High speed cutting

VBO

Sadraj

Povjest visokobrzinske obrade

Ideja
Upotreba
Strojevi
Alati
Sile
Odvojene estice

UVOD
Visokobrzinska obrada ( HSM) je jedna on suvremenih tehnologija, koja u
odnosu na konvencionalne metode, omoguava poveanje efikasnosti
,tonosti i kvalitete obrade materijala, a samim time smanjuje vrijeme i
trokove proizvodnje.
Prvu definiciju visokobrzinske obrade dao je jo 1931. god. Carl Salomon
On je zakljuio da se na brzinama 5-10 puta veim nego kod konvencionalne
obrade temperatura nastala kod rezanja poinje smanjivati.

to je visokobrzinska obrada ?
Prema definiciji, brzine kod visokobrzinske obrade su mnogo vee nego kod
konvencionalne obrade.
Naravno, pojam visoke brzine je relativan. No,kao smjernica se uzimaju ovi
iznosi brzina rezanja :

- VISOKE BRZINE: 600-1800 m/min

- JAKO VISOKE BRZINE: 1800 18 000 m/min
- EKTRA VISOKE BRZINE: vie od 18 000 m/min

HSC
Standing at cross roads

Roughing process
low quality

HIGH SPEED
CUTTING
HSC

Consumption of power

Conventional cutting:

0.2 do 0.4 W/rpm

HSC:

0.004 W/rpm

finishing process
high quality

Povijest HSC
1930-ih godina Njemaki istraiva Salomon patentira HSC
Pretpostavka je bila da se poveanjem brzine rezanja smanjuje
temperatura
Zbog tehnolokih razloga odustaje od svojih ideja
1980 godine u Japanu poinje intenzivno istraivanje ovog
podruja

Ideja

Ishodi primjene HSC:

porast koliine skinutog materijala
smanjenje sile rezanja
Poboljane kvalitete povrine
Polagani ulazak alata u izradak

Slika 2. Brzine rezanja kod obrade razliitih materijala

Kriteriji prema kojima se definiraju prijelazi izmeu konvencionalnih i

visokobrzinskih obrada su :

apsolutna vrijednost brzine rezanja

broj okretaja glavnog vretena
DN broj
dinamiko ponaanje
materijal obratka

DN broj predstavlja umnoak promjera vretena u mm i broja okretaja u okr/min.

- DN broj je kod visokobrzinske obrade najee izmeu 500 000 i 2 000 000.
Definicija koja se esto koristi je vezana uz dinamiku glavnog vretena.
Prema ovoj definiciji, podjela brzina rezanja ovisi o frekvenciji osnovnog moda
osciliranja.
To se predstavlja kartom stabilnosti stroja.

Slika 3. Karta stabilnosti stroja

Upotreba

HSC se moe koristiti za rezanje materijala u granici vrijednosti tvrdoa

46-63 HRC.
Mogue je alat za kovanje i duboko vuenje izraditi u gotovo konani
oblik.
Na primjer, obrada elika za kovaki alat (ukovanj) tvrdoe 54 HRC, sa
upotrebom HSC je 88 minuta, a izradom na konvencionalnom stroju
iznosi 17 sati (dosta vremena se gubi na zavrnu obradu)

Kao rezultat brojnih istraivanja na strategiju visokobrzinskog glodanje,

down miling je metoda izbora.
Tijekom up miling glodanja, gdje se tokom odvajanja materijala u
kliznoj fazi-lamele odvijene estice lijepe na alat, poveano je
troenje alata, a ponekad se zna i pojaviti otkrhnuti komadia alata u
zahvatu.
Druga znaajka visokobrzinskog glodanja je nagla promjena smjera
glodala koje je ponekad potrebno. Za obradu velikim posmacima,
potrebno je uzeti u obzir karakteristiku ubrzanja i usporavanja i
"gledati naprijed" CNC funkciju.

Strojevi

STROJEVI ZA VISOKOBRZINSKU OBRADU

Zahtjevi strojeva za visokobrzinsku obradu :

Brzina glavnog vretena <= 40 000 okr/min

Snaga vretena > 22 kW
Posmak 40-60 m/min
Automatsko podeavanje putanje alata
Visoka termika stabilnost i krutost vretena
Hlaenje zrakom kroz vreteno
Napredne CNC funkcije

 Najvaniji element alatnih strojeva je glavno vreteno.

Za strojeve za visokobrzinsku obradu razvijen je itav niz

konstrukcija vretena.

Slika 5. Primjeri vretena za visokobrzinsku obradu

Meu posminim pogonima, elektromehaniki servo linearni motori su

dominantni, ali i linearni izravni pogona, koji omoguuje mnogo vee
2
posmake (> 100 m/min) i ubrzanja u vrijednosti od 2 do 3 g (20-30 m/s ), ovaj
podatak je potvren eksperimentima.
Za male i srednje veliine HSC strojeva, okviri strojeva su u prosjenoj veoj
mjeri mineralnog lijeva, iji je priguenje 6 do 10 puta vei nego kod sivog
lijeva, a ija toplinska vodljivost je 25 puta manja nego za elik
Za velike strojeve, velika krutost mora se postii pomou odgovarajueg
zavarene eline konstrukcije.
U tom domenu, inovativnog dizajna na usporednim kinematskim
mehanizmima sa non-kartezijanskiim konceptima osi superiorniji su
(Hexapoda, stativi), kako u pogledu strukturne krutosti tako i toplinske
stabilnosti

S obzirom na raspodjelu osi, tri glavne osi X, Y i Z, kao u pravilu desne ruke,
dimenzionirani su kao linearne kartezijanske osi.
Osim ovih, kruna i okretna os se koriste za prijelaz sa 3 na 5-osno glodanje u
razliitim varijantama.
Non-kartezijanski koncept osi (npr. Hexapoda) osobito su pogodni za 5-osno
glodanje zbog odgovarajue kontrole, te ekstremno velikih posmaka (> 100 m/min)
i ubrzanja do vrijednosti 3 g.

