
vakcina,
WELLCOME
injekciju
g/0.5 mL+ 1
boica po 0.5
adsorbovana
LIMITED
unapunjenoj g/0.5 mL+
ml suspenzije
suspenzija za
prici
1g/0.5 mL+ 3
injekciju u
g/0.5 mL+ 3
napunjenoj
g/0.5 mL+
prici
1g/0.5 mL
Srijeda, 6. 4. 2016.
47
ROTARIX
48
DAFEN
49
DAMAR
1.

vakcina protiv
humanog
oralna
WELLCOME Rotavirusa,iva
suspenzija
LIMITED
,atenuira na
oralna
suspenzija
ZADA
Pharmaceuticals
ibuprofen
film tableta
d.o.o.
ZADA
karbidopa,levo
tableta
Pharmaceuticals
dopa
d.o.o.
oralni aplikator
10
sa klipom
megaCCID50/ napunjen sa 1.5
1,5 mL
mL oralne
suspenzije
ZU
04-07.3-2-4364/15
22.12.2015
16.01.2021
600 mg
30 film tableta
Rp
04-07.3-1-1811/14
17.12.2015
16.01.2020
250 mg + 25
mg
100 tableta
Rp
04-07.9-1652/14
17.12.2015
16.12.2020
U sluaju da prije isteka perioda vanosti nastupe ogranienja za upotrebu nekog od navedenih lijekova, Agencija za lijekove i
medicinska sredstva Bosne i Hercegovine e objaviti izmjenu ovog spiska.
Broj 10-02.3-933/16
Banja Luka
v.d. Direktora
Na temelju lanka 77. Zakona lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/08), Agencija za lijekove i
POPIS1
LIJEKOVA KOJIMA JE IZDANA DOZVOLA (U OBNOVLJENOM POSTUPKU) ZA STAVLJANJE U PROMET NA

TRITE BOSNE I HERCEGOVINE
Red.
br.
INN
takrolimus
kapsula,tvrda
takrolimus
takrolimus
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
leuprorelin
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
leuprorelin
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
leuprorelin
PROGRAF
PROGRAF
PROGRAF
PRIMOVIST
BAYER
PHARMA AG
INFLUVAC
BGP Products
S.a.r.l.
BISOBEL
10
BISOBEL
11
SPIRIVA
RESPIMAT
12
PILFUD
BOSNALIJEK
minoksidil
13
PILFUD
BOSNALIJEK
minoksidil
BRUFEN
BGP Products
S.a.r.l.
ibuprofen
14
BELUPO,
lijekovi i
kozmetika d.d.
BELUPO,
lijekovi i
kozmetika d.d.
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
Doza
22.5 mg / 1
prica
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
ASTELLAS
PHARMAd.o.o.
Oblik lijeka
praak i
rastvara za
rastvor
zainjekciju
praak i
rastvara za
rastvor
zainjekciju
praak i
rastvara za
rastvor
zainjekciju
Proizvoa
Zatieni naziv
(administrativno
lijeka
sjedite)
gadoksetinska
kiselina
Sadraj originalnog
pakiranja
Reim
izdavanja
Broj rjeenja
Datum
rjeenja
Rjeenje
vrijedi do
dva napunjena
sterilna prica,jedan
sadri praak a drugi
rastvara
dva napunjena
sadri praak a drugi
rastvara
dva napunjena
sadri praak a drugi
rastvara
ZU
04-07.3-2-4500/15 15.01.2016 09.01.2021
ZU
04-07.3-2-4501/15 15.01.2016 09.01.2021
ZU
04-07.3-2-4502/15 15.01.2016 09.01.2021
0.5 mg
30 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-2-5911/15 12.02.2016 03.04.2021
kapsula,tvrda
1 mg
60 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-2-5912/15 12.02.2016 03.04.2021
kapsula,tvrda
5 mg
30 kapsula,tvrdih
Rp
04-07.3-2-5913/15 12.02.2016 03.04.2021
ZU
04-07.3-2-3326/15 19.01.2016 07.12.2020
ZU
04-07.3-2-4990/15 28.1.2016
otopina za
injekciju
7.5 mg / 1
prica
45 mg / 1
prica
1 napunjena
181.43 mg / 1
injekciona prica sa
mL
10 ml otopine
influenca,
(15mcg+15mc
inaktivisana,
suspenzija za
1 napunjena prica sa
g+15mcg)/0,5
fragmentisani
injekciju
0,5 ml suspenzije
ml
virus ili povrinski
antigen
15.2.2021
bisoprolol
tableta
5 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2384/15 19.01.2016 21.10.2020
bisoprolol
tableta
10 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2385/15 19.01.2016 21.10.2020
tiotropijumbromid
rastvor za
inhalaciju
2.5 g /
1inhalacijska
doza
1 Respimat
inhalator,1 uloak
Rp
04-07.3-2-4781/15 23.01.2016 15.02.2021
BRp
04-07.3-2-5003/15 11.01.2016 18.04.2021
BRp
04-07.3-2-5004/15 11.01.2016 23.02.2021
sprej za
kou,otopina
sprej za
kou,otopina
film tableta
20 mg /1 mL
50 mg / 1 mL
600
60 ml otopine za
kou
60 ml otopine za
kou
30 film tableta
Rp
04-07.3-2-2857/15 2.12.2015
11.11.2020

