Ovaknjigaje izborpriaiz arapsko- islamske

tradiciie kole sadr2e pouke o moralnim

vrijednostima
kao sto su potenie,emanetpovjerenie,skromnost itd" Prevodilacovih
je napravioizborkojeg
pria,AhmedDZinovi,
mozemo preporuitine samo djeci nego i
odraslim itaocirna,jer svaka od njih na
o d r e d e n i n a i n m o t i r r i r ai p o d s t i e n a
pridrzavanjeislamskog n'ia.ala,a to nije
potrebno samo r'l!adifinarreqo svako;rl
.oicl;rcu

. , e 2: : : . ! r ' i l . . r [ -

t - a : . r . [ ! F , l i . , i : a : i i : . i ! ! a L ! i r : : i: i , , : i - , i . , . , , ' , ' i
t r . + g i l l , ' ! i r i i ; : : : - , :r ' a . ' I ' i

a' i',

i,:r rl

r : :t : -

- islamske
tradicije
Biseriara.psko

P0IJ0,N'f,
PBI0f,

il:''-.
rti

rl rfi:l

Izbori prijevod:
AhmedDZinovi

POUNEPRIE
(Biseriarapskoislamsketradicije)

SanskiMost,2004.godine

t-

Izbor i prijevod:

AhmedDzinovi

Recenzija:

Hfz. DZevadHr.,/aia

Lektra:

KasimBotonji,prof.

SADRZAJ
PRIAO GUBAVCU,ELAVCUI SLIJEPCU.-.7
SETDtBNAMIR...

Telnikouredenje:

SemirKorora

Izdava:

Medzlisislamskezajednice
SanskiMost

Za tzdayaal

Mirsadel Spahi,
prdsjednik
MedZlisa
Husejnef. Kovaevi,
glavniimam

..........1I

AMR IBN EL-'AS I RIMSKIZAPOVJEDNIK'.''.".".14

PRIAO OVJEKUKOJI JE POSUDIOHILJADU
. . . . . . . . . ..... 1 6
DINARA...................
TARIKIBN ZIJAD...

..... .........l8

uBNIcI I ZEKAT..

...-----.......22

Stamparija:

Bemust- Sarajevo

.. .. .. ..24
SALAHUDDINEL- EJJU81............................

TiraL:

2000primjeraka

IKRIMINATAJNA...

.... -- ......29

-.- .... .....34

pruAo UDESNoMAMCU...............
CIP-Katalogizacija
u publikaciji
Nacionalna
i unilerzitetska
biblioteka
Bosni Hercegovine,
Sarajevo
821.4t1.2t-34
POUCNEprie:(biseriarapskoislamsketradicte)/ izbori
p.ijevodAhmedDzinovi6.- SanskiMost : Med:lisislmske
zajednice,
2004.-104str; 2lcm

36
..... ............
PRIAO JEDNOMDIRHEMU..............

ISBN 99589684-0-1

PzuAO OVJEKUKOJI JE VOLIO RASPRAVU..'40

COBISS. BH . ID 12864518

pRtAo KUGI........

.. .. . 3'7
pRrAO IZGUBLJENOM
IMETKU...........-..--.........38
PzuAO MUDROMHALIFI (VLADARU)....
pzuAo ovJEKU KoJI JE KIHNUo.... ...... .. .. .39

.............. 4r

Recenzijahfz, DZevadallrvaia
NE RECI RODITELJIMANI: .. UH "!.
BITKA NA JERMUKU

KARUN

.59

CUDNA PALMA

.64

UZDIZANJENAUKE

69

Odgoj mladih spadau stvari na kojirna islart

posebnoinsistira. Kur'ansko- hadiski tekstovi
traZe,kako od pojedinaca- roditelja tako i od
drutva,da uloZe maksimalannapor na planu
islamskogodgojadjecei omladine.Na tomeputu
za koja smatrebakoristitiraznemetodei sredstva
tramoda su efrkasna.Svakakoda je jedna od tih
korisnihi efikasnihrnetodaprianjei itanjepria
koje u sebisadrZepoukei porukeo moralnimvrijednostimakojimasesvakimuslimantrebaokititi.
u vremenukada
Ova metodaje posebnoznaajna
su naia djeca izloLenaraznin audio - vizuelnim
da dotluu kontakt
i postojirnogunost
sredstvima
za njihov
sa Stetnimi neprimjerenimsadrZajima
uzrast.
Ova knjiga je izbor pria iz arapsko- islamske
tradicijekoje sadrZepoukeo moralnimvrijednostima kao sto su postenje,emanet- povjerenje,
skomnost itd. Prevodilac ovih pria, Ahmed
DZinovi,je napravioizborkojegmoZemoprepojer
ruiti ne sarnodjeci negoi odraslimitaocima,
svakaod njih na odredeninainmotivirai podstie

napridrZavanje
islamskogmorala,a to nije potrebno samo mladimanego svakompojedincu,bez
obzirana uzrast.
Zato, toplo preporuujem
itanjeove knjige, ne
samona5ojdjecii orrladininegoi starijimitaocima.

Recenzent:Hfz. DZevadIlrvai

PRIA.O GUBAVCU,

nr,evcu r sLrJEPcu
D

frenosi se od Ebu Hurejre.r.a..da je uo

kakopria:
Poslanika,s.a.v.s.,
'Allah, dZ.5.je htio da isku5atrojiculjudi od
Izraelana,od kojih je jedan bio gubavac,drugi
bez kose, a trei slijep, pa im je poslaojednog
meleka.Melekje do5aogubavcui upitaoga:
- Stabi ti najvi3ezelio?NajviSebi Zelioimati
lijepuboju i lijepukoZu,i daseoslobodimovogod
egasesvijetzgra2anamene,-odgovorion.Melek
prederukomprekonjegovatijela, te od njegasva
guba spade,i dobi lijepu boju koZe Zatim ga
melekupita:
- A koji ti je irnetaknajdraZi?Deve (ili kaveprenosilachadisaje u sumnjistaje rekao),-ree
on.Allah mu tadadadejednulijepu deru kojaje u
a melekmu ree:
nosilamladune,
stomaku
- Allah ti daoberieta
u njoj.
Zatimje melekdoiao onomebez kosei upitao ga:
- Stabi ti najvievolio?Lijepu kosu,i da se
oslobodimovogod egasesvijetzgraZana mene,odgovorion. Melek ga pomilovapo glavi, te ga

bolestprodei dobi lijepukosu.Melekga upita:

- A koji bi imetak najvi5evolio? Krave,odgovori on. Allah mu tada dadejednu lijepu
steonukavu, a melekrnuree:
- Allah ti daoberietau njoj.
Zatimrnelekdodeslijepcui reemu:
- Sta bi ti najvieZelio irrrati?Da mi Allah
vrati moj vid, kakobi ljudemogaogledati,-odgov_
ori on. Melek ga pomilovapo oimai Allah mu
vrati vid, zatirnga upita:
- A koji bi imetak najviie volio? Ovce,_
odgovorion.Allah mu dadejednuovcu.
U svetrojiceseimetakplodioi mnoZio,paje
biv5i gubavacimao punu dolinu deva, a bivSi
elavacpunu dolinu kava, a bivi slijepacpruru
dolinuovaca.Zatim melekdotlegubavcuu njegovombiviemliku iobliku re mu ree:
- Ja samovjekbijednik,ostaosamodsjeen
na svomputovanju,i niko mi nije u stanjudanas
pomoiosim Allaha, pa onda ti. Zato te molim
Onimkoji ti je daotakolijepubojui lijepukoZu,i
toliki imetak,da mi dadne5jednu devu kako bi
mogaonastavitiput. On mu na to ree:
- Obavezei izdacisumnogobrojni.
Melekmu

- Kao da te ja od nekudznam,da ti nisi bio

na njegov
onaj gubavacSlose svijetzgraZavao
izgledi bijedu,pa ti je Allah podario(zdravljei
bogastvo)?On mu tadaodgovori:
- Naprotiv,ja sam ovo naslijediood svojih
predaka.Melekmu tadaree:
- Ako si mi slagao,nekate Allah povratiu
ono stanjeu kojemsi bio.
Zatilnje melekdoSaoelavcuu njegovotn
prijaSnjemliku i obliku, i rekaokao 5toje rekao
gubavcu,a ovaj mu uzwatiokao i prvi. Melek mu
ree:
- Ako si mi slagaonekate Allah vrati u ono
stanjeu kom si bio.
Zatim je do5ao slijepcu u n1egovorn
prijaSnjem
liku i obliku,i rekaornu:
- Ja sam siromaSanovjek, i ostao sam
na svomputovanju,i niko mi ne u staodsjeen
nju danaspomoiosimAllaha,pa ondati. Zatote
molim Onim koji ti je podariotvoj vid da rni dai
jednu ovcu,kako bi se njom pomogaona svorne
putu.On mu odgovori:
- I ja sam bio slijep, pa mi je Allah dZ. 5.
povratiovid, uztri koliko hoe5,a ostavikoliko
hoeS.Takomi Allaha,nilta ti neudanaszabraradi Monogi VelikogAllaha.
niti da uzmeS,

E_
Melek mu tadaree:
- ZadrLi sav svoj itretak, vi ste bili samo
isku5ani.
Allahje zadovoljansatobom,a rasrdiose
je na tvoja dva druga.."(Buharijai Muslim)

10

SD'ID IBN AMIR

Ulner ibn El- Hanab,daje Allahnjirnezadovoljan,je postavioSe'idaibn Amiraza namjesnika

Himsa.Nije pro5lomnogovremenaa kod Omera,
vladaramuslimana,dode delegacijastanovnika
Himsa.On im ree:
"Napi5itemi imena vaih siromaha,da itr
udijelimod imetkartuslitnana!"Oni mu napisa5e
imenasiromaha,a metlunjimabilo je i ime Se'ida
ibn Amira.Omerih upita:
"A ko je Se'idibn Amir?" Oni odgovori5e:
"Toje naSnamjesnik!"Omerupita:
"Zar
Oni
1e va! namjesniksiroura3an?!"
odgovori5e:
"Da, takonarnAllaha,znajuproitrnogi dani
a da seu njegovojkui ne potpalini vatra."Omer
zaplaka,a potomstavihiljadudinarau kesui ree:
"Dajtemu ovajnovacdaimaod egaZivjeti"
Kadasedelegacijavratilau Hims,dali su mu
kesu,a Se'idree:
"Mi smoAllahovi i Njemu emose watiti!"
Izgledaoje kao da mu se desilaneka nesreca'
NjegovaZenaga uPtta:
"Sta se desilo?Da nije umro vladarmuslill

mana?"On odgovori:
"Desilosegore toga,
od
do5aomi je dunjaluk
da mi upropasti
Ahiret!"Onareee:
"Rije5i se toga",
ali ona nije znala ni5ta o
novcu.On je upita:
"HoeSli tri pomoi
u iorne?',Onaodgovori:
"Da." On nakon
toga podijeli novac
siroma5nim
muslimanima.
Nakonnekogvremena,Omeribn El- Hattab
je posjetioHims kako bi ispitaonjihovo stanje.
Susreosesastanovnicima
Himsai upitaoih o njihovom namjesniku,Se'idu ibn Amiru. Oni ga
pohvali5e,ali su sepoZalilina tri stvarikod njega,
koje iur se nisu dopadale.OmerpozvaSe,idaibn
Amira te ih sakupizajednoi upita
"Na StoseZalitekod
vasegnamjesnika?"
Oni
rekoSe:
"Tako nam Allaha,
ne izlazi predljude dok
dan ne poodmakne!"Omer pogledau Se,idai
zatraZiodgovorna to od njega.pa on reie:
"Takomi Allaha,
ne volim Stoovo govorim,
ali mojaporodicanemaslugu,paja zajednos njima mijesimtijestoa ondaekamdanadotle,pa im
ispeer.n
hljeb. Zatirn abdestimi izaderr pred
ljude."

I2

Omerpotomupita:
'Na Stosejo5 Zalitekod njega?"Oni rekoSe:
"Naveenikome ne odgovara!"Se'id na to
ree:
"Takomi Allaha,to mi, takode,nije dragoda
obznanim,ali ja sarndan odredioza njih, a noza
Allaha!" OmeruPita:
Uzvi5enog
"Na 5tosejo5 Zalitekod njega?"Oni rekoe:
"On ima danu mjesecu,kadaneenikogada
primi!" Orrer upita:
"Staimasreina to, Se'ide?"Se'idree:
"Nemam slugu koji bi mi oprao odjeu,a
ositnovekojaje nameni,pa
druguodjeu
nemarn
togadanaperemodjeui ekamda seonaosu5i,a
potom izlazirn pred ljude kajem dana." Tada
Omerree:
"HvalaAllahu,koji je uinioda ne pokvarim
svojerni5ljenjeo tebi!"

l3

T--AlfR IBN tr]L- 'AS I

RIMSI{I ZAPOVJEIINIIT

D
:. ,
{ flltkom osvajanJa
Egtpta.u

toku borbe
muslimanaprotiv Rimljana,rirnski zapovjednik
pozvaArnraibn EI- 'Asa da s njirn pregovara
u
vezi utvrdenja"Babilon".
Medutim,svojim ljudima je izdaonaredenje
da na Amra obruSestijenu
odmahkad izad.eiz tvrd.ave.
Pripremioje sve da
njegovoubistvobude izvrSeno.
Arnr je uSaokod
zapovjednika
nesun.rnjajui
niSta,i odvioserazgovor medunjima.
Kadaje Amr krenuoda napustitvrdavuprimjetioje nanjenimzidinamasumnjivepokete,Sto
je u njemuizazvaloveliku podozrivost.
Odtrahje
postupio shodnosvojoj poznatoj ostroumnosti.
Vrali se do zapovjednika
twdavesigumimi rnirmm koracin]a,potpunospokojankao da ga nista
nijeprestraSilo.
i kaoda nistanesunrnja.
Amrje uiao kod zapovjednika
i rekaomu:
"Palami je jedna
idejana um pa houda ti je
predloZirr.Sa
mnom,u momlogoru,je grupaashaba AllahovogPoslanika,s.a.v.s.,
koji su medu
prvima primili islam. Voda nuslimana ni5ta ne
odluujedok se ne posavjetujes njima, niti Salje
l4

vojsku a da njih ne postavikao zapovjednike.

