Koso savijanje

Dafer Kudumovi , Mainski fakultet Tuzla

Veoma esto se deava da sile koje djeluju na gredu ne lee ni u jednoj od glavnih ravnina
inercije popre nog presjeka, tj. linije djelovanja sila F ne poklapaju se ni s jednom od
glavnih centralnih osi inercije presjeka. Naprezanje koje se javlja na takvoj konstrukciji
naziva se koso savijanje (slika 8.1).
y

x
glavne centralne
ravnine inercije

C
(2)y

(2)

(1)

x(1)

ravnina
optere enja

a)
b)

Slika 8.1. Koso savijanje nosa a

241

8.1. Normalno naprezanje kod kosog savijanja

Za odre ivanje naprezanja u nosa u pri kosom savijanju koristi se princip superpozicije, tj.
ovakvo savijanje svodi se na dva jednostavna savijanja oko glavnih centralnih osa inercije.
Naprimjer optere enje na konzolnom nosa u, kosa sila F, (slika 8.1a) moe se rastaviti na
dvije komponente u pravcima glavnih osa inercije popre nog presjeka. Dakle, za
pravokutni presjek konzole, na rastojanju z (slika 8.2.) optere enje F se rastavlja na
komponente Fx i Fy.
y
n
s
trag ravnine
optere enja

Fx

Mx

F Fy
My

s
n
Slika 8.2. Popre ni presjek konzole s nazna enim tragom ravnine optere enja i neutralnom
linijom
Te komponente sile F u pravcu glavnih osa inercije su:

Fy = F cos ,

Fx = F sin ,

gdje je ugao to ga sila F zatvara sa y osi. Svaka od ovih komponenti izaziva naprezanja,
normalna i smi u a, iji je raspored prikazan na slikama 8.3. i 8.4.

y
+ + + + + + + + + +

- - - - - - - - - - - -

Fy

(Mx)

(Fy)

Slika 8.3. Optere enje nosa a komponentom FY i promjena normalnog i smi u eg

naprezanja
242

+ + + + + + + + +

- - - - - - - - - - -

Fx

(My)

(Fx)

Slika 8.4. Optere enje nosa a komponentom Fx i promjena normalnog i smi u eg

naprezanja
Obzirom da se mogu odrediti komponentna naprezanja, u bilo kom popre nom presjeku
nosa a, ukupno naprezanje moe se na i primjenom principa superpozicije.
Kod kosog savijanja obi no se koordinatne ose x i y orijentiu tako da oba lana
normalnog naprezanja u ta kama prvog kvadranta budu pozitivna. Da bi se ova naprezanja
odredila potrebno je razloiti vektor ukupnog momenta savijanja M (slika 8.2), koji je
normalan na ravninu optere enja, na komponente u pravcu glavnih osa inercije Mx i My.
Ove komponente u nekom presjeku z iznose:

M x = Fy z = F cos z = M cos ,
M y = Fx z = F sin z = M sin .

(8.1)

Komponente momenta savijanja Mx i My u promatranom popre nom presjeku uzrokuju

naprezanja, koja se ra unaju pomo u izraza (7.13), a jednaka su:

(z M x ) =

MX
F cos z
y=
y,
IX
IX

odnosno
(M y )

My
Iy

x=

F sin z
x.
Iy

U op em slu aju ukupno normalno naprezanje dobiva se primjenom principa superpozicije

i iznosi:
243

(My )

z = (z M x ) + z

Mx

Ix

My

x.

Iy

(8.2)

U izrazu (8.2) Ix i Iy su glavni centralni momenti inercije presjeka, a x i y su koordinate

pripadaju e ta ke, koje se uvrtavaju s njihovim predznacima (slika 8.5.). Dakle, kod
kosog savijanja javlja se istovremeno savijanje grede oko dvije glavne centralne ose
inercije.
y
x

Mx
D

Fx M y
A
z

Fx

Fy
Fy

Slika 8.5. Poloaj sila i momenata u presjeku na udaljenosti z

Za bilo koju ta ku normalno naprezanje je:

z =

My
Mx
y+
x,
Ix
Iy

(8.2a)

a nakon uvrtavanja izraza (8.1) dobija se

z = M

cos
sin
y+
x,
Ix
Iy

(8.2b)

