Inteligencija

? je kognitivna znanost:
o Herbert A. Simon (91) istie kljuna 4 pitanja za prirodne znanosti:
1. Priroda materije
2. Postanak svemira
3. Nastanak i priroda ivota
4. Priroda uma
o Fizika 1. i 2. pitanje
o Biologija 3. pitanje
o Kognitivna znanost 4. pitanje
o Koji je danas najintrigantniji problem oko inteligencije? AI
AI umjetna inteligencija:
o Definicija AI? Ponaanje kompjutera koje se ne moe razlikovati od ljudskog
o AI bolje igra ah nego to nalazi prolaz kroz grmlje. Zato?
o Senzorni procesi razvijeni rano u evoluciji, imaju paralelno top-down i bottom-up procesiranje, AI topdown, u evoluciji je kasnije razvijen neokorteks
to ima kvantna fizika s nama?
o AI, kriptografija
o Kljuni pojmovi:
Isprepletenost svi utjeu na sve (mozak, AI)
Superpozicija (0 i 1)
o Opaanjem se mijenja stanje MC par exellance
o Tada, moda i sada neshvaeni Bohr: Svijet je samo ono to moemo izmjeriti
o Sori za neargumentiranu slobodu misli: udesni spoj filozofije, fizike i psihologije budunost
Kako emo raditi:
o Radit emo na vlastitoj kreativnosti, metakogniciji i inteligenciji onoj koju moemo poboljati
Koja je to? kristalizirana
o Moj cilj da shvatite sloenost fenomena, nije mi cilj da nabubate
o Od laikih ITI doi do ETI
Kog. znanost psih. inteligencije:
o Cronbach (57): The two disciplines in scientific
o Traio integraciju kognitivistikog (exp; HIP; promatra procese, individualne razlike smatra grekom) i
diferencijalnog pristupa (linost greka)
o 2 najutjecajnije knjige iz 05. o int. se vraaju na to:
o Hunt: Psih. int. mora biti dio psih. o kogniciji
o Cilj nam je da kog.psiholozi ponu voditi vie rauna o psihometrijskoj prirodi int., odnosno da se
psihometriari ponu vie baviti kog. procesima
o Ali Daery: vezati rezultate na TI uz kognitivne varijable je produktivno samo ako znamo to su one.
Inae vezujemo jedno neznano uz drugo neznano!
o Boring? Inteligencija je ono to mjere (moji) testovi inteligencije
Neisser & 9 vodeih kog. psih. (96):
o Budui da postoji mnogo naina da se bude inteligentan, postoji i mnogo konceptualizacija inteligencije.
Najutjecajniji pristup, koji je i dao najvei broj sustavnih istraivanja, temelji se na psihometrijskom
testiranju. Ta je tradicija dala opsean korpus znanja, premda mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Malo
znamo o oblicima inteligencije koju testovima teko procjenjujemo: mudrosti, kreativnosti, praktinom
znanju, socijalnim vjetinama i sl.
o to bismo danas zakljuili?
Inteligencija:
o Precjenjujete li ili podcjenjujete IQ populacije ili to se krije iza prosjenog IQ-a koliko je pametna
osoba s IQ = 100?
1

o
o

Drukije reeno: XY ima psihometrijski izmjeren IQ 100, (vi to ne znate) ako mislite da ima 90
precjenjujete, ako mislite da ima 110 podcjenjujete populacijski prosjek inteligencije
Precjenjujemo populacijski prosjek inteligencije jer smo u akademskom drutvu

Realizirana inteligencija obitelj (roditelji kljuan faktor), prijatelji, kultura, kola, drava i njene strategije,
sustav obrazovanja

Terminologija:
o Aptitude specifine kognitivne sposobnosti (HR mjeri ovo)
o DAT = Differential aptitude test
o Ability opa mentalna sposobnost (npr. matrice)
o Testovi inteligencije procjenjuju potencijal, a ne usvojeno znanje
o Achievement testovi postignua, pokazuju razinu usvojenih znanja ili vjetina
o to je trebao mjeriti Binet? Razdvojiti mentalno retardirane od pseudoretardiranih, mjerio potencijal
Kontinuum mentalnih testova:

IQ verbalni i neverbalni dio

Testovi znanja pametni imaju bolju metakogniciju
SAT veliki r s IQ
-

Testovi/testiranje inteligencije:
o Verbalni i neverbalni (performance) verbalni pokazuju manji pad s dobi, ponekad i rast, dok neverbalni
pokazuju pad s dobi
o Snage-brzine
o Culture free/fair tests : culture biased tests prvi teko da postoje u pravom smislu rijei
o Dobno neosjetljivi/osjetljivi uglavnom se odnose na verbalno-neverbalni dio (neinvazivan nain za
gledanje promjena u mozgu)
o Skupni-individualni
o Prilagodljivo testiranje idui zadatak ovisi o tome kako je rijeen prethodni; preduvjet: dobro
kalibrirani zadaci za tu populaciju
o Dinamiko testiranje djeca, uz pomo drugih (scaffolding), utjecaj na motivaciju, slui i za vjebanje,
suprotnost je statiko testiranje
o Testovi neinteligencije Bujas bio opsjednut time
o (Priveden poradi ubojstva na tetu svojih roditelja) kad smaknete au
o Kategorizacija testova
o Kliniki testovi gleda se i vrijeme rjeavanja, individualna primjena, skupo
Kategorizacija (generalno psihodijagnostiki instrumenti):
o 0 ne treba doputenje komore (npr. za znanstveni rad, edukacija i sl.)
o A za dijagnostiku slui psihijatrima, logopedima, soc. radnicima , pedagozima), komora moe propisati
edukaciju (ako nedostaju znanja iz psihometrije); npr. test itanja
o B samo psiholozi, diploma (moe ga primijeniti i vojnik, ali interpretirati samo psiholog)
o C psiholozi nakon edukacije za test (Weschler?)
o B i C su posebno zatiena psihodijagnostika sredstva
to mjere testovi koji visoko meusobno, a nisko s drugim TI koreliraju? Mjere pojedine facete inteligencije
3 vrste teorija strukture intelekta s obzirom na broj latentnih dimenzija? Pomo: u feudalistikim terminima
o Monarhija G faktor, Spearman
o Oligarhija Thurstone
o Anarhija puno nezavisnih faktora, Guilford
Spearman:
o Vie ga je zanimalo to je zajedniko razliitim tipovima intelektualnih sposobnosti, nego po emu su one
jedinstvene
o G je jedinstvena mentalna sposobnost koju mjere svi testovi inteligencije; oblik je ope mentalne
energije
o Dri da postoje 3 temeljna principa kognicije:
1. Shvaanje iskustva = enkodiranje podraaja, ukljuuje percepciju
2. Edukcija relacija = zakljuivanje o odnosu 2 ili vie koncepata
3. Edukcija korelata = primjena otkrivenog pravila na nove situacije
o Pored generalnog faktora (g) identificirao je i vei broj specifinih faktora (s)
3

o
o
o

Svaka intelektualna operacija sadri jedan specifian element, koji pripada samo toj operaciji i razlikuje
se od elemenata svih drugih intelektualnih operacija
Navodi: logiku, mehaniku, psiholoku, aritmetiku i muziku sposobnost, te nekoliko razliitih vrsta
pamenja. Na to vas ovo podsjea? Na Gardnera.
Doputa mogunost postojanja i drugih specifinih sposobnosti

4 testa inteligencije mjere G faktor i svoj S faktor

Dio varijance T1 i T2 objanjen G, nemaju druge

zajednike varijance osim G

postoji i zajedniki dio varijance koji ne dijele s G

(Thurstone)
-

Thurstone:
o Thurstonove primarne sposobnosti (56 TI u FA): V, W, S, P, N, I, M
o V verbalna (testovi rjenika, sinonimni-antonimi, definicije)
o W verbalna fluentnost
o S spacijalna
o P perceptivna
o N numerika
o I indukcija, testovi rezoniranja
o M pamenje

Metrijske karakteristike:
o Valjanost visina ela (oni s visokim elom inteligentniji nije valjano)
o Kriterijska, konstruktna
o Terminologija Atkinson & Hilgard:
Pouzdanost stabilnost
o Konstantnost
o kotska 1932.g.: (izmjerili 90% populacije, 80 000 djece) 11.g. 77.g R = .74 impresivna korelacija
o to su blia mjerenja vei R
o Inteligentniji due ive bolja prilagodba, prilagoavanje okoline sebi
Carroll 93. sinteza FA inteligencije:

Sve teorije inteligencije u osnovi imaju zajednika obiljeja:

1. Sve pretpostavljaju da se inteligencija moe objasniti procesima obrade inf.
2. Teorije s diferencijalnim pristupom temelje se na statikom strukturalnom entitetu (faktoru ili
latentnoj dimenziji)
Danas:
o J. L. Horn : J.B. Carroll g
o Cattell-Horn-Carroll (CHC) model int. ponajvie promovirao McGrew (1997; 2005)
o Taj model ima 9 irokih sposobnosti, na drugoj razini ujedinjene na tri dimenzije:
1. Skladita usvojenog znanja
2. Sposobnosti miljenja
3. Kognitivna efikasnost
o Gdje e se G faktor prije nai, u homogenoj ili heterogenoj populaciji? Heterogenoj; u homogenoj dolazi
do restrikcije ranga
o Spacijalni faktor facete su vizualizacija, rotacija, ...
7

Skladita usvojenog znanja:

Gc (comprehension knowledge): irina i dubina znanja. Ukljuuje verbalno komuniciranje,
informiranost, rezoniranje na temelju prethodno usvojenih postupaka.
Gq (kvantitativna sposobnost): Shvaanje kvantitativnih koncepata i relacija, lakoa u manipuliranju
numerikim simbolima.
Grw (itanje-pisanje): Sposobnost povezana s itanjem/pisanjem, ukljuuje temeljne vjetine itanja
i pisanja, vjetine potrebne za shvaanje/izraavanje.
o Sposobnosti miljenja:
Glr (LTM dosjeanje): Sposobnost efikasne pohrane i kasnijeg pronalaenja informacija, najee
asociranjem.
Gv (vizualno-spacijalno miljenje): Prostorna orijentacija i sposobnost analiziranja i sintetiziranja
vidnih podraaja. Sposobnost dranja i manipuliranja predodbama.
Ga (auditorno procesiranje): Sposobnost diskriminiranja, analiziranja i sintetiziranja slunih
podraaja.
Gf (fluidno rezoniranje): Sposobnost rezoniranja, tvorenja pojmova i rjeavanje problema koji
uglavnom ukljuuju nove informacije i postupke. Oituje se u reorganizaciji, transformaciji i
ekstrapolaciji informacija.
o Kognitivna efikasnost:
Gs (brzina procesiranja): Sposobnost brzog izvoenja automatskih ili jednostavnih kognitivnih
zadataka.
Gsm (kratkorono pamenje): Sposobnost dranja informacija u STM i koritenja unutar nekoliko
sekunda. Ukljuuje WM.
U najviem redu je g, bilo kao kapacitet WM (npr. S i sur., 2002) ili kao g blizak fluidnoj inteligenciji
(McGrew, 2005)
WM = Gf?
o Paralelno-serijalno procesiranje
o Molekularna nejednakost molarna jednakost
o WM za verbalne i spac-viz. inf pokazuje razliite regije povienja metabolizma
o Engle, Tuholski i sur. (99) predlau objanjenje povezanosti mjera kapaciteta WM i Gf u terminima
zahtijevane kontrolirane panje; tonije, zahtjeva za aktivnim odravanjem informacija u trenutku
istovremenog procesiranja ili preusmjeravanja panje
o Pamenje kao proces serijalno objanjenje: netono
o Bolji model: Cowan An Information Processing Model
Focus of attention (KP) uklopljeno u DP
Paralelni model
Centralni izvritelj ima veze sa strategijama, planiranjem i metakognicijom
Multimodalna inteligencija
o Inteligencija se sastoji od mnogo posebnih sposobnosti
o Neuropsihologija podupire tu ideju
o Thurstoneov prvi model; Guilford
o Za prof. orijentaciju i selekciju najee vano izmjeriti odreene facete inteligencije
o Ali, zbog G-a mala dodana vrijednost sa svakim novim testom u regresiji (hijerarhijska)
o Bolje dodatno ispitati motivaciju, linost, i sl.
Kod male djece i starih ljudi G-faktor jak
o Djeca: ne stignu se diferencirati sposobnosti, maturacija
o Stariji: gubitak vanih funkcija, svodi se na zdravstveno stanje
Nisu iste faktorske strukture nisko i visoko inteligentnih kod prvih jak G-faktor, kod drugih vie faktora
Brzina snaga:
o Thorndike: Uz sve ostale jednake faktore, to bre osoba daje toan odgovor, inteligentnija je.
o Wechsler boduje i brzinu i tonost
8

Odsjeak na osi X = RT za zadatak koji rjeava 100% ispitanika

Odsjeak na osi X sve govori ako je: mentalna brzina = G

Kod brzinskih testova se gleda vrijeme za tone, ali se najee ignorira vrijeme za netone odgovore
(kao da su svi zadaci jednako laki, to zapravo nikad nisu)
Perzistencija
Introverti ekstraverti
Introverti imaju najvie preskoenih zadataka
Ekstraverti bolji u testovima brzine, a introverti u testovima snage
Ekstraverti bre rjeavaju, ali bre i odustaju
Carroll (93) 2 faktora brzine drugog reda
iroka kognitivna brzina: oznaava tempo rjeavanja razliitih vrsta kognitivnih zadataka (spadaju
primarni faktori perceptivna brzina, brzina pisanja, numeriki faktor i sl.)
Brzina procesiranja: odnosi se na brzinu obrade u elementarnim kognitivnim procesima.
Operacionalizira se: vremenom jednostavnog i izbornog reagiranja, semantike obrade, mentalnog
usporeivanja i sl.
Upozorava na 7 aspekata problema brzina-snaga:
1. Dimenzionalnost kog. brzine je kompleksna (kao i inteligencije)
Npr. postoje viz. faktori koji idu na faktor drugog reda snage i oni koji idu na faktor II. reda brzine

o
o

2. U itavom spektru kog. sposobnosti neke moemo klasificirati kao karakteristine sposobnosti snage,
a neke kao karakteristine sposobnosti brzine (npr. N)
3. Korelacije uspjeha na testu uz uobiajeno vremensko ogranienje i bez ogranienja 0,94-0,97
* Dovoljno vrijeme za rjeavanje kad je 80% ljudi rijeilo
Artefakt korelacije dio-cjelina, spuriozna korelacija
Zbog tog ogranienja vremena u testovima snage rezultat u sebi ima i varijancu brzine
9

 ista brzina samo na lakim zadacima, a ona vrlo nisko ili uope ne korelira s istim mjerama
snage (potpuno neogranieno vrijeme)
4. U testovima snage u kojima je vrijeme za rad dovoljno da veina doe do zadnjeg zadatka, ali ipak
ogranieno, pristrani su prema sporim rjeavaima jer na svim razinama teine zadatka postoje
interindividualne razlike u brzini rada
5. Entitet koji zovemo inteligencija prvenstveno je sposobnost snage (level) indicira razinu teine
zadatka koju moe (ili bi mogla) rijeiti osoba na odreenom stupnju svog razvoja ako ima dovoljno
vremena da oituje svoju sposobnost
6. U prosjeku postoji blaga povezanost izmeu brzine i snage, ali uz velike varijacije
Korelacija ECT i int. preniske za praktinu upotrebu

