You are on page 1of 1

NEMA REHABILITACIJE za ratne zloince i saradnike okupatora!

Biltenom se povremeno obavetava javnost o aktivnostima na


razotkrivanju ciljeva, metoda i raznih moguih posledica farsinog

sudskog procesa za rehabilitaciju Dragoljuba Drae Mihailovia,
ratnog zloinca i manje ili vie pouzdanog saradnika svih okupatora Srbije i
Jugoslavije kao i svih njihovih lokalnih pomagaa. Mihailovi se danas - iako
je u ratnoj realnosti bio tek nevidljivi heroj i legenda pohvalnih izvetaja
italijanskih, nemakih, nedievskih i ustakih oficira - kierajskom i falsifikatorskom propagandom promovie u nekakvog nepriznatog heroja i legendu
antifaistikog otpora. Uzurpacijom institucija i pervertovanjem pravnog i
politikog sistema, vladajue strukture koje su zapoele i nastavljaju ovakvu
praksu, bezobzirno poniavaju rtve etnikih zloina i degradiraju sva
prosvetiteljska i humanistika dostignua naeg drutva. Materijali sakupljeni i preporueni u ovom biltenu, od kojih su mnogi ve i publikovani,
treba da omogue svim zainteresovanima kao i najiroj javnosti pregled i
pristup osnovnoj dokumentaciji i argumentaciji protiv pekulantskih inicijativa revizionistikih i reakcionarnih politikih snaga i njihovih trabanata.
Posebno je vano istaknuti da ovakva dokumentacija i argumentacija skoro
uopte ne opstaje u medijskoj sferi ili - zahvaljujui poslunikoj i udvorikoj
ureivakoj politici veine dananjih medija u Srbiji - u njoj zauzima samo
efemerno mesto. Bilten je nastao na tragovima inicijative NE REHABILITACIJI i tribine NEMA REHABILITACIJE za ratne zloince i saradnike okupatora.
Izlazie povremeno u skladu sa dogaajima koji slede i sa mogunostima
ureivaa.

PROTESTI ISPRED SUDA


GDE SE VODI PROCES
ZA REHABILITACIJU
DRAGOLJUBA
MIHAILOVIA
Do sada je ispred Vieg suda u
Timokoj ulici odrano nekoliko
protesta protiv procesa rehabilitacije
D. Mihailovia. Tri protesta organizovale ene u crnom, jedan protest
je odran u organizaciji inicijative NE
REHABILITACIJI i jedan u organizaciji
(sudei prema prisutnima i parolama)
NKPJ i ASI. Ovi protesti mogu u mnogo
emu reflektovati kapacitet uesnika i
javnosti da se bave predmetom procesa, njegovim poimanjem u javnosti
i institucijama kao i njegovim optim
preduslovima i raznim moguim posledicama. Prenosimo ovde izvetaje sa
protesta napisane od strane uesnika
razliitih antifaistikih grupa, kao
pokuaj da se makar i simbolino
odupremo nezrelosti i banalnosti
izvetaja koji su proteste pratili u veini
tampanih i elektronskih medija..

PROTESTI 23. marta 2012.


Uoi roita Novi Sad je izlepljen
plakatima protiv rehabilitacije
nacistikog sluge i ratnog zloinca
http://www.nadlanu.com/pocetna/info/
vesti/Plakati-protiv-rehabilitacije-DrazeMihailovica.a-134563.291.html

Dragomir Oluji Oluja

Mediji i
rehabilitacija
generala
Dragoljuba
Mihailovia

Ovu i druge fotografije sa protesta moete pogledati na stranicama


http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=03&dd=23&nav_
category=12&nav_id=593663 i
http://www.slobodnaevropa.org/content/rehabilitacije_kvislinga_odrice_li_se_srbija_antifasizma/24525465.html

...Po ko zna koji put, izgleda da mi,


demonstranti, i novinari nismo bili na
istom mestu!? U svojim izvetajima,
prvo, domai novinari su pokazivali
naklonost generalu Mihailoviu, pa su
tako razgovarali (i) sa pristalicama rehabilitacije koji nisu ni bili pred sudom
i, drugo, pokuavali umanjiti znaaj
rehabilitacije za ex-yu zemlje, a, tree,
svi su pokuavali da naprave spektakl
od protesta (i samog suenja)...
nastavak teksta na
http://antifasizam.org/content/drag-

Napomena: sve linkove koji su prelomljeni u dva ili tri reda treba selektovati u celini,

omir-oluji%C4%87-jo%C5%A1-jedan-

kopirati i prebaciti u novi prozor jer tako prelomljeni linkovi ne mogu se otvoriti samo

poku%C5%A1aj-spektakularizacije-

klikom

dru%C5%A1tvenih-doga%C4%91anja
(Autor je uesnik inicijative
NE REHABILITACIJI)

PROTESTI 11. maja 2012.