Ta ke popre nog presjeka u kojima je normalno naprezanje jednako nuli ine neutralnu
liniju. Njen poloaj moe se odrediti iz izraza (8.2b), tj. iz uvjeta

cos
sin
y+
x, = 0
Ix
Iy

odakle se dobiva jedna ina neutralne linije

244

y=

I x sin
I
x = x tgx.
I y cos
Iy

(8.3)

Jedna ina (8.3) moe se pisati

y = tgx ,

(8.4)

gdje je tg koeficijent nagiba neutralne linije, koji je na osnovu (8.3) i (8.4) jednak

tg =

Ix
tg
Iy

(8.5)

Iz (8.5) vidljivo je da uglovi i nisu jednaki i da poloaj neutralne linije ne zavisi od

intenziteta sile F ve od ugla , nagiba ravnine optere enja prema osi y, kao i od oblika
popre nog presjeka.
Izraz (8.5) moe se pisati kao

tg =

Ix
I
tg (90 0 ) = x ctg ,
Iy
Iy

gdje je ugao izme u ravnine optere enja i x ose.

U op em slu aju za glavne centralne momente inercije vrijedi Ix Iy, to zna i da je
tg tg -1

(8.6)

tj. uvjet ortogonalnosti pravaca n-n i s-s nije ispunjen (slika 8.2.).
Uvjet (8.6) je ispunjen samo kada je Ix = Iy i tada je neutralna linija okomita na ravninu
optere enja, a savijanje se deava u ravnini djelovanja optere enja.
Iz jedna ine neutralne linije (8.4) vidi se da ona prolazi kroz teite popre nog presjeka i
dijeli ga na zonu zatezanja i pritiska.
Da bi se utvrdilo kako se mijenja ukupno naprezanje s promjenom okomitog rastojanja
ta ke od neutralne linije, promatra se ta ka N u prvom kvadrantu (slika 8.6), a njeno
rastojanje od linije n-n je:
n= x sin + y cos.

(8.7)

Koriste se trigonometrijske formule i izraz (8.5), pa se dobija:

sin =

tg
1 + tg
2

Ix
tg
Iy
2
x
2
y

I
1 + tg 2
I

, cos =

1
1 + tg
2

1
I2
1 + x2 tg 2
Iy

245

y
s

n
E

N
n
C

y
x

A
n

E
n

n
A
Slika 8.6. Promjena ukupnog normalnog naprezanja kod kosog savijanja
Izraz (8.7) sada glasi:

n=

Ix
tgx + y
Iy
I2
1 + x2 tg 2
Iy

Uz (8.2b) dobija se

246

sin
cos
x+
y
Iy
Ix
sin 2 cos 2
+
I y2
I x2

n=

U izrazu (8.8)

lan

z
M
.
2
sin cos 2
+
I y2
I x2

(8.8)

sin 2 cos 2
+
= const . za odre eni popre ni presjek i
I y2
I x2

odre eno optere enje, pa se dobija

z = const .n .

(8.9)

Izraz (8.9) pokazuje da se normalno naprezanje linearno mijenja s odstojanjem n od

neutralne linije. Dakle, maksimalna naprezanja se javljaju u ta kama koje su najudaljenije
od neutralne linije (slika 8.6).
Ovdje treba naglasiti da su momenti savijanja Mx i My funkcije koordinate z. Znak im ne
mora biti isti du nosa a. Zbog ovoga ugao nagiba ravni optere enja nije konstantan du
grede. Poto poloaj neutralne linije zavisi od tog ugla (izrazi (8.4) i (8.5)), zna i da
neutralne linije popre nih presjeka ne lee u jednoj ravni.
Pored normalnih naprezanja, javljaju se i smi u a naprezanja od transverzalnih sila Ftx i Fty.
Ova naprezanja su mala u pore enju s normalnim i mogu se zanemariti.