7. Carroll zakljuuje: Thorndikeovo razmiljanje je vie stvar socijalnog suenja i vrednovanja brzine (u
ITI) u rjeavanju problema nego to to istraivanja potvruju
o Hunt (05):
Kad je rije o jednostavnim odlukama poput onih u ECT, inteligentniji su bri
Ali, nije uvijek dobro biti brz!
Dok se u zapadnoj kulturi cijeni brzina (npr. u debati), u istonoj kulturi je to znak nezrelosti i/ili
gluposti
Upravo sposobnost da se inhibira odgovor kad je to nuno ini jednu od vanih odrednice
inteligentnog ponaanja!
Int: Gc - Gf.
o Gc = efikasno usvajanje i koritenje znanja
o Hunt (05) komentira podatak da s uspjehom u koli i poslu vie koreliraju testovi Gc nego Gf:
Gc je sposobnost primjene prethodno usvojenih inf. i metoda rjeavanja problema na trenutaan
problem. Knowledge counts!
o Gc - Gf. teorija investicije
o Binet: Inteligencija bilo koga je podlona razvoju. S vjebom, entuzijazmom i osobito s metodom,
mogue je poveati panju, pamenje, rasuivanje i doslovce postati inteligentniji Gc
o TOI, lift, mape, telefoniranje, ali 99% Vana!? prvo 4 ljudi ne znaju koristiti, ali u Milijunau 99% publike
zna Vanino pravo ime i prezime :P
o Paralelno-serijalno procesiranje
o Verbalni-neverbalni testovi (izvedbeni)
10

o
o
o

WM za verbalne i spac-viz. inf pokazuje razliite regije povienja metabolizma

WM = Gf?
Carroll (93) prosjena optereenja faktora I. reda na faktoru II. reda Gc:
Razvoj jezika .78
Reading coprehension .75
V .71
Sekvencijalno rezoniranje .69
Fluentnost ideja .68
Spelling .67
N .53
OI (opa informiranost) .73
Test s najveom projekcijom na G = opa informiranost (jasan indikator Gc)
OI lift, mape, planovi
Dron, moron, oksimoron to mjere? Dron je OI za aktualne stvari, moron OI nevezana za
generacije, a oksimoron je mjera obrazovanosti
Selekcijski postupak dobro jer su motivirani
Magarac se pravi glupljim nego to jest. Kod ljudi je to obratno
I. pitanje: je li vea vjerojatnost da zavri u ludnici ako si inteligentan ili tup?
II. pitanje: tko bre izlazi iz ludnice: inteligentan ili tup?
Inteligencija-linost:
o Lazarus: int. najvanija za coping resources
o Inteligentniji bre izlaze iz psihijatarskih odjela
o Oteenje int. esto povezano i s ostalim deficitima
o Descartes: Nije dovoljno imati dobar um, najvanije jest koristiti ga dobro
o to je s genijalnim ljudima i njihovim zdravljem?
o Da li kod inteligencije vrijedi pravilo: to vie - to bolje?
o Kod linosti uglavnom bipolarni kontinuumi.
o to je s ekstremima? Nijedan ekstrem nije dobar
o Gdje je pravilo: to manje to bolje? Eysenckov psihoticizam
o Kako je i s odgojem? tjeranje prema prosjeku; ni premalo ni previe kontrole nije optimalno za razvoj
int. i linosti djeteta
Inteligencija kriminal:
o Wilson & Herrnstein (85): Za posljednje 4 decenije puno je podataka da je IQ osuenih 10 bodova nii od
neosuivanih u USA i GB
o Ellis & Walsh (2003) 100 studija isti zakljuak
o Kandel i sur. (88) u Danskoj parovi brae braa s dosijeom 15 IQ-bodova nii od neregistriranih
Zato je metodoloki vano ovo istraivanje? SES pasivni i obiteljska okolina donekle kontrolirani
o Maller (33): R = -0,57 izmeu IQ-a i delinkvencije 10-godinjaka
o Bartels i sur. (2010): via stopa kriminala u amerikim dravama nieg IQ-a; za nasilna djela R = -0,58, za
nenasilna djela R = -0,29
o Ope objanjenje za nii IQ: loije kole zbog u startu niih sposobnosti
Posljedica: nezaposlenost/slabo plaeni poslovi, imaju manje za izgubiti
o ovdje i sad orijentacija nema odgode zadovoljstva, ne razmiljaju o potencijalnoj kazni
o Okolina nie moralne vrijednosti
Inteligencija liberalizam : konzervatizam
o Kanazawa (2010): Izmjeren IQ u djetinjstvu, odrasla orijentacija: liberalizam 106, konzervatizam 95
o Slino naeno i za prihvaanje tvrdnji iz ispitivanja javnog mnijenja nii IQ onih koji prihvaaju ope
stavove
o Nacionalni IQ i % ena u vlasti koreliraju
o Nacionalni IQ i % orijentacija vlasti koreliraju (liberalizam +)
o Nacionalni IQ i % zdravlje koreliraju
11

o Uzronosti?
o Korupcija? Indeks korupcije i ene na vlasti r= -0,7
Molekularna nejednakost molarna jednakost:

Fluidna nakon 20.g opada, Gc raste; Gc bi jo vie rastao da ga ne koi pad u Gf (i obrnuto)

12

Rjenik s dobi raste max. 60 g.

13

Pad sposobnosti nakon 60.g. u longitudinalnim istraivanjima (pogotovo perc. i numerike sposobnosti)
Pad neverbalnih, odravanje verbalnih sposobnosti
Razliiti rezultati prema tipu istraivanja: longitudinalno ili transverzalno
o Opstaju najbolji, inteligentniji dulje ive
o Nesluajni otpad ispitanika
o Flynn efekt
Kako rijeiti problem tipa istraivanja? Zapravo teko. Samo procjena. Ipak su to kruke i jabuke. Moe puno
toga parcijalizirati, ali uvijek ostaje poneto jo.
Inteligencija dob:
o S dobi porast bolesti koje utjeu na pad IQ, npr. Parkinsonova bolest, dijabetes, smanjena prokrvljenost
mozga
o Mild Cognitive Impairment (MCI)
o CIND cognitively impared, not demented
o Djetinjstvo MCD: minimalna cerebralna disfunkcija (zastario termin, danas? ADHD)
Praktina inteligencija kog. uspjenost u neakademskim situacijama:
o Kako napuniti dravnu kasu? Prvo digne cijenu alkoholu, a onda tako brlja da ljudi moraju piti...
o Gogo i Branka
o Saudijska princeza i potpredsjednik banke
o WISC
14

o
o
o
-

Naglaava adaptacijske aspekte inteligencije

Afrika strljen s percem vodi do meda
Pacifiki uroenici navigacija bez instrumenata i zapravo ne mogu tono objasniti kako nalaze lovita
implicitno znanje
Praktina inteligencija Sternberg i Grigorenko, 06
o PI = sposobnost da se postigne eljeno unutar nekog sociokulturalnog konteksta kombinacijom
analitike, kreativne i praktine sposobnosti
o Znai PI kulturalno ovisna (Pacifik)
o Kultura = skup stavova, ponaanja i normi koje dijeli neka vea grupa ljudi i koji se prenose s generacije
na generaciju
o Kulturalna inteligencija razlike u poimanju int. izmeu kultura, trae se univerzalije
o Netko moe biti kroskulturalno inteligentan, a ne i posebno unutarkulturalno inteligentan
o ee je obratno
Kulturalna inteligencija
o Inteligencija ne postoji izvan kulturalnog konteksta
o Zapadnjaci pokazuju stanovitu aroganciju u odreivanju to je to int. (i ETI i ITI) i kako se mjeri; ne
uzimaju u obzir kulturalni kontekst!
o Usko : iroko poimanje inteligencije
o Zapadnjaci usko, psihometrijsko
o Istonjaci ire, socijalno
Praktina inteligencija (tacit-knowledge):
o Preutno znanje
o Razlika IZ (implicitno znanje): Gen. inf. (general knowledge); OI
o Za PI vano implicitno znanje (IZ)
o PI vana za brzinu stjecanja i kvalitetu IZ
o Iskustvo per se nije jamac IZ
o IZ: upravljanje sobom, drugima, poslom
o Koreliraju meusobno (ine g)
o g iz PI ne korelira s psihometrijskim g-om
o IZ je ipak specifino za domene npr. IZ za vojno voenje predvialo uspjenost, a konvencionalni TI i IZ
menaderstva ne
o Moda sposobnost stvaranja IZ ini temelj g-a IZ
Prirodna inteligencija:
o Bistrina
o Pavlov dobra akademska, praktina ne nikad nije savladao vozni red vlakova, uvijek je netko morao s
njim putovati; uvijek je bio toan, a kad mu je asist. zakasnio 10 min., otro ga je ukorio.
A: Prof. Pavlov, ali vani je revolucija
P: to dovraga znai revolucija kad mora raditi u laboratoriju. Sljedei put kad doe do revolucije
ustanite ranije!
o Dugave teorija uma, Da sam ja uiteljica.. da shvate koliko je to teko
o Nove papue
o Slunj
o No. 1. Zubari u Bihau jeftinije, Slunjanin otiao kod jednog zubara na injekciju, a kod drugog na
vaenje zuba
o Princ je jako volio Snjeguljicu. Zato? Zato to je bila lijepa i jako dobra. Zita: Dala mu je igrake? Ja
(presretan): Da! Zita: A on e ih odmah vratit!?
Kumulativna deprivacijska hipoteza
o Brdska, romska ili kanalska djeca IQ pada s uzrastom, ali rastu specifina znanja i vjetine bitne za
preivljavanje
o kanalska djeca pohaala u prosjeku samo 5% nastave u toku k. g., a roditelji su im bili uglavnom
nepismeni
15

o
o
o
o

S uzrastom je dolazilo do pada u IQ na Stanford-Binet t.

Na uzrastu od 4-6 godina djeca su imala prosjeni IQ oko 90, a na uzrastu 12 - 22 god. oko 60!
Korelacija izmeu IQ-a i uzrasta djece iznosila je 0,76
Gordon sline rezultate uzorak romske djece u GB: pohaala u prosjeku 33% nastave u toku k. g.
R dob-IQ = .43
Praktina inteligencija:
o PI se dominantno opaa (najnia razina operacionalizacije)
o Problematini pokuaji mjerenja praktine int. : manje ih je u usporedbi s velikim brojem testova
akademske/apstraktne int. (klasini psihometrijski evaluirani testovi)
o Jedan od razloga za takvo stanje jest nepostojanje jasne i jedinstvene definicije praktine int. (mada
takva definicija ne postoji ni za psihometrijsku int....)
o Klasini TI izvrsni prediktori akademskog uspjeha; za ivot vanija praktina inteligencija
o Dok se akademski uspjeh temelji na kog. uenju, za praktinu int. vanije opservacijsko uenje
o Praktina int. nije "ista" int. ukljuuje stavove, interese, motive, znanja i linost u uem smislu
o Drugi naziv = zdrav razum
o Uspjena inteligencija (Sternberg) oituju samo dobre strane svoje inteligencije, a rade na loima
o Aktivna neinteligencija Gdje vam je novanik? Loe, odmah se uhvate za to mjesto
o Dobro uoavanje (povezivanje)
o Proaktivnost pomak od rjeavanja problema na predvianje potencijalnih problema
o esto ukljuuje soc. inteligenciju:
Hvala to ne puite/psujete/viete
Ne bacajte ovaj letak, mi ne prodajemo pizze
Nama je ljepe vani ponuditi alterantivu, izbjegavati zabrane (precrtan pas!)
o Mravi nou zatrpavaju suparniki mravinjak da samo njima ostane hrana sutra
o Epstein (89; 94): konstruktivno miljenje
Razvio testove km za predikciju ivotnih uspjeha
KM lei u osnovi sree u soc. odnosima, poslu i zdravlju
Nalikuje EI jer se dosta bavi regulacijom emocija
Poduzimaju akcije kad se suoe s problemima umjesto da se ale na njih
Smatra da je KM vanije od IQ-a za uspjeh u ivotu
Openito, visok IQ nije jamac sree; praktina int. i KM vaniji
o U duanima idete kroz labirint do blagajne rauna se na kompulzivno kupovanje: slatkii u visini
djece... to je visini odraslih?
o Zita ivotinje na A
o Mukarac i ena kod psihijatra 80$: Plaaju 80% da ih gleda dok imaju odnos i nita ne govori. Tako
tjedan za tjednom. Na kraju ih pita zato. Oboje oenjeni, hotel 150%, a oni za seansu od zdravstvenog
refundiraju 67$
Emocionalna inteligencija:
o Elaborirana socijalna inteligencija uz dodatak metakognicije
o Vrlo pragmatino orijentirana
o Ukljuuje konstrukte kao to su optimizam, samoefikasnost, asertivnost, lokus kontrole, makijavelizam i
neverbalna komunikacija
o Meta-afektivnost prepoznavanje vlastitih emocija (zapravo intrapersonalna inteligencija); socijalna
inteligencija prepoznavanje emocija drugih ljudi (interpersonalna inteligencija)
o Za Gardnera su to dvije inteligencije: inter- i intrapersonalna int.
o Za Golemana je njezina sr obraanje srcu (centru emocija u ITL), odnosno amigdalama, a ne razumu
o Mayer i Salovey (90) ...sposobnost praenja vlastitih i tuih emocija, njihovo razlikovanje i koritenje tih
informacija kao vodia u miljenju i postupcima (bitno)
o Pretee EI:
16

o
o
o
o
o
o

Anyone can become angry - that is easy. But to be angry with the right person, to the right degree,
at the right time, for the right purpose, and in the right way this is not easy Aristotel
Looking to future generationsthe struggle between our higher and our lower impulses will be less
severe, and virtue will be triumphant Naivni Darwin
Naslov zadae u koli glasi Kad bih bio direktor velike tvrtke. Mali Ivica jedini ne pie. Pita ga uiteljica to
eka. Kae: ekam tajnicu!
Za vrhunski uspjeh uz int. treba i sposobnost utjecaja na druge (em. int) + mot. za postignuem
Na nioj razini menadera vaniji int. i znanje, to je via razina vanija em. int.
Mogue je da su neki lijeni ili utljivi geniji imali sve odgovore u glavi, ali malo vrijede kad nitko ne zna za
njih (Goleman)
Korelacija inteligencije i SES-a kod zavrenog fakulteta niska tu profitiraju asertivni, zgodni
EI Mayer & Salovey: (BITNO)

A man walked into the produce section of supermarket and asked to buy half a head of lettuce. The boy
working in that department told him that they only sold whole heads of lettuce. The man was insistent
that the boy ask his manager about the matter. Walking into the back room, the boy said to his manager,
"Some asshole wants to buy a half a head of lettuce."As he finished his sentence, he turned to find the
man standing right behind him, so he quickly added, And this gentleman kindly offered to buy the other
half." The manager approved the deal and the man went on his way. Later the manager found the boy
and said, "I was impressed with the way you got yourself out of that situation earlier. We like people
who think on their feet here. Where are you from, son?" Boy: "Montreal, Canada, sir," Manager: "Well,
why did you leave Montreal," Boy: "Well sir, there's nothing but whores and hockey players up there."
Manager: "Really! My wife is from Montreal!" Boy: "No kidding!? What position did she play?"
Koncept emocionalne inteligencije Reuvena Bar-Ona (1997): 5 komponenti (NE TREBA ZNATI)
INTRAPERSONALNE KOMPONENTE
Emocionalna samosvijest
Upornost
Samopotovanje
Samoaktualizacija
Nezavisnost
INTERPERSONALNE KOMPONENTE
Empatija
Interpersonalni odnos
Socijalna odgovornost
KOMPONENTE PRILAGODLJIVOSTI
Rjeavanje problema
17

