Ekscentri no zatezanje i pritisak

Izet Bijelonja, Mainski fakultet Sarajevo

U prethodnim poglavljima knjige analizirano je stanje napona i deformacija elemenata maina i
konstrukcija pod dejstvom osnovnih oblika optere enja, koji su izazivali samo aksijalno
naprezanje, savijanje ili uvijanje. Me utim, elementi konstrukcija ili maina esto su izloeni
kombinaciji dva ili vie osnovnih oblika optere enja izazivaju i takozvano sloeno naprezanje.
Nerijetke su kombinacije istovremenog aksijalnog naprezanja i savijanja, savijanja i uvijanja i
sli no.
Kod sloenog naprezanja ukupna deformacija se dobija jednostavno superpozicijom
deformacija od pojedina nih osnovnih oblika optere enja. U slu aju malih deformacija i
linearno elasti nog tijela princip superpozicije vrijedi i za napone. Tako da se ukupan napon u
slu aju sloenog naprezanja dobija algebarskim zbirom napona od pojedina nih optere enja.
U ovoj Glavi analiziran je samo slu aj sloenog naprezanja koje je rezultat djelovanja
ekscentri ne aksijalne sile. Pokazano je da se dejstvo ekscentri ne aksijalne sile moe
analizirati kao kombinacija aksijalnog naprezanja i istog savijanja. U ovoj Glavi definisano je i
jezgro presjeka, pojam koji igra vanu ulogu u primjeni konstruktivnih materijala koji imaju
visoku vrsto u na pritisak, a nisku ili nikakvu na zatezanje.
261

U slu aju dejstva ekscentri ne sile na elemente konstrukcije u obliku tapa ili grede mogu e je
da do e do gubitka stabilnosti ovih elemenata, to je vezano za pojam izvijanja. Problem
izvijanja kao i drugi oblici sloenog naprezanja, nisu predmet ove Glave.

9.1 Naponi u slu aju ekscentri nog zatezanja i pritiska

U Glavi 4 ove knjige analiziran je slu aj aksijalnog naprezanja koje je bilo rezultat sile iji se
pravac podudara s (geometrijskom sredinjom) osom grede ili tapa (centri na aksijalna sila). U
praksi je est slu aj da na dijelove maina ili konstrukcija djeluje ekscentri na aksijalna sila. Na
slici 9.1 dato je nekoliko primjera s dejstvom ekscentri ne aksijalne sile.

y
x

B
A H

B
Presjek a-a

(a)

(b)

Presjek a-a

(c)

Slika 9.1. Primjeri ekscentri nog zatezanja i pritiska

Sila F na slici 9.1a paralelna je osi dijela A-B ku ita prese, ali pravac sile ne prolazi kroz
geometrijsko sredite T presjeka a-a i udaljen je od geometrijskog sredita za duinu e, koja se
naziva ekscentri nost sile. Ovo je primjer ekscentri nog zatezanja. Primjer nose eg stuba datog
na slici 9.1b est je slu aj u gra evinskoj praksi. Sila F na slici 9.1b je ekscentri na sila pritiska
za dio stuba A-B. Pravac sila F na slici 1c podudara se s geometrijskom sredinjom osom dijela
elementa A-B i C-D i proizvest e samo aksijalne napone u ta kama popre nog presjeka ovih
dijelova. Me utim, sila F je ekscentri na sila u odnosu na geometrijsku sredinju osu elementa
B-C, tako da je ovaj dio izloen ekscentri nom zatezanju. Prora un napona pri dejstvu
ekscentri ne aksijalne sile pokazan je na slijede em primjeru.
Primjer 9.1.
Ku ite prese, dato na slici 1a, napravljeno je od sivog liva i optere eno je radnom silom F =
75 kN. Ose x i y, prikazane na presjeku a-a rama prese, su glavne centralne ose inercije.
262

Aksijalni moment inercije popre nog presjeka a-a za osu y je Iy = 27010-6 m4, a
povrina popre nog presjeka je A = 0,036 m2. Potrebno je odrediti raspored napona na presjeku
a-a rama prese.
Rjeenje:
Da bi se zaklju ilo o vrsti naprezanja koje vlada u presjeku a-a rama prese odredit e se
aksijalna i transverzalna sila kao i moment sprega sila (moment savijanja) koji djeluju u ovom
presjeku. Za sistem e se uzeti dio prese prikazan na slici 9.2a, a tri nepoznate vrijednosti
unutranjih sila koje djeluju u presjeku a-a odredit e se iz stati kih jedna ina ravnotee. Iz tri
stati ke jedna ine ravnotee, prema kojima su sume projekcija svih sila na x i z ose jednake
nuli i suma momenata svih sila za osu y jednaka nuli, slijedi da je aksijalna sila Fz = F,
transverzalna sila Fx = 0 i momet savijanja, odnosno moment sprega sila, M = Fe. Iz prethodnih
rezultata moe se zaklju iti da je dejstvo ekscentri ne sile u presjeku a-a stati ki ekvivalentno
dejstvu aksijalne (centri ne) sile zatezanja ili pritiska ovisno o smjeru ekscentri ne sile i spregu
sila momenta jednakog momentu ekscentri ne sile u odnosu na glavnu centralnu osu inercije y.
Odsustvo transverzalne sile u popre nom presjeku zna i istovremeno i odsustvo tangencijalnih
napona u ovom presjeku. Obzirom da su tangencijalni naponi na presjeku jednaki nuli, ravan
presjeka je ravan glavnih normalnih napona, to jest, normalni napon u ravni presjeka je glavni
normalni napon.

