PRIMJERI VJEBI NA NASTAVI GOVORNITVA

VJEBE ARGUMENTACIJE
1. UVJERI ME
- u ovoj vjebi uenici otkrivaju vanost profiliranja publike, tj. razvijaju razliite
strategije za razliitu publiku. Podijeljeni u skupine moraju pripremiti kratak govor u
kojemu e prijatelja/roditelja/ravnatelja kole/punkera/poduzetnika/politiara uvjeriti
da pomogme njihovoj govornikoj skupini ili da se ukljui u rad nastave govornitva
2. LOPTA POBIJANJA
- ovom vjebom uenici se uvjebavanju u iznalaenju argumenata za odreenu tezu.
Sjedi se u krugu. Voditelj ima lopticu koju baca pojedinim uenicima izgovorivi
odreenu tezu. Tko uhvati loptu, mora brzo dati argument za ili protiv izreene teze te
baca lopticu dalje. Sljedei uenik mora ili pobiti argument ili ga osnaiti. Vjeba se
nastavlja dok netko vie ne zna to bi rekao, to znai da je odreena tema iscrpljena.
Tada voditelj zadaje novu tezu. Mogue teze:
Pokusi na ivotinjama su opravdani.
Trebalo bi zatvoriti zooloke vrtove.
Ljudi ne bi smjeli ubijati ivotinje radi odjevnih predmeta.
Nasilje je ponekad opravdano.
Obrazovanje je klju uspjeha.
Televizija smanjuje kvalitetu ivota.
Potrebno je da Hrvatska ue u Europsku uniju.
Drava treba osigurati obrazovanje samo na slubenom jeziku.
ovjek dananjice zainteresiran je samo za novac.
Smrtna kazna je neprihvatljiva.
Virtualni prijatelji zanimljiviji su od stvarnih itd.
3. ISPADANJE IZ AVIONA
- uenici moraju zamisliti da se nalaze u velikom balonu 500 m iznad zemlje s jo 4
osobe. Balon poinje naglo padati i jasno je da iz balona treba izbaciti jednu osobu.
Zadatak je uenika da odaberu neku poznatu osobu (glumac, pjeva, politiar...) i da
svojim kratkim govorom (1-2 minute) uvjeri ostale u balonu da ta osoba ne smije biti
izbaena (zbog svoje vanosti, razvitka ili spasa ovjeanstva itd.) Daje im se nekoliko
minuta za pripremu govora. Nakon svakog govora ostali mogu ocjenjivati govornika,
je li ih uspio uvjeriti ili nije.
4. NEMOGUA MISIJA
- uenici, podijeljeni u skupine, imaju zadatak da pripreme uvjeravajui govor na
zadane teme. Moraju izvriti nemoguu misiju svojim uvjeravalakim
sposobnostima i vrstim argumentima, npr. zalihu vodenih kreveta prodati vojsci,
poumiti Stradun itd.
5. BAROMETAR STAVOVA
- ova vjeba omoguava sudionicima da kritiki razmiljaju o kontroverznim temama i
da nakon toga uvjerljivim argumentima uvjere druge da su njihova razmiljanja
valjana. Omoguava sudionicima da budu aktivni. Osnauje sudionike na iznoenje
miljenje i stavova o razliitim temama. Uenici e sluati i uiti jedni od drugih,
diskutirati i doi do odreenih rezultata.

Postave se znakovi slaem se i ne slaem se na suprotne strane prostorije, a znak nisam

siguran u sredinu. Uenici proitaju odreene teze (npr. Mukarci su agresivniji od
ena. Mediji su glavni uzrok nasilja meu mladima. Ako djevojka nosi ekstremno seksi
odjeu, izaziva da bude silovana. Smrtna kazna smanjuje kriminal. Oko za oko, zub za
zub pozitivan je naim rjeavanja konflikta. Ne moe promijeniti osobu s
predrasudama. Svi u ovom razredu imaju predrasude. Poveanje broja policajaca na
ulicama najbolja je obrana od kriminala. itd.) i moraju odluiti slau li se s njima ili
ne. Kad odlue, stanu kod onog znaka koji odgovara njihovu stavu. Nakon toga
objanjavaju zato se slau odnosno ne slau s odreenom tezom. Uenici koji su
odabrali slaem se i ne slaem se trebali bi uvjeriti one koji nisu sigurni da se odlue
za ili protiv zadane teze. Uenici koji su u sredini i nisu sigurni mogu u bilo kojem
trenutku promijeniti miljenje i pomaknuti se ispod znaka koji odgovara njihovu stavu.
Ako tako netko uini, raspravlja se tko ga je svojom argumentacijom potaknuo na
promjenu stava. Uenici se uvjeravaju da snagom svojih argumenata mogu uvjeriti
nekoga da promijeni svoje miljenje.

