Brazil

Najvea zemlja
Latinske
Amerike

 Latinsku Ameriku ine

Srednja i Juna Amerika te
Antilsko Otoje,tj. prostor
izmeu rijeke Rio Grande na
sjeveru do Rta Horn na
jugu.Vano obiljeje
smjetaja Latinske Amerike
jest njezina meridijalna
izduljenost kroz tri toplinska
pojasa te izravan kontakt sa
Atlantskim i Tihim
oceanom.Obale su
uglavnom slabo razvedene,s
izuzetkom fjordovske obale
Petagonije na krajnjem jugu.

Latinska
Amerika

 Ovo je veliki prostor s

povrinom od 20.5 mil.km koji
uslijed specifinog poloaja
obiluje kontrastima. Oni se
ogledaju u obiljejima
reljefa,klime,vegetacije,stanovni
tva,naseljenosti i gospodarstva
zemalja Latinske
Amerike.Najrazvijenija drava
ovog polariziranog podruja je
Meksiko,koju slijede
ile,Argentina,Urugvaj i Brazil
ija su tri razvojna arita
Santiago de Chile,zaljev rijeke
La Plate i pojas izmeu Sao
Paola i Rio de Jeneira.
Najsiromanije drave veinom
smjetene na Amerikoj prevlaci
ili
Antilima(Haiti,Grenada,Nikaragv
a i Honduras)ine drugi pol
gospodarske razvijenosti
Latinske Amerike.

Latinska
Amerika

 S povrinom od 8,5 mil.km

Brazil je najvea drava
junoamerikog kontinenta
koja zauzima gotovo
polovicu njezine povrine.Po
veliini zauzima peto mjesto
u svijetu ,odmah poslije
Rusije,Kanade,Kine i SADa.Osim to je najvea,Brazil
je s vie od 186 mil. St.
(2005.godine,danas 205,5
mil. St.-2016.god)i
najmnogoljudnija zemlja
Latinske Amerike.

Poloaj i
prirodnogeografsk
a
obiljeja Brazila

 Na istoku je iroko otvorena

prema Atlantskom oceanu s
obalom dugom 7 400
km,dok sjevernu,zapadnu i
junu granicu dijeli s
veinom junoamerikih
zemalja.Organiziran je kao
federativna predsjednika
republika podijeljena na 26
saveznih drava i federalni
distriht glavnog grada
Brazilije.Krajolikom ove
goleme zemlje dominiraju
tri reljefne cjeline

Poloaj i
prirodnogeograf
ska obiljeja
Brazila

 -Na sjeveru zauzima tek

mali dio zemlje,2% i protee
se dijelom u susjednu
Venecuelu,Gvajanu,Surinam
i Francusku Gvajanu.
-Na tom zaravnjenom gorju
koji je dio nekadanjeg
prastarog kopna
Gondvane ,nalazi se i najvii
vrh Brazila- Pico de
Neblina(3014m)
-Otkriven tek 1962.
godine.Zbog rudnih
bogatstava kao to su
zlato
,dijamanti,mangan,boksit,e
ljezo ima izuzetan
gospodarski znaaj.

Gvajansko
gorje

 -Je golemo podruje koje

obuhvaa gotovo 45% brazilske
povrine i naseljeno je
malobrojnim stanovnitvom
kojeg veinom ine starosjedioci
Indijanci.ila kucavica ovog
podruja je Amazona,vodom
najbogatija rijeka svijeta sa
porijejem veim od 7.
mil.km.Izvire u peruanskim
Andama i do ua u Atlantski
ocean na duljini od 6 460km
prima vie od 1000 pritoka sa
Brazilskog visoja i Gvajanskog
gorja.Ulijeva se u Atlantik do 300
km irokom deltom i odvodnjava
2/3 povrine Brazila.Njome veliki
prekooceanski brodovi plove do
1600 km u unutranjost
zemlje.Topla tropska klima i
obilje padalina omoguili su rast
najprostranije tropske kine
ume na svijetu-selve.