(a)

Fx

14,58

Fz

' z = AA

(b)

''z =

My
Iy

x=15 mm

27,09 MPa

Normalni naponi u popre nom presjeku dobit e se superpozicijom aksijalnih normalnih napona
koji su rezultat dejstva aksijalne sile Fz i normalnih napona koji su rezultat momenta savijanja
M u presjeku a-a. Obzirom da je transverzalna sila u presjeku jednaka nuli, rije je o istom
savijanju. Na slikama 9.2b i 9.2c dat je raspored napona koji su rezultat pojedina nog dejstva
aksijalne centri ne sile i momenta savijanja u presjeku a-a rama prese.

(c)

(d)

Slika 9.2. Analiza sila i napona na presjeku a-a rama prese

263

Ukupan normalni napon u popre nom presjeku dobija se algebarskim zbirom (superpozicijom)
normalnih napona usljed aksijalne sile i momenta savijanja:

z =

FA M y
+
x.
A
Iy

(a)

Treba voditi ra una da je prema konvenciji moment savijanja My u jedna ini (a) pozitivan ako
proizvodi napone zatezanja u odnosu na donja vlakna elementa, koja se definiu u odnosu na
pozitivnu orijentaciju x ose.
Prema ovoj konvenciji spreg sila na slici 9.2a pravi negativan moment savijanja, to jest My =
= Fe. Aksijalna sila je prema konvenciji o znaku pozitivna ako je zateu a, tako da je FA =
Fz = F. Uvrtavanjem inteziteta sile i geometrijskih karakteristika presjeka u jedna inu (a)
dobija se raspored normalnih napona na presjeku a-a :

z =

75 10 3 75 10 3 0,5
+
x = 2,08 138,89 x MPa.
0,036
270 10 6

(b)

Iz jedna ine (b) se vidi da se normalni napon z mijenja linearno s koordinatom x i da ne

zavisi od y koordinate ta aka presjeka. Vrijednost normalnog napona u ta kama na lijevom
rubu presjeka a-a, ije koordinate su x = 0,09 m (slika 9.1a), slijedi iz jedna ine (b) i jednak
je z = 14,58 MPa. Koordinate ta aka na desnom rubu presjeka a-a su x = 0,21 m i iz jedna ine
(b) dobija se normalni napon u ovim ta kama, z = 27,09 MPa. Raspored normalnog napona
prikazan je na slici 9.2d. Poloaj neutralne linije (geometrijskog mjesta ta aka u kojima je
normalni napon z jednak nuli) slijedi izjedna avanjem jedna ine (b) s nulom:

z = 2,08 138,89 x = 0 ,
odakle se dobija jedna ina neutralne linije, x = 0,015 m (slika 9.2d).
U zadatku je re eno da je ku ite prese napravljeno od sivog liva, materijala za koji je poznato
da ima ve u vrto u na pritisak nego na zatezanje. Iz prethodnih rezultata se vidi da je najve i
normalni napon zatezanja po apsolutnoj vrijednosti manji od normalnog napona pritiska to je
pozitivna osobina konstrukcije obzirom na manju nosivost sivog liva pri zatezanju.
U prethodnom primjeru pravac ekscentri ne sile sjekao je jednu od glavnih centralnih osa
inercije (x osu) popre nog presjeka elementa . Na slici 9.3a dat je generalan slu aj
ekscentri nog zatezanja kada pravac sile ne sije e ni jednu od glavnih centralnih osa inercije
presjeka cilindri nog elementa.

264

yo

xo

D
A

(a)

xo

Mx
O

(b)

T O

Mx

My

C
B

C
B

(c)

Slika 9.3. Analiza problema ekscentri nog zatezanja. Redukcija

ekscentri ne sile na geometrijsko sredite.
Neka su x i y glavne centralne ose inercije popre nog presjeka povrine A, a napadna
ta ka sile O(xo,yo). Postupak odre ivanje napona u popre nom presjeku ABCD elementa usljed
ekscentri ne sile u principu je isti kao u prethodnom primjeru. Za razliku od prethodnog
primjera, na slici 9.3a se vidi da u ovom slu aju ekscentri na sila pravi moment savijanja oko x
i y ose. Da bi se problem ponovo sveo na osnovne oblike naprezanja treba redukovati
ekscentri nu silu u geometrijsko sredite T presjeka. Radi jednostavnosti, prvo je sila
redukovana u ta ku O(slika 9.3b), gdje se kao rezultat redukcije dobija sila F s napadnom
ta kom u O i spreg sila koji pravi moment oko x ose, Mx = Fyo. Redukcijom sile F s
napadnom ta kom O u geometrijsko sredite T presjeka, dobija se aksijalna sila F s napadnom
ta kom u geometrijskom sreditu T i spreg sila koji pravi moment oko y ose, My = Fxo . Na
slici 9.3c dat je rezultat redukcije ekscentri ne sile F u geometrijsko sredite T presjeka. Na
slici se vidi da je ekscentri noj sili F s napadnom ta kom O(xo,yo) stati ki ekvivalentan sistem
od jedne aksijalne sile s napadnom ta kom u geometrijskom sreditu presjeka i dva sprega sila
iji momenti su jednaki momentima ekscentri ne sile za glavne centralne ose inercije presjeka.
Ovaj stati ki ekvivalentan sistem e dovoljno daleko od napadne ta ke sile biti ekvivalentan i
po pitanju napona i deformacija sili F s napadnom ta kom O (Sen Venanov princip). Ovaj
ekvivalentan sistem se moe jednostavno razloiti na tri osnovna oblika naprezanja: (1)
aksijalno naprezanje usljed sile F (slika 9.4a), (2) isto savijanje oko ose x s momentom
savijanja Mx = Fyo (slika 9.4b), i (3) isto savijanje oko ose y s momentom savijanja My =
Fxo (slika 9.4c).