8.2. Savijanje grede silama koje ne lee u istoj ravnini

Savijanje grede silama koje ne lee u istoj ravnini susre e se naprimjer pri prora unu
osovina. Tada se zadano optere enje rastavlja u komponentna optere enja koja djeluju u
glavnim ravninama i konstruiraju se odgovaraju i dijagrami momenta savijanja, Mx i My.
Kao primjer razmotrena je greda okruglog presjeka, koja se oslanja u A i B, a optere ena je
silama F1, F2 i F3, koje djeluju okomito na njenu uzdunu os, ali ne lee u istoj ravnini, ve
zatvaraju uglove 1 , 2 , 3 s glavnom osi y (slika 8.7.).

F1 cos 1 , F2 cos 2 , F3 cos 3 , koje lee u glavnoj

ravnini zy i na komponente F1 sin 1 , F2 sin 2 , F3 sin 3 , koje lee u glavnoj
Sile se rastave na komponente

ravnini xz. Kada se na u reakcije u osloncima za svaki od ta dva sistema sila, mogu se
konstruirati dijagrami momenata savijanja Mx i My.
Naprezanje u nekom presjeku z moe se zatim lahko odrediti, ako se u izraz (8.2)

z =

My
Mx
y+
x
Ix
Iy

247

y
a)

F2cos2

F1cos1

F3cos3

F3
z

F2 y

F1

Mx
1
2

b)

+
x

F2sin2

F3sin3

z
B
F1sin1

c)

My

+
Slika 8.7. Koso savijanje grede optere ene sistemom sila

uvrste odgovaraju e vrijednosti Mx i My. Me utim, promatrani primjer bitno se razlikuje od

kosog savijanja, koje je razmatrano u poglavlju 8.1. Naime, pri savijanju usljed optere enja
koje
lei
u
jednoj
ravnini,
odnos
izme u
momenata
savijanja
M y = M sin i M x = M cos ima konstantnu vrijednost i jednak je tg, to nije
slu aj u ovom primjeru.
8.3. Dimenzioniranje nosa a na osnovi dozvoljenog naprezanja
Izraz za prora un naprezanja koji je izveden na osnovu promatranja pravougaonog presjeka
vrijedi i za sve druge presjeke ije su osi x i y odnosno 1 i 2 glavne centralne osi inercije.
Neki od mogu ih popre nih presjeka prikazani su na slici 8.8.
Da bi se izvrilo dimenzioniranje grede napregnute na koso savijanje treba na osnovu
dijagrama momenata savijanja na i popre ne presjeke u kojima su momenti savijanja
maksimalni i u tim presjecima traiti max. Nakon toga treba uporediti max s dozvoljenim
naprezanjem d. Polaze i od izraza (8.2a) moe se pisati

248

 z max =

My
Mx
y max +
x max d .
Ix
Iy

(8.10)

Slika 8.8. Popre ni presjeci s glavnim centralnim osima inercije

Poto su aksijalni otporni momenti povrine

Wx =

Ix
,
y max

Iy

Wy =

x max

bi e jedna ina vrsto e pri kosom savijanju

z max =

Mx
Wx

My
Wy

d .

(8.11)

Budu i da su u izrazu (8.11) dvije nepoznanice, Wx i Wy potrebno je da bude zadan odnos

Wx / Wy, a zatim se odre uje npr. Wx. Iz (8.11), a uz k =

Wx

M x + kM y
d

Wx
dobija se
Wy

(8.12)

Za pravokutne presjeke koeficijent k je uvijek jednak odnosu visine presjeka h i irine b, tj.

bh 2
W
h
k = x = 62 = .
W y hb
b
6
249

Za valjane profile koeficijent k u prvoj probi dimenzioniranja uzima se da iznosi: za I profil

k = 8-10, a za [ profil k = 6-8.
Prema tome, pri dimenzioniranju grede izloene kosom savijanju mjerodavno je
maksimalno naprezanje u opasnom presjeku i to je naprezanje u najudaljenijoj ta ki od
neutralne linije. Pri tome treba prethodno izabrati odnos Wx / Wy i zatim na i moment
otpora Wx, pa na osnovu tih podataka odrediti dimenzije presjeka.
8.4. Deformacioni rad kod istog kosog savijanja
Deformacioni rad kod istog kosog savijanja, koje se javlja kao posljedica dejstva momenta
savijanja iji se vektor ne poklapa s pravcem jedne od glavnih centralnih osa inercije,
ra una se kao suma deformacionih radova istog savijanja oko osa x i y, odnosno 1 i 2. Na
osnovu izraza (7.79) moe se pisati da je deformacioni rad kod istog kosog savijanja
jednak:
2
M x2 l M y l
Wd =
+
.
2 EI x 2 EI y