Nizina
Amazone

 Poznate su kao plua Zemlje i

zahvaaju povrinu veu od 4,5
mil. km.U njima raste
Kauukovac,mahagonij,ebanovin
a,tikovina,
Polisandrovina i druge vrste
plemenitog drva koje se
prekomjerno i nekontrolirano
sijeku.
Masovno unitavanje
amazonskih uma zbog
poveanja broja
stanovnika,stvaranja obradivih
povrina,otvaranja
rudnika,gradnje novih naselja i
prometnica (Transamazonika)
moe prouzrokovati ekoloku
krizu globalnih razmjera.Iako se
poduzimaju odreene mjere za
ouvanje ovog osjetljivog
ekosistema,istraivanja pokazuju
da e se do 2025. godine
povrina Amazone prepoloviti.

Selve

 Zauzima najvei dio dio povrine

Brazila(53%) .Prostire se od
granice sa Bolivijom i
Paragvajem do obalnih dijelova
na jugu i jugoistoku
zemlje.Graeno je od stijena
prekambrijske i paleozojske
starosti koje sadre velika leita
eljezne rude
,kositra,kroma,boksita,mangana.
Visoje se blago izdie prema
istoku i ispresijecano je dubokim
rijenim dolinama.Najznaajnije
rijeke i unutranji plovni putovi
ija se voda koristi i za natapanje
poljoprivrednih povrina su Sao
Francisco i Parnaiba.Ovdje se
nalazi i dio rijenog sistema La
Plate ili Srebrne rijeke koja
nastaje spajanjem rijeka Parane i
Urugvaja koje teku s Brazilskog
visoja i Paragvaja koja protjee
polupustinjskim Gran Chacom.

Brazilsko
visoje

 Zapadna unutranjost
Brazilskog visoja izoliran
je,suh(tek 250 mm padalina
godinje) i rijetko je naseljen
kraj ije je stanovnitvo
orijentirano na stoarstvo i
rudarstvo.Obalne ravni i
pobra,zbog obilnih
padalina koje donose
jugoistoni pasati (oko 1700
mm) dobro su naseljeni i
pogodni za plantanu
poljoprivrednu
proizvodnju.Obalna pobra
Brazilskog visoja obrasla su
praumskom
vegetacijom,dok se prema
unutranjosti iri pojas
savana ili camposa.

Brazilsko
visoje

 Brazil je zemlja koja biljei

eksplozivan rast stanovnitva iji
se broj u posljednih pedesetak godina
poveao za vie od 3,5 puta .To se
negativno odraava na gospodarski
razvoj zemlje pa je vlada poela
provoditi mjere smanjivanja
rodnosti.Iako je provoenje
antinatalitetne politike rezultiralo
smanjenjem stope nataliteta na
17,4% prirodni prirast i dalje je visok i
iznosi 11%.Iz tog razloga udjel
stanovnitva mlaeg od 15
godina,2004. godine iznosio je 26% a
udjel starog samo 6% .Prosjena
gustoa naseljenosti od 22 st./km
svrstava Brazil u zemlje rijetke
naseljenosti.Za razliku od gusto
naseljene obale i priobalja
unutranjost je rijetko naseljena ili
potpuno pusta. Oko 80% stanovnitva
ivi u gradovima uz obalu te u trokutu
Rio de Janeiro Brasilia Sao Paolo.
Na ovako neravnomjeran raspored
stanovnitva utjecale su suvremene
migracije u smjeru selo-grad.

Mnogoljudna
zemlja bez
rasne
netrpeljivosti

 Seosko stanovnitvo
masovno se doseljava u
gradove i nastanjuje u
slamovima (favellasi ,favelle)
divljim naseljima uz njihove
rubove.Te neureene gradske
etvrti bez
struje,vode,kanalizacije,elekt
rine energije i osnovnih
higijenskih uvjeta za ivot
esto su legla droge i
kriminala.Da bi smanjila
preveliko nagomilavanje
stanovnitva u okolnom
podruju vlada planski gradi
naselja u unutranjosti.Jedan
od primjera je
Brasilia,glavni grad,koji je
sagraen planski poetkom
1906-ih godina na rubu
praumskog dijela Brazila.