15
BRUFEN

BGP Products
S.a.r.l.
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRINGER
INGELHEIM
RCV GmbH
ibuprofen
16
MIRAPEXIN
17
MIRAPEXIN
18
MIRAPEXIN
19
MIRAPEXIN
20
MIRAPEXIN
21
EFOX
FARMAL d.d.
cefuroksim
22
EFOX
FARMAL d.d.
cefuroksim
23
TRACTOCILE
24
FERRING
SA
FERRING
INTERNATIOTRACTOCILE
NAL CENTER
SA
25
HERCEPTIN
26
BONDRONAT
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
F. HOFFMANN
- LA ROCHE
LTD
F. HOFFMANNLA ROCHE
LTD.
F.HOFFMANNBONDRONAT
LA ROCHE
LTD.
KRKA, tovarna
MIRZATEN
zdravil, d.d.
KRKA, tovarna
MIRZATEN
zdravil, d.d.
KRKA, tovarna
MIRZATEN
zdravil, d.d.
LEK
LINEX forte
farmacevtska
drubad.d.
LEK
LINEX
farmacevtska
drubad.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
drubad.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
drubad.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
drubad.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
drubad.d.
PLIVA
PRAZINE
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
PRAZINE
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
OLANDIX
HRVATSKA
d.o.o.
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
atosiban
atosiban
trastuzumab
ibandronska
kiselina
ibandronska
kiselina
mirtazapin
mirtazapin
mirtazapin
mlijeno
kiselinske
bakterije
mlijeno
kiselinske
bakterije
film tableta
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
filmom
obloena
tableta
filmom
obloena
tableta
400
30 film tableta
Rp
0.26 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5250/15 24.12.2015 07.03.2021
0.52 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5270/15 24.12.2015 07.03.2021
1.05 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5271/15 24.12.2015 07.03.2021
2.1 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5272/15 24.12.2015 07.03.2021
3.15 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5273/15 24.12.2015 07.03.2021
500 mg
10 filmom obloena
tableta
Rp
04-07.3-2-3033/15 1.12.2015
9.12.2020
250 mg
10 filmom obloena
tableta
Rp
04-07.3-2-3032/15 1.12.2015
9.12.2020
5 boica sa 5 ml
koncentrata za
rastvor za infuziju
ZU
04-07.3-2-4498/15 11.01.2016 23.01.2021
7.5 mg / 1 mL
boica sa 0.9 ml
rastvora za injekciju
ZU
04-07.3-2-4499/15 11.01.2016 23.01.2021
150 mg / 1
viala
1 staklena boica
ZU
04-07.3-2-3928/15 20.01.2016 19.03.2021
6 mg / 6 mL
1 boica sa 6 ml
koncentrata
ZU
04-07.3-2-3255/15 25.12.2015 13.01.2021
50 mg
28 film tableta
Rp
04-07.3-2-3278/15 25.12.2015 25.07.2021
koncentrat za
rastvor za
7.5 mg / 1 mL
infuziju
rastvor za
injekciju
praak za
koncentrat za
rastvorza
infuziju
koncentrat za
rastvor za
infuziju
film tableta
raspadljiva
tableta za usta
raspadljiva
tableta za usta
raspadljiva
tableta za usta
Srijeda, 6. 4. 2016.
45 mg
15 mg
30 mg
30 raspadljivih
tableta za usta
30 raspadljivih
tableta za usta
30 raspadljivih
tableta za usta
04-07.3-2-2856/15 2.12.2015
11.11.2020
Rp
04-07.3-2-2126/15 27.1.2016
25.10.2020
Rp
04-07.3-2-2124/15 27.1.2016
25.10.2020
Rp
04-07.3-2-2125/15 27.1.2016
25.10.2020
13,8 mg + 4,2
mg
14 kapsula
BRp
04-07.3-2-5377/15 29.1.2016
19.1.2021
16 kapsula
BRp
04-07.3-2-5378/15
15.12.2020
kapsula tvrda
2.2.2016
glimepirid
tableta
1 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2600/15 28.12.2015 17.10.2020
glimepirid
tableta
2 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2601/15 28.12.2015 17.10.2020
glimepirid
tableta
3 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2602/15 28.12.2015 17.10.2020
glimepirid
tableta
4 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2063/15 28.12.2015 17.10.2020
promazin
obloena
tableta
100 mg
50 obloenih tableta
Rp
04-07.3-2-3967/15 12.01.2016 03.03.2021
promazin
obloena
tableta
25 mg
50 obloenih tableta
Rp
04-07.3-2-3966/15 12.01.2016 03.03.2021
olanzapin
raspadljiva
tableta za usta
10 mg
28 raspadljivih
tableta za usta
Rp
04-07.3-2-3142/15 27.1.2016
7.12.2020
Srijeda, 6. 4. 2016.
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
1.
[(30 IU + 40
vakcina protiv
IU)+(25mcg +
0,5 ml suspenzije za
SANOFI
difterije, pertusisa, suspenzija za
25 mcg) +
TETRAXIM
injekciju i 2
PASTEUR S.A poliomijelitisa,
injekciju
(40DU + 8 DU
odvojene igle, u
tetanusa
+ 32 DU)] /0,5
kutiji
ml
SANOFIPLAVIX
AVENTIS
klopidogrel
film tableta
300 mg
30 film tableta
Groupe
SANOFIkoncentrat za
TAXOTERE 80
1 staklena boica sa
AVENTIS
docetaksel
rastvor za
20 mg / 1 mL
mg/4 ml
4 ml koncentrata
Groupe
infuziju
SANOFIkoncentrat za
1 staklena boica sa
TAXOTERE 20
AVENTIS
docetaksel
rastvor za
20 mg / 1 mL
1 ml koncentrata
mg/1 ml
Groupe
infuziju
30 I.U./0.5
mL+
40I.U./0.5
1 boica praka i
vakcina protiv
mL+ 25
suspenzija za
difterije,
g/0.5mL+ 40
Prasak i
suspenziju za
hemofilus
DAgU/0.5
suspenzija za
SANOFI
injekciju u
influence B,
PENTAXIM
mL+8
suspenziju za
PASTEUR S.A.
napunjenoj prici
pertusisa,
DAgU/0.5
injekciju
(0,5 ml) + 2
poliomijelitisa,
mL+
odvojene igle
tetanusa
32DAgU/0.5
mL+ 10g/0.5
mL
1 g/0.5 mL+
pneumokokna
3 g/0.5 mL+
polisaharidna
1 g/0.5 mL+
konjugovana
1 napunjeni
WELLCOME
vakcina,
injekciju u g/0.5 mL+ 1
SYNFLORIX
injekcioni pric sa
LIMITED
adsorbovana
napunjenoj
g/0.5 mL+
iglom
suspenzija za
prici
1g/0.5 mL+ 3
injekciju u
g/0.5 mL+ 3
napunjenoj prici
g/0.5 mL+
1g/0.5 mL
1 g/0.5 mL+
pneumokokna
3 g/0.5 mL+
polisaharidna
1 g/0.5 mL+
konjugovana
WELLCOME
vakcina,
injekciju u g/0.5 mL+ 1 10 staklenih boica
SYNFLORIX
LIMITED
adsorbovana
napunjenoj
g/0.5 mL+ po 0.5 ml suspenzije
suspenzija za
prici
1g/0.5 mL+ 3
injekciju u
g/0.5 mL+ 3
napunjenoj prici
g/0.5 mL+
1g/0.5 mL
vakcina protiv
oralni aplikator sa
humanog
10
WELLCOME
oralna
klipom napunjen sa
ROTARIX
Rotavirusa, iva,
megaCCID50/
LIMITED
suspenzija
1.5 mL oralne
atenuira na oralna
1,5 mL
suspenzije
suspenzija
ZADA
DAFEN
Pharmaceuticals
ibuprofen
film tableta
600 mg
30 film tableta
d.o.o.
ZADA
250 mg + 25
karbidopa,
100 tableta
tableta
DAMAR
Pharmaceuticals
mg
levodopa
d.o.o.
ZU
04-07.3-2-5787/15 10.12.2015
ZU
04-07.3-2-4972/15 19.01.2016 08.03.2021
ZU
04-07.3-2-4962/15 13.01.2016 01.02.2021
ZU
04-07.3-2-4963/15 13.01.2016 01.02.2021
ZU
04-07.3-2-5786/15 29.1.2016
ZU
04-07.3-2-3647/15 15.12.2015 24.11.2020
ZU
04-07.3-2-3648/15 15.12.2015 24.11.2020
ZU
04-07.3-2-4364/15 22.12.2015 16.01.2021
Rp
04-07.3-1-1811/14 17.12.2015 16.01.2020
Rp
04-07.9-1652/14
6.2.2021
6.2.2021
17.12.2015 16.12.2020
U sluaju da prije isteka perioda vanosti nastupe ogranienja za upotrebu nekog od navedenih lijekova, Agencija za lijekove i
medicinska sredstva Bosne i Hercegovine e objaviti izmjenu ovog popisa.
Broj 10-02.3-933/16
v.d. Ravnatelja
Banja Luka
Dr Aleksandar Zolak, v. r.
Srijeda, 6. 4. 2016.
77. (" ", 58/08),

( )