Mislio samda ti dodems njima, kako bi uli od
tebeovo sto sarnja uo i da shvatestvarkao Sto
sarnje ja potpunoshvatiood tebe.
je shvatioda mu je Amr
Ritrski zapovjednik
ponudioZivotnuSansu!!Stogaje prihvationjegovu ideju,da odei da sasobomdovedeove muslimanskeprvake,njihovenajboljeljude i zapovjednike. Ondabi ih svepobioumjestoda ubije sauro
Amra.Zapovjednikdadeneprimjetansignalkojirn
je izdaonaredbuda seplankojin.rjebilo planirano
Amrovoubistvoobustavi.
Rimski zapovjednikse srdanooprosti sa
dase
Amromi s njim sevrstorukova,oekivajui
jaSui
on ubrzovrati sasvojimprijateljima.Ujutro,
svogakonja,Arrr sevrati do tvrdavena elusvoje vojske. S njim su bili njegovineustraSivi
borci
na tvrdavui okupira5e
koji svornsilinomnapadoSe
je, i Allah, d2.5.,im podari .pobjeduprotiv
Rimljana, a muslirnaninakon toga oslobodi5e
Egipat.

l5

PNIA O OVJEKU I.OJI JE

POSUDIO IIILJADU DINANA

D
1 renosi se od

Ebu Hurejre. r.a.. da je

jednogIzraelana
koji
Poslanik,s.a.vs.,spomenuo
je zamoliodrugogda mu posudihiljadudinara,pa
je taj odgovorio:
- Dovedimi svjedokeda posvjedoe!
On mu
reee:
- Allah je dovoljankao svjedok.Onda mi
dovediZiranta!-reemu on.Allahje dovoljankao
Zirant!-odgovori.Istinusi rekao-reedrugi,te rtu
posudinovacdo odredenog
roka.Ovaj uze novac
te ode na put morern.Nakon obavljenogposla
potraZilatlukojom e sewatiti kui do odredenog
roka za vraanjedugaali ne natleni jednu.Onda
uzejedno drvo u kojem napraviotvor te u njega
stavihiljadudinarai pismoza ovjekakoji rnuje
posudionovac,te zaepitaj otvor.Drvo odnesedo
Tor te ree:

- Gospodarumoj Ti znaSda sam traZio od

toga i toga da tri posudihiljadu dinara,pa je on
zatraLioda neko garantujea ja sam rekao da je
Allah dovoljanza to, i on je tirnebio zadovoljan.
TraZioje i svjedokepa sam rekao da je Allah
l6

dovoljankao svjedok,paje i time bio zadovoljan.

Jasamsetrudiodanadernladukakobih mu watio
dugali nisamuspio,pa ostavljamovo drvoTebina
uvanje.Potomgabaciu morei ponovoodehaZiti
latlukojombi sevratiou svojemjesto.ovjekkoji
mu je posudionovaciza5aoje da vidi je li dola
kakva latla sa onim 5to je pripadalonjemu kad
spaziupravoono drvo u kotre je bio novac,te ga
izvadi za drva svojoj porodici.Kadaje iscijepao
drvo nadenovaci pismo.Nakon odredenogvrernenadode onaj koji je od njega uzeo novac I
donesehiljadudinara,te ree:
- Takomi Allaha,neprestano
samtrazioladu
kakobih ti doniowoj novacali ne nadohni jednu
prije ove kojom sadadotloh.Ovaj drugi gaupita:
- Da li si ti menine5toposlao?On odgovori:
- Ja te obavje5tavam
da nisamnaSaonijednu
ladu prije ove kojom sarndoSao!Ovaj drugi mu
odgovori:
- Allahje dostavioza tebeono Stosi poslaou
"
drvetu,pa moZe5urimootii satih hiljadudinara
(Buharija)

t'1

TABII(

IBN ZIJAI)

dijelijedanuskinoreuz
fidlarotoi Spaniju
(morski tjesnac) koji se zove"MoreuzDZebel
Tarik"(Gibraltar),a sjevemood njegaje brdokoje
Tarik" (Tarikovobrdo).Neko e
se zove"DZebelu
seupitati:
"Zbog egasu ovaj moreuzi ova planina
dobili ovo itre?" Nazvanisu po imenu uvenog
arapskogvojskovode,Tarikaibn Zijada,koji je sa
svojotrvojskomkenuo iz Marokai pro5av5ikroz
morai osvoovaj noreuz do5aodo Sredozemnog
jio Spaniju.
Tokomdugogvremenaislam se Sirio svjetskim prostranstvirradok nije obuhvatio Irak,
Perziju,dio Indije,zernljeSamai zemljesjevemo
od njih. Takode,na drugojstrani,islamje obuhvatio Egipati SjevemuAfriku, a zatim su se muslinaEwopu,a Spanijaje
manskevodeusredsrijedile
bila najbliZaevropskazemlja.
arapska
vojska,
U Marokuje bila stacionirana
iji je broj bio veomamali ali iji su vojnici bili
izuzetnesnage.Njihov zapovjednikbio je Tarik
ibn Zijad koji je bio poznatpo svojoj hrabrostii
vjestiniu vojnojtaktici.
l8

Tarikje sagradionekolikolada i zajednosa

svojom vojskom i njihovim konjima, kroz
rnore,stigaodo Spanije,i to prije vi5e
Sredozemno
od 1200godina.Tarikseobreosasvojomvojskom
pri emuje morebilo iza njih a
na tlu neprijatelja,
neprijateljisprednjih. Pri ton.re,
pristizanjevojnog
pojaanjaiz Marokanije bilo nimalolahko.
Nalazili su se predvojskomiji je broj iznosio viSeod stotinuhiljadavojnika,dok broj muslirranskihvojnikanije prelaziosedamhiljada!
Tarikje dobroznaopred kakvim teikoama
subili on i njegovavojska,jer njihoveladesu bile
rnalobrojne
a mogunosti
za spaSavanje
neznalne.
Ako bi bili pobijedeniSpancibi ih svepobili, stogaje shvatioda ovakvasituacijaznaiili pobjedu
ili srrrrt!
Tarikje ondanaredionekolicinisvojih ljudi
da zapalenjihoveladel Kadasu njegovivojnici
vidjeli vatrukojaje zahvatilanjihoveladeobuhvatio ih je strah,jer su pomislili da su to uinili njihovinepratelji.
Poelisu daviu:
"Neprijateljnasjeporazio!Svi emobiti ubijeni!"
TadaTarik stadeprednjih da im se obrati,te
ree:
"Jasamnaredioda sezapalelade!Ljudi, gdje
t9

je izlaz?Moreje iza vasa neprijateljpredvama,t

vatnnistadrugoosim
takomi Allaha,ne preostaje
iskrenosti strpljenje!Ljudi, postupiteisto kao sto
sam i ja! Ja samodluioda trpim pa i vi uinite
isto, i ustajernodlunoprotiv neprijateljapa i vi
uinite isto! Napadnitesvi kao jedan i porazite
svoganeprijatelja!Mi emoovdjeosttii neemo
napustitiSpaniju!"
SarnoStojeTarikizgovoriotekbir,muslimanski konjanicijumu3eu borbuda zaradepobjeduili
(pogibijunaAllahovomputu).Predjakim
Sehadet
naletimamuslimanaSpancipoe5eda sepovlae,
a zatim sedaieu bijeg haZeispas.Muslimanisu
grupei nanijelisu im te5ke
pristizalineprijateljske
gubitke.
VladavinaArapau Spanijipotrajalajevi5eod
780 godina,a sa dolaskomislamazavladalaje
pravdai slobodate u Spanijizapoezlatnodoba.
Muslimanisu u Spanijipro5irili naukui civilizaciju, i nije potrajalodugoa to isto sera5iripo raznim kajevimaElrope,kojaje bila utonulau tminu
Ako i danas
neznanjai civilizacijskezaostalosti.
posjeti5Spaniju,vidjet eSmnogelijepe arapske
gadevine,koje su oni podigli. Vidjet eS"Crveni
zamak"(El- Hamra)u Granadii veliku dZamijuu
Kordobi. Muslirrani su izgubili Spanijuali su u
20

njoj ostaviliono tosvjedoio njihovojveliini.

Muslimani su osvojili Spanijuzahvaljujui
velikom vojskovotli Tariku ibn Zijadu, koji je
zapaliolade i u duiama svojih vojnika pobudio
poZrtvovanje
u borbi na putu pomaganjaislama.
Istinskisu seborili i pobijedili!

21

UNNICI I ZDITAT
I

uiteljdobineitonovca
tJednoga
Ramazana
uenicima,
od zekalada ga podijeli siroma5nirn
kojih je u razredubio prilianbroj. Po5toje dobro
poznavaostanjesvakogod njih, novacje podijelio
shodno tome. Tako je onima koji su bili
manji.
veiiznos,a ostalirna
sirornaSnijidao
Nakontoga,uiteljje uodaje meduuenicima nastalasvadazbog toga Stosu neki dobili
viea neki manje.Stogaodluida im odrZijednu
praktinulekciju.
Odveoih je na mjestogdjeje bilo wele vode,
a na tornmjestusu stajalekameneploekoje su u
dodirus welom vodombile vrlo vrue.Ispredtih
ploauiteljpostavisto i stolicute sjede
Ondaje prozivaojednogpo jednoguenika
koji bi stajalina te ploeprednjilrr.Zatim bi upitao:
"Koliko si ti dobionovca?"Nekobi rekao:
"Jednumarku"."AStasi kupioza to?"-upitao
i olovku"- rekaobi, a zatimbi
bi uitelj."Svesku
oti5aoa da sene oprZi.
Medutim,oni koji su dobili vi5enovcanabrajali su:
22

"Cipele,hlae,majicu,svesku,olovku,pernicu, lenijar,flomastere...."Dok bi sve nabrojali

poskakivalibi, jer suploeprZilenjihovetabane.
Togadanabogatijiuenicipostadoiesvjesniji svoje odgovornostiprema Allahovim d2.5.
i da valja za to teZakraunpoloZiti,
blagodatima
na 5to in je slikovito ukazao njihov uitelj.
Pomisli3ekako je bogatswokao i siroma5tvo
nakojeje stavljenovjek.Stogasepokaisku5enje
jaSeStosu seZalili na nainna koji je uiteljpodijelio novac.
S drugestrane,sirotra5nijiuenicishvati5e
danemajunaemudazavidebogatijim uenicima,
jer e sepredAllahomd2.5.polagatiraunza sve
blagodatikoje narnje On podarioa siroma5nijie
ga sigumolakSei brZepoloZiti.
Na ovaj nainuiteljje izgladionesporazum
meduuenicimai svi su bili zadovolini...

23

SALAHUDDIN

EL- NJJUBI

S a l a h u d d i nE l - E j j u b i j e b i o j e d a n o d
najveih muslimanskihvladara i vojskovoda.
arapNjegovaslavanijeostalasamonaprostorima
i do Evrope.Onje bio
skogsvijetanegojedosegla
taj koji je Zivio u dobakstaau Palestini,protiv
kojih je vodio borbui na kaju izvojevaopobjedu
nadnjir.na,te ih protjeraoiz islamskihzemalja.
Naime,evropskikraljevi su rrobilisali svoje
vojskeiz raznihkrajevaEvrope,i usmjeriliih na
Palestinu,tvrdei da rnuslirrani sprjeavaju
hodoasnikeda posjetenjihova sveta
krSanske
mjesta.Medutim,njihovetvrdnjebile su istalaZ,
jer sucrkvebileotvorene
i dostupne
svimaonitna
koji su ih Zeljeli posjetiti,bez da ih muslimani
ometajuu tome. Ali, krsta5inisu do5li u ova
podrujaiz tog razloganegozbogneegdrugog...
Krstaskipohodi su ajali stotinamagodina
tokornkojihsuoni osvojilidijelovezetnaljaSarna
u koje spadajuSirija, Liban, Jordani Palestina.
Ondasu svojesnageusmjerilina osvajanjeBejtulMakdisa(Jerusalema),
Muslirrani su se borili protiv hsta5a dugo
vremenakako bi ih protjeralisa podrujakoja su
24

je uspioda im naneseteZak
okupirali.Salahuddin
poraz u poznalojbici kod Hittina na sjereru
Palestine.Takodeje uspio da 1187.god. Povrati
Bejtul- Makdisiz ruku kstasa.Timeje zatvorena
posljednjastranicau vezi s okupacijomsvetih
mjestaod stranekstasa,nakonegasu poelida
vraajuu svojezemlje.
sebespowatno
Prenesenje i jedan dogadajkoji se zbio
i kraljaRiardaLavljegSrca,
izrnetluSalahuddina
koji je sarnojedan primjer onogaStoje krasilo
Salahuddinaod plemenitih svojstavai lijepog
odgoja.Bio je dobari plenenit i volio je initi
dobradjela,te nije pravio razliku izrneduuglednika i obinogpodanika.
Sada emo navesti sluaj susretaizmedu
i kralja Riarda,onakokako se on i
Salahuddina
zbio:
Poznatonamje da su se izmedunjih dvojice
vodile mnogebitke, a muslimanskivojnici su se
borili protiv neprijateljas velikorr hrabroSui
poZrtvovanjem,
kako bi ih protjeralisa podruja
islamskihzemalja.Kada su se kstaSi zamorili,
traZili su prirnirje od muslimana,pa je pred
bila odlukaili da nastavirat ili da
Salahuddinom
prihvatiprimirje.
Naposlijetku,
i poredtogaStojeostvariopob-

jede u veinibitakakojeje vodio,sklopioje primi{e saRiardom.

Nekoliko Zenaiz Riardovefamilije Zeljele
sudaposjetecrkr.'ukojaje bila napodrujukojesu
kontrolisali muslimani, pa su zatraZile od
dozvoluza to. On im je to dozvolioi
Salahuddina
na njihovomputu do crkvenijedanvojnik im nije
pravio smetnje. Kada su bile u povratku do
njihoverijei daje
Salahuddinovih
u5ijudoprije5e
Riardbolestanod groznicekoja gaje pogodila.
je bilo vrlo lahko da ponovo
Salahuddinu
otponeborbu,koristeionr Riardovubolest i
nepostojanjedostojnogvojskovodekoji bi ga
zamijenio.Medutim, njegovaast i plemenitost
prirnirje.
nijemu dozvolilada iznevjeri
Salahuddinpozvanekoliko ljekarai obavijesti ih o Riardovojbolestiod groznice,a arapski
ljekari su se u to vrijeme isticali i prednjailiu
rnedicini.On im je naredioda nainelijek za
Riarda.Potomje Salahuddin
uzeolijek sasobom
i uputiosepremaRiardovomlogoru,i to u pratnji svogaslugei preobuen
u odjeuljekara.Kada
je stigaodo Riardovoglogoraobratiose uvarrma:
"Ja samljekar i do5aosamda lijeim vaSeg
kralja!" Ali. kstasi ne povjerovaieu njegove
26

rijei,negopovika5e:
"Salahuddinne bi nikadaposlaoljekarada
lijei Riarda.Ti si do5aosarnoda ubijei na5eg
ga da udekod kalja.
kralja!"I sprijeiSe
Metlutim,Riardrnu dozvoli da utle rekavSi
onirrakoji su bili oko njega:
"Ja u sigurnoumrijeti ako mi ljekar ne da
kakavlijek. Uveditega, moZdaerni dati lijek od
I-^^^ ;,. ^-.1-^.,:|: I rl
Nvts4 Lu vzur4v ru:

Tri dana nakon poetka uzimanja lijeka

groznicanestade,
a ljekarodene otkrivSiko je on
zapravo.
Dvije vojske su se nakon toga sukobileu
nekolikobitaka.Riardje potomsluajnodoznao
ko je zapravobio onajljekar,i obznanioje da vi5e
ne Zeli da se bori protiv Salahuddinove
vojske,
rekavSi:
"Ja se ne trogu boriti protiv onogako mi je
spasioZivot.Kako da mi bude dragoda ubijem
onogako nle spasiosmrti?"
R i a r dp o d r u g i p u t s k l o p i p r i r n i r j es a
i krenuza svojuzemljuEnglesku.
Salahuddinom
Na svomputu norao je proikoz Francusku,
iji
gaje kalj pomagaou Palestini.Francuskikalj ne
uini ni5ta drugo do hapSenjaRiarda.Kada su
stanovniciEngleskeuli Stase desilo njihovom
27

kalju plati5e ogromnu svotu novca za njegov

otkup. Pogledajte razliku izmedu ponaSanja
Salahuddina i pona5anja kralja Francuske!
postupcisu odisali milostivoSui
Salahuddinovi
tolerancijomStomu je nalagalanjegovauzvisena
vjera!