Visokobrzinske obrade
visokobrzinska obrada (HSC- high speed cutting)
je obrada sa velikim brzinama rezanja (> 1000
m/min)
usporedba konvencionalne obrade sa HSC,
pokazuje smanjenje cijene i vremena izrade za
vie od 50% u korist HSC
temperature izratka su jako niske, budui da se i
do 95% proizvedene topline odvede sa
odvojenom esticom

Visokobrzinske obrade
najjednostavnija i najvea prednost kod primjene HSC je
poveanje produktivnosti.
poveanjem brzine rezanja poboljava se kvaliteta
obradene povrine, odnosno smanjuje hrapavost
obradene povrine.
kod HSC smanjuju se sile rezanja, pa se olakava proces
rezanja.
manje sile uzrokuju manje deformacije obratka, pa je
moguca preciznija obrada i obrada tankostjenih profila.
veliki problem VBO je veliki pad postojanosti otrice
alata

Alati

dva pitanja su kljuna:

- neravnotea alata,
- prihvatljive centrifugalne sile.

ALATI ZA VISOKOBRZINSKU OBRADU

U praksi se uglavnom mogu pronai alati iz sljedeih
materijala:

Tehnika keramika

- Kubini bor nitrid (CBN)

- Oksidna keramika
- Whisker
- Tvrdi metali
- Keramike prevlake
Polikristalni dijamant (PCD)

Zahtjevi za materijale za alate:

- velika temperaturna otpornost
- tvrdoa
- ilavost
Cerment, keramika, CBN, dijamant
Hlaenje plinski ili tekui medij (hladan zrak,
duik)

Preporuke kod primjene HSC (prema istraivanjima

Ohio State University, Columbus, USA)
odaberite simetrinu konstrukciju alata. Obratite
pozornost na prihvat. Bilo bi dobro poeti s HSK
prihvatom.
presjek odvojene estice drati konstantnim, to je
vrlo vano za stabilnost procesa rezanja. Isti presjek
estice znai jednoliko optereenje i naprezanje, pa
se spreava pojava vibracija. Uzeti u obzir kod
planiranja putanje alata.

-Glodala finozrnatih cementiranih karbida,

obloenih TiAlN.
-Ovo glodalo ima spiralu sa usponom od 30 i
ima 2 ili 4 rezna ruba.
- Ova glodala se obino koriste u rasponu od 2
do 20 mm

 primjenjujte vieslojne prevlake. Pri obradi elika

treba koristiti prevlake TiN, TiCN, i dati prednost PVD
postupku nad CVD postupkom prevlaenja. Ovakva
kombinacija daje veu postojanost i bolji prijenos
topline.

 kod obrade otvrdnutih elika koristite alate s

ravnom prednjom povrinom.
Neka istraivanja su pokazala da je kod
primjene HSC za obradu ovakvih materijala
loma odvojene estice nepotreban. Reljefna
geometrija prednje povrine kojom se
pomae lom estice, kod HSC moe oslabiti
reznu otricu i poveati troenje na prednjoj
povrini alata.

 za odvoenje estica preporua se koritenje

zraka pod visokim tlakom.Preporua se obrada
bez SHIP-a kad god je to mogue. Kod obrade
visokim brzinama SHIP i tako vrlo teko moe
doprijeti u zonu rezanja, pa je kod HSC
prvenstvena zadaa SHIP-a odvoenje odvojenih
estica i podmazivanje. To se vrlo dobro moe
postii kombinacijom stlaenog zraka i ulja ("uljna
magla"), to omoguuje dobro odvoenje
odvojenih estica, vri funkciju podmazivanja, a
uzrokuje znaajno manji toplinski ok za alat nego
uobiajeni SHIP.

Sile rezanja i troenje

Odvojena estica

area of high
temperatures
shearing angle
HSC

shearing angle
conventional

chip face

tool

flank
area

workpiece

Chip formation
CHIPS

+-

+-

vc=400 m/min

CONVENTIONAL

vc=1500 m/min

HSC

HSC glodanje
HSC glodanje glodanje sa velikim brzinama rezanja,
koje se razlikuju prema vrsti materijala obratka
Brzine rezanja su od 50 m/min (legure nikla) do 5000
m/min (vlaknima ojaani materijali)

HSC glodanje elika i legura

Pri poveani brzini rezanja poveava se i
centrifugalna sila, koja poveava brzinu
odvojene estice i smanjuje kontaktnu toplinu
preko odvojene estice
Utjecaj poveane brzine rezanja je pozitivan,
ali moramo paziti da poveana toplina ne
prelazi otpornost materijala alata

Hvala na panji!