Objektivnost u procjeni
Fleksibilnost
KOMPONENTE UPRAVLJANJA STRESOM
Tolerancija na stres
Kontrola poriva
KOMPONENTE OPEG RASPOLOENJA
Srea
Optimizam
o Klasina int. dominantno naslijeena; EI se moe razvijati
o U SAD-u se u velikom broju kola provode razliiti programi pokuavaju razviti odreene vjetine
povezane s EI; neki od tih programa su uvedeni kao formalni kolski predmeti, neki se provode
neformalno kroz ostale programe u nastavi
o Locke, 05:
Definicije se stalno mijenjaju
Veina definicija je preobuhvatna i time koncept ini nerazumljivim
Veina psihologa smatra da: ne postoji neto to se zove emocionalna inteligencija, iako se
inteligencija moe primijeniti na emocije kao i druge domene ivota
Ostali problemi? Loa krit. valjanost, 0 R izmeu objektivne-subjektivne mjere, to je vea kriterijska
valjanost vie lii testovima inteligencije
Niska valjanost
Nulta korelacija objektivne upitnike mjere
Prediktivna za neke ivotne ishode: kvaliteta soc. interakcija, droga & alkohol, devijantno ponaanje,
manjak prijatelja, ivotne vjetine, zadovoljstvo ivotom i sl.
Zato? Preko metakognicije, soc. inteligencije i praktine int.
Varijanca metode (sve su upitnici)
Za mjere postignua niske korelacije samo za objektivne mjere
ALI: ni one nemaju incremental validity uz klasine TI i savjesnost iz Big 5
Gardner:
o Po emu poznat?
o Def. int: psihobioloki potencijal za RP ili izradu produkata koji se cijene u bar jednom kulturalnom
kontekstu. (drugi dio originalniji i dobar)
o Npr. brazilska ulina djeca odlino barataju mat. raunima u ulinim poslovima, a iz mat. u koli ne
mogu proi
o Ikona za mudrost Ghandi, prirodnjaka inteligencija Darwin, lingvistika Dostojevski,
intrapersonalna Virginia Woolf
o Multiple inteligencije ve imenom implicira da nema int. u jednini, ve da su to razliite int.
o Oko tradicionalnih (PMS) nije sporno: ima lingvistiku, spacijalnu, logiko-matematiku (paralela
apstraktnoj)
o Dva talenta: muziki i tjelesno-kinestetiki
o Interpersonalna i intrapesonalna
o Ekoloka (prirodnjaka, zemljoradnika) i (trendovska) mudrost
o Prirodnjaka int. ive li u Europi antilope? Majmuni? antilope divokoze, majmuni - Gibraltar
o Kako bi dokazao teoriju uzima i podatke iz:
Antropologije o tome kako se odreene sposobnosti razvijaju, potiu ili supresiraju, odnosno cijene
u razliitim drutvima
Studija sluaja (vundrekindi, oteenja mozga, savanti)
Evolucionistike psih. o razvoju neuralnih struktura specijaliziranih za odreene kog. funkcije
o Na prigovor o talentima kae: Uobiajeno promatranje govornih i log. vjetina kao oznaka int. svojstveno
samo zap. kulturama i odraava utjecaj pristupu testiranja int. Da bi se smanjila ta pristranost treba sve
sposobnosti podvesti pod isti naziv int. ili ih sve nazvati talentima.
18

Smatra da su visoke korelacije izmeu razliitih mjera int. artefakt razliite naviknutosti na testiranje,
upotrebe testova papir-olovka
o to je s testiranjem pomou kompjutora? Kompjuterizirani testovi poveavaju korelaciju meu testovima
inteligencije; kad svi budu imali kompjutere, smanjit e se?
o Zalae se cft (culture-free tests) i upotrebu sadraja i medija bitnih za pojedinu int.
o Ponaanje je rezultat djelovanja svih tih int.
Npr. balet ili folklor: glazbena + motorika, ali zahtijeva i inter- i intra-personalnu int. (moraju ui u
lik)
o G. to zove krajnjim stanjima output kako emo rjeavati situacije ovisi o zbroju svih inteligencija
o to je u vezi s G. pozitivno?
Razvoj testova u kojima moe biti vie tonih odgovora (sr testova kreativnosti)
Promjena u kolama, prvenstveno O
Sve je jae uvjerenje meu prosvjetarima da e dijete bolje uspjeti u koli ako se uzmu u obzir sve
vrste int. tono
Nekad se pretjeruje mat. uz Bacha, da se sve teme kurikuluma poduavaju u svim modalitetima
crvena nit u matematici! (marksizam)
Dolo je vrijeme da proirimo poimanje spektra nadarenosti. Najvaniji doprinos koji obrazovanje
moe pruiti razvoju djeteta jest pomoi mu i usmjeriti ga prema podruju na kojem mu njegova
nadarenost najvie odgovara, gdje e biti zadovoljno i uspjeno. A to smo posve izgubili iz vida.
Umjesto toga, svu djecu podvrgavamo kolovanju koje e ih, budu li uspjena, najbolje pripremiti za
zvanje sveuilinog profesora. Pritom svu djecu ocjenjujemo u odnosu na ispunjavanje uskog
standarda uspjeha.Trebali bismo manje vremena provoditi u ocjenjivanju djece, a vie u tome da im
pomognemo u prepoznavanju vlastitih prirodnih sposobnosti i nadarenosti te u njihovu njegovanju i
razvijanju. Do uspjeha vode stotine i stotine putova. Jednako tako postoje i brojne razliite
sposobnosti koje vam mogu pomoi da ga postignete. humanistiki pristup
to kod Gardnera nije jako originalno? Primarne mentalne sposobnosti
o Profil (preuzeto od 7PMS)
o A zato je G. tako popularan?
Svatko je pametan
Uklapa se u trend dodirnih znanosti:
1. Neuroznanost istie modularnost mozga
2. Evol. psih. se temelji na injenici da su se specifine sposobnosti razvile u specifinim
okolnostima za specifinu svrhu
3. U AI se razvijaju specifini ES (ekspertni sustavi)
Zalae se za koritenje virtualne realnosti za razvoj (ne samo testiranje) int.
VR dobra za situacijske testove soc. int.
o Ni ETI ni ITI ne potvruju Gardnera.
o FA (implicitne teorije Gardnera) se dobiju tri iroka faktora:
1. verbalna ( kristalizirana), intra- i interpersonalna int;
2. spacijalno-matematika int (fluidna);
3. glazbeno-tjelesna int,
o g-faktor objasni 50% varijance tih faktora
o Kritika: planirati, evaluirati i donositi prave odluke znai preivjeti; svirati i crtati nije nuno za
preivljavanje
Na Papui se momak nije mogao oeniti dok ne donese skalp pripadnika susjednog plemena. Zato? Inicijacija.
Na junom Balkanu? Doao po vezi ako nije sposoban za vojsku, nije ni za enu
Okolina-nasljee:
o Izuzetni roditelji trebaju oekivati dijete tek neto iznad prosjeka regresija k arit. Sredini
o Korelacija izmeu inteligencije djeteta i inteligencije roditelja oko 0,5
o Velika je ansa da e biti izloeno velikom psiholokom pritisku
o Reaction range:
19

Velik napredak od loe do prosjene okoline, kasnije plato:

Reaction range:
RR se procjenjuje na 20-25 jedinica IQ-a
Kumulativna deprivacijska hipoteza
Pomak iz osiromaene u obogaenu okolinu obino rezultira porastom od 10-12 jedinica IQ-a
Vjerojatno je u prosjeku int. neto vei nego prema ekstremima krivulje int.?
Nema naina da se egzaktno odredi RR
Kumulativna deprivacijska hipoteza:
Brdska, romska ili kanalska djeca IQ pada s uzrastom, ali rastu specifina znanja i vjetine bitne za
preivljavanje
kanalska djeca pohaala u prosjeku samo 5% nastave u toku k. g., a roditelji su im bili uglavnom
nepismeni
S uzrastom je dolazilo do pada u IQ na Stanford-Binet t.
Na uzrastu od 4-6 godina djeca su imala prosjeni IQ oko 90, a na uzrastu 12 - 22 god. oko 60!
Korelacija izmeu IQ-a i uzrasta djece iznosila je 0,76.
Gordon sline rezultate uzorak romske djece u GB: pohaala u prosjeku 33% nastave u toku k. g.
R dob-IQ = .43.
Heritabilnost: nasljednost u (populaciji), ne kod pojedinca
To nije % neke osobine kod pojedinca
Odnosi se interindividualne razlike u
Npr. nasljednost inteligencije od 80% ne znai da je 80% neije inteligencije odreeno genski
Znai: 80% izmjerenih interindividualnih razlika genski je uvjetovano!
Je li heritabilnost stabilna u odreenoj ?

20

Ne
to je okolina slinija (skandinavske zemlje), nasljednost je vea
to je okolina razliitija (tranzicijske zemlje), veu ulogu ima okolina
Koliko su ujednaeni uvjeti odrastanja odreuje kolika je nasljednost

Koeficijenti heritabilnosti e biti to nii:

1. to je vea socijalna heterogenost (npr. postoje izrazito deprivirane skupine, velike klasne razlike, ili
zbog rata poremeeno kolovanje i sl.)
2. to je manja genska raznolikost

Nasljednost:
Dominantno se ispitivala nasljednost g-a 40-80%
Porast: dojenaka dob 20%; djetinjstvo 40%, odrasla dob 60%
Zato porast? Ekspresija gena to jaa to kasnije mjerimo jer ima vie vremena da se iskae
Singer i sur. (06) ispituju komponente inteligencije
CANTAB (The Cambridge Neuropsyhological Test Automated Battery)
21

Ope pamenje 57%; IT (inspection time) 38%, 31% WM

NART 76% (National Adult Reading Test visoko korelira s g)
Dok si mali kako ti daju. to si stariji sve vie sam kreira okolinu prema sposobnostima.
o Djeca hranjena majinim mlijekom uz matematiku kontrolu SES-a i stavova o braestfeedingu
inteligentnija. Zato?
U mlijeku su neke supstancije kojih nema u umjetnoj hrani.
Ispravna ishrana ve 6 mj. prije trudnoe
Prethodno prestati puiti, drogirati se, smanjiti kavu, crni aj
Pilula smanjuje tjelesne zalihe folacina (folne kiseline) i piridiksina (vrsta B vitamina) izuzetno vanih
za neuralni razvoj
Plodovi mora, banane - kalij+folacin
o Djecu u krug ili vrtuljak. U isti smjer s pauzama, da tekuina u vestibularnom dijelu uhu giba. Njeno
koturati, bacati u zrak, gladiti; majhleri za djecu u stresu,
o Glasna (ne preglasna) glazba, vidni podraaji. Uz takvu stimulaciju enormno raste duina i povezanost
dendrita.
o vrsti podaci od exp. na takorima bili superiorni kao odrasli u labirintu; imali su znatno vie neuralnih
veza primijeen rast dendrita
o Taj je fenomen registriran ak i kod starijih ljudi!, najvaniji u ranom djetinjstvu sirotita!
o Za djeji razvoj vana redovita kontrola vida i sluha. Ako slabije uju na jedno uho ne razvijaju se
optimalno dijelovi korteksa spojeni s tim uhom.
o Prve godine najkritinije
o Oko 50% sposobnosti razvije se do 4.g., daljnjih 20% do 8. g.
o Slina krivulja tjelesnog rasta
o Isto vrijedi i za int. ako ju definiramo kao sposobnost uenja
o Skodak i Skeels (49) nalaze prosjek IQ-a od 106 za 100 usvojene djece, a prosjek njihovih biolokih majki
je iznosio 86; ta je razlika znatno vea od oekivane na temelju regresije k aritmetikoj sredini
o Skeels (49) pratio 400 djece koja su dolazila u sirotita iz bijednih obitelji
IQ te djece sistematski se smanjuje s godinama njihovog boravka u siromanim obiteljima
Izmeu druge i dvanaeste godine ivota prosjeni IQ te djece je pao s 93 na 82 boda
Utvrdio je da se za svake tri godine boravka u siromanoj obitelji IQ te djece statistiki znaajno
smanjuje
o Bronfenbrenner (75) usporedio 19 parova identinih blizanaca prema inteligenciji i broju godina
kolovanja
Za osam parova s istim obrazovanjem je razlika u inteligenciji bila svega 1,5 boda (to je u granicama
pogreke mjerenja)
Za ostalih 11 parova je prosjena razlika u 5 godina kolovanja prosjek razlike od 10 bodova IQ-a
U paru blizanaca s 14 godina razlike u obrazovanju razlika od 24 boda!
O emu ovdje govorimo? O okolini
Bolest:
o Djeca zaraena crijevnim bolestima nii IQ
o Ceci (96): IQ povezan s pohaanjem kole; kola razvija sposobnost koje mjere TI i koje su ujedno vane
za preivljavanje u koli
o Tee se koncentriraju, ravnoduna su i trpe trbune bolove
o Takoer ee izostaju iz kole
o Rezultat: manje profitiraju od kole nii IQ
o Sternberg i sur. (97) na Jamajci djeca s parazitima nii uspjeh na viim kog. funkcijama (WM, rezoniranje)
i nakon parcijalizacije SES-a
o Teorija juhe Zajonc i Markus: to je obiteljska juha rjea, to su vee nepovoljnosti za dijete (100 + 100
M= 100 ; 100+100+100 M=66 to je vie djece, juha je rjea)
IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE (ITI):
22

Ima ljudi kad ispriaju vic, ponove poantu, nekad i objanjavaju u emu je tos. Zato? Moete li na
temelju viceva koje ljudi priaju zakljuiti neto o njihovoj int.? Knjiga koje itaju, TV-emisija koje
gledaju?
Podjela:

Teorije inteligencije (Sternberg i Kaufman, 1998)

Eksplicitne (ETI)

Implicitne (ITI)

psihometrijske
kognitivne
bioloke
ire koncepcije
o

Kada sam iao u O postojala je, kao odgojno sredstvo, i ta magarea, zadnja klupa u koju bi uitelj
upuivao one koji doista nita ne bi znali. Ja nalazim da je to bio vrlo dobar nain jer su neznalice, na taj
nain, navikavale da su magarci. Otkako je to ukinuto, neznalice se nikako nee pomiriti s time, te u
ivotu obino magarci sjede u prvim klupama. B. Nui
ETI - ITI
o Vanost ITI bila podcijenjena u psihologiji.
o Uzrok zanemarivanja istraivanja ITI
1. Visoki ugled koji inteligencija ima u psihologiji
2. Sofisticiranim psihometrijskim metodama za njezinu procjenu
o Ali, tvorci prvih praktino orijentiranih testova inteligencije za validaciju svojih prototipova testova
koristili procjene inteligencije uenika dobivene od uitelja. Te procjene su bile produkt uiteljskih ITI.
Danas se puno istrauje. Zato?
Culture free tests
Vanost u svakodnevnom zakljuivanju
Reagiramo na ljude ovisno o naim IT njihove inteligencije
Najvanije procijeniti inteligenciju kako bismo znali hoe li osoba iskoristiti nas ili mi nju
Puno profesija trai implicitnu procjenu inteligencije (uitelji, policajci, privatni detektivi, prodavai)
o Metoda:
1. Prototipa
2. Egzemplara
o I Binet i Simon za konstrukciju i validaciju prvih verzija svojih testova koristili procjene int. uenika
dobivene od uitelja.
o Sternberg: njih ne treba izmisliti, treba ih otkriti, jer se ve nalaze "formulirane" u umovima pojedinaca
Metoda egzemplara
o Paulhus i sur. (02)
o 12 sudaca procijenilo 15 egzemplara
o Koliko je to usporedbi po sucu? (15*14)/2