28

II(RID{INA
II

TAJNA

flluzejme ibn BiSr Zivio je u mjestu ElDLezira, na sjeveru Sirije. Bio je poznat po
Nije
dobromsrcu,plemenitojduii i dareZljivosti.
rnu se obrationiko ko je imaonekupotrebua da
mu nije udovoljio,ak i ako bi trebaoposuditiod
drugih.Nije pro5lodugovremenaa Huzejmeosta
praznih ruku, ne posjedujuinikakav imetak.
Takode,niko nije htio da rru posudinovac,bez
obziraStoseradiloi o malomeimosu.
Njegov ponosnije rnu dozvoljavaoda traii
pomood ljudi, svejednoo komeseradilo.Dugovi
poeda ga svevi5e
su se nagomilalii neima3tina
steZe,tako da nije bio u stanjuda kupi ni ono
osnol'noStomuje bilo potrebnood hranei odjee.
je u odlaskuu gradsvakidan,ne bi li
Ustrajavao
Stogodzaradioi kupio hranu kojom bi ublaZio
primorav5i
glad.Ali, sihracijasejoSvi5epogor5ala
ga da iskusislrr gorinusiroma3tva.
koji je
Potomje poeoda prodajenamjeStaj
irrao u kui i sve gotovoprodao.Svaki put bi
oti5aosaneimod togau grada vraaose ophrvan
tugom.
NjegovaZenaje pokuialada ublaZinjegow

tugu,rekav5imu:
"Moj plemeniti muZu!
Ne daj da tobom
zavladaosjeajnesree,
niti dozvolidabude5Zrtva
brige i tuge! Ne srnijei se sekirati,jer Allah je
Tvorac svegai On te neezaboraviti,a poslije
teSkoe
dolaziolakSanje!"
Dani su prolazili,a Huzejminosiromaitvoje
sve vi5e raslo,odjeamu se izlizala,obolioje i
smrsao.
Kadaje neimaStina
dostiglavrhunacodluio
je da sezatvoriu sobu,paje rekaosvojojZeni:
"Jausezatvoriti
u svojusobui neuni s kirr
viSerazgovarati.
Ostauu kui dok ne umremod
gladi!"
Vijest o te5kom stanju u kojem je Zivio
Huzejmera5iriseu mnogekajeve. Onadoprijei
do lkime. namjesnika
EI- D)ezire.te on pozva
nekesvojepodanikei upitaih:
"Sta se to desilo
sa Huzejmom?Nisam ga
vidio nekolikosedmica!"Kadaje saznaodetalje
stanjau korre senalazioHuzejmeobuzega Zalost
i poeda razmi5ljao nainuna koji bi mu pornogao,ali da on ne sama.
Ikrimeje promijenioodjeukako ne bi svojim izgledomodavaodaje on namjesnik,a potom
je obavioSaloko svoglica.U kasnimnonimsati30

rra uzjahasvogakonjai ponesesa sobomkesusa

novcemkojegje uzeoiz drZ.avnekase.
Kadaje stigao do Huzejminekue laganopokuca.Cim je
Huzejme otvorio vrata Ikri[re ubaci kesu sa
novcemu kuu i brzo se udalji na svom konju.
Huzejfenije stigaoni da ga upitako je on, a tama
noinije mu omoguilada ga prepozna.
Huzejmese veomaobradovaokadaje vidio
da je njegovanevolja okonana,pa je zahvalio
Allahu, d2.5.,na Njegovim blagodatima.Ujutro
napustikuukakobi vratiosvojedugovete kupio
hranui nor,uodjeu.
Ikrimeje sakio svojpostupaki nije ga otkio
osirr svojoj Zeni,nakon Stoje obealada tajnu
neekazatinikome.
Nakon nekoliko dana,Ikrime napustisvoje
mjestoi odedo halife(vladara)u Damask,kakobi
sebi naSaoposao. U to vrijeme halifa je bio
Sulejman ibn Abdul- Melik. On se veoma
obradovaokadaje vidio ovakru cijenjenulinost
kao sto je bio Huzejme,a zatim lr|u se obrati
rijeima:
"Huzejme!Nisi odavnobio u Darrasku.Je li
te to bolestnatjeralada dodes?"
Huzejme mu ispria o nevoljarra koje je
preZivioteo nepomatom
ovjekukoji gajepomo31

gao,a nije uspioda saznao kotnese radi ili da ga

prepozna.
H a l i f i rs e z r u d i oi u p i r r og r j e :
"Kako
se to moglo desiti? Zar nije Ikime
narnjesnikEl- D)ezire? Zar nije znao /a tvoju
nevolju?Zaito tinije pdtekaou pomoakoje znao
za tvoje stanje?Uistinu, on nije dobarnamjesnik!,'
Halifa naredisvomepisaruda napiSedva pisma, .1ednokoje se ticalo srr.leneIkime, a drugo o
postavljanju Huzejlr.rena poloZaj namjesnika
umjestonJega.
Huzejrnese vrati u El- DZezirui preuzevlast
nad njorn. Kada je u pratnji Ikrime oti5ao do
drZavnekaseotkrioje manjaknovcau njoj. Upitao
j e l k r i r n uo t o r n ea l i r n uo n n i j eo d g o v o r i o
n ap i t a nje, negomu je rekao:
"Ne rnogu
ni u korr sluajuda ti kaZen.r
neto
u vezi sa novcerrkoji nedostaje!"
Huzejmetada naredida ga staveu zatvor On
je u njernuproveo dugo vremenapa je obolio i bio
1e na samrti, ali nije htio da otkije tajnu u vezi s
novcem.
Ikirninu Zenuje uplaSilozdravstvenostanjeu
kome se nalazio njen suprug,pa je prisiljena time
odluila da prekrii obeanjekoje mu je dala da
neenikome odati tajnu. Napustilaje svoju kuu i
32

oti5lado Huzejnc,novognamjesnikaEl- DLezre,

te nu otkrila tajnu tlovca koji je nedostajaoiz
drZavnekase.
je bio ljut na samogsebejer nije
Huzejn.re
naslutiouzrok nedostatkanovca.Novac kojeg.le
iznosukoji je nedostaon primio bio je identian
jao. Osjetio se poniZenirr.r
zbog svogapostupka
prelra svorle iskrenotnprijatelju, toln preruSenol'l.l
. t r r r r c rL
r o j i I r u . i e d o j : r oi e d r l en o i i i 5 p i r s i og a
nevolje.a sadaje u zatvotu!
Huzejrreodmahustadei uputi se u zatvorte
oslobodilklirnu. Povedega sa sobotnu dvor gd.je
ga odjenu u najljepiu odjeu a poton odoSe
lkdminoj kui.
lklime sc Zestokonaljutiokadaje saznaoda
je
. i cn j e g o v ,Tr e t t ro d a l ar r i n u k o j uj o i p u v i e t i on a
uvanje.ali ga Huzejmezanoli da joj oprostijer
orranije htjelaniita drugoosimda ga spasiod srnrti u zatvoru.
Huzejlnesc uputi u
Nakonkratkogvrer.ueua
i ispriahalifi itav dogadaj.Halifa se
Dan.rask,
veona obradovaolkritninorr.rpostupkui nagradio
ne
ga za to txko Stoga je postavionarnjesnikotn
sarnojednepoklajinenegocijeletftl

PRIA o UDEs\_oM
Tmctr
ti
(redan
aleista{koji nije vjerovaou postojan_
je Allaha) izazvaoje islamskeuenjakeu svojoj
zemlji,pa oni odabra5e
najoStroun.rnijeg
rnedunji_
ma da mu odgovori,i odrediiemu temrn.
U odredeno
vrijernesvi su ekalidolazaktog
uenjaka,ali je on kasnio.Ateistareeokuplje_

"Sta onda rnisli5

o sebi,koji kaZeda ovaj
savrSenii ogromnisvemirnemaBoga koji ga je
stvorioi njinreupravlja?!"

nlma:

"Vauenjak
seprepaoi nije smiodoi,jerje
znaoda u ga pobijeditii dokazatida ovaj svemir
nemaBoga!
TokomnjegovoggovorastiZeuenjaki izvrnuseza svojekaSnjenje
te ree:
"Na svomeputu
dovdje nisam mogaonai
amackojim bi pre5aopreko rijeke. Dok saur
ekaona obali iznenadaseu rijeci pojavi5edaske
i velikorl brzinomi preciznou
jedna
sesastaviSe
uz drugu tako da nastadeamac.Zatim mi se
arnac
priblizipaseja ukrcahna njegai dodjhdo
vasl"Ateistaree:
"Ovajovjekje
lud! Kakodasesastave
daske
r nastane
amacbezdaga iko napravii kakodaon
dode do njega bez onoga ko njirne upravlja?',
Uenjaksenasmijai ree:
35

PRIA O JEDNOM DIRHDMU

E
,
I ripovijedase da je

nekaZenado5lakod
jednogislamskogpravnikai reklamu:
"Umro mije brati ostavioiza sebe600dirhema, pa kada su ih podijelili nisu mi dali osirn
;nn^,,ti.ha-tr

Uenjakje razmislio nekoliko trenutakaa

potomjoj je rekao:
"MoZdaje tvoj brat imaoZenu,r.najku,dvije
kerkei dvanaest
brae."Zenaiznenadeno
ree:
"Da,rakoje!"
On ree:
"Ondajetaj dirhemzaistatvojepravo,i oni ti
nisuuinili nepravdu:
a to
njegovojZenipripadaosrninaostav5tine
je 75 dirhema,dvjernakerkamadvije treinea to
je 400 dirhetra,njegovojlnajci Sestina
a to je 100
na
dirhema.Ostane25 dirhemakoji serasporeduju
pripanjegovihdvanaest
braei sestru,a mu5karcu
da duplo od iznosakojeg uzimaZena.Takosvaki
brat dobijapo dva dirhemaa sestri,a to si ti, ostaje jedandirhem!"

36

PRIA O IZGUBLJENOM IMETI(U

D
I ripovijedase da je jednenoineki ovjek
doiaodo ImamaEbu Hanifei upitaoga:
"Prijemnogovretrenazakopaosamnovacna
jedno mjesto, ali sam zaborar,iogdje je to, pa
moZeS
li mi pomoida rije5imovaj problem?"
Ebu Hanifemu ree:
"To nije posao islamskogpralnika da bih
n.rogao
da ti kaZerrrjeienjetog problema."Potom
je razfrisliojedan trenutaka ondamu Je ponovo
rekao:
"Idi i klanjaj do ujutro,pa ei se sjetiti tog
mjestaako Bog dal"
Covjekje otiSaoi poeoda klanja.lznenada,
nakonkratkogvremenai u samomnamazu,sjetise
mjesta gdje je zakopaonovac.Zavr\i namazt
pozurina to mjestote nadei donesenovac.
Ujutro on ode do Ebu Hanifei obavijestiga
da je prona5aonovacte mu se zahvali.Zatim ga
uplta:
"Kako si znaoda usesjetitimjestagdjesam
zakopaonovac?"Ebu Hanifemu odgovort:
"Takosto sa r znaoda te ejtanneeostaviti
da na miru klanjas,negoe te ometatlu namazu
podsjeanjetr
na tvoj novac!"
37

PRIA O MUDRODT
HALIFI (VLADARU)
O,r'er- ibn Abdul- Aziz je bio poznatpo
mudrostii blagosti.Jednogdanakod njega utle
jedanod njegovihsinovai reemu:
"Oe!ZbogegapopuSta5
u nekirnstvarima?
Takorni Allahadasamja natvommjestunebih se
radi istinenikogbojao!"
Halifa odgovorisinu:
"Ne Zuri sine!Allah, d2.5.,je u Kur'anudva
putapokudioalkohola tek treiput gaje zabranio!
Ja sebojim da ljudin.rakaZeuristinuodjednompa
da sveostavea time bi nastalasmutnja!"'Ij. da ih
primoramna to pa da odbiju.
Sin se okrenui odezadovoljan,nakonStose
uvjeriou ispravnopostupanjenjegovogocate da
njegovablagostnije zbog njegoveslabosti,nego
rezultat
pravilnog
shvatanja
njegovevjere.

38

PNIA

O OVJEI(U I(OJI JE
ITIHNUO

lbdullah ibnul- Mubarekje bio poboZni

uenjaki vrsni poznavalacKur'ana i sunneta.
Njegovim predavanjimaprisustvovalisu mlogi
ljudi kakobi nauiline5tood njegovogogromnog
znanJa.
Jednog dana je i5ao puterr sa nekim
ovjekom,paje taj ovjekkihnuoali nije zahvalio
Ibnul- Mubarek
Allahu (nije rekaoelharndulillah).
ga namjemopogledakako bi ga upozorioda je
nakon Sto se kihne,
izgovaranje"elhamdulillah",
sunnetkojeg treba praktikovatisvaki musliman.
Medutim,ovjeknije shvationjegovpogled.
Ibnul- Mubarekje Zelioda ovjekizvr5iovaj
sumet,ali da ga ne dovedeu nezgodnusituaciju,
pa gaje upitao:
"StakaZeonajkojikihne?"ovjekodgovori:
"Elhamdulillah!"Na to mu Ibnul- Mubarek
odvrati:
"Jerhamukellah
!" (Allah ti se smilovao!)

39

PRIA o ovJEKU
I(OJI

JN VOLIO

NASPRAVU

T
i . l e d n o g ad a n a o v j e k k o j i j e v o l i o d a
raspravljaodedo lmamaSafijei upitaga:
"Znano da je Iblis stvorenod vatre pa kako
e ga ondaAllah kazniti vatrom?!"
je
ln.ramSafija je katko razmislio, a zat]Ltr.
donio komadsuhezemlje i njirre pogodioovjeka.
Na licu ovjekaserrogao uoiti bol i ljutnja. Imarr
)arua ga uplra:
"Jesamli ti nanio
bol?" On odgovori:
- - [ J an. a n r o
s r m t b o l : 5 a l U ag a u p t l a :
"Kako to da si ti stvorenod zemlje
a zemlja ti
nanosi bol?!" ovjek nije odgovorio ni5ta na ove
rijei i shvatio je Staje time Zelio Imam Safija.
Shvatioje da je to sluaji sa ejtanom:
Allah, dZ..,ga je stvorio od vatre i kaznit e
ga vatrom.

40

PEIA O I(UGI
I
tlednog dana se halifa Orner ibn EI- Hanab

zajednosa grupom ashabauputio prema Sanlu.