265

(a)

Mx

(b)

(c)
x

My

Mx

D
A

My

F'
(d)

(e)

Mx

(f)

C
B

'z =

My
T

D
B

F'
A

' 'z =

D
B

M 'x
y
Ix

' ' 'z =

M 'y
Iy

Slika 9.4. Analiza napona na presjeku pravougaonog bloka izloenog

ekscentri nom zatezanju
Aksijalna sila F i momenti spregova sila M x = Mx i M y = My u presjeku ABCD dobijaju se
jednostavno iz stati kih jedna ina ravnotee dijela bloka iznad ovog presjeka (slike 9.4a, 9.4b i
9.4c). Usljed dejstva aksijalne centri ne sile F = F u presjeku ABCD e se javiti uniforman
normalni napon zatezanja z (slika 9.4d). Rezultat dejstva momenta savijanja M x je normalni
napon z (slika 9.4e), koji se linearno mijenja s koordinatom y. Rezultat dejstva momenta
savijanja M y je normalni napon z (slika 9.4f), koji se linearno mijenja s koordinatom x.
Ukupan normalni napon moe se dobiti superpozicijom normalnih napona usljed pojedina nih
djelovanja aksijalne (centri ne) sile i spregova sila:

z =
266

M 'y
F ' M 'x
+
y+
x.
A
Ix
Iy

(9.1)

Uvrtavanjem u jedna inu (9.1) vrijednosti aksijalne sile i momenata savijanja M x

2

imaju i u vidu definiciju polupre nika inercije ravnog presjeka ( i x

se moe pisati u sljede em obliku:

z =

Fx
y
x
F Fy o
F
+
y+ o x=
1 + 2o y + 2o x .
A
Ix
Iy
A
ix
iy

i My i

= I x / A ), jedna ina (9.1)

(9.2)

U slu aju da je u ovom primjeru umjesto zateu e ekscentri ne sile bila ekscentri na sila
pritiska dobila bi se ista jedna ina za normalni napon oblika (9.2), ali sa znakom minus ispred
intenziteta sile F.
U cilju dalje analize problema treba odrediti jedna inu neutralne linije, koja predstavlja
geometrijsko mjesto ta aka u kojima je normalni napon jednak nuli. Izjedna avanjem napona z
u jedna ini (9.2) s nulom slijedi jedna ina neutralne linije:

1+

yo
x
y + 2o x = 0 ,
2
ix
iy

(9.3)

koja je grafi ki prikazana na slici 9.5. Neutralna linija dijeli povrinu popre nog presjeka na
dva dijela. U jednom dijelu presjeka su materijalne ta ke izloene naponima zatezanja, a u
drugom normalnim naponima pritiska. Za slu aj dat na slici 9.3, rafirani dio presjeka na slici
9.5 izloen je pritisku.

xn

x
yn

Slika 9.5. Neutralna linija na ravnom presjeku

267

Iz jedna ine (9.3) se vidi da poloaj neutralne linije ne zavisi od intenziteta sile, ve od
napadne ta ke sile (xo,yo) i geometrijskih karakteristika ravnog presjeka (glavnih centralnih
polupre nika inercije). Iz jedna ine (9.3) mogu se dobiti i vrijednosti odsje aka neutralne linije
na x i y osi:

xn =

i y2

xo

yn =

i x2
,
yo

(9.4)

odakle se moe zaklju iti da su odsje ci neutralne linije uvijek suprotnog znaka od koordinata
napadne ta ke sile, to zna i da neutralna linija uvijek prolazi sa suprotne strane geometrijskog
sredita u odnosu na napadnu ta ku sile. to je napadna ta ka sile blia geometrijskom sreditu
(manje vrijednosti xo i yo ) to su odsje ci neutralne linije na osama ve i, to jest neutralna linija
je dalje od geometrijskog sredita.
Interesantan je slu aj kada je neutralna linije tangenta na konturu presjeka elementa. U ovom
slu aju na cijelom presjeku vladaju normalni naponi istog znaka naponi zatezanja ili pritiska,
zavisno da li se radi o ekscentri noj sili zatezanja ili pritiska. Ovaj slu aj je posebno
interesantan za tehni ku praksu i bi e analiziran u sljede em poglavlju.
Radi jednostavnosti, u prethodnom primjeru je u analizi napona pretpostavljen pravougaoni
popre ni presjek elementa. Me utim, izloena teorija vrijedi za proizvoljan oblik popre nog
presjeka pod uslovom da su ose x i y glavne centralne ose inercije.
Primjer 9.2.
Za element optere en kao na slici 9.6 potrebno je na i raspored normalnih napona na presjeku
ABCD ako je F = 64 kN. U istom presjeku odrediti i jedna inu neutralne linije.

300 mm

Mx

75
150

268

C
B

(b)
Slika 9.6 Primjer ekscentri nog pritiska

(a)

My y

Rjeenje:
Redukcijom sile F na geometrijsko sredite T ravnog presjeka u kojem djeluje sila (slika 9.6b)
dobit e se stati ki ekvivalentan sistem od aksijalne sile pritiska F = 64 kN, momenta savijanja
oko x ose Mx = 64(0,075+0,075) = 9,6 kNm, i momenta savijanja oko y ose My= 640,15 =
9,6 kNm. Geometrijske karakteristike popre nog presjeka potrebne za prora un napona su
povrina A = 0,30,15 = 0,045 m2, aksijalni moment inercije povrine u odnosu na x osu, Ix =
(0,30,153)/12 = 8,4410-5 m4 i aksijalni moment inercije povrine u odnosu na y osu, Iy =
(0,150,33)/12 = 3,3710-4 m4. Ovi aksijalni momenti inercije su ujedno i glavni centralni
momenti inercije za dati presjek.
Ukupan normalni napon u presjeku se dobija superpozicijom normalnih napona uzrokovanih
aksijalnom silom i momentima savijanja oko x, odnosno y ose:

My
FA M x
9,6 10 3
9,6 10 3
64 10 3
z =
x=
y+
x,
y+
+
+
Iy
A
Ix
4,5 10 2 8,44 10 5
3,37 10 4
odnosno,

z = 1,42 + 113,74 y + 28,49 x

MPa.