(8.13)

8.5. Primjeri i zadaci

Primjer 8.1.
Greda pravougaonog popre nog presjeka b x h = 6 x 12 cm optere ena je na krajevima
momentom M = 1kNm, kao na slici 8.9. Odrediti poloaj neutralne linije popre nog
presjeka i maksimalni napon.
s

600
s
Slika 8.9. Koso savijanje grede
Rjeenje:
Neutralna linija popre nog presjeka definirana je jedna inama (8.3) i (8.4), tj.

y=
250

Ix
tg x = tg x.
Iy

Glavni momenti inercije popre nog presjeka su:

bh 3 6 12 3
hb 3 12 6 3
=
= 864cm 4 , I y =
=
= 216cm 4 .
12
12
12
12
864
y=
3 x = 4 3 x,
216

Ix =

odakle se dobija da je tg = - 4 3 , odnosno ugao = - 820.

Neutralna linija je pod uglom = - 820 u odnosu na x osu (slika 8.10b).
Maksimalni napon je u najudaljenijim ta kama od neutralne linije, tj. ta kama A i B na slici
8.10b. Koordinate ta ke B su

b h
, , B( 3,6 ).
2 2

Napon se ra una pomo u izraza (8.2b), tj.

z = M

cos
sin
y+
x ,
Ix
Iy

(komponente momenata savijanja se vide na slici 8.10a)

z max

1
3
2 (0,06) + 2 (0,03) = 15,5 103 kPa = 15,5MPa.
=1
0,0864
0,0216

B
s

s
C

My

Mx

s
A

a)
b)
Slika 8.10. a) Popre ni presjek grede i trag ravnine optere enja, b) Promjena ukupnog
naprezanja
251

Primjer 8.2.
Greda AB standardnog I NP profila optere ena je kao na slici 8.11. Dimenzionirati ovu
gredu ako je d =160 MPa i prikazati promjenu normalnog naprezanja.

F=20 kN
A

x
B z

400

1,5 m

0,5 m

y
Slika 8.11. a) Greda pod optere enjem, b) Popre ni presjek grede
Rjeenje:

Fy
A

B z

YA

a)

YB

Mx

+
4,8 kNm

b)

Fx
A

n
B

XA

c)

XB

My
+
5,75 kNm

Slika 8.12. a) Dijagram momenta savijanja Mx, b) Dijagram momenta savijanja My,
c) Dijagram promjene normalnog naprezanja
252

Komponente sile F koje djeluju u glavnim ravnima su

Fx = Fcos 400 = 20 cos 400 = 15,3 kN, Fy = F sin 400 = 20 sin 400 = 12,8kN.
Reakcije u osloncima A i B odre uju se iz stati kih uvjeta ravnotee:

Fyi = 0 ,

Y A F y + YB = 0 ,

M xA = Fy 0 ,5 YB 2 = 0 ,

Y A = 9 ,6kN ,

Fxi = 0 ,

X A Fx + X B = 0 ,

YB = 3,2kN .

M yA = Fx 0 ,5 X B 2 = 0 ,

X A = 11,5kN ,

X B = 3,8kN .

Komponente momenta savijanja u presjeku D su:

Mx = YA 0,5 = 4,8 kNm,

My = XA 0,5 = 5,75 kNm.