Tokomputa saznaoje da se u SarnuraSirilakuga
kojaje ubilamnogeljude,paje odluioda sevrati
i zabranioje onimakoji su bili s njim da idu za
Sam.
Ebu Llbejdeibn El- DZerrah,poznatiashab,
ga upita:
"Zar bjeLimoodAllahoveodredbe,o vladaru
pravovjemih?!"Omerrtu odgovon:
"Da je to baremneko drugi kazao,o Ebu
Ubejde!"Potonldoda:
"Da, bjeZirro od Allahove odredbe u
devei
Allahovuodredbu!Stamisli5da posjeduje5
da si s njimadoSaodo dolinekoja irra dvije strane:
jednaje plodna(tj. na njoj ima plodovai
rastinjaStopogodujeda setu uvajudeve)a druga
suha i nerodna(d. na kojoj nema nista i nije
pogodnaza uvanjedeva).Zar njihovouvanjena
plodnomdijelu ne bi bila Allahovaodredbakao i
kadabi ih uvaona nerodnotndijelu?!"

4l

NB NECI RODITELJIMA

NI:

lfalih je dozivao:
"Muhennede,
gdjesi?Ostaviosi
Muhennede,
gostesame!"Muhemedudeu sobui reie:
"Oprostitemi, spremaosam vam aj.Znate
da ja nemamnikoga osirn larnu, a ona nema
snageza tako Sto."
MadZid:
"Nema te svo ovo vrijeme, a onda nam
doneseS
samoaj! Gdjesu orasii baderni?Gdjeje
voe?Gdjeje...
Muhenned:
"Sve e stii u svoje wijeme, nemojte
biti
nestrpljivi!"Muhennedizadeiz sobete gazaustavi
njegovamamai reemu:
"Sine,ja samti zabraniladasedruZi5saovin.r
loSimdruiworr, ali ti..."
Muhenned:
"Znam, ali oni su moji prijatelji...,
da li heba
da ih otjerarnzbogtebe?"Mama:
"Mi izraLavamo
dobrodo5licu
svakomodgojenom gostuali ovi...,oni koristetvoju dobrotu!"
Muhenned:

"Molim te mama,ne mijeSajse u mo1eprlvatnestvari,ja samslobodanovjekl"

Iz unutrainjostidoprijeFalihovglas:
"Muhennede,donesi nam karte! Hoerno
novekarte!"MamareeMuhennedu:
"Sine,jesi li sadvidio kakvi su?SveStozaraditokomsedmicepotroi5na njih u jednojnoi!"
Muhennedodgovoripovienimglasom:
"Da li samja to tebi ne5touskatio? Ti rne
tim svojimgovorom:
iz ravnoteZe
izbacuje5
Ne druZi se s njima, ne PuSi,ne tro3i!
Prestanivi5e s time, rekaosamti stotinuputa da
jer nemarnpotrebeza tvojim savjetima!"
uutiS
Muhennedovarnama ne odgovori niStana
ove sinoverijei, ali dvije toplesuzeskohljaese
niz njeneobraze.Ona obrisaoi i ode u svoju
sobu.Muhennedude kod gostiju,noseitacnusa
kolaimai ree:
"Dobrodosliprijatelji, inite ri astvaim
dolaskom!Izvoliteijedite ove lijepekolae!"
MadZidree:
"Tako mi Allaha, kolaipdjaju tek nakon
veere.Ili nije tako?"
Falihmu odgovori:
"Tako rni Allaha,istinu si kazao!Ali, Stabi
namprijalo?"
4l

MadZid:
"Sta mislite o posudifula i tanjiru humusa
(ful i hurnussu vrstaarapskehrane)kojeg pravi
moj otacVelid?"
Muhermed:
"Nekolikotrenutakai to ebiti predvama!"
danaMuhennedprespavai
Ujutro sljedeeg
zakasnina posao,jer su sijelili do kasnou no.
Mamamu ree:
"Sine,nemamonimalohljeba!"Muhenned:
"tlh, 5ta trazis! Vidi5 da sam zakasnioa
poinjesanekimzahtjevima!"
Mama:
"Tvoji prijateljiti nisuostavilini komadhljeba da dorukujeS!"Muhennedree sa velikom
Zestinom:
"Tvoji prijatelji,tvoji prijatelji,ugasitu haku
starice!Kadabi sesutrasruilakuana naie glave
po tebi bi opet bili krivi moji prijatelji, zar ne!
Poela
si da izmi5ljaS!"
Mama:
"Sine,nema5pravoda tako sa mnomrazgoja samti mama!"
varaS,
Muhenned:"Tisi mi marnajer si rre rodila i
niStavi5e,ali nisi policajacili straZar!"
Mama:
44

"Ja ti Zelimsamodobro!"
Muhenned:
"Dobroza meneje dame ostavi5na miru, zar
ne shvatal"Oh,dosadiomi je Zivot sa tobom,
ostavime na miru i n.rojestvari, starice,zar ne
shvataS?"
majkeje pucalood bola
SrceMuhennedove
zbognjenogsina,ali nije nikadauputiladol'u protiv njega.Medutim,Allah svevidi r zna...
Vrijemeje prolazilo...Umrije Muhennedova
rnajkai ne prodeni nekolikomjesecinakonnjene
smrtia MuhennedseoZeni.
Prosle su godine i bolest zavlada
Muhennedomi prikovaga za kuu.Inao je sina
koji mu je govorio:
"Ti nisi otackao ostali!Ne izvodi5rneu park
niti rne vodiS u posjetu.Dosadilomi je da te
gledamu posteljii dani no...LIh,bilo bi bolje da
nisi ni ratlaodjecu,ti nepokretniovjee!Stavi5e,
bilo bi bolje da se nisi ni Zenio! Poeo sam
priZeljkivati da umreS!Da, zamrzio sam i tebe i
ovu kuu!Odvratanje ovajZivotsatobom!"
Muhennedne progovoriniti jednu rije, a
njegoveoi sera5iri5eod strahagovoreisamsebi:
"Da li je ovo Allahovakaznana dunjaluku
prije Ahireta?"
45

BITI(A

NA JERMUI(U

TI
fl.alid ibn Velidspadau red najveiharapskih vojskovodai njihovih najuglednijihljudi.
Razlogtomeje Stose odlikovaovelikomvojnour
mudroiu,iskeno5uu svojim djelima,natprosjenom hrabro5ute potpunom predanoSuu
Sirenjuislarnai uzdizanjt njegovezastave.Vodio
je muslimanskr:vojsku iz pobjedeu pobjedu,
bacivSina koljenaKisrinuvojskunajugu Irakate
Kajserovuvojskuu zemljamaSarra.
Prvi vladaru islan.rskoj
drZavinakon smrti
je
Poslanika,
s.a.v.s.,
bio EbuBekrEs-Siddik.Za
vrijemePoslanikovog,
s.a.vs.,Zivotannoga arapskaplemenasu uSlau islamiz ljubavipremanjellru l premaonomesa imeje do5aood svoga
Gospodara.
Metlutim, samoStoje Muhammed,s.a.vs.,
preselio na Ahiret neka od tih plemenasu se
odrnetnulaod islama, odbiv5i pokornost Ebu
Bekrui vrativii seoboZavanju
kipova.
Ebu Bekje bio najuglednijiashabPoslanika,
s.a.v.s.,
i najbliZinjegovomsrcu,i bioje poznatpo
svojojmudrosti,ispravnommiSljenju,milostivosti
i poboZnosti.
Nije oklijevaoni trenutakda povede
46

borbu protiv neprijateljaislamapa je poslao

vojsku da se bori protiv odmetnikai izvojevao
pobjedunad njima. Takode,poslaoje vojskuvan
Arapskogpoluostrvate postavioHalidaibn Velida
za zapovjednika
vojskeprvo protiv Perzijanaca
u
Iraku,a potomi protiv Bizantinaca
u Siriji.
Halid je poveovojsku na sjeveri poeoda
osvajagrad po grad, te je uspio da zaposjedne
JuZniIrak i da protjeraPerzijance
sa tih podruja.
je
Nakon toga, poveo svoju vojsku na prostore
Samai ulogoriose u blizini rijeke Jermuk.Tu su
rru sepridruZiledrugearapskevojskepodnjegovim vodstvom.StosetieBizantinaca
u Siriji oni su
je
mobilisalisvojuvojsku,iji broj prelaziostotinu
hilada boraca,te su se ulogorili na samojobali
rijekeJennuk,u blizini muslimanske
vojske.Onda
su se obe vojske poelepriprematiza odlunu
bitku.
jedinica radi
Halid je sakupiozapovjednike
odredivanjaborbenetaktike,nakon5to su saznali
dasuBizantincisakupilivojskukojaje bila tri puta
veaod muslimanske
vojske,ili jo5 viSeod toga.
Muslin.ranisu ulazili u bitku srca preplavljenih vjerovanjemu Allaha, d2.5.,i Njegovog
Poslanikate vjerujuiu rijei Uzvi5enog
Allaha:
"Koliko puta je mala skupinapobijedila

veliku skupinu,s Allahovomdozvolom".Takode,

njima je preovladalanjihova brabrosti Lelja za
naAllahovomputu.
Sehadetotn
Te noi je doao izaslanik novog halife
Omeraibn Fl- Hattaba.koji je nosiopismosa
vijeSuo Ebu Bekovoj smrti.Takode,u tom pismu je bila naredbaod straneOmerao Halidovom
smjenjivanjusa ela vojske i postavljanjuEbu
Ubejdeibn El- DZerraha
na to mjesto.
EbuUbejdajeobuzelaneodlunost
u pogledu
toga kako da postupi u novo- nastalojsituaciji.
Mislioje u sebi:
"Kako da postupim?Ova vijest moze
prouzrokovatiHalidovo negodovanje!Zar nije
mudroda ga o tomeobavijestimnakonbitke?Sta
je najboljeda uradima da to budekoristza muslimane?"
je
Dugoje raztri5ljaoo torne,a naposlijetku
odluioda ne saop5tava
tu vijestnikome.
Nakon izlaska Suncapoe velika bitka na
Jermuku.Toje bila jednaod najteZihbitakau historiji Arapa,trajalaje odjutra do rraka,a itavinl
prostoromrazlilegalisu se povici vojnikai vapaji
ranjenih,dok su oblaci praiine nadvijali nebo
iznadnjih. Svakimuslirnanski
vojnik imaoje protiv sebetri ili etiri neprijateljskavojnika, zbog
48

brojnenadmonosti
neprijatelja,koji je bio brojniji tri do etiriputa.Halidje bio stalnou poketu,
kretaose izmedun.ruslirnanskih
borbenihredovai
bodrio ih i hvalio zbognjihovehrabrosti.Ovo je
jo5 vi5epojaalomoralvojnikapa su udvostruili
svojenaporeu borbi.
Zestinabitkenije dopu5tala
vojnicimaakni
uzimanjehranei pia. Muslimanskavojskaje i
poredsvegaustrajavala
u borbi i liili su na razjarenetigrovete nisu dozvoljavalida ih obuzme
umor i malaksalost.
Kadaje nastupioprvi rrak
ukazalase velika pobjedaHalidovevojskeiji je
rezultat bio bespovratnonapu5tanjeSirije od
straneBizantinaca.
je rroraoprenijeti
Sljedeiidan Ebu Lrbejde
Halidunaredenje
kojeje stiglood halifeOmera..
Nema sumnjeda je Halid ibn Velid, nakon
velike pobjede koju je izvojevao u bici na
Jermuku,postaojo5 uvenijikao vojskovoda.Bio
je od najhrabrijihboracai najmudriji.Pitanjekoje
jeste:
seovdjenamee
"Sta je uinio Halid kada je uo od Ebu
Ubejdenaredenje
o njegovomsmjenjivanju?"
On nije uinioniSta,negoje velikoduinoprihvationaredbu,beznegodovanja
i prijekora,te je
rekaoEbu[,rbeidi:

"Allah ti se smilovao!Ti si to namjemo

uinio.Sakriosi od menestvarkoju samvolio saznati dan ranije!"
Halid se borio joS u mnogim bitkama, i
je u osvajanjuSirije i dijelaAnnenije.
uestvovao
Nakon njegove smrti zakopanje pored velike
dZamijeu graduHimsu(Sirija).

bu Asim (Asimovotac)je primiopismood

svogasrna:
Dragioe:
Pi5emti ovo pismonakonStoseoduZilotvoje odsustvood nas...Punosmote poZeljeli,a moja
sestricasvakenoiekada ti otvoriwata,ali...
Stosetiemeneja te nestrpljivooekujemda
primim poklon od tebe.Mora da se pita5,zbog
egapoklon?
Zar mi nisi obeaovrijedanpoklonakouspijeur u Skoli?
I evo.proiaosamsavisokimocjenarna.
PiSinarn kada se vraaSi ne zaboravimoj
poklon!
Tvoj sinAsinl
EbuAsim je primio pismoi kadaje proitao
vijest daje njegovsin postigaoizuzetanuspjehu
koli, suzeskvasiSenjegoveobraze.Govorioje
sarnsebr:
"JoSnekolikodanai vraamse svojima,ako
Bog da!"

50

5l

Nije mogaoda se savladaod radostipa je

uzeopismoi odnioga do koleganaposlute rekao:
"Uzmi Muhammede
i itaj! HvalaAllahu,on
nije iznevjeriooekivanjasvogaoca!Dotli Fuade,
da ti proitampismo svoga sina...Toliko sam
ponosanna njega!"
Te noi,EbuAsim nije mogaoda spavateje
ustaoiz krevetai napisaopismo:
Prirniosatr vijesto tvom velikomuspjehupa
je
rni
dunjalukpostaotijesani brojim preostale
danesvakesekunde.Biu kod vas u idui petak,
ako Bog da.Medutirr,neubiti sam.Samnorne
biti poklon za tebe,a Stose tie samogpoklona
Zelimda te iznenadimnjime.
Pripremi mi svjedoanstvoda obradujerr
svojeoi. Ja samdobroi svevasselamim.
EbuAsim
Kada je Asimova mama proitala pisrno
njenogmuZapocrvenii na njenomlicu se mogao
vidjeti bijes...Asim je shvatioStaje uzroktomei
poku5aose izvui ali ga prodoranpovik njegove
majkeukopane mjestu:
"Asirne,Stasi ovo uradio?Staei rei
svome
52

ocukadasevrati,ti... ti laZuivejedan!
Javiosi mu
poloZio
da si
a ti si propao?!Kako e tvoj otac
primiti tu vijest?Gubi mi ses oiju,ti laZljive!"
KadajeEbuAsim stigaou navedeno
vrijeme,
oekivaoje da e Asim biti prvi koji e ga
doekati.
Ali, on seposelamiosasvimaijo ekao,
a ondaupita:
"Gdjeje Asim?"
Asimova mama je Sutjelai Ebu Asitr na
njenorrlicu nije mogaoproitatinista.Pobojaose
da sene5tonije desilonjegovomsinu.Ponovioje
pitanje:
"Gdjeje Asim?Je li bolestan?"
Suprugaodgovori:
"Boljebi bilo daje bolestan...
Onje u kuiali
ne Zelida gavidiSl" Prte negoStoje otacuspioda
pita o razloguza to njegovakerkicaprogovori:
"Oe,onje propao.Slagao
tije sve...!"
EbuAsim seosjeaokaoda gaje veliki eki
udaraopo glavi:
Asimje propao,propao,propao...onje laZljiv ac,laLljivac,laZljivac...
StosetieAsimaonje shvatioveliinugrijehakojije poinio.Steglogaje u prsimaa glavamu
je postala
leika.On odedo ocai bacisenanjegova prsate gorkozaplaka:
53

1"Molim te da mi oprosti5,oe!Poiniosam
grijeh,pa uini samnom Stahoe5,ali ja nisarnu
stanjuda uradimniStavi5e do ovo... oprostini
oe,jesi li urnogotuZanzbogmene?"
EbuAsimje odgovoriotihim glasom:
"Da, mojanadau tebeseraspriilal"
Asim ree:
"Uiu marljivo i obnoviti ovu godinu! Ja
u..."
EbuAsim ga prekinu:
"Ja ne govorimo tvorr propadanjuu Skoli,
meneje povrijedilatvoja laz. Asime, vjemik ne
nasje obavijestio
daje
s.a.v.s.,
laZe!NaSPoslanik,
laZosobinalicemjera.Vjenik nikadane laLe,da li
si shvatio?"
Asim odgovori:
"Da, oe!Svesan shvatioosirrjednestvaril"
EbuAsirr upitnopodignuobrve,a Asim na brzinu
ree:
"Joi uvijek ne znamkoji je to poklonkoji si
mi donio,dragioe!"