(a)

Uvrtavanjem koordinata karakteristi nih ta aka presjeka ABCD u jedna inu (a) dobijaju se
normalni naponi u ovim ta kama:
A(0,15 m, 0,075 m),

z = 1,42 + 113,74 ( 0,075) + 28,49 ( 0,15) = 14,22 MPa ,

B(0,15 m, 0,075 m), z = 5,68 MPa ,
C(0,15 m, 0,075 m),
z = 11,4 MPa ,
D(0,15 m, 0,075 m), z = 2,84 MPa .
Jedna ina neutralne linije slijedi iz jedna ine (a) iz uslova z = 0,

28,49 x + 113,74 y = 1,42 ,

odakle za x = 0 slijedi odsje ak neutralne linije na y osi, yn = 1,42/113,74 = 0,0125 m,
odnosno za y = 0 dobija se odsje ak neutralne linije na x osi, xn = 1,42/28,49 = 0,0498 m.
Raspored normalnog napona z na presjeku dat je na slici 9.7a. Na slici 9.7b dat je i alternativni
na in prikaza normalnog napona u ravni, prema kojem u svim ta kama koje lee na pravcu
paralelnom neutralnoj liniji djeluje normalni napon jednake veli ine.

269

neutralna linija

2,84 MPa

11,4 MPa
T

12,5
mm
49,8 mm

11,4 MPa

14,2 MPa

5,68 MPa

14,2 MPa

(b)

(a)
Slika 9.7. Raspored normalnih napona i poloaj neutralne linije

Vano je pomenuti da se ovaj primjer mogao rijeiti direktnim koritenjem jedna ine (9.2)
kojom je dat izraz za normalni napon u slu aju ekscentri ne sile zatezanja. Obzirom da je u
ovom primjeru rije o sili pritiska to u jedna ini (9.2) treba uvrstiti sljede e podatke: F=64103
N, koordinate napadne ta ke xo = 0.15 m i yo = 0.15 m, polupre nike inercije

i x2 = I x / A = 8,44 10 5 / 0,045 = 187,56 10 5 m 2 i

i y2 = I y / A = 3,37 10 4 / 0,045 = 74,889 10 4 m 2 ,

odakle se direktno dobija jedna ina (a).
U primjeru (9.1) aksijalna sila i moment savijanja u popre nom presjeku su odre eni iz stati kih
jedna ina ravnotee. U ovom primjeru stati ke jedna ine ravnotee nisu postavljane, ve su
aksijalna sila i momenti savijanja Mx i My u presjeku ABCD odre eni direktno na osnovu
principa (koji slijedi na osnovu stati kih jedna ina ravnotee) da su aksijalna (centri na) sila,
odnosno moment sprega sila za osu, u popre nom presjeku jednaki sumi svih spoljanjih
aksijalnih sila, odnosno momenata svih spoljanjih sila, koji djeluju na sistem s jedne ili druge
strane presjeka sistema.
Koriste i ovaj princip mogu se tako e odrediti aksijalna sila i momenti savijanja u presjeku
ABCD i bez redukcije sile u teite presjeka, to je pokazano na sljede im primjerima.
Primjer 9.3.
Za stub optere en kao na slici 9.8 potrebno je izra unati normalne napone u ta kama A i B.

270

400 kN
1

2m

3m

100 kN

FA

200 kN

Mx
T

My
B
x

(b)

(a)
Slika 9.8. Stub optere en silama
Rjeenje:

Da bi se odredili normalni naponi u popre nom presjeku (odnosno ravni glavnih normalnih
napona) u kojem lee ta ke A i B potrebno je prvo odrediti aksijalnu silu i momente savijanja u
presjeku. Na slici 9.8b data je aksijalna sila i momenti savijanja (spregovi sila) koji su prema
konvenciji o znaku pozitivni. Aksijalna sila u popre nom presjeku jednaka je sumi svih
aksijalnih sila s jedne ili druge strane presjeka, FA = 100200400 = 700 kN. Moment
savijanja oko x ose, odnosno moment sprega sila Mx, jednak je sumi momenata svih
spoljanjih sila s jedne ili druge strane presjeka, Mx = 1002,5+2001,54002,5 = 450 kNm.
Analogno se dobija i moment savijanja oko y ose, My = 10012002+4001 = 100 kNm.
Da bi se izra unali naponi potrebno je poznavati i geometrijske karakteristike popre nog
presjeka. Povrina presjeka je A = 43+2(21) = 16 m2. Aksijalni momenti inercije mogu se
odrediti koritenjem tajnerove teoreme,

4 33
2 13
Ix =
+2
+ 2 2 (2 1) = 25,3 m 4 ,
12
12
Iy =

5 23
3 13
+2
+ 1,5 2 (3 1) = 17,3 m 4 .
12
12
271

Normalni napon u popre nom presjeku se dobija superpozicijom napona usljed dejstva
aksijalne sile i momenata savijanja Mx i My ,

z =

My
FA M x
700 10 3 450 10 3
100 10 3
+
y+
x=
+
y+
x,
A
Ix
Iy
16
25,3
17,3

odakle je ukupni napon

z = 43,8 17,8 y + 5,78 x kPa .