6. VJEBA GLAVNOG KUHARA

- i u ovoj vjebi, koja predstavlja kako uvjebavanje sposobnosti argumentacije tako i
sposobnost uvjerljivog dranja neovisno o sadraju govorenja, uenicima se zada tema
za koju se pretpostavlja da o njoj ne znaju apsolutno nita (npr. Japanska umjetnost,
Fizikalni zakoni mehanike, Odravanje automobila, Kranstvo u Indiji, Pametne
kue, Vlast u Panami, Postanak naziva Konavle, Beini prijenos energije...). Bilo
bi dobro da uenici dre u ovom sluaju govor o temi u kojoj su apsolutne neznalice,
ali se koriste strategijama za izvedbu govora i svojim uvjeravalakim sposobnostima
govore pred publikom. Cilj, nimalo jednostavan, je da ispadnu pravi strunjaci na
zadanu temu. Ovdje nije vano to govore, ve nain kako govore, tj, kako su uli u
ulogu. Ostali uenici prouavaju njihovu verbalnu i neverbalnu izvedbu (kaljucaju li,
mrmljaju, to ine oima, smiju li se itd.)
7. TOOOO?
- sljedea vjeba slui za uvjebavanje u loginom, smislenom govorenju, dranju
strukture govora i neudaljavanju s teme. Uenik izae pred publiku i poinje govoriti
o zadanoj temi, npr. Glazba koju sluaju mladi, Vrijednosti moje gimnazije, Film svih
filmova itd. lanovi publike se ukljuuju tako da u svakom trenutku kad im se uini da
je govornik skrenuo se teme, viknnu: too?. Govornik mora korigirati svoj govor i
vratiti se na temu. Najuspjenije je vjebu napravio onaj za ijeg se govora najmanje
puta ulo: tooo.
Na malo vioj razini, kad su ve svi dovoljno uigrani, vjeba se moe raditi na nain
da publika izgovara, ovisno o pogrekama koje govornik ini, sljedee rijei:
ponavljanje (ako govornik u svom govoru neprestano ponavlja neke tvrdnje ili
podatke), praznorjeivost (ako govori bez dokaza i argumenata) i otklon (ako govori o
nevanim stvarima). Tako i govornik i publika u neprekidnoj interakciji uoavaju
kvalitete dobroga govora.

VJEBE ZA GLAS I IZGOVOR

- uz razliite vjebe pravilnog oputanja, disanja i izgovaranja, na navedenim se
tekstovima rade vjebe za glas i izgovor:
Prvog petka u prosincu poe Pero put placa potraiti prezrelo povre. Prvo pronae prezreli,
plavi patlidan, potom pouri po paprike pa po paradajz. Poto pokupuje paradajz, preko puta
primijeti Paska. Pasko, Pasko, povika. Pasko protrne. Pih, peh, promumlja potiho. Pasko,
pehist, pohita polako prema prethodniku. Peri preostalo prenijeti prezrelo povre preko pola
Pregrade!
Stanko Stankovi sedamdesetogodinji je stolar. Stalno je za sivim stolom. Prestaje
sastavljati spomenuto jer stie sestra Slavica Sesardi iz Siska sa sedamnaestogodinjim
sinom Slavenom i siunim, srebrnim psom Sislijem. Svi su sretni zbog susreta.
etam umom i sluam utanje lia. teta to ime imii sa ibenskog ubievca nije sa
mnom u umi. Skakutali bismo, alili se i raspravljali o svemu i svaemu. Poslije umske
etnje proslavili bismo osamnaestogodinjicu naega poznanstva.
Ratko Radi marljiv je radnik. Predano radi u rijekoj radionici. Radei razmilja o Tereziji
Premui. Izrezbarit e joj ruiastu ruu za trideset i prvi roendan. Raspjevana Terezija za
aperitiv e servirati liker od oraha. Za ruak e pripremiti integralnu riu, rezance s preljevom
od rajica, srnetinu, salatu od rotkvica, radia i mrkvice, a za desert roatu i trudlu od rogaa.
Radosni Ratko ruat e s dobronamjernom i portvovnom Terezijom. Svoju e sreu zaliti
vrsnim hrvatskim rujnim vinom iz srebrnih pehara.
Misic
Ja sam misic mali
koji voli da se sali,
slican sam svom ocu misu,
plasim se macke,
ne podnosim kisu,
za mene je stlasna kusnja,
kada negdje nesto susnja.
Ja sam za vjecni mil
i da svaki mis ima plavo
na svoj sil.
Miseve neplekidno pitanje muci
kad ce biti gazde u svojoj kuci.
Uzasno mi se zivot gnusa
sto nas miseve nitko i ne slusa.
Kad ce misevi imati plavo
da slobodno secu ispled svoje lupe,
da po misji na misjem lazgovalaju?
Zasto bas nas miseve uvijek valaju?
Ne mozemo tlpjeti vise takovo stanje
i vjelujemo da ce doci vlijeme
kad ce macke od miseva biti manje
i kad se nece macke u blkove busati:
mis ce govoliti,
a macke slusati!