Milo Uroevi

Beograd u
raljama etnika
Oni su drali razne zastave: zastavu
Srbije, etnike zastave na kojima je
pisalo: Sloboda ili smrt, Za kralja i
otadbinu, kao i dva banera. Na oba
banera je bila slika Drae Mihailovia,
na jednom je pisalo: Ponosni smo na
iina dela, njim se dii Srbadija cela, a
na drugom Draa srpski junak...
nastavak teksta na
http://antifasizam.org/content/
milo%C5%A1-uro%C5%A1evi%C4%87beograd-u-raljama-%C4%8Detnika
(Autor je lan organizacije ENE U CRNOM)

Protest protiv rehabilitacije ratnog


zloinca D. Mihailovia odran je i u
Berlinu
http://www.vestinet.rs/tema-dana/
protesti-u-berlinu-protiv-rehabilitacije-draze-mihailovica

Ovu i druge fotografije kao i izvetaj o svedoenju Slobodana Markovia moete


nai na stranici
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Drutvo/1100336/Markovi%3A+Dra
ino+svedoenje+izmenjeno.html

U Kulturnom centru Novog Sada u


etvrtak 10. maja 2012. je bila odrana
tribina Politika upotreba prolosti, na
kojoj su uesnici diskutovali o efektima
najavljene rehabilitacije etnikog voe
Dragoljuba Drae Mihailovia. Kako su
naveli organizatori iz Alternativne kulturne organizacije, cilj tribine je bio da
pokae neslaganje drutva, ali i dela
naune istoriografije sa aktuelnim
procesima rehabilitacije Drae
Mihailovia, osuenog za ratne zloine
i kolaboraciju u Drugom svetskom ratu.
Najavljena sudska rehabilitacija Drae
Mihailovia predstavlja epilog sramnog
Zakona o rehabilitaciji iz 2006. godine.
Vladajua politika elita rehabilitacijom
osvedoenog saradnika okupatora i
ratnog zloinca, poniava brojne nevine
rtve terora njegovih jedinica i pokuava
da anulira dostignua antifaista Srbije
i Jugoslavije i njihove oslobodilake
borbe. Ovakvim inom vladajue
politike formacije sebe svrstavaju na
stranu faistikog okupatora i njegovih
pomagaa, naveli su iz Alternative
kulturne organizacije. Na tribini su
govorili reiser elimir ilnik, karikaturista Predrag Koraksi Corax, istoriari
Ranko Konar i Olivera Milosavljevi,
kao i poznati glumac Mihailo Mia
Janketi. Diskusija je poela 10. maja u
18h u Kulturnom centru Novog Sada.

Tribina Alternativne kulturne


organizacije (AKO), Novi Sad

DRUGE FOTOGRAFIJE I KRAI IZVETAJ sa tribine moete nai na


http://barracudapetrovaradin.blogspot.com/2012/05/tribina-o-politickoj-zloupotrebi.html
Transkripte izlaganja Olivere Milosavljevi i Predraga Koraksia moete nai na sledeim stranicama:
http://afans.org/vesti/rehabilitacija-olivera-milosavljevi-istori-arka-11052012
http://antifasizam.org/content/predrag-koraksi%C4%87-%C4%8Detnici-su-mi-ubili-oca