(
)
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMA d.o.o.
leuprorelin
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMA d.o.o.
leuprorelin
ELIGARD
ASTELLAS
PHARMA d.o.o.
leuprorelin
PROGRAF
PROGRAF
PROGRAF
.
.
takrolimus
kapsula,tvrda
0.5 mg
takrolimus
kapsula,tvrda
takrolimus
kapsula,tvrda
INFLUVAC
BGP Products
S.a.r.l.
BISOBEL
10
BISOBEL
11
SPIRIVA
RESPIMAT
12
PILFUD
BOSNALIJEK
minoksidil
13
PILFUD
BOSNALIJEK
minoksidil
14
BRUFEN
15
BRUFEN
16
MIRAPEXIN
17
MIRAPEXIN
18
MIRAPEXIN
19
MIRAPEXIN
20
MIRAPEXIN
21
EFOX
BGP Products
S.a.r.l.
BGP Products
S.a.r.l.
BOEHRIN-GER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRIN-GER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRIN-GER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRIN-GER
INGELHEIM
RCV GmbH
BOEHRIN-GER
INGELHEIM
RCV GmbH
FARMAL d.d.
22.5 mg / 1
prica
BAYER
PHARMA AG
BELUPO,
lijekovi i
kozmetika d.d.
BELUPO,
lijekovi i
kozmetika d.d.
BOEHRIN-GER
INGELHEIM
RCV GmbH

praak i
rastvara za
rastvor za
injekciju
praak i
rastvara za
rastvor za
injekciju
praak i
rastvara za
rastvor za
injekciju
PRIMOVIST
ASTELLAS
PHARMA d.o.o.
ASTELLAS
PHARMA d.o.o.
ASTELLAS
PHARMA d.o.o.
INN
gadoksetinska
kiselina
otopina za
injekciju
7.5 mg / 1
prica
dva napunjena
sadri praak a drugi
rastvara
dva napunjena
sadri praak a drugi
rastvara
dva napunjena
sterilna prica, jedan
sadri praak a drugi
rastvara
ZU
04-07.3-2-4500/15 15.01.2016 09.01.2021
ZU
04-07.3-2-4501/15 15.01.2016 09.01.2021
ZU
04-07.3-2-4502/15 15.01.2016 09.01.2021
30 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-2-5911/15 12.02.2016 03.04.2021
1 mg
60 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-2-5912/15 12.02.2016 03.04.2021
5 mg
30 kapsula, tvrdih
Rp
04-07.3-2-5913/15 12.02.2016 03.04.2021
ZU
04-07.3-2-3326/15 19.01.2016 07.12.2020
ZU
04-07.3-2-4990/15
45 mg / 1
prica
1 napunjena
181.43 mg / 1
injekciona prica sa
mL
10 ml otopine
influenca,
inaktivisana,
(15mcg+15mc
suspenzija za
fragmentisani
g+15mcg)/0,5
injekciju
0,5 ml suspenzije
virus ili povrinski
ml
antigen
28.1.2016
15.2.2021
bisoprolol
tableta
5 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2384/15 19.01.2016 21.10.2020
bisoprolol
tableta
10 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2385/15 19.01.2016 21.10.2020
tiotropijumbromid
rastvor za
inhalaciju
2.5 g /
1inhalacijska
doza
1 Respimat
inhalator,1 uloak
Rp
04-07.3-2-4781/15 23.01.2016 15.02.2021
sprej za kou,
20 mg /1 mL
otopina
sprej za kou,
50 mg / 1 mL
otopina
60 ml otopine za
kou
60 ml otopine za
kou
BRp
04-07.3-2-5003/15 11.01.2016 18.04.2021
BRp
04-07.3-2-5004/15 11.01.2016 23.02.2021
ibuprofen
film tableta
600
30 film tableta
Rp
04-07.3-2-2857/15
2.12.2015
11.11.2020
ibuprofen
film tableta
400
30 film tableta
Rp
04-07.3-2-2856/15
2.12.2015
11.11.2020
0.26 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5250/15 24.12.2015 07.03.2021
0.52 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5270/15 24.12.2015 07.03.2021
1.05 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5271/15 24.12.2015 07.03.2021
2.1 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5272/15 24.12.2015 07.03.2021
3.15 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-5273/15 24.12.2015 07.03.2021
500 mg
10 filmom obloena
tableta
Rp
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
pramipeksol
cefuroksim
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
tableta s
produenim
oslobaanjem
filmom
obloena
tableta
04-07.3-2-3033/15
1.12.2015
9.12.2020
Srijeda, 6. 4. 2016.
22
23
24
EFOX
HERCEPTIN
26
BONDRONAT
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
FARMAL d.d.
FERRING
TRACTOCILE INTERNATION
AL CENTER SA
FERRING
INTERNATRACTOCILE
TIONAL
CENTER SA
25
27
F. HOFFMANN
- LA ROCHE
LTD
F.HOFFMANNLA ROCHE
LTD.
F.HOFFMANNBONDRONAT
LA ROCHE
LTD.
KRKA, tovarna
MIRZATEN
zdravil, d.d.
KRKA, tovarna
MIRZATEN
zdravil, d.d.
KRKA, tovarna
MIRZATEN
zdravil, d.d.
LEK
LINEX forte
farmacevtska
druba d.d.
LEK
LINEX
farmacevtska
druba d.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
druba d.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
druba d.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
druba d.d.
LEK
DIBIGLIM
farmacevtska
druba d.d.
PLIVA
PRAZINE
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
PRAZINE
HRVATSKA
d.o.o.
PLIVA
OLANDIX
HRVATSKA
d.o.o.
cefuroksim
atosiban
atosiban
trastuzumab
ibandronska
kiselina
ibandronska
kiselina
mirtazapin
mirtazapin
mirtazapin
mlijeno
kiselinske
bakterije
mlijeno
kiselinske
bakterije
filmom
10 filmom obloena
obloena
250 mg
tableta
tableta
koncentrat za
5 boica sa 5 ml
rastvor za
7.5 mg / 1 mL
koncentrata za
infuziju
rastvor za infuziju
rastvor za
injekciju
praak za
koncentrat za
rastvorza
infuziju
koncentrat za
rastvor za
infuziju
film tableta
raspadljiva
tableta za usta
raspadljiva
tableta za usta
raspadljiva
tableta za usta

