Ljubica Andrijani: Administrativni stil

Ljubica Andrijani

ADMINISTRATIVNI STIL
Uvod
Anela Frani, Lana Hudeek i Milica Mihaljevi (2005) u knjizi Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku tvrde da je
administrativni stil stil ureda, diplomacije, dravne uprave, politike, ekonomije, industrije, trgovine itd., njime se piu slubeni dopisi, odluke, zakoni,
pravilnici, potvrde, rauni, narudbe, molbe, albe, oglasi, izvjetaji i sl.
Sili i Pranjkovi (2005: 378) slino definiraju administrativno-poslovni stil
i kau da taj stil obuhvaa govor ureda, govor industrije, govor trgovine,
govor politike, govor vojske i govor reklame.
Zbog raznovrsnosti tekstova koji se piu administrativnim stilom taj se
stil dijeli na nekoliko podstilova: zakonodavno-pravni (statuti, zakoni, ustavi, naredbe, odluke, rjeenja), drutveno-politiki (rezolucije, povelje, deklaracije, referati, izjave), diplomatski (note, protokoli, memorandumi), poslovni i personalni podstil (personalni se dalje moe dijeliti na stil molbe,
albe, ivotopisa, ankete, formulara itd.) (Badurina, Kovaevi, 2001: 480).
Veim je dijelom nominalan (nominalan je onda kada u njemu bitnu
ulogu ima predmet, tj. imenica), a manjim je dijelom verbalan (verbalan je
onda kada u njemu bitnu ulogu ima radnja, tj. glagol) (Sili, Pranjkovi,
2005: 379). Snano utjee na ostale stilove (svjedoci smo prodora mnogih
administrativizama izvan podruja administrativnog stila).

Znaajke administrativnog stila

Administrativni stil zna ponekad biti vrlo agresivan i nametnuti svoja
obiljeja ostalim stilovima. Do agresivnosti dolazi najee tada kada se njegova imperativnost (jedna od njegovih najvanijih znaajki) protegne i na
funkcionalni stil kojemu ona inae nije svojstvena (a nije svojstvena nijednomu drugom funkcionalnom stilu). Tomu ide u prilog i to to je administrativni stil najpodloniji ideologizaciji kad se jezina ispravnost prosuuje ideolokim stavom i, obrnuto, ideoloki stav jezinom ispravnou. Jezini su ideologemi najsvojstveniji upravo administrativnomu stilu.

15

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Analiza tekstova pisanih administrativnim stilom pokazuje da u njima

nalazimo ustaljena pravila sastavljanja i izraavanja. To su tekstovi zadane
strukture, ogranienoga broja leksikih, morfolokih i sintaktikih sredstava
(Sili, 2006: 351).
Takoer, treba spomenuti koje su poeljne znaajke administrativnog
stila hrvatskoga standardnog jezika. To su: ustaljena struktura, injeninost,
objektivnost, tonost, jasnoa, jednostavnost, loginost, saetost, preglednost, neobiljeenost, kliejiziranost izraza, usklaenost s normama hrvatskoga standardnog jezika. Te bi znaajke u svojoj ukupnosti trebale administrativni stil initi prepoznatljivim i razliitim od ostalih funkcionalnih stilova
hrvatskoga standardnog jezika (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 253 ).