23

o
o
o

Horizontalna dimenzija > privatna : javna komunikacija

Vertikalna dimenzija > subjektivna : fizika domena
5 klastera inteligencije:
1. Znanstvena
2. Umjetnika
3. Poduzetnika
4. Komunikacijska (politiari, Winfrey)
5. Moralna (Gandhi, M.L. King)
Vjerojatno samo neki ljudi imaju takve multiple klastere int. u svojim poimanjima, a neki samo jedan

o
ITI:
o Neisser (1979) smatra da inteligencija nema tono odreene atribute, ve puno faceta koje koreliraju
visoko, no ne i potpuno
To znai da dvije razliite osobe moemo svrstati u inteligentne, premda ne dijele ni jednu zajedniku
crtu
Postavlja pitanje kako procjenjujemo ljude prema inteligenciji ako ne posjedujemo formalnu
definiciju inteligencije
Pretpostavlja da to inimo usporedbom naeg opaanja osobe s prototipom esencijalno inteligentne
osobe
o Trei nain prouavanja sudionici procijene koliko je neko ponaanje ili neka osobina karakteristina,
odnosno vana za inteligenciju
Dobivamo kvantitativne podatke koje je mogue dalje obraivati sloenijim statistikim postupcima
Problem je izbor tvrdnji za procjenu
Najbolje je kada su one prikupljene kvalitativnom analizom
Kvantitativno ispitujemo uvjerenje sudionika o specifinim pitanjima o prirodi inteligencije, (spolne
razlike, utjecaja int. na uspjeh u obrazovanju i poslu i sl.)
o Sternberg i sur., 1981; prototipovi inteligencije:
1. Akademska (V, W,N, donekle induktivno rezoniranje ono to te naue, paradigme) mape,
telefoniranje.
2. Apstraktna (spacijalni faktor, indukcija, logiko rezoniranje bez formalnog obrazovanja u tom smislu)
3. Socijalna
o (jarak, 50:100 kn. pa imam i ja curu...) Jedan klinac 16. g.zatvoren, drugi 14g. komunikativan. Vraaju
se s raspusta od djeda. Prvom 50 drugom 100 kn. Prvi pita zato. Djeda: On ima curu, pa mu treba i za
nju kad ju izvede na picu i sok. Na to stariji ipak progovori: imam i ja curu
Zarevski (81) psihometrijski int. i procjene osobina linosti i int. od vrnjaka
1. Prirodna bistrina
24

o Sternberg praktina sposobnost

o Klaster faktora: Gf,
o Vernon faktor spacijalno-mehaniki (k:m) ,
o Paralelni procesor Momirovia i sur. (1978),
o Simultana sinteza Dasa i sur. (1975);
2. Nauena intelektualna efikasnost
o U vezi je s formalnim kolovanjem i marljivou
o akademska inteligencija Sternberg i sur. (81).
o Klaster faktora: Gc,
o Vernon: faktor verbalno-edukacijski (v:ed),
o Serijalni procesor, sukcesivna sinteza
o * Djeca brzo shvaaju da ako netko mora puno uiti za dobre ocjene i nije toliko inteligentan
Arar i Nikovi, 1988; roditeljski opisi inteligentnog studenta i inteligentne osobe
o Socijalna
o Praktina
o Akademska
o Kognitivna inteligencija faktor memorije i sl.
o Motivacija
Kulturalna perspektiva
o Yang i Sternberg (79) Kinezi s Taiwana: 5 latentnih dimenzija:
1. G
2. Interpersonalna int.
3. Intrapersonalna int.
4. Intelektualno samodokazivanje (self-assertion)
5. Intelektulna skromnost (self-effacement)
o Kako komentirati 4. i 5.? int.samodokazivanje = individualizam, intelektualna skromnost=kolektivizam
o Chen (94) tri faktora kod Kineza: sposobnosti neverbalnog i verbalnog zakljuivanja, mehaniko
pamenje. (mehaniko se javlja radi pamenja znakova za pisanje)
o Grigorenko i sur. (01) ruralna Kenija 4 koncepcije int. dobivene metodom prototipa:
1. Znanje i vjetine (ukljuilo i akademska znanja)
2. Potovanje kolektivistike vrijednosti
3. Shvaanje kako se nositi sa ivotom (PI)
4. Inicijativa (=motivacija) asertivnost, integritet
o Fange, Ekvatorska Gvineja: Inteligentni ljudi se ne mogu izgubit u umi
o Harkness i Super, 83
Kokweti u zapadnoj Keniji razliito shvaaju inteligenciju djece i odraslih
Rije ngom se odnosi na djecu: oznaava odgovornost, verbalnu brzinu, sposobnost brzog
razumijevanja sloenih stvari, dobro upravljanje meuljudskim odnosima
Rije utat se odnosi na odrasle: oznaava inovativnost, lukavost, nekada mudrost i nesebinost
Specifina znaenja odreuje kontekst
o Okagi i Sternberg (93) San Jose, CA:
Latino roditelji djeci naglaavali znaaj soc. kompetencija
Azijati i bijelci kog. vjetina
Uitelji (dominantno bijelci) kog. Vjetine
Uspjeh djece u mjeovitim grupama ovisio o podudarnosti roditeljskih s uiteljskim ITI
Roditeljske ITI su odreivale to? Socijalizaciju, Ako ide u pravcu dominantne kulture bolji U
djeteta; ali, ne smije se podcijeniti znaaj soc. kompetentnosti za kasniji ivotni uspjeh i sreu
o Shipstone i Burt (1973):
Replicirali istraivanje Flugela (47)
N = 575 odraslih Britanaca
25

Usporeivali rezultate na 16 pitanja; npr. Mislite li da bi mjera ope inteligencije pomogla odrediti
pravog ovjeka za neki posao?
Flugel 75% da, S&B 58% odgovora da;
Jesu li bogatiji ljudi openito neto inteligentniji od siromanijih ljudi? 44% : 33% da
Postotak opao!
o Shipstone i Burt (1973) : Flugel
Znaajne razlike: laiko i profesionalno miljenje danas je blie ideji da postoji vie tipova
inteligencije; mukarci i ene dominantno se smatraju podjednako inteligentnima; laici prepoznaju i
okolinske faktore kao neto to moe imati utjecaja na rezultate u testovima inteligencije, postoji
poveana sumnja u:
a. Valjanost testova inteligencije
b. Pozitivnu korelaciju izmeu rezultata na TI i radne uinkovitosti
to nam govori ovo istraivanje? ITI se mjenjaju, danas blii iroj koncepciji int. nego 47 u GB
o Furnham i sur., 1999. procjene inteligencije unutar rodbinskih veza
Rairena ITI da postoje jasni generacijski utjecaji na IQ
Openito ljudi smatraju da su neto bistriji od svojih majki, a dosta bistriji od svojih djedova i baka
I roditelji smatraju da su njihova djeca inteligentnija od njih samih
Koji je to fenomen? Flynnov
RH ITI metodologija
o VIII razred, najmlai dosad ispitani
o Mjerni instrument
Upitnik ITI-VIII (Kopi, Vrani i Zarevski, 2007)
Metoda prototipa (opisati inteligentnu osobu)
Ciljana pitanja
Kombiniran kvalitativan/kvantitativan pristup
o Postupak
Predistraivanje
Istraivanje svibanj 2007.: uenici ispunjavali upitnik ITI-VIII (~15 min.)
o Navedi 5 osobina neke inteligentne osobe Rezultat: 1/3 kognitivne, 2/3 nekognitivne

S selo, MG manji grad, VG veliki grad (u velegradu se najvie cijene usko definirane kog.sposobnosti)
2 za spolne razlike: 2(2, N=329) = 8.05; p=.018
2 za razlike s obzirom na veliinu mjesta stanovanja: 2(4, N=329) = 7.42; p=.115

26

Mogunosti poveanja vlastite inteligencije (teorija investicije!)

2 za spolne razlike: 2(2, N=329) = 3.41; p=.181
2 za razlike s obzirom na veliinu mjesta stanovanja: 2(4, N=329) = 4.24; p=.374

to kau ETI o poboljanju inteligencije? (bitno!)

o Meta-analiza Kulik, Bangert-Drowns i Kulik /1984./ dobitak od 0,25 do 0,51 SD,
o Uz dinamiko testiranje dobivaju se neto vei pomaci npr. Swanson i Lussier, 2001.
o Dweck i Elliot datost inteligencije; djeca koja misle da je inteligencija zadana i ne moe se mijenjati,
manje se trude
o kolovanje
2 za spolne razlike: 2(3, N=330) = 5.69; p=.128
2 za razlike s obzirom na veliinu mjesta stanovanja: 2(6, N=330) = 24.32; p<.01

27

Povezanosti odgovora na pitanja

O utjecaju gena i okoline na razvoj inteligencije i pitanje o tome koliko kolovanje moe poveati
inteligenciju Cramerov V = 0,26; p < 0,01.
Mogunosti poveanja vlastite inteligencije i koliko kolovanje moe poveati inteligenciju V = 0,32;
p < 0,01
Oni sudionici koji dre da kolovanje moe poveati inteligenciju:
1. U veoj mjeri uspjeh u kolovanju pripisuju int. V = 0,31; p < 0,01
2. Uloga inteligencije za uspjeh u poslu V = 0,24; p < 0,01
kola posao utjecaj inteligencije V=0,26; p<.01
Za uspjeh u kojem kolskom predmetu je inteligencija najvanija?

28

Sumarno:
Razlike s obzirom na veliinu mjesta stanovanja: Sudionici sa sela i iz manjeg grada vezu inteligencije
i kole te inteligencije i posla percipiraju jaom
Objanjenje: imaju ire koncepcije inteligencije

29

ITI o razlikama u inteligenciji -

o U USA, Njemakoj, Australiji, kotskoj mukarci se procjenjuju u ukupnoj inteligenciji viim nego ene
o Taj nalaz vrijedi i kros-generacijski ljudi vjeruju kako su njihovi djedovi bili inteligentniji od njihovih
baka, oevi bistriji od majki, braa od sestara, sinovi od keri
o Visoka meukulturalna stabilnost
o Furnham, Wytykowska&Petrides (05) u 18 od 19 studija od Argentine do Zambije isti nalaz
o Mukarci procjenjuju vlastiti EQ (emoc. kvocijent) viim nego ene (Petrides i Furnham, 00)!!!
o Imaju slina vjerovanja i o nekim oblicima praktine i uspjene inteligencije (Furnham, 00)
o Pokazuje se kako ono je to ljudi veinom vjeruju da doprinosi faktoru inteligencije jest prvenstveno
logika, zatim spacijalna, pa tek onda verbalna inteligencija
o Laike koncepcije su normirane vie prema mukim sposobnostima
o Beloffova (92): Djevojice prolaze kroz trening skromnosti. To je povezano s niim procjenama danim
enama i koje ene daju same sebi.
o Navodi i povezanost procjena IQ-a s poslovnom pozicijom mukarci veinom zauzimaju vie pozicije
(tradicionalistiki razlozi, ne vee sposobnosti)
o Strah od uspjeha mukarci teko podnose uspjeh svojih supruga (esto razvod kad ena magistrira,
doktorira, postane menaderica ili ne daj Boe efica muu), mnoge majke savjetuju kerima da ne
pokazuju da su pametnije od mua
o S koliko godina su, prema tvom miljenju, osobe najinteligentnije:

30

Adolescenti
Srednja dob
Starije osobe
40%

Postotak ispitanika

35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
<20

20-25

26-30

31-35

36-40

>40

Dob rasporeena u 6 razreda

Paradoks ili iznimka koja potvruje pravilo? Rani u odnosu na kasne adolescente vrhunac inteligencije
smjetaju kasnije
o Mogue objanjenje? Dobra metakognicija da jo uvijek nisu dosegli vrhunac, da stariji ipak neto
vrijede. Jo ne dezavuiraju roditelje kao maturanti. (jo uvijek smatraju roditelje najinteligentnijima, a ne
sebe)
Zakljuak istraivanja:
o Problem kategoriziranja kvalitativnih odgovora
o Ukljuiti kategoriju manjih sela ( < 2000)
o Treba ispitati spolne/dobne razlike u ITI o pojedinim facetama inteligencije u RH (npr. Gardnerove,
Thurstonove PMA, Gc-Gf)
o Najznaajniji rezultat: uenici imaju formirane ITI vrlo sline onima maturanata srednjih kola
razmjerno rano se razvijaju koncepti o inteligenciji
ITI-ETI
o Pristranosti u funkciji spola i kod egzemplarne i metode prototipova
o Je li rije o pripisivanju inteligencije prema vlastitim karakteristikama ili neem drugom?
o Koncept o tome to je to "inteligentan pojedinac koje se ponaanje procjenjuje inteligentnim, znatno
se razlikuje meu razliitim kulturama i etnikim skupinama
o Najvjerojatnije je rije o tome da ispitanici iz razliitih skupina imaju razliita poimanja o inteligenciji
o Cattell kae da su: od oksfordskih pa do kineskih autora, kulture eksplicitno ili implicitno postavljale
definicije inteligencije u potpunosti prema svom vlastitom izgledu
Iti Furnham, 2000
o Laici imaju formirane implicitne teorije inteligencije koje se ne poklapaju u potpunosti s klasinim,
psihometrijskim definicijama
o Laike su koncepcije neto ire, osim kognitivnih aspekata ukljuuju i itav niz specifinih osobina linosti
i interpersonalnih vjetina
ITI:
o Procjena int. korelira s psihometrijski mjerom int. oko R = .30
o Samoprocjena USA 109, GB 107, Japan 102
o Muki daju vie za num. faktor, vie za oeve nego majke (djedove-babe)
o Generacijska procjene: via nego djed-baba 1 SD, od roditelje 0,5 SD
o Po tome bi int. stalno rasla to nije sluaj
o Artefakt uzorka bili su studenti koji se due koluju od roditelja
31