(a)

Uvrtavanjem u jedna inu (a) koordinata ta aka A(1,2,5) m, i B(2, 1,5) m, dobijaju se
normalni naponi u ovim ta kama,

( z ) A = 43,8 17,8 ( 2,5) + 5,78 1 = 6,48

( z )B

kPa ,

= 43,8 17,8 1,5 + 5,78 2 = 58,9 kPa .

Primjer 9.4.
U cijevi kvadratnog popre nog presjeka, debljine stijenke 5 mm, izrezan je s jedne strane otvor
BC da bi se osigurao pristup unutranjosti cijevi (slika 9.9). Na krajevima cijevi djeluju
aksijalne sile intenziteta F = 25 kN u geometrijskim sreditima presjeka A i D. Zanemaruju i
koncentraciju napona odrediti (1) normalne napone na presjeku cijevi koji nije oslabljen, (2)
najve e normalne napone u popre nom presjeku na mjestu otvora i (3) najve e normalne
napone u slu aju da se s druge strane cijevi isje e isti otvor. Teite popre nog presjeka na
mjestu otvora je dato na slici, a glavni centralni moment inercije za osu oko koje se vri
savijanje je I = 176,9103 mm4.

F
A

50 mm

d
D

25

18,57

b
Presjek a-a

(a)
Slika 9.9. Element veze izloen zatezanju

272

(b)

Rjeenje:
(1) Na mjestu presjeka s geometrijskim sreditem A, odnosno D, sila F je centri na sila i u
ovim presjecima javljaju se uniformni aksijalni naponi

z =

F
25 10 3
=
= 27,8 MPa .
A (50 50 40 40 ) 10 6

(2) Kroz teite T oslabljenog presjeka a-a ne prolazi pravac sile F (slika 9.9b) tako da je ona
ekscentri na sila za ovaj presjek s ekscentri no u e = 2518,57 = 6,43 mm. Usljed dejstva sile
F u popre nom presjeku a-a djelovat e aksijalna (centri na) sila FA = F i moment savijanja
oko x ose, Mx = Fe. Do ovog rezultata se moe jednostavno do i i analizom stati ke ravnotee
sistema datog na slici 9.10a.

c,d

B
y

c Mx

a,b

F'

64,3
MPa

28,6
MPa

Mx

35,7
MPa

=
16,9 MPa

'z

''z

18,8 MPa

(b)

(a)

Slika 9.10. Analiza sila i napona na presjeku a-a elementa veze

Momet savijanja ima sljede u vrijednost:

M x = Fe = 25 10 3 6,43 10 3 = 160,75 Nm .

Povrina popre nog presjeka a-a je A = 50504045 = 700 mm2. Normalni napon usljed
djelovanja aksijalne sile je konstantan na popre nom presjeku (slika 9.10b),

F
25 10 3
= =
= 35,7 MPa .
A 700 10 6
'
z

Normalni napon usljed djelovanja momenta savijanja

z'' =

Mx
160,75
y=
y = 909,7 y MPa ,
Ix
176,9 10 3 10 12

(a)
273

mijenja se linerano sa y koordinatom. Najve i napon zatezanja usljed savijanja je u ta kama c

i d (slika 9.9b) za koje je y = 25 + e =31,43 mm, i iz jedna ine (a) dobija se

( )

''
z c ,d

= 909,7 31,43 10 3 = 28,6 MPa . Najve i napon pritiska usljed savijanja dobija

se u ta kama koje lee na pravcu a-b za koje je y = 18,57 mm, tako da je napon u ovim
ta kama,

( )

''
z a ,b

= 909,7 18,57 10 3 = 16,9 MPa ,

(slika

normalni napon u presjeku dobija se superpozicijom napona z i

napon u kriti nim ta kama ima sljede e vrijednosti:

( z )a ,b

= 35,7 16,9 = 18,8MPa ,

( z )c ,d

= 35,7 + 28,6 = 64,3 MPa .

9.10b).

Ukupan

(slika 9.10b). Ovaj

Na osnovu rezultata vidi se da je isjecanje otvora na elementu imalo posljedicu da su najve i

normalni naponi pove ani sa 27,8 MPa na 64,3 MPa, to jest, za oko 130 %.
Dio zadatka pod (3) u kojem treba ispitati da li e se maksimalni naponi pove ati isjecanjem
otvora i sa donje strane cijevi, preporu uje se za samostalan rad.
9.2. Jezgro presjeka
U tehni koj praksi esto se koriste materijali koji imaju veliku vrsto u na pritisak, ali malu ili
nikakvu vrsto u na zatezanje. Primjer su beton, kamen, keramika ili zid od opeke. U dizajnu
elemenata konstrukcije napravljenih od ovakvih materijala vano je da ovi elementi ne budu
izloeni zateu im normalnim naponima. est je slu aj da su ovi elementi konstrukcije izloeni
ekscentri noj sili pritiska.
U prethodnom poglavlju je pokazano da, u optem slu aju, ekscentri na sila u jednom dijelu
presjeka izaziva normalne napone pritiska, a u drugom zateu e normalne napone. Ova dva
regiona podijeljena su neutralnom linijom. Poloaj neutralne linije na presjeku zavisi od
geometrijskih karakteristika presjeka i napadne ta ke sile. to je napadna ta ka ekscentri ne sile
pritiska blie geometrijskom sreditu presjeka to je neutralna osa dalje od geometrijskog
sredita, odnosno ve i je udio povrine koji je optere en na pritisak.
U slu aju kada neutralna linija tangira konturu (konveksnog) presjeka u cijelom presjeku vlada
napon pritiska, to je poeljna situacija za slu aj elemenata konstrukcije napravljenih od
materijala koji imaju malu vrsto u na zatezanje. U slu aju unaprijed definisanog oblika
popre nog presjeka (to jest, definisanih geometrijakih karakteristika popre nog presjeka)
poloaj neutralne linije zavisit e isklju ivo od napadne ta ke ekscentri ne sile.
Za konstruktora je poeljno da unaprijed zna geometrijsko mjesto napadnih ta aka ekscentri ne
sile pritiska za koje e neutralna linija tangirati konturu presjeka ili leati van presjeka. Ovo
geometrijsko mjesto se naziva jezgro presjeka. Dok napadne ta ke sile lee unutar jezgra
presjeka, u svim ta kama presjeka vlada pritisak, ili u slu aju ekscentri ne zateu e sile u svim
ta kama presjeka e vladati zateu i normalni napon.
274