Rp
04-07.3-2-3032/15
1.12.2015
9.12.2020
ZU
04-07.3-2-4498/15 11.01.2016 23.01.2021
7.5 mg / 1 mL
boica sa 0.9 ml
rastvora za injekciju
ZU
04-07.3-2-4499/15 11.01.2016 23.01.2021
150 mg / 1
viala
1 staklena boica
ZU
04-07.3-2-3928/15 20.01.2016 19.03.2021
6 mg / 6 mL
1 boica sa 6 ml
koncentrata
ZU
04-07.3-2-3255/15 25.12.2015 13.01.2021
50 mg
28 film tableta
Rp
04-07.3-2-3278/15 25.12.2015 25.07.2021
45 mg
15 mg
30 mg
30 raspadljivih
tableta za usta
30 raspadljivih
tableta za usta
30 raspadljivih
tableta za usta
Rp
04-07.3-2-2126/15
27.1.2016
25.10.2020
Rp
04-07.3-2-2124/15
27.1.2016
25.10.2020
Rp
04-07.3-2-2125/15
27.1.2016
25.10.2020
13,8 mg + 4,2
mg
14 kapsula
BRp
04-07.3-2-5377/15
29.1.2016
19.1.2021
16 kapsula
BRp
04-07.3-2-5378/15
2.2.2016
15.12.2020
kapsula tvrda
glimepirid
tableta
1 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2600/15 28.12.2015 17.10.2020
glimepirid
tableta
2 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2601/15 28.12.2015 17.10.2020
glimepirid
tableta
3 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2602/15 28.12.2015 17.10.2020
glimepirid
tableta
4 mg
30 tableta
Rp
04-07.3-2-2063/15 28.12.2015 17.10.2020
promazin
obloena
tableta
100 mg
50 obloenih tableta
Rp
04-07.3-2-3967/15 12.01.2016 03.03.2021
promazin
obloena
tableta
25 mg
50 obloenih tableta
Rp
04-07.3-2-3966/15 12.01.2016 03.03.2021
olanzapin
raspadljiva
tableta za usta
10 mg
28 raspadljivih
tableta za usta
Rp
04-07.3-2-3142/15
27.1.2016
7.12.2020
ZU
04-07.3-2-5787/15 10.12.2015
6.2.2021
ZU
04-07.3-2-4972/15 19.01.2016 08.03.2021
ZU
04-07.3-2-4962/15 13.01.2016 01.02.2021
ZU
04-07.3-2-4963/15 13.01.2016 01.02.2021
[(30 IU + 40
vakcina protiv
IU)+(25mcg +
0,5 ml suspenzije za
SANOFI
difterije, pertusisa, suspenzija za
25 mcg) +
TETRAXIM
injekciju i 2
PASTEUR S.A poliomijelitisa,
injekciju
(40DU + 8 DU
odvojene igle, u
tetanusa
+ 32 DU)] /0,5
kutiji
ml
SANOFIPLAVIX
AVENTIS
klopidogrel
film tableta
300 mg
30 film tableta
Groupe
SANOFIkoncentrat za
TAXOTERE 80
1 staklena boica sa
AVENTIS
docetaksel
rastvor za
20 mg / 1 mL
mg/4 ml
4 ml koncentrata
Groupe
infuziju
SANOFIkoncentrat za
TAXOTERE 20
1 staklena boica sa
AVENTIS
docetaksel
rastvor za
20 mg / 1 mL
mg/1 ml
1 ml koncentrata
Groupe
infuziju
44
45
46
PENTAXIM
SANOFI
PASTEUR S.A.
vakcina protiv
difterije,
hemofilus
influence B,
pertusisa,
poliomijelitisa,
tetanusa
Prasak i
suspenzija za
suspenziju za
injekciju
pneumokokna
polisaharidna
konjugovana
suspenzija za
vakcina,
injekciju u
adsorbovana
napunjenoj
suspenzija za
prici
injekciju u
napunjenoj prici
SYNFLORIX
WELLCOME
LIMITED
SYNFLORIX
pneumokokna
polisaharidna
suspenzija za
konjugovana
WELLCOME
injekciju u
vakcina,adsorbova
LIMITED
napunjenoj
na suspenzija za
prici
injekciju u
napunjenoj prici
47
ROTARIX
48
DAFEN
49
DAMAR
1.
WELLCOME
LIMITED
ZADA
Pharmaceuticals
d.o.o.
ZADA
Pharmaceuticals
d.o.o.
30 I.U./0.5
mL+
40I.U./0.5
1 boica praka i
mL+ 25
suspenzija za
g/0.5mL+ 40
suspenziju za
DAgU/0.5
injekciju u
mL+8
napunjenoj prici
DAgU/0.5
(0,5 ml) + 2
mL+
odvojene igle
32DAgU/0.5
mL+ 10g/0.5
mL
1 g/0.5 mL+
3 g/0.5 mL+
1 g/0.5 mL+
1g/0.5 mL+ 1
1 napunjeni
g/0.5 mL+ 1
injekcioni pric sa
g/0.5 mL+
iglom
1g/0.5 mL+ 3
g/0.5 mL+ 3
g/0.5 mL+
1g/0.5 mL
1 g/0.5 mL+
3 g/0.5 mL+
1 g/0.5 mL+
1g/0.5 mL+ 1
g/0.5 mL+ 1 10 staklenih boica
g/0.5 mL+ po 0.5 ml suspenzije
1g/0.5 mL+ 3
g/0.5 mL+ 3
g/0.5 mL+
1g/0.5 mL
Srijeda, 6. 4. 2016.
ZU
04-07.3-2-5786/15
ZU
04-07.3-2-3647/15 15.12.2015 24.11.2020
ZU
04-07.3-2-3648/15 15.12.2015 24.11.2020
ZU
04-07.3-2-4364/15 22.12.2015 16.01.2021
04-07.3-1-1811/14 17.12.2015 16.01.2020
vakcina protiv
humanog
Rotavirusa,
iva,atenuira na
oralna suspenzija
oralna
suspenzija
ibuprofen
film tableta
600 mg
30 film tableta
Rp
karbidopa,
levodopa
tableta
250 mg + 25
mg
100 tableta
Rp
oralni aplikator sa
10
klipom napunjen sa
megaCCID50/
1.5 mL oralne
1,5 mL
suspenzije
04-07.9-1652/14
29.1.2016
6.2.2021
17.12.2015 16.12.2020
,
.
10-02.3-933/16
09. 2016.
.. a

, . .
736
SPISAK1
LIJEKOVA KOJIMA JE UKINUTA DOZVOLA ZA STAVLJANJE U PROMET NA TRITE BOSNE I HERCEGOVINE
R.b Zatieni naziv lijeka
Proizvoa
(administrativno
sjedite)
INN
Oblik lijeka
Doza
TRANXENE
SANOFI-AVENTIS
Groupe
dikalijumhlorazepat
kapsula, tvrda 5 mg/1 kapsula
TRANXENE
SANOFI-AVENTIS
Groupe
dikalijumhlorazepat
kapsula, tvrda
10 mg/1
kapsula
BENLYSTA
WELLCOME
LIMITED
belimumab
praak za
koncentrat za
rastvor za
infuziju
120 mg/1 viala
Sadraj originalnog
pakovanja
Datum
Broj rjeenja o
izdavanja
ukidanju dozvole za
rjeenja o
stavljanje lijeka u
ukidanju
promet na trite BiH
dozvole
30 kapsula, tvrdih (3
Alul/Al blistera po 10
8.12.2015
kapsula) u kutiji
30 kapsula, tvrdih (3 Alu/Al
blistera po 10 kapsula) u 8.12.2015
kutiji
1 boica 5 ml u kutiji
7.12.2015
04-07.1-7208-1/11
04-07.1-7209-1/11
04-07.1-8615-1-1/11
Srijeda, 6. 4. 2016.
BENLYSTA
WELLCOME
LIMITED
belimumab
APIDRA
SANOFI-AVENTIS
Groupe
insulin glulisin
TROBALT
WELLCOME
LIMITED
retigabin
TROBALT
TROBALT
TROBALT
10
TROBALT
11
TROBALT
12
TROBALT
13
TROBALT
14
NO-SPA forte
15
NO-SPA forte
16
TEMODAL
17
TEMODAL
18
TEMODAL
19
TEMODAL
20
TEMODAL
21
TEMODAL
22
TEMODAL
23
TEMODAL
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
WELLCOME
LIMITED
SANOFI-AVENTIS
Groupe
SANOFI-AVENTIS
Groupe
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
SANOFI-AVENTIS
Groupe
praak za
koncentrat za
rastvor za
infuziju
rastvor za
injekciju
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
retigabin
filmom obloena
tableta
drotaverin
tableta
drotaverin
tableta
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
drotaverin
rastvor za
injekciju
oralni rastvor
400 mg/1 viala
1 boica (20 ml) u kutiji
100 jedinica/1 1 boica sa 10 ml rastvora