 Pored futuristike dvomilijunske

Brasilie urbanu mreu Brazila ini
jo 13 milijunskih
gradova.Veliinom i znaenjem
posebno se istiu Sao Paolo i Rio
de Janeiro,urbane aglomeracije s
preko 10 mil.st. Sao Paolo (20
mil.st.)koji je svoj brzi razvoj
temeljio na monokulturi
kave,danas je industrijsko
,financijsko i gospodarsko sredite
zemlje. Rio de Janeiro (12 mil.st.)
bio je glavni grad drave do 1960.
godine kada je prijestolnica
premjetena u unutranjost.Jedan
od najljepih gradova
svijeta,znaajna je luka,te
industrijsko ,znanstveno,prosvjetno
,kulturno i turistiko sredite
drave .Ostali vei gradovi:
Belem,Fortaleza,Recife,Salvador i
Porto Alegre pravilno su
rasporeeni du obale od ua
Amazone do argentinske granice

 Na izrazitu litolarizaciju ukazuje

injenica da su samo etiri milijunska
grada Brasilija,Goiamia,Manaus i
Belo Horizonta smjeteni dublje u
unutranjost zemlje. U rasno
razliitom sastavu stanovnitva
Brazila najvie uestvuju
bijelci(Portugalci,Njemci,Talijani,pan
jolci)s oko 54% ,koji uglavnom
naseljavaju najpovoljnija klimatska
podruja jugoistonog
Brazila.Znaajno mjesto zauzimaju
mjeanci (mulati,mestici i zambosi)
koji ine oko 34% stanovnitva i
zajedno sa crncima 11%,naseljavaju
sjeveroistocno primorje.Malobrojno
indijansko stanovnitvo (1%)
odralo se jedino u teko
pristupanim i udaljenim podrujima
Amazone.Brazil je jedina zemlja
Latinske Amerike u kojoj se govori
portugalski jezik,a veina stanovnika
su (3/4) su rimokatolici.
Vrlo je vano istai da u ovoj
mnogoljudnoj zemlji nema rasne
netrpeljivosti.

 Sve do 60-ih godina

20.stoljeca Brazil je bio
poljprivredna zemlja je
orijentirana na monokulturni
plantani uzgoj kave,eerne
trske,kakaa,duhana,kukuruz
a,soje i pamuka.Zaradom
ostvarenom od prodaje kave
i kapitalom amerikih
multinacionalnih kompanija
poinje industrijalizacija
koja tijekom 1960-ih i 1970ih biljei snaan rast.Uz
snanu potporu drave
gospodarstvo je orijentirano
na izvoz visokokvalitetne
eljezne rude,ugljena,elika
te automobila i hemijskih
proizvoda u iju proizvodnju
je uloen ameriki kapital.

Srednjerazvije
na
latinskoameri
ka zemlja

Uzgoj soje

Uzgoj eerne trske

 .U 80-im godinama 20. st

dolazi do raznih
kriza,prezaduenosti,nezapos
lenosti ,visoke inflacije i
politikih kriza koje su
prijetile potpunim
gospodarskim slomom
zemlje.Brazil je krajem 90-ih
imao najvii inozemni dug
na svijetu i nametnute su
mu stroge ekonomske mjere
koje je propisao Meunarodni
monetarni fond(MMF).Godine
1999. sredinja banka bila je
prisiljena devalvirati brazilsku
nacionalnu valutu(real),a ve
poetkom 21. stoljea
uslijedio je snaan
gospodarski rast (2004.
godine zabiljeen je rast od
5,1%)

 Brazilsko je gospodarstvo 2004.

godine ostvarilo 605 mlrd. USD
BDP-a ,to gas svrstava meu 15
najrazvijenijih zemalja
svijeta.Meutim,Brazil je ipak
srednjerazvijena zemlja s
BDP-om po stanovniku od 3 417
USD,to je manje nego u
Argentini ,ileu i Meksiku. U
primarnim djelatnostima radi
20% aktivnoh stanovnitva,iako
se njihov broj postupno
smanuje.Glavni izvozni
poljoprivredni proizvodi su
soja(kao stona hrana),eerna
trska,banane,duhan,kakaovac i
posebno kava iji je Brazil
najvei svjetski
proizvoa.Kulture koje se
proizvode za vlastitu prehranu
su kukuruz,penica i ria.Stoni
fond (uglavnom goveda i svinje)
meu najveim na svijetu.