54

JAVNO GRIJESENJD
fF

Lbu Mahrnudje sjediou parkukadadotle

Ebu Muhammedi poselamiga:
"Es- selamualejkumEbu
Mahmude!"
EbuMahmudodgovori:
"Ve alejkumus-selam ve rahrretullahi
ve
berekatuhu,
Ebu Muhammede!
Kako tvoj post?"
Ebu Muhamn.red:
"Hvala Allahu, ovaj lagani povjetarac
ublaZujevruinu. To je Allahova milost prema
Njegovimstvorenjirra.Ali, ko to ulazi u park?"
Ebu Mahmud:
"Toje Sahir,zarga ne poznaje!?"
EbuMuhammed:
"Da, znamga, ali ne mogu vjerovati
svojiur
jede!"
oimadaon
Ebu Mahmud:
"Jedeu ramazanu?
MoZdaima neko opravdanjeza to?Sahire!Sahire!"
Sahir:
"Da, Ebu Mahmude?
Sigumosi ti jo5 jedan
koji meZelipitatio..."
Ebu Mahrnud:
"Nadamse da imai neki opravdan
razlogza
55

tvojejelo?"
lJantf:

"Naravno!Razlogtomeje Stokada postim

budemgladan,
ha,ha...."
Ebu Mahrnud:
"Ako ne ZeliS postiti barem nemoj jesti
javno!"
sanlr:
"Ja ne uznemiravarn
nikoga,i ne traZimod
onih koji posteda seomrse!"
EbuMahmud:
"Mislio samda akohoe5jesti,
ini to daleko
od oijuljudi!"
)antr:
"Molim te da sene mije5a5u stvarikoje
te ne
interesuju,mogaobi uti ne5toime ne bi bio
zadovoljan!"
Sahirpotomotkinuzalogaji progutaga re
nastavisvoj put.
EbuMuhamuredree:
"Ebu Mahmude,Zelim
da te ne5topitam!
Zbogtegasi ga upozorio
da ne mrsijamo. jer on
je nepokoran
jeo na
Allahu u obasluaja,svejedno
osamiili meduljudima?
Ebu Mahmud:
"Jano grije5enjeprema
Allahu i njegovo
56

ponavljanjeodredenovrijeme,dovodedo togada
grije5enjepostaneuobiajeno
kod ljudi, pa se oni
ohrabreda ga ine,i time mogunost
zapadanja
u
grijehpostajemnogovea!"
NakonnekolikodanaEbu Mahmudje razgovaraosaEbu Muhammedorru blizini izvora,koji
se nalaziusrednaselja.Njegovavodabila je veoma pitka i hladna,i na njegasu swaaliprolaznici
varrramazan4kakobi ugasiliZetl.
Sada su priliku koristiladjeca.pa su se
prskalivodomsa izvora,stoje dovelodo togada
sezernljaoko njeganatopivodom.
. x !
lznenadanardeSahlr.. Kadaje vidio njih
dvojicupribliZiseizvorui pri5av5iblizu njih ree:
"Pogledna voduprivlaida seonapije-.."On
senapi a potomdoda:
"Kakoje hladnai pitka! Divnali je!"
EbuMuhammedserazbjesnite glasnoi namjemo pljununa zemlju.Sahirsena to brzookrenu
da vidi ko je to uinioali se okliznui paderavno
na lice, pri emupolomi prednjezube.Ustaoje, a
iz njegovihustai nosateklaje krv. Pogledaprema
njima dvojici pogledomkojim kao daje htio neSto
da kaZe,zatimseZumoudalji da potraZipomo.
Zubaru ambulantipovadi Sahirovepolomljene zube i postaviZice u njegovaustakako bi
57

uvrstio druge rasklimanezube. Sahir izatle iz

ambulante
zamotaneglaveu zavoje.Jedanovjek
koji je bio svjedokSahirovogpadaje upitao:
"Kako eovaj
mladijesti?"EbuMuhammed
je rekao:
"Postiepreko
svojevolje!" EbuMahmudna
to ree:
"Postie,ali
za to neeimati nagradu!"Ebu
Muhammeddoda:
"Nekaje slavljen
UzviSeniAllah!,'

I(ARUN
ur'annamprenosipriu o Karunu,a on je
bio iz Musaovog,a.s.,naroda.Medutim,Kur'anne
precizira vrijeme prie niti mjesto njenog
da li seova priadesilau Egiptu,prije
dogatlanja,
izlaskaMuse i Israelanaiz njega?Ili se desila
nakontoga,za Musaova,a.s.,Zivota?Ili se desila
nakonMusaovesmrti?Daleko
rneduIsraelanima,
od razliitihpredajaove prie, mi eno navesti
ovaj sluajonakokakoje spomenutu asnotn
Kur'anu.
UzviSeniAllah u suri"El-Kasas"kaZe:
"Karunje iz Musaovanarodabio, pa ih je
tlaio, a bili smo mu dali toliko blagada rnu je
kljueve od njega teiko mogla nositi gomila
jer Allah ne voli
snarihljudi.-Ne budi obijestan,
onekoji su obijesni!-govorili su mu ljudi iz naroda njegova-i nastojda time 5to ti je Allah dao
stekne5onaj svijet,a ne zaboravini svoj udio na
ovomsvijetui ini drugimadobro,kao Stoje Allah
tebi dobrouinio, i ne ini neredpo Zernlji,jer
Allah ne voli onekoji neredine.''
"Ovo Stoimatnslekaosamznanjetn
svojim,

58

59

Y
takoja mislirr"- govorioje on. A zar nije znaoda
je Allah prije njegauni5tionekenarodekoji subili
od njegajaii koji subili viSenakupili,-a zloinci
neeo grijesirrasvojimni ispitivanibiti.
I izide on prednarodsvoj u svotr sjaju.-Ah,
daje i namaonoStojedatoKarunu!govorilisuoni
koji su eznuliza Zivotomna ovomsvijetu,-onje,
uistinu,presrean."
- TeSkovama!'-govorili su ueni- onome
,
koji vjeruje i ini dobradjela bolje je Allahova
nagrada,a bie samostrpljivimapruZena.I Mi
smo i njega i dvoracnjegovu zemlju utjerali, i
niko ga od Allahovekaznenije mogaoodbraniti,a
ni samsebinije mogaopomoi.
A oni koji su ranijepriZeljkivalida su na njego\u mjestu,stado5e
govoriti:
- Zar ne vidite daAllah dajeobilje onomeod
robovaSvojihkomeOn hoe,a i dauskauje!Da
nam Allah nije milost Svoju ukazao,i nas bi u
zemljuutjerao.Zar nevidite danezahvalnici
nikad
uspjetinee?-Taj drugi svijet daemoonimakoji
ne ZeIedasenaZemlji oholei daneredine,a one
koji se Allaha boje ekasreankai.,' (SuraElKasas,ajeti76- 83)

60

Allah, d2.5.,nam pripovijedao Karunovom

blagu te kaZeda su kljuevi odajau kojiura se
nalaziloblago bili te5ki za veliku gmpu snaZnih
ljudi! Ako marno da su kljueviblagabili toliki,
kakvoje tek ondabilo blago?!Kur'anne spominje
u emuje on bio obijestanpremasvotnenarodu:
premanjimozdatirnestoje bio nepravedan
rra ili im je bespravnootimaozemljui imetkeili
im nije davaonjihovopravou tom imetku,kao 5to
je pravosiroma5nog
u imetkubogatog.Ilije njegova obijestbila iz nekogdrugograzloga.
Ueniljudi iz njegovognarodasu ga sav1etovali dapostupapravilnopreuratomblagui dabude
umjeren.To je bio ispravanmetod,i oni su ga
opomenulida se tome previene raduje,jer to
dovodiovjekada zaboravinato ko nuje podario
imetak.Savjetovalisu gadakoristiimetakna dunjaluku ali da ne zaboravina Ahiret,jer njegova
duZnostje da taj imetak koristi i za Ahiret.
Opornenuli su ga da je taj imetak poklon i
od straneAllaha,d2.5.,te je njegova
dobroinstvo
duZnostda postupas njiur na lijep naini udjeljuje odnjega,kakobi dobrouzvratiodobrirn.Takode
su gaoporrenulidaneini neredpo Zemlji, tiranijom, nepravdorr,zavidno5u,neprijateljstvom,
swhete njegovtroSenjem
irnetkau nedozvoljene
6l

itr uskaivanjemondjegdjeje obavezno

da sed,
jer Allah ne voli onekoji neredrne.
Karunovodgovorna sveto je ujednojreenici sadrZavao
vi5evrstanereda:
"Ovo Stoimarn
stekaosamznanjemsvojim,,.
Njegovavlastitazavedenost
gaje uinilada zaboravi ko je izvor te blagodatii kakva je njena
mudrost te njeno isku5enje,i zaslijepiloga je
bogatstvo.Stoga,Karunnije slusaosavjetesvoga
narodaniti je osjeaoblagodatod stranesvoga
Gospodara.Prijetnjaza ovaj gnusangovor i
mi5ljenjedolaziu iston ajetu:
"Azar ntjeznaod.aje
Allah prijenjegauni5tio
nekenarodekoji su bili od njegajai i koji su bili
vi5enakupili,-a zloincineeo grijesirrasvojirr
ni ispitivanibiti." Pa akoje on bio moani bogat,
Allah je prije njegauniStiomnogenarodekoji su
bili jai i bogatijiod njega.
JednogadanaKarun izadepredsvoj narodu
punomsjaju,pa su ztreptalasrcanekihljudi koji
poZeljeiedaimajupoputonogaStojedatoKarunu,
i smatralisu daje on u velikoj blagodati.Uenii
bogobojazniljudi, koji su uli njihoveZelje,im
rekoSe:
"Te5kovama,koji
sami sebevarate,uvajte
se iskuSenjai bojte se Allaha! Znajte da je
62

Allahovanagradabolja od Karunovihukrasate da
je ono stoje kod Allahamnogoboljeod onogaSto
je kodnjega!"
Kada je iskuSenjeKarunovogsjaja doseglo
vrhunaci kadasu seprednjirn rasplatrsalestrasti
u duiamaljudi, stiZeAllahovamoda to zaustavi,
kao milostslabimljudimaod njegovogzavodenja,
te da uni5tizaslijepljenost
oholih.StiZete5kakazna:
"I Mi smo i njegai dvoracnjegovu zemlju
utjerali!" Tako je u jednorr treptaju zemlja
progutalanjega i njegov dvorac,te je okonao
nemoani slab, niko mu nije mogao pritei u
pomo niti je sebi rnogao pomoi svojim
poloZajemi imetkom.
Ljudi poe5eda govorejedni s drugima,perstra5eni,zaudeni i izvlaei pouku iz ovog
dogatlaja.Oni koji su bili opinjeniKarunovim
imetkom,vla5ui sjajernna dunjaluku,reko5e:
"Uistinu,Allah dajeu obilju
onorneod robova Svojih kome On hoe,ili uskauje.Pa hvala
Allahu Stonamje ukazaomilosti sauvaonasod
bolne kazne! Mi ti se kajemo naS Uzvi5eni
Gospodarui tebi pripada zahvalana dunjaluku i
Ahiretu."

63

unnn pal,nlA
I'\

tllecu se okupiSeoko jeda kako bi irn

ispriaopriu o udnoj palmi. Nakon nekoliko
trenutakati5inedjedprogovori:
Naia zemljaje poznatapo palmama,koje
jednood najstarijihwsta drvea.Svi
predstavljaju
na5i prethodnicisu voljeli palmu koja nam daje
sonei vrlo korisnehunne.Takode,onanam daje
hladovinu.Palmesuveomaznaajan
dio onoga5to
posjedujena5azemlja, zbog toga im pridajemo
veliku paZnju.NaSioevisu mnogovodili rauna
o njimai sadilisu ih na svakommjestukojeje bilo
pogodno za to. Stoga su se naom zemljom
pro5irilimnogobrojnipalmovici.
Djeco, priajuda je jedna palma u jednorn
palmovikusamasebenaglaszapitala:
"Zbog ega uvijek darujem svoja dobra
drugima?Zbogegaim dajemoveukusnehurme?
Zbogegaim prostiremsvoj dubokihlad?"Ostale
palmepogleda5e
u nju sa udenjem,takoje bila
buntovnai ljuta. Jednastara,iskusnapalmajoj
ree:
"To inisjer je to tvoj zadatakzbogkojegte
je stvorioUzvi5eniAllah. Budi zahvalnaAllahu
64

Sto si bujna i zdrava i na svemu ostalorr!"

Medutir,r,mlada pahna nije bila uvjerenau te
rijei,i ostalepalrreosta5ezaprepa5tene
kadaue
ovu ljutu palmukakogovori:
"Od ovog trenutkau uskratiti svoj hlad i
svojehurmedrugima...pticamai Zivotinjama...i
neudati svojehunnenijednomstvorenju!"Neke
palmesu poku5aledaje uvjeredaje takavpostupak sasvimpogreian,ali glupa palmaje vrsto
odluilada ne vr5i svoju zadaukoju je imala.
Nakon toga ona stresesvoje lise te vise nije
davalaplodove.
Djeco,poznatoje dapalmanosi svojezeleno
lie tokom cijele godine i takode znate da se
hurmehraneprekotog liSa.Ali, prkosnapalma
nije dalapriliku nijednojhurmi da rodi. ProSloje
nekovrijernei ova palma,kojaje ranijebila veoma lijepa,postadesamojedan obini suhi stub.
Do5loje i vrijemeradanjaplodovai svepalmesu
prolazilesvojenajljepedane...Svevrsteptica su
djeca su se igrala u njihovoj
ih posjeiva1e....
hladovini...samoje glupapalma,kojaje izgledala
veomaruZno,bila popunonapu5tena!
Kadaje doiaovlasnikpalmovikai ugledaoje
u tom stanjurekaoje:
"Ovaje palmabezsurnnjebolesna,i bojim se
65

da se bolestne pro3irina ostalepalme."Ondaje

posijeeu korijenu i odneseje daleko,te poe da
je cijepa za ogljev Ostalepalme su bile zbog toga
veomatuZne.Starapalmaje kazala:
"Da! Takav
biva kaj onogako uskraujesvoja dobra i pomo drugima!"