mL
za injekciju
63 filmom obloene tablete
u dva blistera (1 blister sa
50 mg/1
21 tabletom po 100 mg i 1
tableta+ 100
blister sa 21 tabletom po
mg/1 tableta
100 mg i 21 tabletom sa 50
mg)
50 mg/1
21 filmom obloena tableta
tableta
(1 blister)
50 mg/1
tableta
(4 blister po 21 tableta)
100 mg/1 21 filmom obloena tableta
tableta
(1 blister)
100 mg/1 84 filmom obloene tablete
tableta
(4 blistera po 21 tableta)
tableta
tableta
400 mg/1
(7 blistera po 12 tableta) u
tableta
kutiji
80 mg/1
24 tablete (1AI/ PVC blister
tableta
sa 24 tablete)
80 mg/1
10 tableta (1 AI/AI blister)
tableta
180 mg/1 5 kapsula, tvrdih (5 vreica
kapsula
po 1 kapsula) u kutiji
kapsula
20 mg/1
5 kapsula, tvrdih (5 vreica
kapsula
kapsula
kapsula
5 mg/1 kapsula
180 mg/1 1 staklena boica sa 5 tvrdih
kapsula
kapsula u kutiji
kapsula
kapsula u kutiji

7.12.2015
04-07.1-8595-1/11
22.12.2015 04-07.2-1508-21-1/10
7.12.2015
04-07.1-6069-1/11
7.12.2015
04-07.1-6070-1/11
7.12.2015
04-07.1-6071-1/11
7.12.2015 4-07.1-6072-1/11
7.12.2015
04-07.1-6073-1/11
7.12.2015
04-07.1-6074-1/11
7.12.2015
04-07.1-6075-1/11
7.12.2015
04-07.1-6076-1/11
7.12.2015
04-07.1-3949-1/12
7.12.2015 04-07.1-1509-29-1/10
21.12.2015
04-07.1-4095-1/12
21.12.2015
04-07.1-4094-1/12
21.12.2015
04-07.1-1057-1/11
21.12.2015
04-07.1-1059-1/11
21.12.2015
04-07.1-1058-1/11
21.12.2015
04-07.1-1056-1/11
21.12.2015 04-07.1-4539-4-1/10
21.12.2015 04-07.1-4539-3-1/10
24
NO-SPA
25
AERIUS
MERCK SHARP &

DOHME BV
desloratadin
26
ENTEROGERMINA
SANOFI-AVENTIS
Groupe
spore bacillus
clausii
poliantimikrobik
rezistentne
2
24 kapsule, tvrde (2 blistera
kapsula, tvrda gigaorganizmi/
21.12.2015
1 kapsula
04-07.1-5404-1/11
27
FABRAZYME
SANOFI-AVENTIS
Groupe
agalzidaza beta
praak za
koncentrat za
otopinu za
infuziju
5 mg/1 viala
22.12.2015
04-07.1-9343-1/11
28
THYROGEN
SANOFI-AVENTIS
Groupe
tirotropin alfa
praak za rastvor
za injekciju
0.9 mg/1
boica
18.12.2015
04-07.9-272-1-1/14
29
THYROGEN
SANOFI-AVENTIS
Groupe
tirotropin alfa
praak za rastvor
za injekciju
0.9 mg/1
boica
18.12.2015
04-07.9-273-1-1/14
Broj 10-02.3-934/16
Banja Luka
40 mg/2 mL 25 ampula po 2 ml rastvora 8.12.2015 04-07.1-1509-30-1/10

60 ml oralnog rastvora (1
0.5 mg/1 mL staklena boica i kaiica za 7.12.2015
doziranje) u kutiji
1 boica sa prakom za
koncentrat za otopinu za
infuziju, u kutiji
1 staklena boica sa
prakom za rastvor za
injekciju, u kutiji
2 staklene boice sa
injekciju, u kutiji
v. d. Direktora
04-07.3-6-5890-1/15
Srijeda, 6. 4. 2016.
Na temelju lanka 77. Zakona lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/08), Agencija za lijekove i
POPIS1
LIJEKOVA KOJIMA JE UKINUTA DOZVOLA ZA STAVLJANJE U PROMET NA TRITE BOSNE I HERCEGOVINE

R.b. Zatieni naziv lijeka
Proizvoa
(administrativno
sjedite)
INN
Oblik lijeka
Doza
TRANXENE
SANOFI-AVENTIS
Groupe
dikalijumhlorazepat
kapsula, tvrda 5 mg/1 kapsula
TRANXENE
SANOFI-AVENTIS
Groupe
dikalijumhlorazepat
kapsula, tvrda
BENLYSTA
WELLCOME
LIMITED
belimumab
BENLYSTA
WELLCOME
LIMITED
belimumab
APIDRA
SANOFI-AVENTIS
Groupe
insulin glulisin
TROBALT
WELLCOME
LIMITED
retigabin
TROBALT
TROBALT
TROBALT
10
TROBALT
11
TROBALT
12
TROBALT
13
TROBALT
14
NO-SPA forte
15
NO-SPA forte
16
TEMODAL
17
TEMODAL
18
TEMODAL
19
TEMODAL
20
TEMODAL
21
TEMODAL
22
TEMODAL
23
TEMODAL
24
NO-SPA
25
AERIUS
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
MERCK SHARP &

DOHME BV
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
filmom obloena
tableta
retigabin
filmom obloena
tableta
drotaverin
tableta
drotaverin
tableta
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
drotaverin
rastvor za
injekciju
desloratadin
oralni rastvor
WELLCOME
LIMITED
SANOFI-AVENTIS
Groupe
SANOFI-AVENTIS
Groupe
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
SANOFI-AVENTIS
Groupe
praak za
koncentrat za
rastvor za
infuziju
praak za
koncentrat za
rastvor za
infuziju
rastvor za
injekciju
10 mg/1
kapsula
Sadraj originalnog
pakovanja
Datum
Broj rjeenja o
izdavanja
ukidanju dozvole za
rjeenja o
stavljanje lijeka u
ukidanju
promet na trite BiH
dozvole
Alul/Al blistera po 10
8.12.2015
kapsula) u kutiji
kutiji
04-07.1-7208-1/11
04-07.1-7209-1/11
120 mg/1 viala
7.12.2015
04-07.1-8615-1-1/11
400 mg/1 viala
1 boica (20 ml) u kutiji
7.12.2015
04-07.1-8595-1/11