Na sljede em primjeru je pokazano odre ivanje jezgra presjeka za slu aj pravougaonog

popre nog presjeka cilindri nog elementa konstrukcije izloenog ekscentri noj sili pritiska.
Primjer 9.5.
Na element konstrukcije prikazan na slici 9.11a, pravougaonog popre nog presjeka i
zanemarljive teine, djeluje sila pritiska F. Potrebno je: (1) odrediti veli inu ekscentriteta yo da
sila ne proizvodi zateu e normalne napone na popre nom presjeku elementa, i (2) odrediti
geometrijsko mjesto napadnih ta aka sile koja ne e izazvati napone zatezanja na popre nom
presjeku elementa (to jest, odrediti jezgro presjeka).
h

yo

A
C

h/6
h/6

C
x

(a)

(b)

Slika 9.11. Odre ivanje jezgra presjeka za pravougaoni popre ni presjek

Rjeenje:
(1) Da bi se rijeio postavljeni zadatak moe se iskoristiti rjeenje problema iz prethodnog
poglavlja, koji je dat na slici 9.3 i za koji je jedna inom (9.2) odre en normalni napon na
popre nom presjeku za slu aj ekscentri nog zatezanja. U ovom zadatku xo = 0, te iz jedna ine
(9.2), slijedi vrijednost normalnog napona u ta kama popre nog presjeka:

z =

y
F
1 + 2o y ,
A
ix

(a)

gdje znak minus ukazuje da je rije o ekscentri nom pritisku. Iz jedna ine (a) se vidi da napon
z ne zavisi od x koordinate ta ke popre nog presjeka, to je posljedica toga to sila F lei na
jednoj od glavnih centralnih osa inercije (u ovom slu aju y osi). Obzirom da je polupre nik
275

inercije i x = I x
se pisati u obliku
2

z =

/ A = 121 bh 3 / bh = 121 h 2 i povrina presjeka A = bh, jedna ina (a) moe

12 y
F
1+ 2 o y .
A
h

(b)

Iz prethodne jedna ine se vidi da e za pozitivno yo najve i napon pritiska biti za maksimalnu
pozitivnu vrijednost koordinate y, to jest y = h/2 , to odgovara ta kama ruba C-D na presjeku.
Vrijednosti normalnog napona u ta kama na rubu A-B, za koje je y = h/2, slijede iz
jedna ine (b):

z =

6y
F
1 o .
A
h

(c)

Da bi napon z u jedna ini (c) uvijek bio negativan, to jest da bi se izbjegli pozitivni (zateu i)
normalni naponi, vrijednost u zagradi u jedna ini (c) mora biti pozitivna,

6 yo
> 0,
h

to e biti zadovoljeno za y o < h / 6 . Rezultat do kojeg se dolo izveden je pod uslovom da je

yo pozitivno. Analognim izvo enjem, za slu aj negativne vrijednosti yo, dobija se da e na
presjeku postojati samo naponi pritiska ako je y o > h / 6 . Dakle, ukoliko pri ekscentri nom
pritisku napadna ta ka sile lei u granicama h / 6 < y o < h / 6 (slika 9.11b) na presjeku se
ne e javiti pozitivni normalni naponi, to jest, naponi zatezanja .
(2) Zaklju ak iz prvog dijela zadatka vrijedi za specijalan slu aj kada napadna ta ka sile lei na
jednoj od glavnih centralnih osa inercije (u konkretnom slu aju y osi). Da bi se nalo jezgro
presjeka za pravougaoni presjek, to jest, nalo geometrijsko mjesto ta aka u kojima e djelovati
ekscentri na sila pritiska a da ne izaziva napone zatezanja na popre nom presjeku elementa,
analiziran je opti slu aj ekscentri nog pritiska prikazan na slici 9.12a.
Koriste i ponovo rezultat problema datog na slici 9.3 i jedna inu (9.2) normalni napon u
prozvoljnoj ta ki presjeka jednak je

z =

y
x
F
1 + 2o y + 2o x .
A
ix
iy

Obzirom da je za pravougaoni presjek

sljede em obliku:
276

(d)

i x2 = 121 h 2 i i y2 = 121 b 2 jedna ina (d) se moe pisati u

z =

12 y
12 x
F
1+ 2 o y + 2o x .
A
h
b

(e)

xo

yo
x

A
b/6

h/6

b/6

h/6

(a)

(b)