Normalno naprezanje je prema (8.2a)

My
Mx
y+
x,
Ix
Iy

a maksimalno normalno naprezanje je prema (8.11)

max =

Mx My
+
d ,
Wx W y

odakle se dobiva (a i prema (8.12))

Wx

M x + kM y

k=

Wx
.
Wy

Za I profil se usvaja k = 8, pa je:

Wx =

4 ,8 + 8 5,75
= 0 ,3175 10 3 m 3 = 317 ,5cm 3 .
3
160 10

Iz Tablica se usvaja profil I 24 za koji je

Wx = 354 cm3,
Provjera:

k=

Wy = 41,7 cm3,

Ix = 4250 cm4,

Iy = 221 cm4.

354
= 8,49
41,7
253

 max =

4 ,8 + 8,49 5,75
= 151MPa < d
354 10 6

Poloaj neutralne linije se odre uje iz (8.5):

tg =

Ix
4250
tg =
tg 50 0 = 23
Iy
221

= 87 ,5 0
Maksimalna naprezanja su u ta kama D i E (slika 8.12c), koje su najudaljenije od neutralne
linije.
Primjer 8.3.
Nosa AB (slika 8.13) optere en je silama u vertikalnom i horizontalnom pravcu upravno
na osu nosa a. Odrediti silu F ako je de = 40 MPa , a dc = 120 MPa .
B
2 cm

x
1m

C
8 cm

2F
y
2 cm

a)

1m

8 cm

2 cm

b)

A
z

Slika 8.13. a) Nosa pod optere enjem, b) Popre ni presjek nosa a

Rjeenje:
Teite popre nog presjeka nosa a (slika 8.14a) odre uje se u odnosu na x1 osu na slijede i
na in:

yc =

254

Ai y i
Ai

12 10 (5) 8 8 (4)
= 6,14cm
120 64

F
z A
n

F /2

My

F /2
Mx

Mx

2F

yC
x1

b)

F/2 kNm

a)

y1 y

F
My
F kNm

a) Popre ni presjek s glavnim centralnim osama inercije

b) Dijagram momenta savijanja Mx i My
Moment inercije za osu x1:
Slika 8.14.

I x1 =

12 10 3 8 4

= 2634,7cm 4 .
3
3

Momenti inercije za glavne centralne ose inercije x i y (D1.16):

Ix = Ix1 Ayc2 = 2634,7 56 6,142 = 523,5cm4,
Iy =

10 12 3 8 4

= 1098,7cm 4 .
12
12

Poloaj neutralne linije prema (8.5) i slici 8.14a je:

Ix
I My
523,5 F
tg = x
=
= 0 ,953
Iy
Iy Mx
1098,7 F
2
0
= 43,6
tg =

Najudaljenije ta ke od neutralne linije su ta ke D i E.

Za ta ku D prema (8.11) je:

255

 max =
Wx =

Mx My
+
de ,
Wx W y

Iy
I y 1098,7
Ix
I
523,5
= x =
= 85,26cm 3 , W y =
=
=
= 183,12cm 3
y max y D
6 ,14
x max x D
6

F
F
2
+
= 40 10 3 , F = 3,53kN .
6
85,26 10
183,12 10 6
Za ta ku E prema (8.11) je:

max =
Wx =

Mx My
+
dc ,
Wx W y

Iy
Iy
Ix
I
523,5
= x =
= 135,62cm 3 , W y =
=
= 183,12cm 3
y max y E
3,68
x max x E

F
F
2
+
= 120 10 3 , F = 13,13kN .
6
6
135,62 10
183,12 10
Usvaja se manja vrijednost, pa je sila F = 3,53kN.
Zadatak 8.4.
Dimenzionisati gredu optere enu kao na slici 8.15., ako je dozvoljeno normalno naprezanje
d = 10 MPa.

B z
1,5 m

2a

F=5 kN

b)

1,5 m

a)

a
256

2a

Slika 8.15. a) Greda optere ena silom F, b) Popre ni presjek grede

Rezultat:
a = 9,2 cm
Zadatak 8.5.
Za konzolu optere enu kao na slici 8.16. odrediti intenzitet sile tako da u opasnom presjeku
naprezanja ne pre u vrijednost 10 MPa.