Tribina u Rexu
NEMA REHABILITACIJE za ratne zloince i saradnike okupatora,
odrana 20. juna 2012.
Izvod iz najave tribine:
Tribina se bavi detekcijom i analizom kako politikih i ideolokih motiva i ciljeva istorijskog revizionizma, tako i praktinih
tehnika i strategija sudskih rehabilitacija ratnih zloinaca i saradnika okupatora. Rehabilitacioni procesi i na njima izvoena
argumentacija su inae sa lakoom raskrinkani u strunoj javnosti kao diletantski i prevarantski ali i dalje u velikoj meri uspevaju da se predstave kao profesionalni, neminovni, zakonski, ime su skoro potpuno normalizovani u javnom mnenju
i medijskom diskursu. Pogubne sadanje i budue posledice po srpsko drutvo - koje tim procesima i sudskim odlukama ne
samo da biva deprivirano od antifaistike tradicije, ve i primoravano i privikavano da slabo sistematizovane lai oportuno
prihvata u obliku novih istina - kao da se za sada tiu samo manjeg broja aktivista, publicista i eksperata. Generisanje i odgajanje kulture rodo-koristo-ljubivih lai i ibicarskih prevara a u oblandi pravnih akata i vanistorijske pravde, kao vrtlog uvlai u
sebe sve drutvene formacije i dravne institucije, verno odslikavajui moralne i politike osnove drutvenog i ekonomskog
poretka koji ovakvi procesi treba da podre i legitimiu.
Celu najavu moete proitati na
http://www.rex.b92.net/sr/ovogmeseca/tribineDebate/story/4424/Tribina+i
+debata%3A+NEMA+REHABILITACIJE+
za+ratne+zlo%C4%8Dince+i+saradnik
e+okupatora+.html
Video dokumentacija sa tribine
(E-novine) http://www.e-novine.com/
drustvo/66788-Nema-rehabilitacijeratne-zlocine.html
Izvodi iz izlaganja (moda i opirni
ali nemamo ni razloga ni naina da
potedimo itaoce komplikovanosti
date teme):
Neboja Miliki: Pokuaemo da kroz izlaganja i komentare kao i kroz debatu koju emo razviti, bolje
razumemo kakva bi mogla da bude perspektiva suprotstavljanja ovim tendencijama.
Neboja Dragosavac: U pripremama se za ovu veeranju ulogu, pomenuto mi je pitanje - koje su slabe, a koje jake take
ovih procesa rehabilitacija? I sa jednog racionalnog stanovita koje ak ne mora ni da bude nauno konsekventno, moglo bi se
rei da su slabe take mnogobrojne degradacije koje se ovim inom uspostavljaju u naoj sredini.
Izvodi iz izlaganja i komentara
Dragoslava Dimitrijevia:
U avgustu je odjeknula senzacionalna vest da je u tri sela izvreno grupno klanje, u Konaticama, Poljanima i Stepojevcu. To je
bilo sredinom avgusta. Poklano je esnaest metana, meu njima i jedna ena i to je izazvalo veliki uticaj i strah meu seljacima.
... ja ovu rehabilitaciju vidim kao jedan segment ovdanje borbe levih,
sirotinjskih i desnih, bogatakih burujskih snaga od Svetozara Markovia i crvenog barjaka do dananjeg dana, sa prekidom
tokom postojanja SFRJ...
...Restauira se kapitalizam i on svom silom novca menja istoriju. To je sutina. Nije sutina Draa nego onaj ko to radi, ta
sila koja ga pravi, ne Draa sam po sebi. I ne samo Draa nego i knez Pavle i tako dalje, izala je knjiga o knezu Pavlu, dobila
nagradu neku sad, promocije bog zna kakve, gde se 27. mart minimizira, daje se druga slika, teta to se desio itd. to se
tie pomoi Evrope, kakva pomo Evrope, pa jesu te dve deklaracije i rezolucije u Strazburu donete protiv komunizma da se
izjednae komunizam i faizam...?
. ..Istoriari ne menjaju istoriju, menjaju je klase u drutvu i oni koji u tim klasama rukovode i koji ih vode. Ja to stalno insistiram - da je to jedna klasna borba. Kakva borba za demokratiju? Kakva ljudska prava? To je klasna borba a sada je oblanda
stavljena, pa ljudska prava. Kakva prava ima Mikovi? Kakva ista prava? Ajte molim vas! Kari je rekao dok je bio jo ovde,
za nezavisne medije Kakav nezavistan medij, to je moj medij, ima da pie kako ja kaem. To je javno na televiziji rekao
Kari. Koji je nezavisni medij, recimo oogj novinara iz vajcarske? A ko ga plaa? Da nije njegov, tog novinara? Taj novinar
dobija lovu od gazde. To je ?Redi jednom rekao na televiziji pa ga vie nema nigde, ta su novinari? Kao i mnogi drugi nadniari kapitalizma!. Kako ga plati - tako e da radi, ako nee, dobie ut-kartu...
Izvodi iz izlaganja Aleksandra Sekulovia:
Zakon o rehabilitaciji propisuje rehabilitaciju lica osuenih iz ideolokih, politikih ili religioznih razloga. Poto se sudovi ne
bave ideologijom, politikom i religijom, oni ne znaju, niti imaju instrumente putem kojih bi utvrdili da li je neko osuen iz tih
razloga ili zato to je poinio neko krivino delo. tavie, ak i ako je lice poinilo najtee krivino delo, ono e biti rehabilitovano ako se kae da su kod njegove osude bili prisutni ideoloki, politiki ili religiozni razlozi. A budui da sud, kao to smo
rekli, nema instrumente putem kojih bi cenio postojanje tih razloga, to e se proces dokazivanja toga u praksi, svesti na to to
e politiki faktori rei da je neko osuen iz tih razloga i narediti sudovima da donose odgovarajue presude. To e biti kraj
pravosudnog sistema u Srbiji i sudstvo e postati obina slukinja politike...
... suoeni sa krizom i sa obiljem produkata politike hleba i igara, narod nema previe volje da se bavi problemima prolosti.
Drugo, ako mu se taj minimum kritikog odnosa prema prolosti ispuni agresivnom etnikom propagandom o zloinima
Titovog perioda, onda u narodu nastupa emocionalno zasienje pitanjima prolosti i on vie ne eli nita o tome da uje. Rezultat je da se danas u medijima svakodnevno vrte prie o tome ko je bio Tito, o sto hiljada srpskih domaina koje su komunisti pobili, naravno, u bolesnoj mati Vuka Drakovia i njegovih talibana. O otkrivanju masovnih grobnica iz Turskog doba
i doba Timoke bune koje se pripisuju komunistima, a zato nema ni rei o tome ta je srpski faizam radio u Vukovaru, Srebrenici, Sarajevu, Dubrovniku, Foi, Prijedoru i drugim mestima u kojima je sprovoena etnika ideja o etniki istoj dravi
srpskog naroda, o velikoj Srbiji.
Izvodi iz izlaganja i komentara Branke Prpe:
Mi jesmo doli u jednu situaciju u kojoj istorijsku nauku moemo nazvati paranaukom. Dakle mi jesmo doli u situaciju
jedne virtuelne stvarnosti koja jeste proizvod opsenarstva - podrala bih termin - politike klase. Jer politika klasa jeste
nova klasa koja se stvorila upravo tako - vrei vlast, stvarajui materijalna bogatstva, utemeljujui novu mo, menjajui strukture i institucije, stvarajui nove ideologije, i mi zaista imamo posla sa novom klasom. Mislim da je to jako dobra definicija
koja je naravno upravo ona (klasa) buroaskog tipa, nije sigurno na fonu levice.
Zato je onda bilo potrebno rehabilitovati neto to se kosilo sa temeljnim idejama i vrednostima antifaizma? Zato to
je to bilo jedino mogue da bi se opravdao rat. Da biste ubijali ljude samo zato to su druge vere ili nacije, morali ste rehabilitovati ideologiju koja poiva na toj vrsti rasizma. To je u nekakvom istorijskom iskustvu bila etnika ideologija i zato je
ona i rehabilitovana ve od ranije i zato u Vukovar ne ulaze samo jedinice JNA, nego ulaze i etniki odredi, dakle to je jedan
od kljunih snimaka ulaska u Vukovar i poetka jugoslovenskog rata, to i jeste bilo definisano kao nastavak neega to i jeste
bila etnika ideologija tokom Drugog svetskog rata. ..
...Ono to je vano rei za oblast opsenarstva jeste da u sutini proizvodi shvatanje da je pitanje istorije pitanje miljenja.
Neke od mojih kolega kada smo u bilo kojoj vrsti dijaloga ili polemike kau to je vae miljenje. Ja stalno pokuavam da
kaem da to nije moje miljenje, da su to injenice. Istorijska nauka nije polje slobode. Istorijska nauka je egzaktna nauka
omeena injenicama. U tim injenicama istoriar ima strano malo prostora za tzv. interpretacije. Zato se mi u interpretacijama fakticiteta sa silnim nijansama i silnim pokuajima da budemo neopisivo kreativni razlikujemo. Jer polje injenica je
takvo kao to jeste...
A ta je zapravo posao istoriara, to je ono to je rekao Leopold Ranke, ovek koji je utemeljio naunu ili kritiku istoriografiju na poetku XIX veka, da je zadatak istoriara jednostavno pokazati ta se zaista dogodilo. ta se dogodilo? Zna
se. O tome postoji ceo niz dokumenata. Sve ostalo su tlapnje. Jedna od neverovatnih teza jeste da je Draa Mihailovi
osuen zbog svojih politikih ideja, to nije tano. Draa Mihailovi i nema politike ideje... Ali ono to njega bitno
definie, to je, da je, po Hakim konvencijama, on vojni komandant Jugoslavenske vojske u otadbini. Prema tome, bio on