 Od sekundarnih
djelatnosti (14%
zaposlenog
stanovnitva)pored
industrije ,znaajno je i
rudarstvo osobito u dravi
Minas Gerais,poznatoj po
kvalitetnoj eljeznoj
rudi.Osim eljeza izvoze se
krom,boksit,mangan,zlato i
nikal.
Preraivaka industrija
uglavnom je temeljena na
vlastitim sirovinama,a ine
je eliane i rafinerije
nafte,prehrambena,papirna,
obuarska,tekstilna te
proizvodnja umjetnih
gnojiva,oruja i
graevinskog materijala.

 U djelatnostima tercijarnog
sektora radi 66% zaposlenog
stanovnitva i one,uz industriju
,stvaraju najvei dio BDP-a.Ovo
su dva najproduktivnija sektora
djelatnostiu kojima je znatan
udjel stranog
kapitala(Uglavnom iz SAD-a i
zapadnoeuropskih
zemalja).Drava regulira strane
investicije i po zakonu domai
kapital mora biti vlasnik 51%
dionica nekog poduzea.Glavni
trgovinski partneri Brazila su
SAD,Njemaka,Velika
Britanija,Argentina,Japan,Nizoz
emska,Francuska,Italija i
Kina.Zahvaljujuci poveanom
izvozu i smanjenom uvozu u
posljednih nekoliko godina
trgovinska bilanca je pozitivna.

 Brazil je trei najvei potroa kozmetike u

svijetu, odmah nakon SAD-a i Japana.

Polovica svjetske proizvodnje naraninog soka i

petina proizvodnje eera otpada na Brazil.

Brazil je sedmo najvee gospodarstvo u svijetu,

s BDP-om od 2,3 bilijuna dolara. Toliko iznosi
veliina gospodarstva June Afrike, Australije i
Argentine zajedno!

U Brazilu je potrebno vie od godine dana za

dobivanje graevinske dozvole. Za usporedbu, u
Meksiku prosjek iznosi 82 dana.

Treina svjetske proizvodnje kave otpada na

Brazil.

Brazil je najvei izvoznik govedine u svijetu.

Brazil ima vie od 4000 zranih luka. U svijetu

ga jedino premauje SAD.

Izmeu 1,5 i 2,5 milijuna stanovnika Brazila ima

japanske korijene.

Najbolja plaa u svijetu, prema izboru Trip

Advisora, nalazi se u Brazilu. Zove se Baia do
Sancho.

S populacijom od oko 201 milijun stanovnika,

Brazil je peta najmnogoljudnija zemlja svijeta.

Zanimljive
injenice o
Brazilu

 Najee prezime u Brazilu

je
_ _ _ _ _ ?
Rio de eneiro je bio u
prolosti glavni grad koje
drave?
Svaki grad u Brazilu
imafudbalski stadion
U Brazilu zatvorenici mogu
da sebi smanje kaznu
zaetiri dana, za
svakuknjigu koju
proitaju
Rio de eneiro na
portugalskom znai
januarska rijeka
8 od 12 gradova koji su
ugostili proteklo svjetsko
prvenstvo u fudbalu spadaju
meu 50 najnasilnijih
gradova na svijetu

 Rio de eneiro na
portugalskom znai januarska
rijeka
8 od 12 gradova koji su
ugostili proteklo svjetsko
prvenstvo u fudbalu spadaju
meu 50 najnasilnijih gradova
na svijetu
1958. godine,nosorogje
bio kandidat na
parlamentarnim izborima u
Sao Paolu
Brazil je prva zemlja koja
jezabranila solarijum
Iphone je skoroduplo
skupljiu Brazilu nego u SADu
Skoro15 % mukaracaiz
ruralnih regija Brazila priznali
su da su imaliseks sa
ivotinjom

 Ako se pogleda sa visine,

glavni grad
Brazilija,podsjea na
avion

 Vlada Brazilaje jednom

pokuala da proda nosa
aviona naE-bayu
Rio de eneiroje tokom
istorije jednom bioglavni
grad Portugala, inei ga
tako jedinim evropskim
glavnim gradom izvan
Evrope
Glasanje jeobaveznou
Brazilu
Bororo narod iz Brazila su
jedan od rijetkih naroda
gdje su svi ljudi0 krvna
grupa