Slika 9.12. Jezgro presjeka za pravougaoni ravni presjek

Ako se pretpostavi da je napadna ta ka sile u I kvadrantu, to jest da su pozitivne koordinate xo

i yo, analizom jedna ine (e) moe se pokazati da e najve i napon pritiska biti u ta ki C.
Obzirom da su x i y koordinate ta ke C pozitivne, slijedi da e izraz u zagradi u jedna ini (e)
biti pozitivan, odnosno da e napon z u ta ki C uvijek biti negativan. Me utim, interesantan
je napon u ta ki A, koja ima obje koordinate negativne, tako da je mogu e da izraz u zagradi u
jedna ini (e) bude negativan i u tom slu aju je napon z pozitivan. Uvrtavanjem koordinata
ta ke A(b/2, h/2) u jedna inu (e) slijedi da je napon u ovoj ta ki

z =

6y
6x
F
1 o o ,
A
h
b

odakle se moe zaklju iti da se u ta ki A ne e javljati pozitivan napon z

sljede i uslov:

ako je zadovoljen

6 y o 6 xo

0.
h
b
277

Prethodna nejedna ina moe se napisati i u sljede em obliku:

yo
x
+ o 1.
h/6 b/6

(f)

Iz izraza (f) se vidi da e nejedna ina biti zadovoljena za sve napadne ta ke sile (xo,yo) koje
lee na povrini koju ograni ava prava s odsje cima xn = b/6 i yn = h/6 (prava odre ena
ta kama G-H na slici 9.12b). Rezultat do kojeg se dolo dobijen je na osnovu pretpostavke da
napadna ta ka sile lei u prvom kvadrantu.
Sli nim postupkom, analiziraju i slu ajeve u kojima napadne ta ke sile lee u ostala tri
kvadranta, odnosno uslova da normalni naponi u ostale tri ta ke pravougaonog presjeka B, C i
D ne smiju biti pozitivni dolazi se do jezgra presjeka za pravougaoni ravni presjek koje je
rafirano na slici 9.12b.
Vano je znati da je jezgro presjeka uvijek konveksno i da geometrijsko sredite presjeka uvijek
lei unutar jezgra. Poligonalnom konveksnom presjeku odgovara poligonalno jezgro. Svakom
tjemenu poligonalnog presjeka odgovara strana konture jezgra (na primjer, na slici 9.12b
tjemenu A odgovara strana jezgra presjeka GH), a svakom tjemenu konture jezgra odgovara
strana presjeka (na primjer, tjemenu jezgra G odgovara strana AB presjeka).
U slu aju konkavnog presjeka o igledno je na osnovu slike 9.13 da prethodni zaklju ak ne
vrijedi, jer ukoliko se neutralna linija poklapa sa stranama poligona AB i BC ona bi sjekla
popre ni presjek na dva dijela u kojima bi djelovali normalni naponi suprotnog znaka.
Neutralna linija koja bi prolazila kroz dva tjemena A i C dala bi tjeme konture jezgra koje
odgovara prelomljenom dijelu konture presjeka.
n3

n4

n1
B
n2

n5

Slika 9.13. Neutralne linije koje odre uju tjemena jezgra presjeka

Na slici 9.14 data su jezgra presjeka za neke karakteristi ne oblike ravnih presjeka koji se mogu
sresti u tehni koj praksi.

278

2
3

d/4

h/3

b/

h/6
h/12

Slika 9.14. Jezgro presjeka za neke ravne presjeke

Primjer 9.6.
Za popre ni presjek prikazan na slici 9.15 potrebno je odrediti jezgro presjeka.
n1
n5
5t

1,25t

A4

A3

A2

A6

4t

2t

(a)

n3

n6

n2

A1

A5

n4

5,33t

(b)

Slika 9.15. Ravan presjek i njegovo jezgro presjeka

Rjeenje:
Da bi se rijeio postavljeni zadatak treba se koristiti injenicom da poligonalnom presjeku
odgovara poligonalno jezgro presjeka. Karakteristi ne neutralne linije koje tangiraju popre ni
presjek date su na slici 9.15b. Svakoj od ovih neutralnih linija odgovara jedno tjeme poligona
jezgra presjeka.
Jedna inama (9.4) odre eni su odsje ci neutralne linije (xn i yn , slika 9.5) na glavnim
centralnim osama inercije za poznatu vrijednost koordinata (xo,yo) napadne ta ke ekscentri ne
sile. U ovom zadatku problem je obrnut. Za poznate neutralne linije, odnosno njihove odsje ke,
potrebno je odrediti napadnu ta ku sile kojoj odgovara data neutralna linija. Napadne ta ke sile
slijede iz jedna ina (9.4),
279

xo =

i y2

xn

yo =

i x2
.
yn

(a)

Da bi se odredili polupre nici inercije, potrebno je prvo izra unati glavne centralne momente
inercije. Teite popre nog presjeka se jednostavno odre uje i dato je na slici 9.15b. Obzirom
na simetriju presjeka, moe se zaklju iti da su ose x i y glavne centralne ose inercije. Koriste i
tajnerovu teoremu, i ra unaju i aksijalne momente inercije datog sloenog presjeka kao sumu
momenata inercije prostih pravougaonih presjeka dimenzija 5tx2t (povrine 10t2), i 4tx1,25t
(povrine 5t2) slijedi

Iy =

5t (2t )
1,25t (4t )
2
+ 10t 2 t 2 +
+ 5t 2 (2t ) = 40t 4 ,
12
12
3

2t (5t )
4t (1,25t )
Ix =
+
= 21,48t 4 ,
12
12
3

odakle se dobija

Iy
Ix
21,48t 4
40t 4
2
2
=
= 1,43t i i y =
=
= 2,67t 2 .
i =
2
2
2
2
A 10t + 5t
A 10t + 5t
2
x