F
16 cm

1m

1m

12 cm

Slika 8.16. Konzola optere ena silama F

Rezultat:
F 1,6 kN

Zadatak 8.6.
Drvena greda AB pravouglog popre nog presjeka, koja slui kao krovna sekundarna greda
(slika 8.17 a i b) je poduprta na krajevima s dvije grani ne krovne nose e grede. Ona je
optere ena teinom limenog krova i drugim krovnim materijalom plus sopstvenom teinom
kao i dodatnim optere enjem koje djeluje na krov (kao to je vjetar, snijeg, zemljotres). U
ovom primjeru razmatra se samo utjecaj uniformno raspore enog optere enja intenziteta q
= 3 kN/m, koje djeluje u vertikalnom pravcu kroz teite popre nog presjeka (slika 8.17 c)
Optere enje djeluje du cijele duine grede i uklju uje njenu teinu. Nose e grede su pod
uglom 26,570 u odnosu na horizontalu. Dimenzije sekundarne grede su: irina b = 100mm,
visina h = 150mm i duina l = 1,6m.
Odrediti maksimalno zateu e i pritiskuju e naprezanje u sekundarnoj gredi i poloaj
neutralne linije.

257

y
b

Limeni krov

Sekundarna
greda

C
B

Nose a greda

=26,570
c)

b)

a)

Slika 8.17. a) Krovna konstrukcija, b) Dio krovne konstrukcije, c) Popre ni presjek

sekundarne grede
Rezultat:

max = 4 ,01MPa ,

min = 4 ,01MPa ,

= 48,4 0

Zadatak 8.7.
Greda popre nog presjeka prema slici 8.18. (2 x L 100 x 100 x 10) je od materijala za koji
je d = 150 MPa. Odrediti najve u vrijednost sile kojom se moe opteretiti ovaj nosa .

F
A

B z

2xL 100x100x10

2m

1m

a)

b)

Slika 8.18. a) Greda pod optere enjem, b) popre ni presjek grede

Rezultat:
F 11,26 kN.
Zadatak 8.8.
Konzola duine 2 m nosi ravnomjerno optere enje q =12

kN
. Popre ni presjek je [ 16
m

profil, a = 30. Odrediti normalna naprezanja u ta kama A, B, D i E opasnog presjeka

konzole (slika 8.19) i napisati jedna inu neutralne linije. Zanemariti uvijanje.

258

C
q

a)

b)

Slika 8.19. Koso savijanje nosa a pod optere enjem

Rezultat:
A = 180,2 MPa, B = 275,9 MPa, E = - 138,7 MPa,
y = -0,564 x

D = - 234,4 MPa

Zadatak 8.9.
Za nosa optere en kao na slici 8.20. izra unati maksimalna normalna naprezanja.
a/4
a=10cm

a/2

F= 10 kN

1m

a/4
a)

b)

Slika 8.20. a) Konzola pod optere enjem, b) popre ni presjek konzole

Rezultat:
max = 151,27 MPa,

min = -151,27 MPa

Zadatak 8.10.
Greda AB, duine 4 m i popre nog presjeka
20 (slika 8.21.), optere ena je
cijelom duinom jednoliko raspodijeljenim teretima q1 = 1,2 kN/m i q2 = 3 kN/m. Drugo
259

optere enje djeluje pod uglom = 300 s vertikalom. Odrediti normalno naprezanje u ta ki 1
u opasnom presjeku grede i jedna inu neutralne linije.
q1

q2

Slika 8.21. Koso savijanje grede pod optere enjem

Rezultat:
1 = - 115,5 MPa,

y = - 13,75 x

Zadatak 8.11.
eli no vratilo pre nika 120 mm oslonjeno je na fleksibilne leajeve kako je prikazano na
slici 8.22. Na vratilo su spojene dvije remenice pre nika 600 mm i optere ene kao na slici.
Odrediti i nacrtati na izdvojenom elementu naponsko stanje u ta ki A. U toj ta ki izra unati
maksimalne normalne i smi u e napone.
800 mm
400 mm
800 mm
12 kN

800 mm

2 kN
12 kN
2 kN
Slika 8.22. Vratilo pod optere enjem
Rezultat:
45

2,79 MPa

9,31 MPa

A
260

-16,68

28,3 MPa
14,15 MPa

31,1 MPa
16,94 MPa