Nominalnost i eksplicitnost u administrativno-poslovnom stilu

Nominalnost trai u administrativno-poslovnom stilu zamjenu samoznanog glagola suznanim i odglagolnom imenicom (imenicama izvedenim
od glagola). Ulogu suznanog glagola dobivaju glagoli vriti, obavljati i provoditi. Usp.: vriti kupovinu robe ('kupovati robu')... U skladu s time i izrazi
imati mogunost ('moi'), biti u stanju ('moi').
Eksplicitan se (potpuno iskazan) nain izraavanja vidi u uporabi izraza
s namjerom, sa svrhom i s ciljem + (najee) glagolska imenica (umjesto
prijedloga radi i namjerne sureenice): On je to napravio s ciljem poveanja
zarade umjesto On je to napravio radi poveanja zarade ili On je to napravio kako bi se poveala zarada.
Takvi su i izrazi pomou, posredstvom, preko i putem u istraivanju
instrumentala sredstva, npr. Bit ete obavijeteni putem dopisa umjesto Bit
ete obavijeteni dopisom. Tako se ini i kad se ispred imenice stavlja rije
koja znai ono to znai ta imenica u podruju religije (religija je podruje), u domeni turizma (turizam je domena), u podruju financija (financije su podruje). Svi su ti izrazi zamjena za prijedlog u: u religiji, u turizmu,
u financijama..
Uestali su i izrazi u procesu i u stanju ispred rijei koje znae proces i
stanje: u procesu stjecanja lanstva (stjecanje je proces) i u stanju recesije
(recesija je stanje). Izraz u procesu tu znai prijedlog pri (pri stjecanju
lanstva), a izraz u stanju prijedlog u (u recesiji) (Sili, 1996; 2005).

Pleonazam
Pleonazam je izraavanje istoga sadraja dvjema ili s vie rijei (Sili,
Pranjkovi, 2005: 380). Primjeri su pleonazama:

16

Ljubica Andrijani: Administrativni stil

a) kako i na koji nain: Treba znati kako i na koji nain omoguiti da

nepopularni prijedlozi prou na glasovanju. (kako = na koji nain);
b) no meutim: Reeno mu je da onemogui glasovanje. No meutim
on to nije uinio. (no = meutim);
c) djeji kinderbet: Kupujem djeji kinderbet. (njem. kinderbet = djeji
krevet);
d) neophodno potreban: Taj je zakon neophodno potreban. (neophodan
= potreban);
e) djelokrug rada: Djelokrug rada te agencije treba tek odrediti. (djelo
= rad) (Sili, Pranjkovi, 2005: 380).

to ne treba upotrebljavati u administrativnom stilu?

U administrativnom stilu ne treba upotrebljavati: prostorno ogranieni
leksik (lokalizme, regionalizme, dijalektizme), vremenski ogranieni leksik
(historizme, arhaizme), argonizme, rijei u prenesenom znaenju, stilske figure, frazeme, umanjenice, uveanice, hipokoristike, vulgarizme, rjee, jezino nepravilnije, stilski obiljeenije istoznanice (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 255).
Administrativni stil ne voli sinoniman nain izraavanja. On iz niza sinonimnih naina izraavanja uzima jedan i rabi ih umjesto svih ostalih (prijedlog glede umjesto s obzirom na, s gledita, sa stajalita, to se tie, kad je
rije, kad je posrijedi, imajui u vidu, uzevi u obzir, gledajui na, polazei
od itd.).
Tako rabi i prijedlog tijekom s imenicom u genitivu umjesto odgovarajuega priloga ili prilonog izraza (npr. tijekom dana umjesto danju, tijekom
ljeta umjesto ljeti). To ini i onda kada ga stavlja uz izraz koji znai ono to
znai i bez njega, ime stvara pleonazme tipa tijekom prole godine (tijekom
prole godine znai isto to i prole godine) (Sili, 2006:69).
Njemu je svojstveno i da mijenja rekciju prijedloga. Tako umjesto izraza
u vezi / u svezi s(a) + instrumental rabi izraz u vezi / u svezi + genitiv (u vezi
/ svezi toga umjesto u vezi / svezi s time) i umjesto izraza unato / usprkos /
nasuprot + dativ izraz unato / usprkos / nasuprot + genitiv (unato toga
umjesto unato tomu).
Jednostavnosti radi, administrativno-poslovni stil ujednauje gramatike
oblike (npr. on dokida razliku izmeu neodreenih i odreenih oblika pridjeva u korist odreenih).
Primjeri su administrativnoga stila sljedei:

17

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Prijava na natjeaj
Osnovni podaci koje sadri prijava na natjeaj jesu:
- tko alje prijavu
- komu je prijava poslana
- predmet prijave
- objanjenje temeljem ega se i tko prijavljuje te koje od postavljenih
uvjeta zadovoljava
- pozdrav
- potpis
- popis priloga
- kada i gdje je prijava napisana (mjesto i datum) (Frani, Hudeek,
Mihaljevi, 2005).
Primjer prijave na natjeaj:
Ivana Kovaevi
Strossmayerova 71
31 000 Osijek