o
o
o
o
o

Slina korelaciji objektivan IQ samoprocjena od .30

IQ procjena stranca na temelju neke interakcije korelacija oko .30 - .40
Za procjenu znaajna neverbalna komunikacija
Uz samo verbalnu inf. (transkripti) netone procjene
Neverbalne inf. jo vanije za procjenu linosti, vie im se vjeruje. Zato? Spontane, nesvjesne, tee se
lairaju
o Implicitne teorije o razlikama u inteligenciji mukaraca i ena:
Usporedbom procijenjenog IQ-a i izmjerenog jasna tendencija:
Mukarci precjenjuju vlastiti IQ
ene podcjenjuju vlastiti IQ
o ITI zakljuno:
Spol, dob i obrazovanje ispitanika, trenutana politika zbivanja i iri socio-ekonomski kontekst,
utjeu na to koja e se ponaanja i osobine smatrati inteligentnim
Implicitne teorije inteligencije su u viskom stupnju specifine za:
1. Odreenu subpopulaciju
2. U odreenoj vremenskoj toki
Openito: razlika ETI ITI Laici bez obzira na dob i spol ne doivljavaju inteligenciju kao izolirani fenomen
nego kao dio ukupne linosti
Iti planiranje:
o Jo 1955 Kelly u svojoj teoriji linosti istie vanost predvianja buduih dogaaja, ali je kasnije dugo ta
ideja bila zanemarena
o Trai smisao u svemu to te zadesi. Samo tako nee nikada biti iznenaen.
o Epiktet rob, postao uvaeni rimski filozof!
o Za razvoj sklonosti za planiranje vana stabilna, prediktabilna okolina
o Sternberg: lokalno i globalno planiranje
o U modernim, pragmatinim ETI takoer i u ITI efikasnost predvianja razvoja dogaaja jedno od
najznaajnijih obiljeja inteligencije
o Planiraj ono to je teko dok je jo lako.
o "Probleme najbolje rjeava onaj koji to ini prije nego problemi iskrsnu!".
o Sun Tzu u Umijeu ratovanja vanost proziranja namjera protivnika.
o Stalna evaluacija planova metakognicija
o Planiraju li ivotinje?
Lukavi pauk zaplete mreu, zatrese ju, popne se iznad nje i zna da e vei pauk doi po plijen; skoi
odozgo, utrca mu otrov, pobjegne, eka da umre pa ga pojede
Musa smee moje planiranje loe kad sam bacio kosti u kantu
o Ali... Ako planiranje proizlazi iz tjeskobe (ili uznemirenosti) s ciljem da se ne dogodi neto strano, onda
nije dobro. Zato? Uznemirenost ometa kvalitetno planiranje; zaokupljeni anksioznou, nisu optimalno
pobueni
Subhumani
o Magarac staje samo tamo gdje i ovjek ako je rizino.
o Jak ako ga pretovarimo, nee krenuti
o Slonovi svetita Khao Angu za jake sue ne putaju kamione s voem i .trskom
o Sibirski vuk odvue pse da enke mogu na sigurno
o Majmun: kikiriki, koplje, slamka ulije vodu da dobije kikiriki, koristi koplje
o Bijeli medo stavi bijelu apu na crnu njuku da ga ne primijete
o Pas-smee, kruh s ceste izvadio piletinu iz smea, kupi kruh sa ceste
Primati & dupini
o Madrid Zoo mladune pavijana slui za zaobilaenje pravila reda hranjenja mali se igra hranom
dominantnog mujaka, majka ga povue za rep i zgrabi hranu

32

o
o
o
o
o
o
o
o
o

F de Wall (2001) ni jedan majmun ne dobije veeru dok svi ne uu u nastambu. Dvije mlade tvrdoglave
enke nisu htjele ui, opor kanjava takvo ponaanje; odvojili su uvari u posebnu spavaonicu da im ne
naude, sutra su ipak dobile batine...to je bilo sutra? Prve ule unutra
Starije jedinke znaju glumiti da lake dobiju hranu
Japanski majmun napravi od suhe grane ljestve da se popne na hrast zatien el. icom, onda bacio grane
i drugim majmunima. Zato? Osigurao si visok rang.
Parovi impanzi u susjednim kavezima. U staklenci orasi, a u drugom kavezu kamen, majmun doda
kamen drugom, ovaj razbije staklenku i onda podijele orahe!
Dupini i kitovi imaju svoje kulture (jezik, nain lova)
A. de Rohan (03) dupinarij u Mississippiju: dupini sami iste bazen i za otpatke koje donesu dobiju ribu.
Kelly sakrije vei papir pod kamen na dno onda upka komadie i dobije vie ribe...Tko tu koga uvjetuje?!
U prirodi stave spuvu na njuku da ih ne bocka karpina dok trae po dnu hranu (HTZ), s usmrenom
karpinom bockaju jegulje (alat)
Test zrcala crne pruge, due se gledaju, gledaju zube, potiljak
Psi pred ogledalom? Neki se brzo habituiraju, neki nikad
Tuljan na santi leda. Orke santu odguraju od obale, smanje ju, naprave sinhronim plivanjem tsunami,
tuljan klizne u vodu. I tako nekoliko puta. I to onda?
Krije peraju teorija uma?
Slon sa zvonom doao predveer, natrpao blato u zvono da ne zvoni i pojeo banane
Ptice koje mame plijen baci hranu i eka ribu
Kitovi spasitelji orke napadnu enku grenlandskog kita i druga vrsta kita ih otjera

o
o
o
o
ITI:
o Psihopati ne planiraju
o Imaju niu razinu aktivnosti prefrontalnog korteksa
o Npr. napreac odlui opljakati kladionicu, ali nema plan za bijeg
o Ukrali bankomat, kamion ostao bez goriva
o Vlastiti motor koristio tzv. pripadnik mafije
o U zatvoru se ne kaju zbog pljake (mrtvih), ve zato to nije isplanirao bijeg pa je uhvaen
Dimenzije proaktivnosti:
1. Frekvencija
2. Uspjenost
Inteligencija-posao:
o Inteligencija = najbolji pojedinani prediktor uspjeha na poslu
o Jencks (72) R =.31 IQ i prihod (urbani Bijelci, dob 25-65)
o Problem istodobno mjereno. Zahtjevniji posao potie razvoj/odranje int. (use it or lose it)
o Jencks (79) IQ sa 17g. prihod s 28g. R = .2
o Problem najvie inteligentni/educirani maksimum prihoda postiu kasnije
o Irving&Lynn (06) 8g. IQ prihod 43g. (N > 1000)
o = .37
= .32
o Povezanost IQ i profesionalno vjetina/znanje razliita za sloenost posla. Meta-analiza:
1. Najjednostavniji .0 - .19
2. Srednja razina .2 - .34
3. Najsloeniji .35 - .47
o Jensen (80) testovi int. dosta visoko koreliraju s profesionalnim poloajem (.5 do .7)
o Manje efikasni u predvianju koliko e netko biti uspjean u poslu. Zato? Vane druge varijable:
Motivacija (za postignuem)
Socijalne vjetine (asertivnost)
Linost (ugodnost, savjesnost, makijavelizam)
Matematiki razlog restrikcija raspona unutar profesija; kao da se predvia uspjenost koarkaa
na temelju njihove visine
Umjerena povezanost U int uspjeh na poslu objanjava se promjenom dominantne vrste int:

33

Za akademski uspjeh verbalna/akademska int.

Za poslovni socijalna i praktina int.
Kognitivne spolne razlike: minsko polje
o Wittmann (2005): Group differences are the most controversial topic in psychology and social sciences,
in which a researcher can easily fall into booby traps, ruin or endanger his or her academic career, or at
least get a finger burn
o Ako mu eni otvara vrata od automobila, ili mu je novi auto ili mu je nova ena
o Ponekad se pitam jesu li mukarci i ene doista jedno za drugo. Moda bi trebali ivjeti kao susjedi i
povremeno se posjeivati. Katharine Hepburn
o Svaki 8. lanak u asopisu Intelligence u naslovu ima: Sex Differences; uz SES, najee kontrolirana
varijabla
o Bioloki/evolucijski plan enka
o Zdravije, otpornije, ekonominiji organizmi. Due ive.
o Dobivaju manje zatvorske kazne, PMS olakavajua okolnost
o Sve manje razlike u visini i int. Zato? Nema fizike borbe za enke (mogu li se promjene dogoditi tako
brzo? Epigenetiari primjeuju promjene u prehrani u samo par generacija)
Brojke:
o U Hrvatskoj: do 1980-ih studenti uspjeniji, od 1990-ih studentice uspjenije
o 2005.g. 60% diplomiranih su studentice
o 2015. na 100 diplomiranih broj dipl. : Latvija 208, Poljska 194, Maarska 177, vedska 160, Italija
156, Slovenija 152, Hrvatska 146, Nizozemska 130, Njemaka 122, vicarska 92
o Eksponencijalni porast broja doktorica znanosti: 67.g. 21% 90.g. 29% 05.g. 45%
o Selekcija 60% SweSAT 40% ocjene 57% studentica
o U 15 od 17 najrazvijenijih zemalja vie s diplomom
o Manjak mukaraca (mortalitet + zatvor) pritisak stei obrazovanje + pilula vea zapoljivost
(zatvor: 30% crnih Meksikanaca 25-35 g., USA 10-ak%)
o efovi se ne boje uestalih trudnoa, pritisak: manje mukaraca, tee nai mua nuna ekonomska
samostalnost
o Diane Halpern i sur. (2005): sve se vie ena educira, trend najizraeniji u donedavno tipinim
disciplinama (prirodne zn., mat)
o su ostajale doma ne zato to su manje sposobne za posao, tj. sposobniji da zarauju, ve su oevi
potencijalno slabiji roditelji
o Sestre Polgar
o APA ve (tek?) 8 predsjednica ena
Pitanja
o Koliko su zapravo velike razlike u g faktoru inteligencije i faktorima nieg reda?
o Postoji li tendencija smanjivanja tih razlika?
o Postoje li jasne razlike u tipinim/preferiranim modusima procesiranja informacija?
o Ako postoje razlike u prosjecima na mjerama kognitivnih sposobnosti i/ili nainima procesiranja, zato
postoje?
Prolo stoljee
o Postojao konsenzus da u opoj inteligenciji nema spolne razlike
o Krenuo je od C. Burta
o Na serijama zadataka rezoniranja u uzorcima srednjokolaca, ne nalazi spolne razlike
o Thorndike (1914) takoer smatra da su razlike unutar spola vee od onih izmeu spolova
o Leta Stetter Hollingworth (1918) pregledala radove o mentalnim crtama i nala malo dokaza o spolnim
razlikama
o Terman (1916) na amerikoj standardizaciji B-S na 1000 djece dobi od 4-16. g. nema razlike
o Velike standardizacije na raznim testovima IQ-a su i dalje odravale taj stav

34

o
o
o

Testovi na kojima su dobivane razlike vee od 1SD su smatrani spolno pristranima, nisu ukljuivani u
baterije za mjerenje ope inteligencije
Ravenove matrice nemaju odvojene norme po spolu koristi se u selekciji, nebitan spol ve tko je bolji
kandidat za posao
Godfrey Thomson:
Scottish mental survey 1932 (SMS1932):
N > 80.000 11. godinjaka testirano (95% populacije)
Spol
M
SD

100.64 14.1
t = 1.6 p = .11
M
100.48 14.9
Levenov test jednakosti varijanci p < .001
Djevojice zastupljenije u rasponu 90-115 bodova IQ-a
Ekstremi: ispod 60 i izmeu 130-140 omjer:
1.4 djeaka : 1 djevojica
Nisu zahvaeni mentalno retardirani
Broj i postotak djevojica i djeaka u pojedinom razredu IQ-a (SMS1932)
M vie u dijelu mentalne retardacije i iznad 120, vie u srednjem dijelu distribucije (M isti, SD nije)

35

Inteligentniji dulje ive bolja prilagodba, kognitivna rezerva propadanje neurona (taj dio neurona koji s
dobi odumre vie e utjecati na one koji ih ionako imaju malo)
Danas?
o Istraivanja u zadnjih 15-ak godina na g faktoru, kao najboljem predstavniku kognitivne uspjenosti,
dovode u pitanje taj konsenzus
o Jo Spearman govori o indiferentnosti indikatora: specifina forma ili sadraj zadatka nisu vani tako
dugo dok ga svi koji ga rjeavaju, shvaaju ili percipiraju na isti nain
o To navodi Jacksona i Rushtona (06) da pitanje spolnih razlika u opoj inteligenciji preformuliraju na
precizniji nain: Postoje li spolne razlike u g-u?
102.516 sudionika!!! Scholastic Assessment Test (SAT)
o Maksimizira prediktabilnost akademskog uspjeha
o Minimizira potencijalne vanjske faktore poput spolne, etnike ili socijalne pristranosti
o Premda je prvenstveno mjera akademskog postignua, dobra je mjera g-a oitovanog kroz schoollearned abilities
o Visoko korelira s g-om ekstrahiranim iz ASVAB-a (.82); Kalifornijskog TMZ test mentalne zrelosti (.82);
DAT-a aptitude test (.78); APM (.72)
o SAT-V (zadaci analogija, razumijevanja teksta, antonimi i kompletiranje reenica)
o SAT-M (zadaci aritmetika, geometrija, algebra i kvantitativne usporedbe)
o Badareni na M = 500; SD = 100
U validacijskoj studiji 1991. dobili sljedee aritmetike sredine
enski
Muki
SAT-V 425
434
SAT-M 457
499
o To su razlike tipino dobivene posljednjih 30-ak godina (Halpern, 2000)
o ene = 1; mukarci = 2; N = 102.516
Spol* SAT-M gSAT-V g SAT-M
SAT-V
.05
.67
.91
.89
SAT-M
.19
.86
.84
g SAT-V .10
.90
g SAT-M .12
*point-biserijalan kk
o Relacije g-a ekstrahiranih iz SAT-V i SAT-M
Korekcija za atenuaciju die korelaciju .90 na 1.00
Potvren nalaz Frey i Dettermana (2004) da SAT-V i SAT-M primarno mjere g, a ostali faktori su
sekundarni
g ekstrahirani iz SAT-V i SAT-M u uzorcima ena i mukaraca identini (koeficijent kongruencije .99)
To znai da im zadaci imaju isto znaenje i teinu
g ekstrahiran iz svih SAT estica korelira sa spolom .12
To je ekvivalentno .24 SD-a, u terminima IQ-a 3,6 boda u korist mukaraca
o Distribucija 11 SAT g faktorskih skorova po spolu

36

U niim razredima vie , u viim razredima vie M

Raspodjela g skorova (M = 50, SD = 10) po spolu za 11 razina obiteljskog prihoda

U svih 11 razreda po SES-u M postiu bolje rezultate

Raspodjela g skorova (M = 5. SD = 10) u 7 najzastupljenijih etnikih skupina

Meksiki Amerikanci, Latino i bijelci velika razlika; Afroamerikanci i Indijanci mala razlika
to praktino znai point-biserijalni koeficijent korelacije od .12?
o Ako se selekcija provede po ukupnoj arit. sredini, bit e primljeno 55% mukaraca i 45% ena
37

o
o

to se vie die prag prijema, omjer postaje sve nepovoljniji za ene

Jackson (2002) upozorava da je opaena spolna razlika vjerojatno donja granica realne razlike, jer ETS
uklanja estice koje pokazuju izrazitu spolnu pristranost
o Zbog restrikcije raspona u SATg-u kod najuspjenije skupine (zastupljeniji mukarci) za oekivati je u
opoj populaciji veu stvarnu razliku u g faktoru inteligencije
Bioloka interpretacija: Jackson i Rushton (06); Deary i sur. (07):
o Mukarci imaju 140 grama tei mozak od ena (100 gr. nakon parcijalizacije razlike u teini), oko 15% vie
neurona, 20-ak MRI studija pokazuje korelaciju veliine mozga i IQ-a od priblino .40 (po njemu je ovo
precijenjeno i iznosi zapravo 0,20)
o Ako se procjena razlike u veliini mozga od .78 SD pomnoi s procjenom korelacije veliina mozga-IQ od
.35 dobije se .27 SD IQ-a (oko 4 boda IQ-a), blisko recentnim empirijskim podacima
o Dodatni argument: muka prednost u g-u tek od kasne adolescencije kad razlika u veliini mozga
dosegne vrhunac
Progresivne matrice: najea mjera g-a
o Lynn i Irving (2004) reanaliza prethodnih meta-analiza
o Raven (1939) do 14 god. nema razlike
o Eysenck (1981), Court (1983), Jensen (1998) i Mackintosh (1996) male i nekonzistentne razlike (1 do 2
boda IQ-a)
o Hipoteza Lynna (1999; 2002) o bioloki utemeljenim razvojnim spolnim razlikama koje rezultiraju
razliitim IQ trajektorijama kroz djetinjstvo i adolescenciju na PM:
6-9 g. nema razlike
10-13 djevojice neto bolje
15-16 djeaci neto bolji
o Zatim mukarci postiu oko 5 jedinica IQ-a vie od ena
o Colom i Lynn (04) potvrdili taj trend
Rojahn & Naglieri (06)
o Provjerili hipotezu Lynna
o Naglieri Nonverbal Ability Test (NNAT) zadaci tipa progresivnih matrica na 7 razina teine za 7 uzrasta
(od vrtia do 10-12 g.)
Prednost pred WISC-om dijelom se moe primjenjivati grupno
C kategorija testova
o Skalirani rezultati (Rush value) konvertirani u M = 100; SD =15 za svaki uzrast
o USA N = 80.000 djece
o Potvreni samo trendovi, razlike vrlo male