66

PRIA O OI(LOPU
V/oOu-u.lirou,lu, elija b. EbuTalibje bio na
putovanjua svojZeljeznioklop,koji je oblaioprilikotn borbe,je privezaoiza sebe,na leda deve.
Kadaje stigaou mjestou koje je kenuo potraZi
svoj oklop,ali ga ne rade. On mu je ispaotokorr
putovanjaa da on to nije ni primijetio.
Kadaje prolazio koz ar5ijuvidio je svoj
oklopkodjednogjevrejapa gazaustavii zatraLiod,
njegadamu gavrati.Medutim,jevrejnato nepristadei reeAhji:
"Zaistajeovo moj oklop i neuti ga
dati!"
Alija zatraLiod njegada se uputi s njim kod
kadije (sudrje),kako bi presudiomedunjima, te
njih dvojicadotloSedo kadijegradaMedine,koji
sezvaoSurejh.
Alija ispriakadiji kakoje izgubiosvojoklop
i kakogaje sluajnospaziokod ovogjevrejare
kakoje zatra2io
da rnuga on vrati.
jevrej
Medutim,
ostadeuporanpri tomedaje
to njegovoklopkojegposjedujeveodavno,te da
su oklopislinijedni drugima.
Kadija Surejh zatrali od Alije dokaz da je
oklop njegov,pa n.ruAhja ukazana znakovena
oklopupo kojimaga prepoznaje.

Medutimkadiji nisubili dovoljniti dokazipa

presudiu koristjevrejatj. da rnoZezadrLatiok\op
u svomposledu.
Alija sepovinovakadijinojodluciiakoje bio
uvjerendaje to njegovoklop i daje kadijapogrijeio u svojojodluci.Potorrje htio da ode,ali ga
Jevrej zaustavi,zadivljen onim Stoje vidio od
pravednostimuslimanai njihovog uzvi5enog
odgoja,te mu ree:
"Vodopravovjernih, je
ovo zaistatvoj oklop,
a Ja sart ga naSaonakonStoti je ispao.Mogaosi
ga uzeti od menebez obraanjakadiji jer si tjelesnojai od mene i u tvojim rukarnaje vlast.
Uprkoston.re,
nisi upotrebiosvojusnaguniti svoju vlast, negosi se obratiokadiji kao i svi drugi
obiniljudi!"
Potomseokrenupremakadiji,vidnouzbuden
i dimut veliinomonogaStojedoZivio,te mu ree:
"Ako je onopo
emusi presudioislam,onda
ja svjedoitrda nernadrugogbogaosimAllaha i
daje Muhaml.red
Allahovposlanik!',

68

UZDIZANJE NAUI(N

l reneseno
s.a.v.s..da je
Je od Poslantka.
rekao:
"TraLenjenaukeje obaveza
svakogmuslintana!"
Takode,od njega se prenosei drugi hadisi
koji ukazujuna visok stepenkoji irra naukate na
:uzdizanje
pololajauenihljudi. Od njih je sljedei
hadis:
"Ko krene putem traZeina njemu nauku,
Allah emu olak5atiput u DZennet.
Zaista,meleci
podmeusvoja krila onomekoji traZi nauku iz
zadovoljstva
s onim Stoot radi.Za uenogoprost
traZeoni na nebesima
ina Zemlji,pa aki ribeu
vodi. Prednost
uenognadpoboZnimje kao prednostMjesecau odnosuna ostalezvrjezd,e.,
Zaista
su uenjacinasljednicivjerovjesnika,
a vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvoni dinare ni
dirhen.re,
negosu ostaviliu nasljedstvo
nauku,pa
ko je uzme,uzeoje obilandio."
U knjizi"Mu'dZemul-'udebai"se prenosiod
fakiha (islatrski pravnik) Alije b. Ise ElVelvaldZijjadaje rekao:
"Do5ao sam kod Ebu ErRejhanaEl69

Bejrunija,koji je bio na samrti,pa me je upitao

neko pitanjekoje ga je zaokupljalo.Ja sam mu,
saZalivisenadnjim, rekao:
"Zar pital u takvom stanju?"Odgovoriolrri
je,
"Da napustirrovajdunjalukznajuipropispo
ovornpitanjuje bolje od toga da ga napustimne
znaju:.gal" Ja sammu dao odgovorna njegovo
pitanjei on gaje zapamtio,a olrdasamiza5aood
njega.Cim samiza5aouo samnjegovposljednji
hropac.Zar ovo nije najboljapotvrdamotu ovoga
ummeta:
"Tra1rznanjeod kolijevkepa do groba!"

70

TRI

STARCA

l l r i t o v i e k au p o o d m r k l i r g
nodinatna
su
sjedili u parku,pa sejedanod njih okrenuprema
drugomi upitaga:
"Sta si inio u Zivotukadasi dostigaosvoje
poznegodine?"Drugi staracpodiZesvoju sijedu
glavu, sretan5to e odgovoritina to pitanje,te
ree:
"Ja samljekar,i Zivio sampotpunozdravrn.I
sve
nainomZivota,a s drugestranesarrrizvrSavao
svojevjerskeobaveze.Jeo sam hranukoja mi je
odgovaralaa ne sarnoonu koja mi se dopadala.
Izbjegavaosam tnasnuhranu i hranu koja je
sadrZavala
Seer,
osim Stoje od njegasadrZavalo
prirodnovoei plodovi.Mnogosamjeo povrei
svjeZusalatupoput paradajza,luka i krastavaca.
sarntjelesnevjeZbei to dva
Takode,upraZnjavao
jutra i veeeri.Ne pijerni ne pu5itn.
salasvakoga
lijeZemrano i ustajemrano.Svojeslobodnovrijemei vrijemeodmoraprovodirru itanjuili u razgovorusa onimakoji su uenijiod meneili stariji
ili koji imajuvi5eZivotnogiskustva.Udaljavamse
od briga i tugekoliko samu stanjui to sprjeavaj u i n j i h o v eu z r o k ei s u o i a v a j u isi es n j i r n ap r i j e
'71

negose dese."PotornponosnodiZeglavui doda:

"Na taj nain
sam uspio dostiiove pozne
godine!"
Onajprvi ga ponovoupita:
"A koliko ti je
sadagodina?,,
Stariljekarmu ponosnoodgovorr:
"Osamdeset
i devet godina!" potom upita
svogasagovomika:
"A ti, kako
si ti dostigaote godine?"
Ovaj tru odgovori:
"Prosto reeno,ja
sam poboZanovjek, i
osnn svoga posla izvrSavamsve ono Sto mi
propisujemoja vjera. Klanjarnpet puta dnevno
rztzev nafrla,spavamranopoputtebe,kakobih se
probudioprije zorei obavionamaz.pridrZavamse
tjelesneistoeabdestomi kupanjetr,te duSevne
istoeizbjegavajui
ogovaranje,
prenosenje
tudih
rijei, gubljenje vremenana beskorisnestvari,
pomagajui
siromaSne
i ispunjavajui
potrebestarih i nesposobnih.
Obilazimbolesnikeu bolnicama,
a posebnostranceili one koji nemaju nikoga.
Poredtoga,vodimraunao ispravnomodgojusvojih sinovate im pomaZemu uenjui vodim ih na
izletekako bi se igrali i odmorili.Zbog toga sam
cijeli svoj Zivot Zivio mime savjestii zdravoga
tijela."
'72

Stari ljekarpodiZeglavu sa odobravanjem,

a
ondaree:
- To je potpuni uspje5an
nainZivota,kojeg
preporuuju
ljekari.A koliko ti je sadagodina?
- Menije devedeset
i osamgodina,odgovori
on,
- Velianstveno!
Cini5 se mnogomlatlimod
toga.Neka te Allah joi dugo poZivi i pobolj5ati
tvojezdravlje!
Zatim senjih dvojicaokrenu5e
pren.ra
treetr
ovjeku,koji se isto inioveorrastarim.Sjedioje
pognuteglave i kao da je utonuou duboksan,a
njih dvojicaga upitaSe:
- A ti, Sta si ti inio kada si dostigaote
godine?
On s teikoom podiZeglavu i drhtavim i
slabirnglasomodgovori:
- Sto se menetie ja nisam niti ljekar niti
poboZan
ovjek,niti samuinioi5taod togaStoste
uinili vas dva. Naprotiv,ja sam radio suprotno
tome.Zivio samZivotomkoji seu potpunostisastojao od avantura,zabavei lakdija. Bdio bih do
jutra i mnogosampuiio te samjeo samoono sto
mi se dopadalo,poput kolaai jeftinih i Stetnih
jela, ije su konzumiranjedoktori zabranjivali.
Zivim u potpunomneredui nikadasenisamZenio

ni proitaoneku knjigu niti sam ikad klanjao i

baviosesportom.
Drugadvojicasu gledalisvogasagovomika,
zaudenii zaprepa5teni
onim ito su uli.-Ako je
istinaonoStosi rekao,ti si ondanadnaravna
pojava u ovolr vretrlenu.Koliko tije ondagodina?upitasega.
- Trideseti pet! odgovorion.

MUDRI I(ROJA
[rL
/L\llegov
duianje bio u selui bio je veoma
skroman,uklapajui se u okolinu u kojoj je
gakakosjedia prednjirnje bio
otvoren.Vidio san.r
visokiradnistona komeje stajaonjegovalat.Bio
je sredovjean
i na njegovomlicu seprimjeivalo
zdravljea na dlanovimagrubostkoja je bila u
skladusanjegovir.n
zanatom.Primiome ozbiljnog
lica koje nije odavaloniStai na njemu se nisu
mogli primjetiti znakovi ljubaznosti niti
dobrodo5lice.
Bacio je brz pogled na rnene
prouavajui
cipele u kojim sam doSao.Osjetio
sam se postidenokadaje poeoda ih prevreu
svojoj ruci kao Stodoktor prevremrtvo dijete i
kao da mi govori:
"Od ovih cipelanije ostalonita!"Potomih je
stavionaradnistoi okrenuo
sepremasvojojnovoj
Sivaojma5ini.
Sve ovo, a da me nije ni pogledao,tako da
osjetihnelagodui ljutnju. Nakonnekogvremena
me upita:
"Stasi trebao?"
- Zelim da mi popravi5cipelel
- Pedesetdinara, odgovori on, a da nije
'75

I
I

il

promijeniosvojizrazlica i kao da me izaziva.

- Jate ne pitarr o cijeninovih cipela,rekoh.
- Jasno.
Svaki od nasje Sutio,a on poe da radi sa
iglom koja je bila u njegovimrukarna,i nije rri
niStagovorio.
- Zar nije dovoljnotrideset?upitah.
- NUe.
Zgrabihcipelei ljutito napustihnjegovurad_
nju. HodaosamputemsvaStapomisljajuio tom
ovjeku. Kada sam stigao kui poeo sarr
razmi5ljatio svemuStose desilo.Kada se moja
ljutnjasmanjila,pornislih:
"Nema
drugog izlaza, zar da hodarr bos?
Nekabudekoliko bude!"
Vratihsedo njega,a onje sjediokao i prije i
radio sa svojomiglom. Nazvaosam mu selami
staviocipeleprednjegaa on se nije ni pomjerio.
Tadasarnrekao:
- Zelim samoda danasbudugotove!
- Ako Bog da.
Progutaosampljuvakui rekao:
- Zar mi ne moZeSspustiti deset dinara?
PrederujeS
sacijenom!
- Ti dobro zna5u kakvom su stanju tvoje
cipele,odgovorion.
'16

- Pretpostavida nen.ram
toliko novca,rekoh
lltu.

- U tom sluajuodustaniod cipela i hodaj

bos!PotompodiZepogledprernarnenii po prvi
put senasmije5ite mi ree:
- Ne ljuti se!Ni5tana dunjalukunije wijedno
tuge!
- Ti ne zna5StagovoriS!rekohmu.
- Meni se ini da ne grijeiim. Na dunjaluku
postojeljudi koji zeleda moguhodatibosi i bili bi
veomasretnikadabi to bili u stanju.Zar ne vjeruje5?Pogledaj
!
Pokazami jednu svoju nogu ispod odjee,
kad ona odsjeenal
I pri tomese rnimo osmjehivao!
U tom trenutkusesjetihonogako je rekao:
"Iza5aosam da nademobuupa sam na5ao
ljudebezobje noge!"Vratihseu svoj stanmimiji
i veseliji.

7'l

SEJH NEBI'A
tr
Aada je FerruhdoSao
u Medinubioje hrabar
n.rladii pribliZio se svojoj tridesetoj godini.
Odluioje da sebikupi kuuu kojoj e boravitii
da sebi odaberesupruguuz koju e se srniriti.
Kupio je kuu u sred grada i odabraoje sebi
suprugu,razumnuZenui vjemicu,kojaje bila pri_
bliZnonjegovihgodina,te seoZenl.
Femrhje sretnoZivio sa svojom Zenomi
jednogadanajeuoimamadZamijekakona hutbi
govori o pobjedamamuslin.ranskih
vojski te podstieljudena borbuna Allahovomputu.Vratiose
je Zenuda on odlaziu borbuna
kui i obavijestio
Allahovomputu.Njegovasuprugaga upita:
- Kome ostavlja5mene i ovaj plod kojeg
nosirnu svojojutrobi?Onjoj odgovori:
- Ostavljamte Allahu i Njegovomposlaniku,
a ostavljamti i hidesethiljadadinarakojeposjedujem. Koristi taj novac i troSiga na sebei svoje
dijete dok ti se ne vratim zdravi itav ili dok ne
postignemSehadet
na Allahovomputu koji Zelim.
Potomseoprostiod nje i kenu ka svomcilju.
Zena se porodila samo nekoliko mleseci
nakon odlaskanjenog muZa i rodila je lijepo
18

mukodijete.Silno rnu se obradovalai ta radost

sarno5loje nije dovelada zaboravina njegovog
oca.Nazvalagaje Rebi'ai na njemusu sejo5 od
malenauoavaliznakovio5troumnosti.
Majka ga
je dalanapoduavanje
i traZilaod njegovihuitelja da ga poduena najbolji moguinain.Nije
prolorurogovremenaa Rebi'aje ve znaopisati
i itati,a zatirnje nauioKur'annapamette gaje
uio sa zadovoljstvom.
Takode,nauioje i dosta
hadisaAllahovogPoslanika,s.a.v.s.,kao i izreka
Arapa,te je nauiood svojevjere ono stoje bilo
neophodno
da sezna.
Zenaje ekaIapovrataksvogamuZa,ali se
Fenuhovo odsustvoveoma oduzilo. Potom su
dolazilekontradiktome
vijesti o njemu:
neki su govorili daje pao u ruke neprijatelja
kao zarobljenik,a drugidajejo5 uvijek slobodani
da sebori naAllahovomputu,a treidaje zaradio
Sehadet
koji je toliko Zelio.Ovaposljednjavijestje
prevladalakod Rebi'ovemajke, zbog njegovog
dugogodsustva,
paje mnogopatilazbognjega.
Rebi'asepribliZavaopunoljetstvupa su neki
ljudi govorilinjegovojmajci:
- Rebi'aje usavrSioitanjei pisanjei nauio
napametKur'an te prenosihadise.Za5tomu ne
odabereS
nekozanimanie?
'79