Osnovna kola Dobrie Cesaria

Neretvanska 10
31 000 Osijek

Predmet: Prijava na natjeaj

Na osnovi natjeaja objavljenoga u Glasu Slavonije 25. travnja 2008.
godine prijavljujem se za radno mjesto uiteljice razredne nastave.
S potovanjem
Ivana Kovaevi
Ivana Kovaevi
Prilozi:
1. ivotopis
2. Domovnica
3. Diploma
4. Potvrda o poloenom strunom ispitu
Osijek, 28. travnja 2008.

18

Ljubica Andrijani: Administrativni stil

ivotopis
S obzirom na strukturu ivotopisi se mogu podijeliti u dvije skupine:
- ivotopisi pisani kao kontinuirani tekst (tzv. narativni ivotopis)
- ivotopisi pisani u obliku natuknica (tzv. tablini ivotopis)
Narativni ivotopis, pisan u obliku kontinuiranog teksta, bio je iskljuiv
do kraja devedesetih, kada se pojavljuje modernija, tablina varijanta. Tablini je ivotopis uvezeni obrazac povezan s prevlau engleskog jezika i
globalnim utjecajem komunikacijske prakse u anglosaksonskome podruju.
U tablinom ivotopisu tekst se organizira tako da se navede precizna kronologija ivotnih faza, pregledniji je, krai i informativniji, omoguuje brz
pristup traenim informacijama i u njemu vie do izraaja dolaze osnovne
znaajke administrativnog stila.
Obje varijante ivotopisa sadre:
- OSOBNE PODATKE osobno ime i prezime, datum i mjesto roenja, a fakultativno jo podaci o nacionalnosti, branome stanju, djeci
- PODATKE O KOLOVANJU vrste zavrenih kola te struno ili
znanstveno usavravanje, a fakultativno tema diplomskog rada, uspjeh
- PODATKE O ZAPOSLENJU institucije, vrijeme i vrste poslova,
lanstvo u strunim udruenjima
- OSTALO npr. poznavanje stranih jezika, poznavanje rada na raunalu, poloen vozaki ispit, odsluen vojni rok, lanstvo u nestrukovnim udruenjima i sl.
Savjeti iz Hrvatskog zavoda za zapoljavanje:
1. Interesi i aktivnosti recite neto vie o sebi to Vas zanima, ime
se bavite u slobodno vrijeme, jeste li lan nekog udruenja. to god
napisali, vano je da istaknete vezu s poslom za koji se natjeete.
2. Preporuke poeljno je da navedete imena svojih bivih poslodavaca ili nastavnika koji mogu posvjedoiti da ste dobro radili svoj
posao ili uspjeno studirali.
ivotopis treba biti dug do stranicu-dvije. Ne smije biti predug jer poslodavci esto ne itaju one dugake. Ako nemate puno sadraja, bolje je ne
pisati vie od jedne stranice jer isprazan, dugaak tekst ostavlja lo dojam.
Glavne informacije piite na prvoj stranici, a sporedne na drugoj. ivotopis
mora biti pregledan, itljiv i uoljiv. Izgled teksta mora biti uredan i jednostavan. Naslove cjelina istaknite podebljavanjem, podvlaenjem ili kurzivom i pritom slijedite uvijek isti stil. Vanije informacije stavite na poetak
ili kraj reenice, popisa, ulomka ili stranice. Poetak i kraj uvijek se bolje
pamte nego sredina. Nastojte naglasiti svoje nedavne uspjehe i dostignua, a
ne ona stara. Redoslijed informacija u ivotopisu treba prilagoditi zahtjevima
radnog mjesta za koje se natjeete. Ukoliko Vae obrazovanje i radno isku-

19

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

stvo imaju veze s poslom za koji se natjeete, tada ih je dobro navesti na poetku ivotopisa (odmah nakon osobnih podataka). Informacije o obrazovanju i radnom iskustvu navode se kronoloki od posljednjih do onih ranijih. U
sluaju da Vae obrazovanje i radno iskustvo ne odgovaraju u potpunosti
zahtjevima posla, tada moete pisati drugim redoslijedom, tj. istaknuti neke
vjetine, znanja i radne uspjehe koji odgovaraju zahtjevima radnog mjesta.
Treba voditi rauna o stilu pisanja, gramatikoj ispravnosti i stilskoj jasnoi.
Reenice trebaju biti logine i kratke, prilagoene svrsi. Izbjegavajte ponavljanja. Izbjegavajte kratice piite punim rijeima i nazivima. Pripazite da su
glagoli u istom vremenskom obliku (www.hzz.hr / 22. 4. 2008.).