38

Sa 17 godina se izjednae
-

Lynn, Allik i Irving (2004) uzoraku Estonaca 12-18g. (N=2735) ekstrahirali 3 faktora prvog reda na SPM
(standardne progresivne matrice):
1. Gestalt kontinuacija /ili kognicija figuralnih relacija/, ne zahtijeva rezoniranje
2. Verbalno-analitiko rezoniranje potrebno za aritmetike operacije kojima se dolazi do rjeenja
3. Vizuospacijalna sposobnost zadaci saturirani njime se mogu rijeiti na perceptualnoj razini,
i u drugom redu g (korelirao je 0,99 s prvom glavnom komponentom testa)
o S 12g. djevojice bolje na sva 4 faktora
o S 14g. nema razlike
o Sa 17g mladii bolji u 3 faktora osim na viz-spac faktoru (nisu ukljuene mentalne rotacije)
Progresivne matrice
o Lynn i Irving (2004) meta-analiza SPM i APM na 57 studija, 195 uzoraka, ukupni N = 81.000
o Sa 17 god d = .17 (st. zn.); od 20 do 29 d = .33 i zadrava se do 80-e god, kad se gubi
o Podatak za Hrvatsku prema Matei (2000) RPM+ d = .15 (oko 2 jedinice IQ) dob 15-19 revidirane
progresivne matrice
o Lynn i Irving (2004) u 9 zemalja (USA, LA, Azija i Europa) za APM prosjeni d = .31 (4,7 jedinica IQ-a)
o Openito: vee se razlike u korist mukaraca dobivaju na CPM nego na SPM
o Mogue objanjenje CPM sadre i dio varijance vizualizacije
o Colom i Abad (2007) 4.03 jedinica IQ
Deary i sur. (2007) US National Longitudinal Survey of Youth 1979 1292 para brat-sestra na ukupnom
rezultatu (ista okolina)
o Armed Services Vocational Aptitude Battery (ASVAB) d = .07
o Armed Forces Qualification Test (AFQT) d = .06
o d zanemariv
o Matematiko znanje podjednako
o Prema subtestovima ene bolje u: znanje o svijetu, razumijevanje odlomka*, numerike operacije* i
brzina kodiranja*
o *Objanjava se superiornou u fonolokom kodiranju
o Mukarci bolji u: aritmetika, auto i kupovanje inf., mehaniko razumijevanje, elektronike inf.
o Objanjava se kombinacijom boljeg semantikog pamenja i interesima u okvirima Ackermanove teorije
o Ackermanova teorija PPIK intelligence-as-process, personality, interests and intelligence-asknowledge (inteligencija kao proces, linost, interesi i znanje)
Intelligence as process fluidna, intelligence as knowledge kristalizirana
o Integrirana teorija intelektualnog razvoja odraslih koja obuhvaa niz povezanosti izmeu znanja,
konstrukata linosti, interesa i intelekta odraslih
o Rasprenje u NLSY 1979.:
St.zn. vea varijanca mukaraca:
Omjer M : prema SD za g faktore:
ASVAB-a = 1,16 : 1
AFQT-a = 1,11 : 1
U 2% najboljih po AFQT dvostruko vie mukaraca s obzirom na istu socijalnu pozadinu taj nalaz
povezuju sa znatno veim brojem mukaraca u akademskoj i poslovnoj eminenciji
Na isti nain Deary i sur. (03) interpretiraju longitudinalne nalaze iz SMS1932
Djevojice zastupljenije u rasponu 90-115 bodova IQ-a, dok je ispod 60 i izmeu 130 i 140 bodova
omjer 1,4 djeaka prema jednoj djevojici
Dakle, osim razlika u strukturi kognitivnih sposobnosti, postoje i znatne razlike u varijabilitetu
kognitivnih sposobnosti u funkciji spola ispitanika
Zarevski (1984): vei varijabilitet mukaraca na manifestnim i na latentnim kognitivnim varijablama
Hendrickson (1982) kod ena manji varijabilitet EEG mjera (koji znaajno negativno korelira s IQ-om)

39

Hedges i Nowell (1995): Vea varijabilnost mukaraca u kog. mjerama, znatno vei % mukaraca na
ekstremima tih mjera
Vea razlika za matematike nego verbalne sposobnosti
Ovdje postoji konsenzus varijabilitet kog. sposobnosti je vei kod mukaraca
Sumarno: dosadanje meta-analize
o Colom i sur.(1999): razlike u ukupnom IQ su male i nekonzistentne
o Neisser i sur. (1996): Ope prihvaeno stajalite o razliitim profilima kog. sposobnosti
o Halpern (1997, 2000):
ene bolje: verbalna fluentnost, artikulacija govora, itanje i pisanje, fina motorika i raunanje
muki bolji: mentalne rotacije, mehaniko rezoniranje, matematika, znanost i verbalne analogije
o Hyde i McKinley (1997) i Doreen Kimura (1999) slini zakljuci
Govor i spol:
o ene izgovore izmeu 22 000 i 25 000 rijei na dan
o Mukarci izgovore izmeu 7 000 i 10 000 rijei na dan
o Djevojice progovore ranije od djeaka
o S 3.g. govor djevojica dvostruko bogatiji od vrnjaka
o Govor mukaraca lociran u lijevoj hemisferi mozga, (lijeva strana loginija, racionalnija, analitinija, dakle
zaduena je za sustave, planove, govor i sl.), desna je impulzivna, emocionalna, socijalna
o Zbog toga mukarci govore na logian, linearan nain
o Govor ena lociran je u obje hemisfere mozga, na dvije specifine lokacije.
o govore slobodnije mijeajui logiku i emocije; zato ene govore vie od mukaraca, to je uvjetovano
ulogom i nainom ivota kroz evoluciju
o Mukarci trebaju razumjeti da je enama potrebno vie rijei kako bi neto rekle i da im je teko
izraavati se kratko i saeto. Ne bi ih trebalo ljutiti to u govor unose i puno emocija. ene trebaju
razumjeti da mukarci nemaju potrebu govoriti toliko puno kao ene. Vole saetije i logine razgovore.
o Razglabanje o osjeajima, slojevima problema, pozadini, nepotrebnim detaljima i sl. problem.
Verbalne sposobnosti
o Superiornost ena u kvaliteti govora i brzini usvajanja govora objanjavaju dio varijance spolnih razlika u
nekim testovima perceptualne brzine i nekim mjerama pamenja. Npr.: test supstitucije broj-simbol;
faktorski kompleksni testovi koji imaju komponentu perceptualnog usporeivanja
o Da bi se pojavila spolna razlika treba biti:
a. Podraajni materijal koji moe biti posredovan govorom (slova, brojevi i rijei)
b. Upleten i proces evaluacije usporedbe i donoenje odluke
Program for International Student Assessment (PISA). Financira OECD (Organization for Economic
Cooperation and Development)
o Procjena italake, matematike i prirodoslovne pismenosti u 32 zemlje, reprezentativni uzorci, ukupno
180.000 15. godinjaka
o ene u svim uzorcima bolje u italakoj pismenosti
o Najvea razlika: Latvia, Finska i N. Zeland
o Najmanja: Korea, Brazil i Meksiko
o U matematikoj pismenosti prednost mukaraca uz znatno manji d
o U prirodoslovnoj pismenosti nekonzistentne razlike
o italaka pismenost u fokusu projekta PISA 2000, imala je najvei broj zadataka
o I zadaci iz ostale dvije domene su uklopljeni u verbalni kontekst to favorizira ene
o Ali: veina problema u realnom ivotu ima upravo verbalni kontekst (npr. upute za upotrebu)!
Verbalne sposobnosti epizodiko pamenje
o Hyde and McKinley (1997): ene imaju neto bolje epizodiko pamenje, moda zbog boljeg verbalnog
kodiranja i/ili vee usmjerenosti na socijalne dogaaje?
o Nema jo meta-analiza
o Nema ih ni za: socijalnu i praktinu inteligenciju, EI
o Razlog? Vjerojatno zbog problema s operacionalizacijom tih konstrukata
40

Ope znanje:
o USA Ackerman i sur. (2001); Rolfhus i Ackerman (1999);
o S. Irska Lynn, Irving i Cammock (2002); Lynn i Irwing (2002);
o Estonia Allik, Must i Lynn (1999);
o Njemaka Lynn, Wilberg i Margaf-Stiksrud (2004).
o 0.5d u krist mukaraca i spada u vee kognitivne razlike
o Mukarci bolji: sport, znanost, politika, aktualna zbivanja i povijest
o ene bolje: moda, prehrana, medicina
o Zarevski, Ivanec, Zarevski i Lynn, (2007). Komparirali rezultate 4 istraivanja u HR s onim iz USA i S.
Irske
o Po podrujima sline razlike, ali u HR ukupni d = 0.
o Zarevski, Ivanec i Zarevski (2005) VSS; N = 375: Rezultati analize varijance i veliine efekta (d)

Analiza kovarijance uz g kao kovarijatu:

o
o

Ackerman (1996) PPIK teorija: interesi glavna odrednica usvajanja znanja

Prediger (1982) dimenzija Ljudi-Stvari ima gensku i socijalizacijsku varijancu, rodno saturirana (ene
orijentirane na ljude, mukarci na stvari)
o Lubinski i Benbow (1992) tu dimenziju smatraju najznaajnijom za kognitivne spolne razlike
o Razlike u interesima posljedica razliite socijalizacije
o Evolucijsko objanjenje (Geary, 1998; Kaufman i McClean, 1998):
Muka kompetitivnost vie znanja o sportu, politici, aktualnim zbivanjima, financijama, povijesti i sl.
enska brinost znanje o prehrani i medicini
o Tu teoriju podupiru nalazi da interesi imaju heritabilitet oko 50%
o Plomin (2001) genske dispozicije utjeu na usvajanje znanja iz razliitih podruja
Pristranost
o U opem znanju je najlake napraviti pristranost
41

Izbor estica (modni kreatori) izabrao neke modne kreatore koji su se poubijali (Versace?) iako to
moda ima vie veze s kriminalistikom nego s modom
o Izbor distraktora (eliminacija pomae)
Postoji li tendencija smanjivanja razlika s obzirom na smanjivanje razlika u socijalizaciji i edukacijskim
prilikama?
o Usporedbom meta-analiza iz 1980-ih i recentnih istraivanja moe se prouavati te trendove
o Lynn i Irwing (2004) kontrolom efekta generacije u meta-analizi SPM, CPM i APM ne nalaze trend
smanjivanja razlika u g-u
o U USA i GB sve je bolji akademski uspjeh, ali razlika u PM ostaje
o Isto opaeno i za SAT-M u USA
o Lynn i Irving to tumae jaom radnom motivacijom ena
Meta-analiza verbalnih sposobnosti prema spolu Hyde i Linn (1988)
o Saele ponderiranom prosjenom veliinom efekta (d) 165 istraivanja
o Nale su prosjenu razliku od .11 SD u korist ena
o Tako malu razliku smatraju praktiki zanemarivom
o Za studije objavljene do 1973. g. (do doba izlaska vrlo citirane knjige Maccoby i Jacklin) prosjena razlika
d = .23, nakon 1973. godine iznosi svega .10.
o To govori o trendu smanjivanja razlika
Zakljuak: kod vidno-prostornih i verbalnih sposobnosti trend je smanjivanja uz male iznimke
o Voyer, Voyer and Bryden (1995): smanjenje kognitivnih razlika je povezano izmeu ostalog i s
promjenom stavova o kognitivnim spolnim razlikama.
o Oni utjeu na:
1. Odgoj djece
2. Kako danas mukarci i ene pristupaju kognitivnim zadacima
Fremer i sur. (02): 2 VRX faktora SweSAT
Ujednaen profil: raspon od -.5 do .5 SD
Neujednaen: vie od .5 SD razlika izmeu faktora

spol

Pomak k
verbalnom

Ujednaen
profil

Pomak ka
kvantitativno/
prostornom

45

101

100

139

112

82

o
o
-

Ujednaen profil npr. 550 na verbalnom, 500 na matematikom; ako naginje na jednu stranu pomak
Ti su profili povezani s izborom studija ako nisu podudarni vea stopa odustajanja i manje zadovoljstvo
studijem
Janet Shibley Hyde (05)
o Model razlika dominira medijima
o John Gray (1995) (Mars-Venera)
o Deborah Tannen (1991) You Just Dont Understand: Women and Men in Conversation
o Zastupa hipotezu o razliitim kulturama Po nainu govora mukarce i ene pripadaju razliitim
lingvistikim zajednicama ili kulturama
o Premda su Maccoby i Jacklin (1974) u pregledu 2000 studija o sposobnostima, linosti, socijalnom
ponaanju i pamenju odbacile mnoga uvrijeena miljenja o spolnim razlikama i zapravo odaslale
42

poruku o spolnim slinostima. Udbenici su u citiranju naglaavali razlike i time podravali javno
mnijenje o razlikama.

2% agresivnost i mentalne rotacije

o

Two normal distributions that are 0.21 standard deviations apart (d = 0.21). This is the approximate
magnitude of the gender difference in self-esteem, averaged over all samples, found by Kling et al.
(1999). From Gender Differences in Self-Esteem: A Meta-Analysis, by K. C. Kling, J. S. Hyde, C. J.
Showers, and B. N. Buswell, 1999, Psychological Bulletin, 125, p.484.