a)
b)
c)
d)
e)

1. Poredajte izraze po stupnju jaine kojom ete ih izgovoriti:

Dodaj mi olovku!
a) Proitaj mi, molim te, taj uvodnik!
Lijepo te molim olovku.
b) itaj to tu pie!
Daj mi olovku!
c) itaj!
Olovku!
d) Proitaj to pie u uvodniku.
Molim te olovku.
e) Budi ljubazna pa mi proitaj to pie u uvodniku.
a)
b)
c)
d)
e)

Molim te komadi kruha.

Daj mi kruha!
Kruha!
Gladan sam. Ima li, molim te, komadi kruha?
Brzo, kruha! Pouri!

2. Na tvrdnju : Stigao je Ivan., odgovorite s da, ali tako da taj odgovor oznaava:
a) upit, traenje potvrde b) rezignaciju, nezadovoljstvo c) zbunjenost, nelagodu
d) uzbuenje, veselje e) sumnju f) ironiju
3. Izgovorite sljedee reenice dvaput; jednom kao veoma dobru vijest, drugi put kao izrazito
lou:
2039. godina bit e jedna od najtoplijih u povijesti
Crno nije boja.
Uvijek sam ovisila o dobroti stranaca.
Iznenaujue velik broj naih graana nikada ne ita novine niti gleda vijesti.
.
Navedene se pjesme itaju vodei rauna o svim izraajnim vrednotama jezika (logiko
naglaavanje, reenina intonacija, stanke itd.):
To to sam

Odlazak

To sto sam od vas okrenuo svoje lice

mili moji
nije bila volja moja
neka se nevidljiva ruka sa mnom naalila
i ja ne gledam vie u vas ve u neki zid
siv je i visok je taj zid i na njemu
iezavaju sve slike to sam ih u oima nosio
zalud viem ni vlastito ne uho ne uje
i tako u sebi glasan ja u za vas posve utihnuti
i umjesto mog srca kucat e moj sat

U slutnji, u enji daljine, daljine

u srcu, u dahu planine, planine.

Drago Ivanievi

Malena mjesta srca moga,

spomenak Braa, Imotskoga.
I bljesak slavna estopera,
I miris (miris) kalopera.
Tamo, tamo da putujem
tamo, tamo da tugujem;
da ujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;
da vie ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.
Tin Ujevi

Na sljedeim se tekstovima usvajaju sve govorne (izraajne) vrednote, npr. pravilno logiko i
gramatiko naglaavanje rijei, interpunkcija, stanke, trae se kljune rijei u tekstu itd.
Malo je toga tako vanog za budunost nae zemlje i nae civilizacije kao to je puno priznanje
vanosti umjetnika. Upravo je umjetnost ta koja napaja korijene nae kulture i drutvo mora dopustiti
umjetniku da slijedi svoju viziju ma kamo ona vodila.
U slobodnom drutvu, umjetnost nije oruje i ne smije pripadati podruju polemika i ideologija.
Umjetnici nisu ininjeri due...
Najvanija dunost pisca, kompozitora, umjetnika je ostati vjeran sam sebi i dopustiti plodovima
svoga rada da zriju tamo gdje mogu.
(odlomak iz govora J. F. Kennedyja)
U dugoj povijesti svijeta tek je malom broju narataja pruena mogunost da obrani slobodu u
trenucima najvee opasnosti. Ja ne bjeim od takve odgovornosti ja je prihvaam. Ne vjerujem da
itko od nas moe zamijeniti mjesto s drugim ljudima i drugim generacijama. Energija, vjera,
posveenost koje emo unijeti u ovo nastojanje osvijetlit e nau zemlju i sve one koji joj slue i ar
te vatre osvijetlit e iotav svijet. I zato, dragi moji Amerikanci, ne pitajte to ova zemlja moe uiniti
za vas, nego to vi moete uiniti za ovu zemlju.
(odlomak iz govora J. F. Kennedyja)