Odsje ci neutralne

linije n1

na koordinatnim osama su, kao to se vidi na slici 9.15b,

x n = 2t i y n = . Uvrtavanjem ovih vrijednosti u jedna inu (a) dobijaju se koordinate

napadne ta ke ekscentri ne sile za koje e neutralna linija biti prava n1,

x A1 =

2,67t 2
= 1,34t
2t

y A1 =

1,43t 2
= 0,

koje definiu jedno tjeme jezgra presjeka. Analogno se odre uju i koordinate napadnih ta aka
sile (odnosno tjemena jezgra presjeka) koje odgovaraju preostalim trima neutralnim linijama:
n2 :

x n = 4t ,

yn = ,

x A2 = 0,67t , y A2 = 0 ,

n3 :

x n = ,

y n = 2,5t ,

x A3 = 0 ,

y A3 = 0,57t ,

n4 :

x n = 5,33t ,

y n = 2,5t ,

x A4 = 0,5t ,

y A4 = 0,57t .

Na slici 9.15b prikazane su ta ke A1-A4 , koje predstavljaju tjemena jezgra presjeka. Ta ke A5

i A6 predstavljaju tjemena preostale dvije neutralne linije n5 i n6, koje zbog simetrije presjeka
nisu ra unate. Ta ke A1-A6 definiu tjemena poligona koji odre uje jezgro presjeka (slika
9.15b).
280

9.3. Zadaci
Zadatak 9.7.
Za element veze, napravljen od sivog liva (slika 9.16), dozvoljeni normalni napon zatezanja je
30 MPa, odnosno napon pritiska 120 MPa. Odrediti najve u silu kojom element smije biti
optere en.
90 mm

A
A

20

10mm

C
B

40

30

Presjek a-a
Slika 9.16. Element veze koji prenosi silu pritiska
Rezultat:
F 77 kN
Zadatak 9.8.
Odrediti nosivost kuke dimenzija datih na slici 9.17 ako su dozvoljeni naponi u ravni a-a 100
MPa na zatezanje i 130 MPa na pritisak.

F
90

30
15
60 mm
15

45

50
50
50

Presjek a-a
120

50 150 mm

90

Presjek a-a

Slika 9.17. Kuka

Slika 9.18. Ku ite prese

281

Rezultat:
F 72,3 kN
Zadatak 9.9.
Ku ite prese napravljeno je od sivog liva i ima oblik kao na slici 9.18. Odrediti najve u
dozvoljenu radnu silu prese ako su dozvoljeni naponi u ravni a-a ku ita prese 25 MPa na
zatezanje i 100 MPa na pritisak.
Rezultat:
F 37,5 kN
Zadatak 9.10.
Element veze slui za prenos sile intenziteta 30 kN kao to je prikazano na slici 9.19. Ako je
debljina elementa 40 mm i dozvoljeni normalni napon 73 MPa odrediti irinu elementa w.
G2=330 N

F
50 mm

G1=2300 N

Slika 9.19. Element veze

Slika 9.20. Uli na svjetiljka
Rezultat: w = 79,7 mm
Zadatak 9.11.
Aluminijski nosa
konzolom je 330
Aluminijski nosa
Odrediti najve e
konstrukcije.

uli ne svjetiljke ima teinu 2300 N. Teina svjetiljke zajedno s nose om

N s teitem udaljenim 1,2 m od ose aluminijskog nosa a (slika 9.20).
je napravljen od cijevi vanjskog pre nika 225 mm i debljine stijenke 18 mm.
normalne napone zatezanja i pritiska u nosa u usljed teina elemenata

Rezultat:
T = 480 kPa, C = 930 kPa
282

Zadatak 9.12.
Za betonski nosa dat na slici 9.21 izra unati najve e normalne napone u ta kama A i B za
slu aj (a) optere enja prikazanog na slici i (b) kada se ukloni optere enje u ta ki C.
40 kN

40 kN
125

40 kN
125

100 mm
100 75

50 mm
50

A
B

Slika 9.21. Betonski nosa

Rezultat:
(a) A=B=-8MPa (b)

Slika 9.22.

eli ne plo e

A = 15,3 MPa, B = 4,67 MPa

Zadatak 9.13.
Tri eli ne plo e pravougaonog popre nog presjeka dimenzija 25x150 mm su zavarene kao na
slici 9.22. Zbog konstrukcionih razloga jedna od plo a je oslabljena tako da su s obje strane
isje ene trake irine 25 mm. Ako je dozvoljeni normalni napon 100 MPa odrediti (a)
intenzitet sile F kojoj element moe biti izloen za slu aj prvobitnih dimenzija elementa i (b)
nakon to je presjek oslabljen isjecanjem traka.
Rezultat:
(a) 1125 kN, (b) 817 kN
Zadatak 9.14.
Na zid od cigla djeluje sila s napadnom ta kom O(0,25 m, 0,5 m) kao to je prikazano na slici
9.23. Odrediti normalne napone u tjemenima presjeka ABCD. Zanemariti teinu zida.
283

4,5

800 kN

3m

O
O

B
Slika 9.23. Zid od cigle

Slika 9.24. Presjek dimnjaka

Rezultat:
A=9,88 kPa, B=49,4 kPa, C=128 kPa, D=69,1 kPa
Zadatak 9.15.
Dimnjak dat na slici 9.24 ima kvadratni popre ni presjek poznate duine strane b s krunom
rupom u sreditu presjeka. Izra unati najmanji pre nik d rupe tako da jezgro presjeka lei
kompletno unutar rupe.
Rezultat:
d = 0,369b

284