Realnost
o Zapravo: ene i mukarci su vrlo slini u veini ne svim psiholokim varijablama
o Rezultati pregleda 46 meta-analiza to pokazuju
o Spolne razlike variraju s dobi i zavise o kontekstu u kojem se provodi mjerenje
o Pretjerano naglaavanje spolnih razlika uzrokuje potencijalne tete u radnom okruenju i odnosima
mukaraca i ena
Konani zakljuak? (Hyde, 2005): gender similarities hypothesis
to je s razlikama?
o Kognitivne spolne razlike mogu se pripisati djelovanju i interakciji niza faktora:
Razliitom genskom, hormonalnom i neuralnom sastavu pripadnika razliitog spola
Razliitoj socijalizaciji
Linosti
Kognitivnim stilovima
Razliitom ponaanju
enska intuicija, bolje neverbalne znakove ita jer koristi holistiki pristup, a mukima je to odvojeno jak
callosum, holistiko detektiranje neverbalnih znakova zbog jae povezanosti hemisfera
Promjena u argonu:
o Prije dominirali termini verbalno, vidno-prostorno i kvantitativno
o Danas je sve izraenije koritenje konstrukta procesiranje
o Halpern (2000) klasificirala zadatke u kojima postoje jasne kognitivne spolne razlike prema kognitivnim
procesima:
1. ene favoriziraju zadaci koji zahtijevaju brz leksiki pristup (brz pristup i dosjeanje informacija iz
LTM)
43

2. Mukarce favoriziraju zadaci koji zahtijevaju sposobnosti da se zadre i manipuliraju mentalne

reprezentacije (vidno-prostorno WM)
A to initi s normama?
o Ackerman i Beier (2005): debata izmeu Termana i Yerkesa se i dalje nastavlja meu psiholozima: imaju
li mukarci i ene isti IQ? Trebaju li testovi sposobnosti i znanja imati iste ili razliite norme?
o PRM nema razliite norme. Zato?
Jedno pitanje i jedno razmiljanje:
o Ackerman (02): Kad grupne razlike treba prihvatiti, a kad drutvo treba uloiti napor da ih ukine?
o Wittmann (05): Razliitosti unutar i meu grupama populaciji pomau u preivljavanju. Za opstanak nije
bitno porijeklo razlika vano je da postoje
PPIK teorija, Ackerman (96) BITNO !!!
o Intelligence-as-process, personality, interests and intelligence-as-knowledge
o Integrirana teorija intelektualnog razvoja odraslih koja obuhvaa niz povezanosti izmeu konstrukata
linosti, interesa i intelekta u odraslih
o Proces = Gf
Knowledge = Gc
o Moderna paradigma testiranja inteligencije:
Zapoela radom Bineta i Simona (1911/1915)
Temelji se na tzv. psiholokoj metodi (mjerenje stupnja razvijenosti inteligencije):
Testovi mentalnih procesa vieg reda
Poticanje maksimalnog uinka na testu dinamiko testiranje, ima veze s Vigotskim (scaffolding)
kolsko i akademsko postignue intelekt + linost
te radna uspjenost kao temeljni kriteriji
o Problematini aspekti testiranja inteligencije odraslih:
Koncept IQ-a(mentalna dob/kronoloka dob) neprikladan za odrasle
Rjeenje: standardizacija testovnih rezultata
Neki pojednici postiu slabe rezultate na TI, a u svakodnevnom ivotu vrlo dobro funkcioniraju
uloga praktine inteligencije, mudrosti, steenog znanja...uloga ispitne anksioznosti
(ljudi koji su previe motivirani na TI postiu slabije rez., dok su u svakodnevnom ivotu oputeniji)
Uglavnom je zanemarena u modernoj paradigmi testiranja inteligencije odraslih
o Standardni testovi inteligencije uglavnom ne zahvaaju znanje (profesionalno i ope znanje), iako je ono
visoko prediktivno za niz praktinih ishoda (kolski uspjeh, radni uinak)
Novi pristup intelektu odraslih: PPIK (BITNO)
o Inteligencija je definirana kao spoj: procesa i znanja koje vodi uspjenim rjeenjima kompleksnih
kognitivnih problema
o PPIK teorija naglaava vanost sustavnog ispitivanja sadraja intelekta utvrivanja to netko zna i
kako se znanje mijenja u odrasloj dobi
o Polazita PPIK teorije:
Gf se ispituje testovima opeg rezoniranja, matematikih i spacijalnih sposobnosti
Gc mjerama verbalnog znanja i ope informiranosti
Razvojni aspekt:
Gf dosee vrhunac u ranoj odrasloj dobi i zatim lagano opada, ubrzavajui pad nakon 50. godine,
Gc raste do srednje dobi i zatim ostaje relativno stabilna
o PPIK teorija investicije (rekao da ne treba pisati)
Investicija kognitivnih (sposobnosti), afektivnih (linost) i konativnih (motivacija/interesi) resursa
upravlja stjecanjem i odravanjem specifinih znanja i vjetina tijekom ivotnog vijeka
Domene linosti i interesa su odvojene i razliite od domene inteligencije, ali interaktivnim
djelovanjem, odreujui intenzitet i smjer intelektualnog investiranja, mogu dovesti do promjena u
intelektu tijekom ivotnog vijeka
o Inteligencija kao proces vs. Inteligencija kao znanje:
Int. kao proces odnosi se na sposobnosti u kojima je presudna brzina, npr. rezoniranje, radno
pamenje, perceptivna brzina, spacijalna rotacija
44

Int. kao znanje ukljuuje domene profesionalnog znanja i opeg znanja

Profesionalno znanje se razvija od rane do srednje odrasle dobi, ope znanje raste od rane do kasne
odrasle dobi
Inteligencija kao znanje centralni dio intelekta odraslih
Ima visoku prediktivnu valjanost za kolski uspjeh i radni uinak
Razlika izmeu eksperata i strunjaka nije u int. kao procesu ve int. kao znanju (BITNO) ekspert
bolji od strunjaka
Odnos inteligencije kao procesa i inteligencije kao znanja:
Trenutana razina intelektualnih postignua odreena je int. kao procesom, dok kumulirano
ulaganje intelektualnih napora utjee na razvoj int. kao znanja, kao rezultat serije individualnih
izbora
Procesne komponente inteligencije utjeu na stjecanje i zadravanje znanja i vjetina odraslih, a
linost i interesi odreuju smjer tog utjecaja
Landuchi profesorica kemije, uenici nisu htjeli uiti kemiju, primijetila da djeca vole poker aparate
i preko toga poveala njihov interes (5 karata, svaka predstavlja kemijski element, cilj je napraviti to
sloeniji spoj; program im na kraju kae koje je bilo najsloenije rjeenje)
Linost:
Int. kao proces nisko korelira s faktorima linosti, uz iznimku neuroticizma i testne anksioznosti
Za int. kao znanje vana 2 faktora linosti: otvorenost za iskustvo i TIE typical intelectual engagement
Klasini testovi sposobnosti uglavnom ispituju maksimalni uinak, dok se testovima linosti zahvaa
tipino ponaanje (to ispitanik stvarno i tipino radi)
TIE konstrukt osmiljen da razlikuje tipian od maksimalnog uinka. Ackerman (1996), naime,
smatra da je razlog zbog ega testovi inteligencije ne koreliraju visoko sa mjerama akademskog i
poslovnog uspjeha upravo u tome to oni mjere maksimalni uinak, a dugoroni akademski i
poslovni uspjeh predstavljaju tipini uinak.
Goff i Ackerman (1992) upitnik samoprocjena za TIE koliinu intelektualnog napora koji je osoba
spremna uloiti u nekoj aktivnosti (posao, kola...)
TIE u veoj mjeri korelira sa upitnicima linosti, interesa i self-koncepta od klasinih TI, zato testovi
inteligencije ne koreliraju visoko s mjerama akademskog i poslovnog uspjeha (jer mjere
maksimalni uinak, a dugoroni akademski i poslovni uspjeh su temeljeni na tipinom uinku)
TIE ima veze s intrinzinom intelektualnom motivacijom i NFC (need for cognition)
Znanje je kod Ackermana povezano s kristaliziranom inteligencijom
Interesi:
Veina mjera interesa uglavnom je usmjerena na interese prema zanimanjima
Holland (1959) Teorija izbora zanimanja: 6 irokih podruja interesa ili tipova:
realistini, istraivaki, umjetniki, drutveni, poduzetniki, konvencionalni
Ackerman i Heggestad (1997):
Meta-analizom korelacija linosti i intelektualnih sposobnosti i pregledom korelacija interesa i
intelektualnih sposobnosti utvrena: 4 kompleksa osobina koja ilustriraju podruja preklapanja
kognitivnih, afektivnih i konativnih osobina
Linost, interesi, inteligencija: preklapanje konstrukata
1. Kompleks socijalnih osobina
Obuhvaa socijalne i poduzetnike interese, ekstraverziju, socijalnu potenciju i dobrobit (linost).
Relativno je nepovezan sa specifinim int. sposobnostima.
2. Kompleks inovnikih/konvencionalnih osobina
Obuhvaa konvencionalne interese i osobine linosti poput savjesnosti, tradicionalizma i
kontrole. Povezan je s perceptivnom brzinom i raunskim aspektom matematikih sposobnosti.
3. Kompleks znanstvenih/matematikih osobina
Preklapa se s kompleksom intelektualnih/kulturalnih osobina. Povezan je sa istraivakim i
realistikim interesima, vizualnom percepcijom i sposobnostima matematikog rezoniranja.
Nije povezan s nekom specifinom crtom linosti.
45

4. Kompleks intelektualnih/kulturalnih osobina

Povezan s istraivakim i umjetnikim interesima te edukacijskim i iskustvenim aspektima
inteligencije (Gc). Ukljuuje otvorenost na iskustvo, TIE.
o Povezanost samoprocijenjenih domena znanja s osobinama linosti, interesima i sposobnostima:
Znanje i linost:
Vie razine znanja u podrujima umjetnosti, pjesnitva, kazalita itd. povezane su s viim razinama
TIE i otvorenou na iskustvo
Znanje i interesi:
Interesi i koliina znanja iz nekog podruja su povezani (npr. istraivaki interesi s biologijom, fizikom
i kemijom; socijalni sa sociologijom, psihologijom i edukacijom itd.)
Znanje i sposobnosti:
Spacijalne sposobnosti povezane su sa znanjem iz tehnike, rauna, geometrije i fizike, dok su
matematike sposobnosti povezane sa znanjem iz rauna, geometrije i algebre. Verbalne spos. i
znanje iz umjetnosti i humanistikih zn.
o Razvoj:
Iako je smjer kauzalnosti u povezanostima linost-inteligencija i interesi-inteligencija nepoznat, moe
se pretpostaviti da se njihov razvoj odvija u meusobnoj zavisnosti
Sposobnosti i interesi razvijaju se u tandemu: razina sposobnosti odreuje vjerojatnost uspjeha u
nekoj domeni, a linost i interesi determiniraju motivaciju da se pristupi zadatku
Ukoliko je pokuaj zavrio uspjehom, interesi i razina znanja o domeni iz koje je zadatak moe porasti
(i obrnuto!)
U djetinjstvu i adolescencije zapoinju procesi diferencijacije intelektualnih struktura znanja meu
pojedincima, koja postaje sve vea u ranoj odrasloj dobi
Interesi (hobiji i ostale vannastavne aktivnosti) i sposobnosti zajedniki odreuju orijentaciju i uspjeh
u irokom spektru domena znanja.
PIPK teorija bliska teoriji investicije tko ulae, moe mu inteligencija rasti i nakon srednje dobi
tovie : U veem broju studija koje su proveli sam Ackerman i suradnici provjeravajui PPIK teoriju
pokazano je da su srednjevjeni odrasli obrazovaniji od mladih odraslih u razliitim tipovima
akademskih disciplina (Ackerman, 2000; Ackerman & Rolfhus, 1999; Beier & Ackerman, 2001; 2003).
Te su razlike u stupnju znanja pronaene u svim studijama, ak i ako su srednjovjeni odrasli bili
statistiki znaajno loiji na mjerama Gf od mladih. Korelacije sa dobi ovih domena znanja neto su
vie od korelacija dobi sa tradicionalnim Gc mjerama (vokabular, verbalno razumijevanje,
fluentnost). Razlog tome je to su Gc mjere moda povezane sa akademskim uenjem to je manje
relevantno za odrasle. Autori navode da u tom smislu opi index inteligencije, u kojem za domenu
specifino znanje ima znaajan doprinos, pokazuje da su srednjovjeni odrasli u prosjeku
inteligentniji od mlaih, to je u suprotnosti sa teorijama entiteta.
Teorija entiteta inteligencija nepromjenjiva
CHC model
Glr (LTM dosjeanje); Gv (viz-spacijalno miljenje);
Gsm (kratkorono pamenje; ukljuuje i WM)

46

Neklasino mjerenje
-

ECT (elementary cognitive task) zadatak koji zahtijeva relativno mali broj mentalnih procesa ili operacija
AA ili Aa PI : NI
Prosjeni NI-PI = 80 ms (100 ispodprosjeni na SAT-u, 60 iznadprosjeni)
Korelacija NI-PI i IQ= 0,3
Korelacija CRT-INT 0,2-0,4
o Via na poetku mjerenja inteligentniji se bre adaptiraju na novi zadatak
o Kad se CRT stabilizira korelacija pada
o za CRT unutar sesije 0,9, izmeu sesija 0,6
o R CRT-INT realno vei od 0,4 (oko 0,5)
INT-RT (bitno)
o Jensen korelacije s psihometrijskom inteligencijom:
Jednostavno RT (300 ms mladi) -0,1 -0,2
Umjereno teak zadatak (500-700 ms) -0,4 -0,5
Teki zadatak (iznad 1200 ms) -0,2 -0,3
o Kod lakih vanija perceptualno-motorna kompetencija od g-a
o Srednji najvie zahvaaju g
o Kod tekih raste i broj pogreaka pa se sve vie upliu strategije
o Brzina procesiranja sr korelacije RT-int
IT (inspection time) 2 crte ili tona razliite visine
o Mjeri se RT za 95% tonih
o Ekspozicija 10-200ms
o 10-ak % zajednike varijance?
o to je kompleksniji zadatak brzine, jaa je veza brzine i inteligencije
Postoje interind. i razvojne razlike
Brzina procesiranja vana za razvojne razlike u djetinjstvu i starenju
Mogue da je u podlozi efikasnost WM
WM mjere koreliraju 0,45 malo
Zadaci nemaju veliku ekoloku valjanost
ECT:
o 2 pristupa u objanjenju veze brzine ECT-INT:
A. Odozdo prema gore (bottom-up) objanjenje u terminima brzine osnovnih procesa obrade
informacija
B. Odozgo prema dolje (top-down) naglaava ulogu kognitivnih procesa
o Jaka evidencija o:
a. Neuroimaging tehnikama pokazanoj fokusiranoj aktivnosti uskih regija mozga inteligentnijih Tetris
b. Poveanjem prakse dolazi do efikasnijeg neuralnog procesiranja
Ostaje nejasno je li inteligencija uzrok ili posljedica opaenih razlika u procesiranju

Biologija
-

Za niu metaboliku aktivnost mozga od boljih rjeavaa testova postoje 2 mogua objanjenja:
1. Efikasniji neuralni sustav bolje procesira
2. Inteligentniji razvili bolju organizaciju modula mozga (kao kod motorike vjetine) potrebno manje
neuralnog procesiranja da se odgovori na problem
Brzina procesiranja se objanjava veom neuralnom efikasnou
Eysenck:
1. Neuralna efikasnost inteligencija
2. Bioloka osnova inteligencija
Opa svojstva mozga broj sinapsi, mijelinizacija, dendrika razgranatost (orkestar)
ILI Frontalni kortekst (dirigent)
47