Mi danas nastavljamo to isto putovanje. I dalje smo najrazvijenija i najmonija zemlja na

svijetu. Nai radnici nisu nita manje produktivni nego to su bili na poetku krize. Nai
umovi nisu nita manje inventivni, nae usluge i proizvodi nisu nita manje potrebni nego to
su bili prolog tjedna, prolog mjeseca ili prole godine. Nae mogunosti ostaju neumanjene.
No vrijeme cupkanja u mjestu, zatite uskih interesa i odgaanja donoenja tekih odluka
zasigurno je prolo. Poevi od danas, moramo ustati, otresti sa sebe prainu i zapoeti s
obnovom Amerike.
...
Mi smo uvari ove batine. Jo jednom voeni ovim principima moemo se suoiti s novim
opasnostima koje zahtijevaju jo vee napore i jo bolju meudravnu suradnju i
razumijevanje. Irak emo odgovorno prepustiti njegovim stanovnicima i iskovati teko steeni
mir u Afganistanu. U zajednitvu sa starim prijateljima i bivim neprijateljima, neumorno
emo raditi na smanjenju nuklearne opasnosti i rjeavanju pitanja globalnog zatopljenja.
Neemo se ispriavati zbog svog naina ivota niti emo poputati u obrani istog, a onima
koji ele postii svoje ciljeve sijui teror i ubijajui nedune poruujemo da je na duh
nesalomljiv i jai no ikad; ne moete ga nadivjeti i mi emo vas poraziti.
...
Nai su izazovi moda novi. Sredstva koja emo koristiti kako bi se s njima suoili takoer
mogu biti nova. No temeljne vrijednosti o kojima na uspjeh ovisi - estitost i teak rad,
hrabrost i potenje, tolerancija i znatielja, odanost i domoljublje - stare su. I istinite. One su
bile tiha sila napretka kroz povijest. Ono to nam je sada potrebno jest povratak ovim
istinitostima. Ono to se od nas sada trai je novo razdoblje odgovornosti - priznanje svakog
stanovnika Amerike da imamo obveze prema sebi, svojoj domovini i svijetu, obveze koje ne
preuzimamo nevoljko ve s radou, s vrstim uvjerenjem da nita u tolikoj mjeri ne
ispunjava na duh, i definira na karakter, kao saznanje da smo dali sve od sebe kako bismo se
suoili s tekim zadatkom.
( iz inauguracijskog govora Baracka Obame)

VJEBE PREVLADAVANJA TREME

-

uz razliite vjebe disanja, relaksacije, autosugestije i vizualizacije, koje pomau

smanjivanju i uklanjaju treme, koristim se sljedeom vjebom koja slui tzv.
govornikom otvaranju, a koja se temelji na igranju uloga. Ona omoguuje uenicima
da se svaaju, nadvikuju, pretjerano gestakuliraju, snano i glasno govore, i da se pri
tom oslobode, da daju svoj glas. Inscenira se nekoliko situacija, npr.

a) uloge: prodava, kupac i nekoliko njih koji ekaju u redu; situacija: prodava prevario
za dvije kune i kupac reagira
b) uloge: kupac, prodava i pet kojih eka u redu; situacija: kupac se tri puta vraa na
kasu
c) uloge: tajnica, uenik; situacija: uenik hitno treba potvrdu za mjesenu kartu, a ona
nema vremena
d) uloge: kupac karte, prodava karte, onaj koji se gura; situacija: onaj koji se gura
progurao se ispred kupca koji je ekao u dugakom redu kako bi kupio kartu za
koncert svoje omiljene grupe
e) uloge: mama, sin; situacija: mama ne eli sina pustiti na tulum
f) Uloge: kupac, zatitar; uloge: u duanu kupca vrlo uoljivo i nepristojno prati zatitar
itd.
VJEBE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
1. Sljedee osjeaje uenici moraju predstaviti govorom tijela: agresivnost, bijes,
prijetnju, iekivanje, strah, prebacivanje, dosadu, vrstou, otvorenost, neodlunost,
prodornost, napetost, oputenost, dvosmislenost, spremnost na kompromis itd. Svaki
se od navedenih pojmova ispie na poseban papiri. Uenici govorom tijela
predstavljaju osjeaje koji su na njima napisani. Ostali se trude pogoditi o kojim se
osjeajima radi. Cilj vjebe je da uenici osvijeste kako e se nai osjeaji shvatiti i
interpretirati bez da smo ita rekli i kako je na govor tijela puno eksplicitniji od onoga
to govorimo, tj. od sadraja govora.
2. Sudionici su podijeljeni u nekoliko skupina. Svakoj se skupini podijele tri papira B1
formata u razliitim bojama, ljepilo i boje. Njihov je zadatak da od papira naprave
trodimenzionalni dvorac koji e samostalno moi stajati na podlozi. Zadatak moraju
obaviti u potpunoj tiini, komunicirajui iskljuivo neverbalno. U diskusiji nakon
zadatka analiziramo kako su se dogovarali tijekom rada, je li netko preuzeo ulogu
voe, je li se bilo teko sporazumijevati samo neverbalno. Uenici se uvjere kako za
komunikaciju u velikoj mjeri nisu potrebne rijei, odnosno jo jednom na primjeru
uoe koliko vanu ulogu ima neverbalna komunikacija.