Primjer ivotopisa:
Petra Kova
Koranska 25
31 000 Osijek
ivotopis
Roena sam 17. svibnja 1978. godine u Osijeku. Nakon zavrene osnovne
kole (O Ljudevita Gaja) upisala sam Prirodoslovno-matematiku gimnaziju u Osijeku. Maturirala sam s odlinim uspjehom. Dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i knjievnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku
upisala sam 1997. godine. Diplomirala sam 2002. godine s temom Povijest
hrvatskoga standardnog jezika i prosjekom ocjena 4, 213. Iste sam se godine
zaposlila u Osnovnoj koli Augusta enoe kao profesorica hrvatskoga jezika.
Struni sam ispit poloila 2003. godine. 2008. godine upisala sam poslijediplomski studij iz jezikoslovlja na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Izvrsno
se sluim engleskim jezikom i poznajem osnove rada na raunalu.
S potovanjem,
Petra Kova
Petra Kova

Posjetnica
- na posjetnici prvo treba navesti ime pa prezime
- imenu i prezimenu moe prethoditi titula npr. akademik, doktor.
Titula se pie najee kao kratica i malim poetnim slovom: dr., mr.,
prof. dr.
- kratice ing., dipl. ing. (osim kada je rije o sveuilinom profesoru)
navode se iza imena i prezimena i od njih su odijeljene zarezom.

20

Ljubica Andrijani: Administrativni stil

Ako je vlasnica posjetnice ena, zanimanje treba biti izraeno imenicom

enskog roda: uiteljica, lijenica itd. (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005:
239).

Ugovor
Ugovor takoer treba imati sve znaajke administrativnoga funkcionalnog stila, pa za njega vrijede sva do sada navedena pravila (jezina jednostavnost, jasnoa, ustaljena pravila sastavljanja i izraavanja, ispravno pisanje imenske formule, izbjegavanje pleonazama itd.). Piu se na ve gotovim
obrascima u koje se upisuju samo traeni podaci (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 240).

Zakljuak
Administrativni stil dijeli zajednika obiljeja sa znanstvenim stilom
(objektivnost, saetost, neosobnost, izriitost, analitinost, izrazna neutralnost, neobiljeenost, otpornost na utjecaje drugih stilova), ali se drugim svojim obiljejima od njega bitno razlikuje. Administrativni je stil meu svim
ostalima najpodloniji izvanjezinim utjecajima, pa i ideologizaciji. Administrativni funkcionalni stil zajedno s publicistikim i, uvjetno reeno, pedagokim funkcionalnim podstilom ini okosnicu onoga na to pomiljamo
kada govorimo o javnome, slubenome, opeobvezatnome, opestandardnome, neutralnome, stilski neobiljeenom standardnom jeziku.

21

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Literatura
Frani, Anela; Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica, 2005. Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb.
Kovaevi, Marina; Badurina, Lada, 1999. Temeljna pitanja funkcionalne diferencijacije jezika, u: Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike ((Badurina,
Lada; Ivaneti, Nada; Pritchard, Boris; Stolac, Diana), Hrvatsko drutvo za
primijenjenu lingvistiku, Rijeka Zagreb.
Katni-Bakari, Marina, 2002. Stilistika, Nauna i univerzitetska knjiga, Sarajevo.
Bari, Eugenija i dr., 1999. Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i kolske novine, Zagreb.
Sili, Josip, 1996. Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo 6, br. 4,
str. 349-358.
Sili, Josip, 2007. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb.
Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i
visoka uilita, kolska knjiga, Zagreb.
www.hzz.hr / 22. 4. 2008.

22