mL
za injekciju
50 mg/1
tableta+ 100
mg/1 tableta
mg)
50 mg/1
tableta
(1 blister)
50 mg/1
tableta
100 mg/1 21 filmom obloena tableta
tableta
(1 blister)
tableta
tableta
tableta
400 mg/1
(7 blistera po 12 tableta) u
tableta
kutiji
80 mg/1
tableta
sa 24 tablete)
80 mg/1
10 tableta (1 AI/AI blister)
tableta
kapsula
kapsula
20 mg/1
kapsula
kapsula
kapsula
5 mg/1 kapsula
kapsula
kapsula u kutiji
kapsula
kapsula u kutiji
22.12.2015 04-07.2-1508-21-1/10
7.12.2015
04-07.1-6069-1/11
7.12.2015
04-07.1-6070-1/11
7.12.2015
04-07.1-6071-1/11
7.12.2015 4-07.1-6072-1/11
7.12.2015
04-07.1-6073-1/11
7.12.2015
04-07.1-6074-1/11
7.12.2015
04-07.1-6075-1/11
7.12.2015
04-07.1-6076-1/11
7.12.2015
04-07.1-3949-1/12
7.12.2015 04-07.1-1509-29-1/10
21.12.2015
04-07.1-4095-1/12
21.12.2015
04-07.1-4094-1/12
21.12.2015
04-07.1-1057-1/11
21.12.2015
04-07.1-1059-1/11
21.12.2015
04-07.1-1058-1/11
21.12.2015
04-07.1-1056-1/11
21.12.2015 04-07.1-4539-4-1/10
21.12.2015 04-07.1-4539-3-1/10

0.5 mg/1 mL
staklena boica i kaiica za
7.12.2015
doziranje) u kutiji
04-07.3-6-5890-1/15
Srijeda, 6. 4. 2016.
26
ENTEROGERMINA
SANOFI-AVENTIS
Groupe
spore bacillus
clausii
poliantimikrobik
rezistentne
2
21.12.2015
1 kapsula
04-07.1-5404-1/11
27
FABRAZYME
SANOFI-AVENTIS
Groupe
agalzidaza beta
praak za
koncentrat za
otopinu za
infuziju
5 mg/1 viala
22.12.2015
04-07.1-9343-1/11
28
THYROGEN
SANOFI-AVENTIS
Groupe
tirotropin alfa
praak za rastvor
za injekciju
0.9 mg/1
boica
18.12.2015
04-07.9-272-1-1/14
29
THYROGEN
SANOFI-AVENTIS
Groupe
tirotropin alfa
praak za rastvor
za injekciju
0.9 mg/1
boica
18.12.2015
04-07.9-273-1-1/14
Broj 10-02.3-934/16
Banja Luka
koncentrat za otopinu za
infuziju, u kutiji
1 staklena boica sa
injekciju, u kutiji
2 staklene boice sa
injekciju, u kutiji
v. d. Ravnatelja
Dr. Aleksandar Zolak, v. r.
77. (" ", 58/08),

..
(
)
TRANXENE
SANOFI-AVENTIS
Groupe
dikalijum-hlorazepat
TRANXENE
SANOFI-AVENTIS
Groupe
dikalijum-hlorazepat
BENLYSTA
WELLCOME
LIMITED
belimumab
BENLYSTA
WELLCOME
LIMITED
belimumab
APIDRA
SANOFI-AVENTIS
Groupe
insulin glulisin
TROBALT
WELLCOME
LIMITED
retigabin
TROBALT
TROBALT
TROBALT
10
TROBALT
11
TROBALT
12
TROBALT
13
TROBALT
14
NO-SPA forte
15
NO-SPA forte
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
WELLCOME
LIMITED
SANOFI-AVENTIS
Groupe
SANOFI-AVENTIS
Groupe
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
retigabin
drotaverin
drotaverin
8.12.2015
04-07.1-7208-1/11
kapsula, tvrda 5 mg/1 kapsula Alul/Al blistera po 10
kapsula) u kutiji
10 mg/1
kapsula, tvrda
04-07.1-7209-1/11
kapsula
kutiji
praak za
koncentrat za
120 mg/1 viala
7.12.2015 04-07.1-8615-1-1/11
rastvor za
infuziju
praak za
koncentrat za
400 mg/1 viala 1 boica (20 ml) u kutiji 7.12.2015
04-07.1-8595-1/11
rastvor za
infuziju
rastvor za
22.12.2015 04-07.2-1508-21-1/10
injekciju
mL
za injekciju
50 mg/1
filmom obloena
tableta+ 100
7.12.2015
04-07.1-6069-1/11
tableta
mg/1 tableta
mg)
filmom obloena
50 mg/1
7.12.2015
04-07.1-6070-1/11
tableta
tableta
(1 blister)
filmom obloena
50 mg/1
7.12.2015
04-07.1-6071-1/11
tableta
tableta
filmom obloena 100 mg/1 21 filmom obloena tableta
7.12.2015
04-07.1-6072-1/11
tableta
tableta
(1 blister)
filmom obloena 100 mg/1 84 filmom obloene tablete
7.12.2015
04-07.1-6073-1/11
tableta
tableta
7.12.2015
04-07.1-6074-1/11
tableta
tableta
7.12.2015
04-07.1-6075-1/11
tableta
tableta
filmom obloena 400 mg/1
(7 blistera po 12 tableta) u 7.12.2015
04-07.1-6076-1/11
tableta
tableta
kutiji
80 mg/1
tableta
7.12.2015
04-07.1-3949-1/12
tableta
sa 24 tablete)
80 mg/1
tableta
10 tableta (1 AI/AI blister) 7.12.2015 04-07.1-1509-29-1/10
tableta

16
TEMODAL
17
TEMODAL
18
TEMODAL
19
TEMODAL
20
TEMODAL
21
TEMODAL
22
TEMODAL
23
TEMODAL

MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
MERCK SHARP &
DOHME BV
SANOFI-AVENTIS
Groupe
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
temozolomid
kapsula, tvrda
drotaverin
rastvor za
injekciju
24
NO-SPA
25
AERIUS
MERCK SHARP &

DOHME BV
desloratadin
26
ENTEROGERMINA
SANOFI-AVENTIS
Groupe
spore bacillus clausii

poliantimikrobik
rezistentne
27
FABRAZYME
SANOFI-AVENTIS
Groupe
agalzidaza beta
28
THYROGEN
SANOFI-AVENTIS
Groupe
tirotropin alfa
29
THYROGEN
SANOFI-AVENTIS
Groupe
tirotropin alfa
180 mg/1
kapsula
140 mg/1
kapsula
20 mg/1
kapsula
250 mg/1
kapsula
100 mg/1
kapsula

5 mg/1 kapsula
kapsula
kapsula u kutiji
kapsula
kapsula u kutiji
21.12.2015
04-07.1-4095-1/12
21.12.2015
04-07.1-4094-1/12
21.12.2015
04-07.1-1057-1/11
21.12.2015
04-07.1-1059-1/11
21.12.2015
04-07.1-1058-1/11
21.12.2015
04-07.1-1056-1/11
21.12.2015 04-07.1-4539-4-1/10
21.12.2015 04-07.1-4539-3-1/10
0.5 mg/1 mL staklena boica i kaiica za 7.12.2015 04-07.3-6-5890-1/15
doziranje) u kutiji
2
21.12.2015 04-07.1-5404-1/11
1 kapsula
praak za
koncentrat za
5 mg/1 viala koncentrat za otopinu za 22.12.2015 04-07.1-9343-1/11
otopinu za
infuziju, u kutiji
infuziju
1 staklena boica sa
praak za rastvor
0.9 mg/1
18.12.2015 04-07.9-272-1-1/14
za injekciju
boica
injekciju, u kutiji
2 staklene boice sa
praak za rastvor
0.9 mg/1
18.12.2015 04-07.9-273-1-1/14
za injekciju
boica
injekciju, u kutiji
oralni rastvor
10-02.3-934/16
09. 2016.