Fizika privlanost i inteligencija

-

Zagrebako istraivanje (rane 80-te): 3 hipoteze

1. Thompson (46) prvi antropoloki zakon: sve antropoloke karakteristike pozitivno povezane, Gf;
Miller: f-factor (general fitness factor) g i FA indikatori latentnog genskog fitnessa (kvaliteta gena i
razvojne stabilnosti
2. Lijepima sve na tanjuru, pa int. krlja, a manje lijepe ulau Gf pa raste Gc ovo je zastupao Kulenovi
3. To je nepovezano Knezovi
4. etvrti empirista hajmo izmjerit! Jernei >.<
Na prijemnima ocjenjivali ene inteligencija i ljepota nisu povezane (problem: samo 1 dio populacije,
restrikcija ranga)
Rutinski savjet terapeuta nesigurnim u sebe, naruenog samopouzdanja i samopotovanja, patoloki
srameljivima i optereenim slinim mukama : uinite sve da izgledate to bolje!
Lookism = tendencija da se fiziki izgled smatra najvanijim osobnim atributom drugih ljudi i da je vlastiti
izgled ono to odreuje na odnos s drugima
Za lukizam nisu krivi samo mas-mediji, ve majica priroda: bebe stare samo nekoliko tjedana due gledaju i
vie se smijee slikama filmskih ljepotana i ljepotica nego slikama prosjenih ljudi!
Lijepe ene pokazuju veu samouvjerenost i samopotovanje od ena koje misle da nisu lijepe
Moemo li oekivati da drugi dre do nas ako mi sami ne pokazujemo da drimo do sebe? Djevojke, vie
pazite na svoj izgled nego na mozak, mukarci bolje vide nego to mogu misliti.
U socijalnoj interakciji prvo to opaamo upravo je fiziki izgled osobe koju sreemo. Taj prvi dojam uvelike
odreuje kasniji razvoj interakcije ljudi koji nam se na prvi pogled svide dobiju od nas pozitivne povratne
informacije onda nam na njih ta osoba uzvrati "pozitivnim vibracijama". Taj zaarani krug ima tendenciju
pojaavanja.
Prvo primijetimo izgled pa socijabilnost pa inteligenciju
Film i TV stvorili su vrlo jak stereotip da su lijepi ljudi ujedno i plemeniti, poteni, dobri, velikoduni i sl.
Pozitivci redovito su fiziki atraktivni, a negativci? S oiljcima
Istraivanja djelovanja stereotipa jasno pokazala:
o Bolje ocjene za isto znanje, za isti posao vea plaa;
o U sudnici dobivaju oslobaajue ili vrlo blage kazne;
o Za silovanje lijepe ene dobiva se otrija kazna nego ako je zloin poinjen nad manje lijepom enom
Koji je stereotip u pozadini toga? Jedva je doekala
Ljepota kriminal
o U SAD-u dijelu zatvorenike populacije besplatno omoguuju korektivne plastine operacije
o Pretpostavka: zbog fizikog izgleda ostvarile neuspjenu socijalizaciju koja ih je odvela u kriminal
promjena u vanjskom izgledu pruit e vee anse za uspjenu resocijalizaciju nakon izlaska na slobodu
o Na pitanje to im je najvanije kod partnera
uvjerljivo na 1. mjestu fiziki izgled ene
: 1. ukupna linost/karakter; 2. osjeajnost, a tek na treem mjestu je izgled mukarca
U GB 40% od ispitanih 2000 adolescentica namjerava estetskim zahvatom poboljati izgled. Zabrinjava
podatak da je samo 8% njih zadovoljno svojim izgledom!
to smo zadovoljniji svojim izgledom, samopouzdaniji smo, manje smo srameljivi, imamo vie prijateljskih i
romantinih veza, uspjeniji smo u komuniciranju s drugima i openito bolje smo prihvaeni od drugih
U posljednjih 20-ak godina u okviru evolucijske psihologije sve vie istrauje to pripadnici razliitih
ivotinjskih vrsta i ljudi doivljavaju lijepim, dakle to odreuje odabir partnera za reprodukciju.
Ljepota je indikator genskog i razvojnog zdravlja.
Donedavna je teko bilo opisati to je tono to po emu se lijepo razlikuje od prosjenog. esto je miljenje
da se atraktivnost i ne moe jednoznano opisati. Uobiajene fraze tipa ljepota je u oku onoga koji gleda ili
ljepota je samo povrinska zapravo svjedoe o prolaznosti ljepote.
David Hume:
48

ljepota nije osobina neke stvari: ona postoji samo u mislima koje se njome bave, a svaki se um njome
bavi na razliit nain
o Moller i Thornhill, 1998: ini se kako postoje odreene karakteristike koje se smatraju privlanima meu
razliitim pojedincima i u razliitim kulturama.
o Isto se dogaa i meu ivotinjama. Vani: veliina, oblik, boja perja, krzna ili peraja i sl.
o Privlanost jedinke izravno je povezana s vrednovanjem njih kao potencijalnih partnera
Visoko su cijenjene jedinke koje mogu najvie doprinijeti reprodukcijskom uspjehu jedinke
Jedinke koje uoavaju visoko cijenjene karakteristike, te u skladu s njima i donose odluke o odabiru partnera,
ostavljaju za sobom vie potomaka (i samim time i vie privlanih gena) nego one koje se na te
karakteristike ne obaziru
Takvo se evolucijsko razmiljanje moe nai i kod ljudi
Evolucijsko je stajalite da se pri donoenju odluka o neijoj atraktivnosti mi ustvari nesvjesno pitamo:
to lijepa/i moe uiniti za nas kako bi nai geni preivjeli u sljedeim generacijama?
Evolucijski nain gledanja na privlanost pokazao se kao dobar prediktor specifinosti privlanih lica
Sredinja hipoteza evolucijskog pristupa: kako se pojedinci slau u tome to nekom licu daje privlanost (npr.
Langlois i sur., 2000).
Npr. mukarci koji bi odabrali ene kojima je zavrila reproduktivna dob ne bi mogli prenijeti gene sljedeu
generaciju. Stoga se kod mukaraca javlja univerzalna preferencija za mlae ene, a dob se najbolje
procjenjuje upravo preko izgleda lica.
Simetrija:
o Istraivanja simetrije provedene su na razliitim ivotinjskim vrstama; kod ljudskog lica se univerzalno
smatra privlanom facijalna simetrija
o Moe se sagledavati kao mjera sposobnosti suoavanja organizma s okolinski uzrokovanim stresom (npr.
manjkom hrane i/ili infekcijama): optimalni razvojni ishod za veinu karakteristika simetrija
o Samo su visokokvalitetne jedinke u stanju odrati simetrinost razvoja u uvjetima okolinskog i genskog
stresa pojedinci s genski jaim kodom imunolokog sustava bit e otporniji na infekcije, to osigurava
simetrian rast tijela, stoga simetrija moe sluiti kao indikator kvalitete pojedinca i njegovih gena
o U drutvima s viskom izloenou infekcijama stavlja se i vei naglasak na simetrinost
o Kada se kompjutorskom grafikom manipulira simetrinost, utvreno je kako se simetrina lica preferiraju
vie no ona manje simetrina
o Izmjerena simetrinost stvarnih lica je u pozitivnoj korelaciji s procjenom privlanosti tih lica
o Uprosjeenost lica vana za procjenu FA: lica blia populacijskom prosjeku su ljepa od onih s
ekstremima na pojedinoj dimenziji. Pretpostavka je da je uprosjeenost povezana s heterogenou gena,
to pak daje veu ansu za obranu od patogenih okolinskih utjecaja.
Fiziko stanje moe takoer imati utjecaja na individualne preferencije potencijalnih partnera i na njihovu
percipiranu privlanost. Npr., crvena boja zebe smanjuje se s koliinom parazita, pa enke pokazuju
preferenciju upravo za crvenu boju mujaka. enke loijeg stanja pokazuju preferenciju za manje intenzivnu
crvenu boju (tj. mujake loijeg stanja). Dakle, vidimo da poveanje privlanosti uzrokuje pojavu drugaijih
reproduktivnih taktika kod zeba, a stanje enki utjee na njihove preferencije.
Sukladno ovim nalazima moe se pretpostaviti: privlani pripadnici ljudske rase mogu usvojiti drukije
strategije od neprivlanih pojedinaca
Little i sur. (01) ispitivali kako samoprocjena privlanosti kod ena utjee na preferenciju mukih lica.
Koristei se kompjutorskom grafikom za manipulaciju lica, utvrdili poveanu preferenciju za maskulinost i
simetriju mukih lica kod ena koje sebe smatraju privlanijima. Ovaj nalaz moe odraavati strategiju
odabira partnera ovisno o uvjetima koja je analogna ponaanju koje se opaa i kod drugih ivotinjskih vrsta.
Nancy Burley (86) na zebama utvrdila kako se mijenjanjem njihove privlanosti (stavljanjem traka u boji na
noge) mijenja i strategija parenja koju inae imaju:
o Privlanost traka mjerena utjecajem koji su imale na ostale ptice neke su smanjile, neke poveavale
panju ptica suprotnog spola,
o Zebe su monogamne i ravnopravno dijele roditeljsku brigu za mlade.
49

Mujaci s privlanim trakama, pokazivali su poligamno ponaanje, mujaci s neprivlanim trakama i

dalje monogamno ponaanje!
o enke s privlanim trakama provodile su manje vremena obavljajui roditeljske poslove nego
neprivlane enke, ali su ipak imale vie uspjeha u reprodukciji! Njihovi su mujaci provodili vie
vremena obavljajui roditeljske poslove nego to je to tipino za vrstu.
o Vea privlanost enkama je doputala prilagoavanje njihove strategije ponaanja i induciranje
drukijeg ponaanja kod svojih partnera
Maskulinost i simetrija znae signale visokokvalitetnog imunolokog sustava i samim time su oznaka dobrih
gena. Takvi mukarci prenose bolje karakteristike imunolokog sustava, ali manje naginju sudjelovanju u
roditeljskim poslovima.
Preferencija za asimetrinost mukarca vjerojatno znai adaptivno ponaanje manje privlanih ena, jer
pojaan roditeljski interes neprivlanih mukaraca nadomjeta manjak gena za kvalitetni imunoloki sustav.
Takoer je mogue da e enke s vie privlanih osobina vjerojatnije privui i odrati interes mujaka visoke
kvalitete
Prema tome, privlanost onoga tko percipira je vana interindividualna varijabla prilikom procjenjivanja tue
privlanosti
Ta je varijabla podlona promjeni uzrokovanoj nesreom, boleu ili starenjem i moe radikalno promijeniti
strategiju parenja
Muka privlanost enama variraju ovisno o fazi menstrualnog ciklusa:
o Usprkos preferenciji za blago feminina lica u veini vremena, za vrijeme folikularne faze menstrualnog
ciklusa, ene preferiraju vie maskulina lica
o Muka facijalna maskulinost povezana s dobrim genima jer takva karakteristika odraava aktivnost
testosterona, koji oslabljuje imunoloki sustav
o Samo koji imaju visokokvalitetni imunoloki sustav mogu si dopustiti hendikep testosterona kojim se
postiu maskulinije karakteristike
o Meutim, maskulini partneri moda i nisu idealni dugoroni partneri: s vikom testosterona ee su
ukljueni u problematine veze i imaju vie izvanbranih afera (Mazur i Booth, 1998)
ene mogu birati dugoronog partnera na osnovi njihove suradnje i veeg angamana u dijeljenju roditeljske
brige (indikator su feminine karakteristike). Kada ena bira partnera za kratkorone veze signali za roditeljsko
obvezivanje su irelevantni.
U nekim se kulturama ne oekuje od mukarca da igra vanu ulogu u odgoju djece. U ovim je situacijama
pojaana preferencija za maskulinost na vrhuncu plodnosti kod ena adaptivna jer tada nastoji
maksimizirati korist od dobrih gena koje indicira relativna maskulinost mukarca.
Zato su lijepi inteligentniji?
o D.M. Buss (85): Ako ene openito preferiraju inteligentne mukarce jer oni uobiajeno imaju vee
prihode i status, i ako veina mukaraca preferira fiziki atraktivne ene, tada e s vremenom te dvije
karakteristike pokazati tendenciju kovariranja
o Webster i Driskell (83): Ljepota kao status tvrde da je FA difuzna statusna karakteristika koja pozitivno
utjee na to kako drugi percipiraju kompetentnost osobe. I to ne samo int. i ope kompetentnosti, ve i
vrlo specifinih zadataka poput pilotiranja! I to bez obzira na spol ciljne osobe/procjenjivaa.
o Uenici I. i II. razreda O smatraju lijepe uitelje inteligentnijima!
Kanazawa & Kovar (04): BITNO
o To to veina znanstvenika smatra da je tu rije o: pristranosti, halo-efektu i stereotipu nije tono, ve da
je rije o ispravnoj percepciji, tj. da su ljepi ljudi inteligentniji
o Ako vrijede 4 pretpostavke:
1. Inteligentniji postiu vii status
2. Inteligentniji imaju potomstvo s ljepim
3. Inteligencija je nasljedna
4. Ljepota je nasljedna
o 1. H: premda su istraivanja korelacijska, jasan je smjer int. status
50

o
o
o
o

Jaka je hijerarhija IQ profesije ($)

Selekcija po IQ se zato i provodi
2. H: U svim kulturama vai Buss, 94:The evolution of desire: Strategies of human mating
Budui da ne moe svaki mukarac oeniti ljepoticu, niti svaka ljepotica bogataa, (ak i u poligamnim
drutvima) nuno dolazi do assortative mating
o U kastinskim drutvima jedini prijelaz u viu kastu ljepota djevojke
o 4. Ljepota je nasljedna
ITLJ: lijepi roditelji lijepa djeca
Toliko jak stereotip da gotovo i nema istraivanja.
McGovern i sur. (96): Korelacija FA kod MZ = .65; kod DZ = .33. h2 = 2(rmz - rdz ) .64
Rowe i sur. (89): RFA MZ = .54, ali, korekcija za pogreku mjerenja = .95
FA vjerojatno ima vei od h2 int.
o Kanazawa: UK M=0,41 = 0,35 USA M=0,14 =0,13
Kovariranje int. i ljepote moe potjecati od:
a. Dobrih gena koji uvjetuju oboje (I. antropoloki zakon, evolucionistika psih.)
b. Zbog selektivnog uparivanja (assortative mating)
c. Pozitivnih potkrepljenja iz okoline
o Differential parental solicitude theory (nejednaka brinost) derivat Triversove [1972] parental investment
theory
o Da poveaju svoj reproduktivni uspjeh vie ulau u ljepe dijete
d. Samo-ostvarujueg proroanstva
o Ali zar ne mogu interakcijski vrijediti sve hipoteze? Mogu
o Treba li u monogamnim ili poligamnim drutvima oekivati veu korelaciju: ljepota-inteligencija?
Korelacija ljepota-inteligencija vea kod poligamnih drutava (1 mukarac ima 4 lijepe ene)
U monogamnim se drutvima moe oekivati nia povezanost nego u poligamnim, jer samo jednu od
x lijepih ena moe oeniti inteligentan mukarac
Podcijenjena povezanost na monogamnim drutvima jer ne znamo koliko su oni stvarno
monogamni (uspjeni i inteligentni su vie nevjerni)
Ljepotica izlazi iz stare kode/novog Mercedesa? Jak stereotip da se ljepota moe unoviti
Ljepota i srea? Najsretniji oni koji jesu i koji misle da su etvorka (ekstrem nikad nije dobar)
Budui da empirijski utvrena povezanost FA i inteligencije nije visoka, nikad ne smijemo na temelju izgleda
zakljuivati o inteligenciji, ostalim sposobnostima ili ak karakteru. Ne zaboravite priu o ? Quasimodu.

51