Njegovamajkaje odgovarala:
- MolinrAllahada mu odabereono Stoemu
koristiti i na dunjalukui na Ahiretu.Rebi'aje za
sebe odabraonauku i odluio da Zivi uei i
pouavajui
druge,koliko god budeZivio.
Rebi'apoe da prisustvujehalkamaznanja
koje su seodrZavale
u medinskojdZamiji.Uioje
od Enesaibn Malika i drugih velikih uenjaka.
Uio je i danjui nou sve dok se ne bi potpuno
iscrpio.A kadabi mu nekone5torekaoza to on bi
govono:
- uosarood svojihuiteljakako kaZuda ti
znanjeneedatidio sebedok mu ti ne da5cijeloga
sebe.Nakon toga se prouoglas o Rebi'i rnetlu
ljudimai postadepoznatpo znanjui uenosti.
Jednenoi u Medinu stiZenepoznatikonjanik, koji je bio u SestojdecenijisvogaZivota.
Jahaoje na svornkonju kreuise premasvojoj
kui,anije znaoda li njegovakuajo5 uvijek postoji. Jer,bioje dugoodsutanod nje...Tridesetgodina ili pribliZnotoliko. Sarnsebeje zapitkivaoo
svojojmladojZenikojuje ostaviou toj kui, Stali
je uinila nakon njega?I o plodu koji je bio u
njenojutrobi,da li je rodilaZenskoili muiko?Je li
Ziv ili rnrtav?I o ifretku kojijoj je osravio,Stalije
uinilas njirr?
80

Niko nije poznavaotog konjanikaniti mu je

ko pridavaopainju. Odjednourje shvatioda je
predsvojomkuom,i vidje da su vrataotvorenate
ude u nju. Kadaje Rebi'avidio tog ratnikakoji je
iamosablju,kakoulaziu njegonrkuu,on povika:
- Zar provaljuje5u moju kuu?Zar napadai;
moje ukuane?
Potomse svaki od njih usprotivi.
Korr5ije poZuri5edo kuei opkoliSenepoznatog
ovjeka,te pornogoSe
svomekomsiji Stiteiga.
Rebi'amu ree:
- Predaute namjesniku,ti Allahov neprijatelju! Neznanacodgovori:
- Nisamja Allahov neprijatelj,niti sam Sta
pogrijeiio!Ovoje mojakuai vidio samda suvrata otvorenapa samuSao.Zatim se okenu prema
ljudimai ree:
- Ljudi, sasluiajterre. Ova kuaje moja,ja
sam je kupio svojim novcern.Ljudi, ja sam
Femrh!
Rebi'ovatrajka je spavalaali je probudila
je koz prozor i vidjela svoga
galama.Pogledala
muZa,teje povikala:
- Pustitega! Pusti ga, Rebi'a!Pusti ga sine
rroj jer to je woj otac!Kadasu njenerijei doprijele do Rebi'ei Femrhaoni sesrdanozagrli5e.
Femrh sjedepored svojeZeni i poeda joj
81

priao svojimdogatlajirna,
a ondajoj ree:
- Ovo su etiri hiljadedinarakoje posjedu_
jem. Gdje je novac koji sam ostaviokod tebe?
Zehn d.akupimoneki vonjakili njivu. Njegova
suprugamu odgovori:
- Ja sam novacutro5ilana pravommjestui
vidjeeito nakonnekolikodana,ako Bog da.
Femrhje abdestioa potomupita:
- Gdjeje Rebi'a?
RekoSe
rnu.
- Cim je uoezanodmahseuputiou dZamiju. Kadaje Ferruhstigaou dZarnijuvidio je daje
namazu dZematu
veobavljen.Klanjaoje a zatim
je vidio veliku skupinuljudi koji su sjediliu halki
i u kojoj susticaliznanje,kakr,rldo sadanije vidio.
Vidio je ljude koji su seokupili oko predavaa
na
toj halki.Femrhje pokuiaoda uoio komeseradi
ali nrje uspio,jer je bio dalekood njega.Kadase
predavanjeokonaloFemrhupitajednogovjeka
koji je bio u njegovojblizini o predavau.
On mu
reee:
- Zar ti nisi iz Medine?pa zar postojiiko u
Medini a da ne poznajeSejha?Femrhmu odgov_
orr:
- Izbivaosamiz Medineoko tridesetgodinai
tekjuesarnsevratio.ovjekmu ree:
- Sjedi,ispriau
ti o Sejhu.Sejhkojegsi sada

slusaoje od uglednihtabi'inai uenjaku hadisui

fikhu i poredtoga stoje veomamlad.Poredtoga
onje plemeniti skoman ovjek.
Ferruhmu ree:
- Ali, ti mi nisi rekaonjegovoirne! ovjek
odgovori:
- Ime muje Rebi'a,ali su ga uenjaciMedine
nazvali"Rebi'aturReJ",jer on kad ne nadstekst
po nekom pitanju u Kur'anu ili hadisu, onda
poku5avada samdosegnepropis.To ini tako Sto
poredistvario kojimaje navedentekstsaonimau
kojirnato nijesluaj.Ferruhga upila:
- Kakorru sezoveotac?Covjekodgovori:
- Ferruh, i uo sam da je jue stigao u
Medinu.
U torntrenutkusedvije velikesuzeskotrljaSe
niz Femrhovolice. Ferruh se vrati kui i kada
ugledasvojuZenureejoj:
- Vidio sarrna5egsinananaunom
predavanju kakvonikadanisamvidio ranije.Onaga upita:
- Stati je draze,tridesethiljadadinaraili ovo
5loje tvojsinpostigao
u naucii njegovo
uvenje
u
tome?Ferruhodogovori:
- Takon.riAllaha,ovo mi je draZei bolje od
itavogblaganasvijetu!NjegovaZenamu ree:
- JasamonoStosi ostaviokodmenepoosila

la njega.Pada li ti je dragoStosamto uinila?On

joj ree:
- Da, i imae5najboljunagraduzbogmenei
zbognjegai zbogmuslirnanakoji e se okoristiti
njegovirnznanjem!

84

IBLIS

JE NAI}JAAO

IT

tJedannarodje poeodaoboTava
drvo!Za to
je uo poboZnjak,vjemik u Allaha, pa ponese
sjekirui ode do drvetada ga odsijee...
Kada se
pribliZio drvetu, pred njim se ukaza Iblis,
isprijeivSise izmedunjegai drveta,te povikana
njega:
- Sklonise ovjee!Za5tohoe5posjeiovo
drvo?
- Jeronozavodiljude!
- State seoni tiu! Ostaviih u njihovojzabludi!
- Kako da ih ostavim,kadje moj zadatakda
ih uputimna praviput!
- Tvoj zadatakje da ostaviSljudeslobodneda
radeStaZele...
- Oni nisu slobodni...oni sluSajuSejtansko
doSaptavanj
e.
- Da li to Zeli5da slu5ajuStaim ti kaZe5?!
- Ja samoZelirda slusajuono sto im Allah
kaLel
- Jati neudozvolitidaposijee5
ovo drvo!
- Ja gamoramobavezno
posjei!
Iblis uhvatipoboZnjaka
za vral, a poboZnjak
85

dohvatiSejtana...
i tako su sedugohwali, svedok
poboZnjak
nije nadjaao
i pobijediou toj borbi.On
je bacioSejtana
na Zernljui sjeona njegovaprsate mu ree:
- Jesili vidio moju snagu?
Iblis" koji je bio poraZen,odgovorislabim
glasom:
"Nisamraunaoda tako
si
snaZan...
pustime
i iniStahoe5!
PoboZnjak
pustiSejtana,
a naporkoji je uloZio
u borbiveomagaje izmorio.Potonsevratiu svoju kuuda seodrrorite noi.
Sljedeeg
danaponovoponesesvojusjekirui
ode do drveta sa namjeromda ga posijee.
Medutim,Iblis izadeiza drvetaviui:
- Zar si i danasdo5aoda ga posijee5?
- Moramto uiniti.
- A da li misliSda si u stanjuda rle i danas
pobrjedi?
- Ja u se boriti protiv tebedok ne pobijedi
istina!
- A gdjeti je snaga?
PoboZnjakga dohvati i poe5eda se hrvu.
Bitka se okonatako stoje SejtanponovozavrSio
podnogama
pobo2njaka.
On sjedenanjegova
prsa
86

i upitaga:
- Stasadrnisli5o mojoj snazi?!
- Uistinu,tvoja snagajeiznenadujua...
pusti
me i ini 5tati je volja, reeSejtanglasomonoga
koji se gu5i.PoboZnjakga pusti i vrati se svojoj
kui,te prespava
no.
Prodeno i osvanudan,pa poboZnjakponovo ponesesvoju sjekirui ode do drveta.Iblis se
pojaviprednjim i povika:
- Zar neei odusratiod svoje narnjere.
ovjee?
- Nikada...ja morarrposjeiovo zlo.
- Zar misliSda u te pustitida to uradiS?
- Ako se opetbudesborio sa rnnom,opetu
pobrjediti.
Iblis je razmisliona trenutak...Shvatioje da
gaborbaprotiv ovogovjekaneedovestido pobjede...Jer,nemani5tajae od ovjekakoji sebori
za idejuili vjerovanje.
Nije bilo nijednognainadaIblis poraziovog
ovjeka,osimjednog:
varka.Iblis rru seblagoobrati,rekavii mu:
- Znai li zbogegate sprjeavarn
daodsijeei
jer
ovo drvo?! Ja to inim
se bojirn za teber iz
saZaljenja
prematebi. Jer, ako ga posijeeS,
oni

koji oboZavaju
ovo drvo te neevoljeti...pa zato
da sebipravi5nevolje?Nemojgaposjeia ja u ti
svakidandati dvadinara,da senjimapomogne5
u
svomeizdrZavanju,
te da Zivi5u miru i sigumosti.
- Dva dinara?
- Da, svakidanei ih naiispodtvogajastu_
ka!
je dugorazmiiljaoa zatimpodiZe
PoboZnjak
glavui reelblisu:
- A ko lni garantujeda eSuinitito Stogov_
oriS?
- Ja ti to obeavam...i saznaes
istinitost
mogaobeanja.
- Isprobatu te.
- Da, isprobajme.
- Dogovorilismose.
Iblis pruZi ruku poboZnjakui tako sklopi5e
dogovor..PoboZnjakse \Tati svojoj kui i svaki
dankadabi seprobudioi zavukaorukupodjastuk,
nalaziobi dva dinara.Svedok nije do5aokaj tog
m1eseca.
Togjutra zavueruku pod jastuk ali ne
nade nista...Iblis je prekinuo davati zlatnike...
PoboZnjakse naljutii skoi,te uze svojusjekirui
ode da posijeedrvo...Iblis ga zaustavina putu i
povika:
- Stani!Gdjesi kenuo?
88

- Do drvetada ga posijeem!
Iblis seglasnonasmija.
- HoeS
dagaposijee5
zatostosamti prestao
davatinovac!
- Ne, negohouda uklonimzabludui uinim
da zasijasvjetloistine!
- Ti?
- Jelti to rreneismijavaS,
prokletnie?
- Nemojmi zamjeriti.
ali tvoj prizorrnenasmijava,
- Ti to govori5,laZljive?!
PoboZnjakse okomi na Sejtanai uhvati 9a...
Hrvali su senekolikotrenutaka...
ali borbaokona
takoStoje poboZnjakzaw5iopod Iblisovimnogama... Iblis je pobijedio i sjeo na poboZnjakova
prsa,ponosnomu govorei:
- Gdjeje sadatvoja snaga,ovjee?!
On reeglasomonogakoji seguii:
- Reci mi... kako si me uspio pobijediti,
jedan?!
Sejtanu
Iblis mu odgovori:
- Kadasi bio srditradiAllahapobijediosi me,
a kadasi se rasrdiozbogsebepobijediosamte...
Kada si se borio za svojevjerovanjepobijediosi
me, a kadasi poeoda se bori za svoju korist
pobijediosamte!

MUS'AB

IBN 'UMEJN

It\li
IV(us'ab bn 'Urnejrje bio nje2anmladi,
srednjegrasta,lijepogalica, prijatnogglasai lije_
pog govora.SamoStobi na njegapaopogledduia
bi ga zavoljelai samoStobi njegovglasdoprodo
u5iju srce bi osjetilo naklonostprema njemu.
Nosioje lijepu odjeui vodio je raunao svojoj
odjeii izgledu.Kadabi ga ovjekvidio znaobi
odrnahdaje Zivio u blagostanju.
Koristioje najllep5emirise,i ne bi proiaoporednekeskupine,a
da nekone bi rekao:
- Ovo je Mus'abibn 'Umejr Roditelji su ga
punovoljeli,atrajka muje davalarrnogonovcarz
svogavelikogimetka.
Kurej5ijesu bili zadivljeninjegovomljepo_
tom, mlado5u,
lijepornodjeomi velikirnbogat_
stvom.Mus'abnije volio lov kao ostalimladiiod
Kurel5a,niti je volio da priao novcui poslovima
kaoStosuto voljeliprvaciKurejSa.
negojenjegov
cilj bio da ZivijedanmiranZivot.
Jednogadana,prijepodne,Mus'abse uputi
premamJestugdje su se okupljaliKurejSrje,a na
tom putusretedveskupinesvojihvrinjaka,jedna
je krenulau lov a drugaseuputilapremajednojod
90

krmi,kako bi pila vino. Prvaskupinaga pozvat

lov a drugana vino, ali on odbi obapoziva.
Mus'abje vi5evolio da odedo mjestagdjesu
kako bi prisustvovao
njise okupljaliKurejSije.
Kadaje bio sasvimblizu,uo
hovimrazgovorima.
je raspralrrkoja sevodilarreduprvacirnaKurejia,
te je sjeo blizu njih. Raspravljalisu oko onog
ovjekakojeg su svi oni mrzili, jer je Zelio da
protrijeni vjeru njihovih oevai da pobuni siromasneprotiv bogatih.
i poZelioda sazna
Mus'abje sveto saslu5ao
nestoo tom ovjeku,zbog koga se svadaoitav
narod.Oti5aoje od njih i uputiose preua kui u
s.a.v.s..
i njegovi
Muhatnmed.
kojoj se sastajao
sljedbenici.Kadaje stigaodo kuepokucaoje, te
mu je otvoreno.USaoje i pozdravioprisutnea
potomje sjeodok su svi gledaliu njega,diveise
toj njegovoj lijepoj odjei i izgledu.Mus'abje
s.a.v.s.,govor a ondamu
Muhammedov,
sasluao
se pribliZio i pruZio mu ruku, te objavio svoj
ulazaku ol,u vjeru.
Mladije odredenovrijemekio svojuvjeru,
bojeiseKurejSa.Nije obavijestioni svojutrajku
o svomeislanujerjujevolioi nijehtiodajeuznemirava.Medutim,jednog danaga je Osmanibn
paje obavijesTalhavidio kakoklanjau n.resdZidu
91