OPINA IVINICE
737
Na osnovu lana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i

drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", broj 12/03, 34/03 i 65/13),
lana 38. stav 3. Zakona o pravobranilatvu ("Slubene novine
Tuzlanskog kantona", broj 4/04, 5/08 i 2/14) i lana 38. Statuta
opine ivinice ("Slubeni glasnik opine ivinice", broj 4/12),
Opinski naelnik donosi
RJEENJE
Srijeda, 6. 4. 2016.
O IMENOVANJU OPINSKOG PRAVOBRANITELJA OPINSKOG PRAVOBRANIOCA IVINICE

1. Mirela Kuduzovi iz Lukavca, diplomirani pravnik, imenuje se za Opinskog pravobranitelja - Opinskog pravobranioca u Opinskom pravobraniteljstvu-pravobranilatvu
ivinice, na mandatni period u trajanju od 4 (etiri) godine.
. . a
, . .
2.
Za obavljanje poslova radnog mjesta iz take 1. ovog

rjeenja, imenovanoj se utvruje III (trei) platni razred, sa
koeficijentom za obraun plae u visini od 7,5.
3. Rjeenje stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se u
"Slubenim novinama Federacije BiH" i "Slubenom
glasniku opine ivinice".
Broj 01/2-05-89-500/16
Opinski naelnik
ivinice
Asim Alji, s. r.
(Sl-420/16-F)
Srijeda, 6. 4. 2016.
SADRAJ
PARLAMENT FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
691 Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine
(bosanski jezik)
Zakon o riznici u Federaciji Bosne i Hercegovine
(hrvatski jezik)
( )
692 Zakon o radu (bosanski jezik)
Zakon o radu (hrvatski jezik)
( )
VLADA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
693 Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz
Tekue rezerve Vlade Federacije Budeta
Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Generalni
sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
(bosanski jezik)
Odluka o odobravanju izdvajanja sredstava iz
Tekue priuve Vlade Federacije Prorauna
Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Generalno
tajnitvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
1
5
9
13
33
52
696
73
74
697
74
74
75
698
75
75

Vladi Federacije Bosne i Hercegovine - Glavno
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)
76
76
76
77
77
77
78
78
78
79
699
700
701
702

2016.

( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
(bosanski jezik)
(hrvatski jezik)

2016.

-
( )
Odluka o davanju ovlatenja punomoniku za
zastupanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
na Skuptini privrednog drutva Remontni zavod
d.d. Travnik (bosanski jezik)
79
703
79
80
704
80
81
81
705
81
82
706
82
82
83
707
Srijeda, 6. 4. 2016.
Odluka o davanju ovlasti punomoniku za

na Skuptini gospodarskog drutva Remontni
zavod d.d. Travnik (hrvatski jezik)

. . ( )
na Skuptini privrednog drutva "Unis Tools" d.o.o.
Sarajevo (bosanski jezik)
na Skuptini gospodarskog drutva "Unis Tools"
d.o.o. Sarajevo (hrvatski jezik)

"
" ... ( )
na Skuptini privrednog drutva "Tehniki
remontni zavod Hadii" d.d. Hadii (bosanski
jezik)
na skuptini gospodarskog drutva "Tehniki
remontni zavod Hadii" d.d. Hadii (hrvatski
jezik)

" " ..
( )
na Skuptini Privrednog drutva ArcelorMittal
Zenica d.o.o. (bosanski jezik)
na Skuptini Gospodarskog drutva ArcelorMittal
Zenica d.o.o. (hrvatski jezik)

ArcelorMittal ... ( )
na Skuptini privrednog drutva "Operator Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo (bosanski
jezik)
na Skuptini gospodarskog drutva "Operator Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo (hrvatski
jezik)

" - " ...
( )
na 26. Skuptini JP Autoceste Federacije Bosne i
Hercegovine d.o.o. Mostar (bosanski jezik)
83
83
83
84
84
84
84
85
85
85
85
86
86
86
86
Srijeda, 6. 4. 2016.
708
709
710
711
712

na 26. Skuptini JP Autoceste Federacije Bosne i
Hercegovine d.o.o. Mostar (hrvatski jezik)

26.
...
( )
Odluka o odobravanju utroka sredstava sa pozicije
- Ostala domaa pozajmljivanja, Budeta
Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu,
Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i
obrta (bosanski jezik)
Odluka o odobravanju utroka sredstava s pozicije Ostala
domaa
pozajmljivanja,
Prorauna
Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu,
Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i
obrta (hrvatski jezik)

- ,
2016.
, ,
( )
Odluka o sazivanju 15. vanredne Skuptine
dioniara Privrednog drutva "Feroelektro" d.d.
Sarajevo (bosanski jezik)
Odluka o sazivanju 15. izvanredne Skuptine
dioniara Gospodarskog drutva "Feroelektro" d.d.
Sarajevo (hrvatski jezik)
15.
""
.. ( )
Odluka o davanju prethodne saglasnosti na
mjesenu naknadu vrilaca dunosti predsjednika i
lanova Nadzornog odbora privrednog drutva
"BH-GAS" d.o.o. Sarajevo (bosanski jezik)
Odluka o davanju prethodne suglasnosti na
mjesenu naknadu vritelja dunosti predsjednika i
lanova Nadzornog odbora gospodarskog drutva
"BH-GAS" d.o.o. Sarajevo (hrvatski jezik)

"-" ... (
)
Odluka o davanju prethodne saglasnosti na
mjesenu neto plau generalnog direktora
privrednog drutva JP "Elektroprivreda HZ HB"
d.d. Mostar (bosanski jezik)
Odluka o davanju prethodne suglasnosti na
mjesenu neto plau generalnog ravnatelja
gospodarskog drutva JP "Elektroprivreda HZ HB"
d.d. Mostar (hrvatski jezik)

"
" .. ( )
Odluka o davanju saglasnosti na planirani iznos
sredstava za pokrivanje trokova rada i administriranja Operatora za OIEiEK u 2016. godini
(bosanski jezik)
Odluka o davanju suglasnosti na planirani iznos
sredstava za pokrivanje trokova rada i administriranja Operatora za OIEiEK u 2016. godini
(hrvatski jezik)
87
87
87
88
89
90
90
91
91
92
92
92
93
93
93
93

2016.
( )
713 Odluka o usvajanju Programa utroka sredstava sa
kriterijima raspodjele sredstava "Subvencije
privatnim poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za
veterinarstvo" utvrenog Budetom Federacije
Bosne i Hercegovine za 2016. godinu Federalnom
ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva (bosanski jezik)
Odluka o usvajanju Programa utroka sredstava sa
kriterijima raspodjele sredstava "Subvencije
privatnim poduzeima i poduzetnicima - Poticaj za
veterinarstvo" utvrenog Proraunom Federacije
Bosne i Hercegovine za 2016. godinu Federalnom
ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i
umarstva (hrvatski jezik)

" "
2016. ,
( )
714 Rjeenje o izmjenama i dopunama Rjeenja o
privremenom postavljenju direktora Federalne
uprave za inspekcijske poslove (bosanski jezik)
Rjeenje o izmjenama i dopunama Rjeenja o
privremenom postavljenju direktora Federalne
uprave za inspekcijske poslove (hrvatski jezik)

( )
715 Rjeenje o izmjeni Rjeenja o formiranju koordinacionog tima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
za pitanja evropskih intergracija (bosanski jezik)
Rjeenje o izmjeni Rjeenja o formiranju koordinacionog tima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
za pitanja europskih intergracija (hrvatski jezik)

( )
FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE
716 Rjeenje broj 02-49-9270-25/16
717 Rjeenje broj 02-49-9270-37/16
718 Rjeenje broj 02-49-9270-39/16
719 Rjeenje broj 02-49-9270-49/16
720 Rjeenje broj 02-49-9270-50/16
721 Rjeenje broj 02-49-9270-51/16
722 Rjeenje broj 02-49-9270-58/16
723 Rjeenje broj 02-49-9270-65/16
FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE,
RUDARSTVA I INDUSTRIJE
724 Rjeenje o dodjeli dijela sredstava Trajnog
revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo
Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije za dugorono finansiranje projekata
putem dodjele kredita za 2015. godinu privrednom
drutvu BOSNA WOOD d.o.o. Vitez u iznosu od
600.000,00 KM
94
94
97
99
101
101
101
101
101
102
102
102
102
102
102
102
103
103
103
FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIA I TURIZMA

725 Rjeenje o imenovanju lanova Sekretarijata DNA
BiH tijela i Strunog vijea na nivou Federacije
Bosne i Hercegovine
104
USTAVNI SUD FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
726 Presuda broj U-8/14 (bosanski jezik)
104
108
Presuda broj U-8/14 (hrvatski jezik)
111
-8/14 ( )
727 Presuda broj U-7/15 (bosanski jezik)
114
Presuda broj U-7/15 (hrvatski jezik)
117
121
-7/15 ( )
FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO/MIROVINSKO I
INVALIDSKO OSIGURANJE
728 Odluka o reviziji i utvrivanju radnih mjesta na
kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim
trajanjem u ELEKTROPRIJENOS/ELEKTROPRENOS BiH a.d. Banja Luka
125
729 Odluka o reviziji i utvrivanju radnih mjesta na
kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim
trajanjem u Privrednom drutvu "Igman" d.d.
Konjic
126
AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
730 Odluka o izmjenama Odluke o formi izvjetaja koje
banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo
126
Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)
Odluka o izmjenama Odluke o formi izvjea koje
banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo
128
Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)
USTAVNI SUD
BOSNE I HERCEGOVINE
731 Odluka broj AP 293/13 (bosanski jezik)
129
Odluka broj AP 293/13 (hrvatski jezik)
134
140
293/13 ( )
KONKURENCIJSKO VIJEE/SAVJET
BOSNE I HERCEGOVINE
732 Rjeenje broj 02-26-2-004-54-II/15 (bosanski jezik) 146
154
Rjeenje broj 02-26-2-004-54-II/15 (hrvatski jezik)
02-26-2-004-54-II/15 (
)
161
Srijeda, 6. 4. 2016.
CENTRALNA BANKA
BOSNE I HERCEGOVINE
733 Odluka o izmjeni Odluke o Jedinstvenom registru
transakcijskih rauna poslovnih subjekata u Bosni i
Hercegovini (bosanski jezik)
170
Odluka o izmjeni Odluke o Jedinstvenom registru
transakcijskih rauna poslovnih subjekata u Bosni i
170
Hercegovine (hrvatski jezik)

171
( )
AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA
BOSNE I HERCEGOVINE
734 Spisak lijekova kojima je izdana dozvola za
stavljanje u promet na trite Bosne i Hercegovine
(bosanski jezik)
172
Popis lijekova kojima je izdana dozvola za
(hrvatski jezik)
175

( )
179
735 Spisak lijekova kojima je izdana dozvola (u
obnovljenom postupku) za stavljanje u promet na
trite Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)
182
Popis lijekova kojima je izdana dozvola (u
obnovljenom postupku) za stavljanje u promet na
trite Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)
185
(
)
( )
188
736 Spisak lijekova kojima je ukinuta dozvola za
(bosanski jezik)
190
Popis lijekova kojima je ukinuta dozvola za
(hrvatski jezik)
192

( )
193
OPINA IVINICE
737 Rjeenje o imenovanju Opinskog pravobranitelja 194
Opinskog pravobranioca ivinice
Srijeda, 6. 4. 2016.
Srijeda, 6. 4. 2016.
Izdava: JP NIO Slubeni list BiH Sarajevo, Demala Bijedia 39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks:
722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks: 722-074 - Sluba za pravne i ope poslove: 722-051 - Raunovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata
se utvruje polugodinje, a uplata se vri UNAPRIJED u korist rauna: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 160-20000005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Banja Luka, filijala Brko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo161-000-00071700-57 - tampa:
"Unioninvestplastika" d.d. Sarajevo - Za tampariju: Jasmin Muminovi - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska glasila. "Slubene novine
Federacije BiH", su upisane u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 414. Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF 2168/97 od 10.07.1997.
godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj 01071019. - PDV broj 200226120002.
Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture.
Izdanje na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Pretplata za I polugodite 2016. godine na "Slubene novine Federacije BiH" 110,00 KM. Pretplata za I polugodite 2016.
godine na "Slubeni glasnik BiH" i "Meunarodne ugovore" 120,00 KM.
Web izdanje: http: //www.sluzbenenovine.ba - godinja pretplata 200,00 KM po korisniku.

Zakon o Radu Fbih - Službene Novine Fbih Br. 26 Od 06.04.2016. Godine

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Radu Fbih - Službene Novine Fbih Br. 26 Od 06.04.2016. Godine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina XXIII - Broj 26

Srijeda, 6. 4. 2016. godine

Na osnovu lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i

O PROGLAENJU ZAKONA O TREZORU U

O TREZORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

priznatim standardima za raunovodstvo u javnom

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

budetskih klasifikacija. Glavna knjiga trezora sa JRT

Federacije, kao i budeta kantona, opina, gradova i

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

U Glavnoj knjizi trezora vodi se evidencija vlastitih prihoda

Stanja na transakcijskim raunima za gotovinu se smatraju i

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

O PROGLAENJU ZAKONA O RIZNICI U FEDERACIJI

O RIZNICI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

skim fondovima kao i utroke poreznih i neporeznih

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Transakcijski raun za gotovinu uime ministarstva

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

financije i rukovoditeljima izvanproraunskih fondova

Ministarstva financija i slube za financije pri izradi

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

2. Naplata i isplata putem JRR-a

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

zakona uspostaviti rizniarski nain poslovanja s javnim

jeaaa, e aooee eeje

aoo ojo e oaa oooo

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

oj e e aoee aaje eae a

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

o aaj a ajo jeaaa

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

aoj eoa o e eeja a

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Na osnovu lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

O PROGLAENJU ZAKONA O RADU

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Diskriminacija moe biti direktna ili indirektna.

odluujui uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruenjem

Ugovor o radu koji ne sadri podatak u pogledu trajanja

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim

III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

IV. RADNO VRIJEME

i licu kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogunost

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Zatita prava na godinji odmor

VI. ZATITA RADNIKA

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i radnik - otac

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na

Ukoliko vijee zaposlenika odnosno sindikat uskrati

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

novatorskim rjeenjima koje je predloio radnik, obavezan

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Odgovornost za tetu prouzrokovanu treem licu