tio Kurej5ijeo tome.Kurejijeto jako rasrdi,kao i

nlegoveroditelje,te postadesiromaSan.
Medutim,
onje bio veomastrpljivrnladii u islamuje na5ao
utjehu.
Kada se zlostavljanje nad muslimanima
po1aalo,
Poslanik,s.a.v.s.,
im dozvolihidZru(isel_
lenje) u Abesiniju. Mus'ab je sa njima uinio
hidZruu Abesiniju,a kadasewatio u Mekku nje_
govo stan1ese potpuno promijenilo. Njegova
odjeaje bila pocijepanai jedvadaje bila dovolj_
na da gapokrijedokje njegovanjeZnakoZaposta_
la gruba.Kadasu ga Poslanik.
s.a.v.s..
i njegovi
ashabividjeli u tom stanju,poslanik,s.a.vs.,je
rekao:
"Evo Sta
samvidio, a u Mekki nije bilo mla_
diakojegsuroditeljivi5epaziliod njega,a potorr
gaJe od toga odvojila Leljaza dobromsadrZanau
ljubavipremaAllahu i Njegovomposlaniku!"
Mus'abse nije odvajaood poslanika,s.a.v.s.,
i slusaoje njegana najboljinain.pamtioje Stobi
uood Poslanikai u tomeje bio veomapreczan,
takodaje postaood najuenijihashaba.
Ondagaje
Poslanik,s.a.v.s.,poslao u Medinu da tamo
pouavamuslirraneKur,anui vjeri. Mus'abje u
tome uspro,pa su mnogeEnsarijepre5leu islam
Kada se pribliZilo vrijeme hadZdZakrenu sa
92

sedamdeset
EnsarijapretraMekki, i kadajestigao
u nju nije rnislioni na svojuporodicuniti majku,
negoje oti5aopravodo Poslanika,s.a.v.s.
Mus'abje nosioPoslanikolu,s.a.v.s.,
zastavu
u bici naBedru,pa ses njomvratiokaopobjednik.
U bici na Uhuduje takodenosiozastaw.Napad
Kurej5ijana muslimanesepojaavao
alije Mus'ab
postojan
ostao
i nije ispuStao
svojuzastavu.Jedan
neprijateljskivojnik se okomi na njegai udari ga
sabljompo ruci te je odsijee.Zastavapadena
zemlju,ali je Mus'abuzedrugomrukoma onajisti
mu odsijeei druguruku. Medutirr, zastavai d,alje ostauzdignutai onajga pogodikopljemu prsa
te padeMus'abzajednosa zastavoll...Preuzeje
Ebur-Rutn i zastavaostadeuzdignutasvedok se
muslimanine vratiSeu Medinu.
KurejSijesevratiSepobjedonosno
u Mekku,a
muslimanipoe5eda zakopavajusvoje Sehidepa
nado5ei Mus'abamedunjirna,licem okrenutaprema zemlji.Muslimanisu Zeljelida ga zakopaju,a
onje na sebiimaosamokatku pocijepanuodjeu.
Ako bi mu pokriliglaw orkrilebi rnuse noge.a
ako bi mu pokrili noge otkrila bi se glava.
je uioAllahove,d2.5.,rijei:
Poslanik,s.a.v.s.,
"Ima vjemika koji ispunjavajuzavjet dat
Allahu, ima ih koji su poginuli,i ima ih koji to
93

oekuju-nisuni5taizmjenili.,'Zatimje naredioda
se pokrije njegov gomji dio odjeom a donji
svjeZimrastinjem.

SAD IBN EBI VEIU(AS9 JUNAtr(

BITtrIE NA I(ADISIJJI
\\/

Y ladartnuslirnana,
je
Otneribn El- Hattab.
naredioS'aduibn Ebi Vekkasuda povedemuslimane pod svojom komandom u bitku protiv
Perzijanaca.
S'adje poveosvojevojnikei kadasu
stigli u Kadisijju, iznedu tog mjesta i maloga
rukavcatijeke EufratpodiZelogor,a to je bilo u
Iraku.Potomje poslaoizaslanikedo JezdedZrida,
kraljaPerzije,i pozvaoga u islam.Onje to odbio
i zaprijetio je muslimanimada e ih njegov
vojskovotla Rustem sve pokopati u kanal
Kadisijje.
Rustemje znao snagumuslimanai njiholt
Zestinuu borbi,paje poZelioda saznanainkojim
bi ih odwatiood borbeprotivnjega.ZafiaZioJeod
S'adadarnupoSaljeizaslanikas kojim bi onporazgovaraoi od njegasaznaozahtjevemuslimana.
A
zahtjevi muslimananisu bili mnogobrojniniti
udni...Ko primi islan:postajebrat po vjeri svirn
rnuslimanim
i naj e r n up r i p a d a
S t oi n j i r n a a n j e goveobavezesu kao i njihoveobaveze.
A ko plati
d2izjuulazipod za5titumuslimana
pa ga oni brane
i Stitenjegovaprava.Medutim,Rustemnije prih94

95

vatio islamniti plaanjediizje. Stoga,muslimanima nije preostaloniStadrugonegodapoveduborbu protiv njega.

Poelesu priprerneza borbu,a bolestie bila
ophrvala
S'ada.
paje bitkuvodiole2eiinapostelji.
Broj muslimanapod njegovomkomandombio ie
dvadeseti osarnhiljada boraca.dok je. s drule
strane,broj perzijskih vojnika pod komandom
Rustemadosezao
oko stotinuhiljada.perzijancisu
pristizali sa istoka,a S'adih je pustio da predu
rijeku, dok je on ostaona poloZajukoji je ranije
odabrao.S'adje zabraniosvojim vojnicima da
ponuborbudok ne obavepodnenatraz,kako bi
narnazomojaali svoje du5e i poveali svoju
odlunost.Bolest nije sprijeilaovog junaka da
izvrii svojezapovjednike
duZnosti,
paje zatraLio
od svojih ljudi da ga odnesuna vrh utwdenjau
kojem se nalazio.Odatleje posmatarobitku i
izdavaonaredenja
jednom od svojih ljudi koji je
stalaopored,pa bi ih on Zumodostavliaoonima
koji su ih trebalisprovesti
u djelo.
Perzijancinapado5e,a ispred njih su i5li
slonovi,koji suplaSiliarapskekonjei udaralikonjanike svojimsurlama,te gazili sveStoim je bilo
naputu.S'adjezaduZiostrijelcedaubijajuvojnike
koji su bili na slonovima,pa kad su to uspjeli,
96

poeeda gadajuslonoveu oi, koji se potom

u bijeg.Palajenoi bitkaje obustavuena...
dado5e
Drugidan,iz SamastiZeEl- Kaka'uibn Amr,
na elujedinicekojaje brojalahiljadukonjanika,
kao pojaanjeS'adovojvojsci.Kod muslimanase
pojaamoralkadavidjeie El- Kaka'akakoprobija neprijateljske
redove,traZeiperzijskogvojskovodu,kakobi seborioprotivnjegai ubioga.Onda
i razbi5e
velikomZestinom
naPerzijance
napadoSe
njihovebojneredove,a borbapotrajado ponoi.
Trei dan, napado5ePerzijanci,a na elu
slonovabila su dva velika slona.TadaEl- Kaka'u
put dojednogod ta dvaslona
i Asim sebiprokriSe
mu kopljau oi,a u istouijeme druga
i zabodoe
dva muslimanskakonjanika to isto uini5e sa
u rijeku a za
drugimslonom.Dva slonapobjegoSe
njima i ostali slonovi.Muslimaniiskoristieort
svom silinornna Perzijance,
priliku te napado5e
koji su bili mnogobrojniji,takodaje borbapotrajala dojutra sljedeeg
dana.
Naposlijetku,poepuhatisnaZanvjetarkoji
sanjegovenosiljke,i
odneseRustemovsuncobran
odnesega u rijeku, dok je on po obiajusjediou
svojoj nosiljci i izdavaonaredenjaPerzijancima.
El- Kaka'u ohrabrisvoje vojnike i usmjeri ih u
pravcuRustema.Rusternseprepla5ii poZuripre9'1

ma rijeci, Zeleidaje pretle.Metlutim,vidio gaje

jedan Perzijanac,koji je bio musliman, te je
zagaziou rijeku za njim i ubio ga. Perzijancisazna5eza ubistvonjihovogvodepa im opademoral
i poeSe
da sepovlae.Muslimaaikrenu5eza njima i zarobiSe
velik broj vojnikate stekoieveliki
ratni plijen. Ovakoje okonalabitka na Kadisijji,
porazomPerzijanaca,
a S,adposlaizaslanikavodi
muslirnana,Omeruibn El- Hattabu,kako bi mu
donioradosnuvijesto ovoj velikoj pobjedi.

98

SUPRUGA''PRVAIIA

ARAPA',

TI

I'llarisibn'Avf. kogasu zvali''prvak

Araoa,'.
seol{renupremasvotneamidZiu
i upitaga:
"StamisliS
da li bi me ijedanArapodbiokada
bih zaprosionjegovuker?"Njegov amidZimu
odgovori:
"Evs ibn
Harise,naprimjer...',
Harisree:
"Te tvoje rijei
me podstiuda sutraujem
odgovor iz njegovih usta..."Haris te noi nije
mogaozaspatiod strahada ega Evs odbiti.priie
izlaskaSuncaon krenusasvojimamidZiem
prernakuiEvsaibn Harisekakobi zaprosio
iednuod
njegovihkeri.Napomosuputovalidoknisustigli
uz zalazakSuncado Evsovekue,koji je u tom
trenutkustajaou svomedvori5tu.Oni ga poselamiSe.a Haris.ne silazei
s konja.ree:
"Mi smo u Zurbi,
a do5li smo da zaprosimo
jednuod tvojih kerki...Pa Stamislis?a li da
sla5emoili da idemo?"Evs odgovoriuzbutlenim
glasom:
"Ne...nisam
tu...selam
alejkum!,'potomim
okenu ledai odeu svojukuu.
U takvomstanjugavidje njegovaZena,pa ga
uplta Stase desilo.On joj ispriao Harisovom
99

dolasku,koji je doiao da zaprosijednuod njegovih kerkia da nije iz oholostini si5aosakonja,pa

kaodaje doiaodakupi nekujeftinurobu.Njegova
suprugapoeda ga omek5ava,
upitav5iga:
- Zar ne LeI;da uda5svoje keri?
- Bez sumaje,odgovorion.
- Ako nisi prihvatioza zeta"PwakaArapa,',
pa kogae5ondaprihvatiti?upitaona.
- DesiloseStose desilo,i sadanemapovratka! reeon.
- NjegovaZenadoda:
- Ne gubivrijeme,stignigai vrati,i izvini mu
setrmeStoekazatida si ga sreou stanjuZalosti,
zbog neegaSto te je snaIo...Ne prilii da ih
pusti5da otputujua veje nastupilano.
Evs uzjahasvogakonjaikrenu za njima...
Kadaih je sustigao,
zamoliih da stanui reeim:
- Ne spadau lijep odgoj kod Arapa da vas
pustimdaputujetepo noi,a bili stekod mene...A
Stosetieonogazbogegastedoili, dajtemi malo
vTemena...
Te njegove rijei ponovo im vratiSe
raspolozenje
te sevratise.
je
Evs u5aou svojukuui pozvaojekod sebe
svo.;unajstarijuker,tejoj je rekao:
- Keri,tu je Harisibn ,Avf,jedanod prvaka
100

Arapa,i do5aorni je kao prosac.Ja sampomislio

da tebeudamza njega,pa Stati velii?
Onajerazmislilanekolikotrenutaka,
a potom
je rekla:
- Tako ti Allaha, ne ini to! Oe,ja nisam
lijepa i brzopletasam, a on ne Zivi u tvom
kom5ilukupa da te se stidi, te nisamsigumada
neena meninaine5toStomu sene svida,pa e
me razvesti.Ondabih Zivjelanesretna,kajui se
Stosamto uinila...
Otacjoj ree:
- Idi, da ti Allah podarisvakibereket!
Potomje pozvaosrednjukerkui istoje upitao,a onamu odgovori:
- Oe,ti zna5daja nepoznajemmnogestvari,
niti irram kakvo manje u kojem sam spretna,te
nisamsigumada neena meni nai ne5toStomu
sene svida,pa eme razvesti...
Onjoj ree:
- MoZeSii, Allah ti podariosvakibereket!
Onda pozva svoju najmladuker koja se
zvalaBuhejsa.
reje upitaistoSroi njenesesrre,
a
onamu odgovori:
- Ti odlui,a ja sam,takomi Allaha,lijepoga
lica, vje5teruke, blagenaravii plemenitogporijekla, pa akomi i da razvod,rnoliuAllahada mu
l0l

podarisvakodobro...
Otacjoj ree:
- Nekati Allah podarisvakibereket,to sami
oekivaood tebe.
On izadepred svojegosteda im izjavi svoj
pristanakna udaju Buhejseza"pwaka Arapa,,.
HarisprovedenosretanStojeuspioa sljedeidan
provedekao gostkod Evsa.
Navee,Evs naredida se pripremiodajaza
mladence,te seBuhejsaosamisa svojimmuZem.
On je vidio svu njenu ljepotu i bio je zadivljen
n1ome.Poku5aoje da joj se pribliZi, ali mu ona
- Znaj da seto nebi trebalodesitiovdjemedu
mojima!Zar bi seponosiotimedaprvu branuno
provederno medu mojim bliZnjim i mojom
braom?
U ranojutro, povorkasanosiljkomza mladu
krenu preko pustinje. uputivsi se prema
mladoZenjinoj
kui.Naposlijetku,
srigoiena odre_
di5le a djeaciiz mladoZenjinog
plemenapoe5e
mahati sabljamai radovatise. itavo mjesto se
obradovamladencima,
ak i starcii oni najmladi.
Kada se sve stiSalo,mladencise uputi5eu svoj
stan.Haris se pribliZi svojoj supruzr,a ona mu
ree:
t02

- Cula sam o mnogim tvojim primjerima

humanostii plemenitosti,pa sam zbog toga i
Zeljeladati budeursupruga...
Mettutim,ti siedi5sa
2enotna Arapi se medusobno
ubijaju(a iime je
LeIjeIada ukaZena plemenskirat koji se vodio
izmetluplemenaAbsai Zubjana).Zar te ne uzne_
miravakrv koja seproljeva,djecakoja ostajubez
oeva,ru5enjenaseljai uni5tavanje
imovine?
joj
On odgovori:
- Zatoseti brine5o ratu?!
Onagapogleda,rekavSi:
- Govoritako,'"pryae
Arapa",a posjedujei
veliki imetak kojim moZe5izmiriti svoju brau!
Tek tada bi se zaistaponosilaSto sam se udala
za"PrvakaArapa"...A zatimbriznuu pla
Ujutro, sljedeeg
dana,Harisi odredenibroj
uglednika iz plemena se uputi5e prema dva
zaraena
plemena.
Harisim darovamlogonovcai
oni sklopi5e primirje. Svi pohvali5e ovakav
Harisovpostupak.KadaseHarisvratiokui,vijest
o tomeje vebila stiglado njegovesupruge,koja
je osjetiladaje uradilaneito Stoju je uinilosretnom, i Stoje usreiloi drugeljude. Bila je vrlo
veselai onjoj seprimae,upitavSr
le:
- hna li jo5 nekaLelja?

103

Onaodgovori:
- Danasje mojepravoda seponosimtobom,
jer vidim da semir ponovovraau arapskanaselja i to tvojirndjelom!On na to reae:
- Ne, negotvojim djelotr, Buhejsa!

104