lino pesnik, humanista, bio on lino umetnik i sanjarska dua, to je njegova privatna stvar. On je odgovoran i on je odgovarao za ono to jeste definicija komandne odgovornosti koju je utvrdio Nirnberki sud. Prema tome, po toj osnovi je Draa
Mihailovi odgovarao: za kolaboraciju, za ratne zloine i za prekoraenja svih pravila rata, upravo po hakim konvencijama
koje smo, kao to ste videli, ponovo imali prilike da upoznamo vezano za iskustvo Hakog tribunala za ovo to jeste poslednji
jugoslavenski rat. Prema tome, on je zato osuen...
Kada je u pitanju rehabilitacija, koliko je meni poznato, sud kao institucija u svojoj istoriji postoji zbog rtve, je li tako, sud ne
postoji zbog krvnika, postoji zbog rtve koja preko te institucije trai svoju satisfakciju. Ovde ispada obrnuto. Mi imamo
procese rehabilitacije u kojima nema rtava. Viktimoloko pitanje nije otvoreno i to je neverovatni apsurd, to je nonsens, to
je Beketovska situacija, to je zaista nihilizam koji niti uopte ideju pravne drave. Kako moete imati ljude koji su osueni
za ubistva drugih ljudi, dakle za ratne zloine, ne zato to su pisali, ili govorili protiv Josipa Broza Tita, nego su poinili ratne
zloine, i vi ih oslobaate, odnosno rehabilitujete ih, a da pritom ni jednog trenutka ne otvorite viktimoloko pitanje, koje
su to njihove rtve? To je izmeu ostalog, prepoznatljiv manir totalitarnih sistema i to je ono o emu Kami govori u svom
Pobunjenom oveku, na kraju II svetskog rata, kad kae da krvnik ima samo jedan problem, a to je ne osea se nevin. I
onda u prinudno sauesnitvo, utanjem, uvodi sve vie i vie ljudi i neprestano radi na tome da nevinog proglasi krivim.
E to je ono to se nama danas deava. Nevini postaju krivi, i u ovim procesima rehabilitacije njihovi krvnici postaju nevini.
To zaista vie nije pitanje nijedne struke kao to je istorijska nauka, istorijska nauka nee stradati od ovoga, odmah da vam
kaem. Prosto zato to ne moete da ukinete injenice.
... Ali ono to mi sada treba da problematizujemo je kakva je politika ideologija politikih elita? Koje su njihove politike
strategije? Kako vide tu Srbiju? ta je to ideoloka i kakva je to njihova ideoloka matrica? Dobro, jasno nam je da je to
neoliberalizam onog najgoreg tipa, ranoviktorijanskog doba, sa masovnom pauperizacijom i pretvaranjem 10% ljudi u zemlji
u dobrostojee u odnosu na 90% totalno siromanih. Jasno je da je to taj koncept, to moemo da prepoznamo. Ali koja je
to ideoloka matrica, ta je to, pre toga koji je to vrednosni sistem koji oni zagovaraju?
Glas iz publike: Kapitalizam.
Branka Prpa: Kapitalistiki, da, ali imamo li onda i imperijalizam?
Glas iz publike: Pa imamo i imperijalizam.
Branka Prpa: To je onda znai teritorijalno irenje kao strategija budunosti.
Izvodi iz izlaganja i komentara Stae Zajovi:
Samo da se nekako prisetimo da je
etnizacija JNA i SUBNORa poela
odavno, nisu to bile samo etnike
formacije i to je na institucionalnom
dravnom nivou, da se podsetimo mi
koji idemo stalno u Vukovar. Tzv. krnje Predsednitvo SFRJ (kolektivni organ
vlasti, sastavljen jedino od Srbije i Crne
Gore, nakon to su se poetkom iste
godine povukle sve republike SFRJ)
je 10. decembra 1991. godine donelo
odluku da sve dobrovoljake jedinice
stavi pod jedinstvenu kontrolu JNA;
odlueno je da e dobrovoljci imati isti
status kao i ostali pripadnici JNA, ime
su navodno hteli pokazati da u Srbiji
nema paravojski. Dakle, JNA je stavila
pod svoju komandu takorei sve paravojne formacije, ukljuujui i one koje su vrile najstranija zlodela.
...Kako se lako mi odluujemo za on line peticiju protiv ukidanja italijanskog lista Manifesto? Kako se nastavlja taj salonski
antifaizam kad se tie nekih udaljenih naroda i odbrane leviarskih vrednosti negde drugde, a zato se tako ne ponaamo
antifaistiki kad se radi o zloinima u nae ime i koji su ovde nastali u ratovima devedesetih?...
...Mi koji odlazimo stalno u Bosnu vidimo strah od rehabilitacije koji imaju rtve agresije 92-95-te. Moram da vam kaem
strah od rehabilitacije i od dolaska Nikolia. Takav uasan strah. Posebno ljudi pored Drine, Bonjaka. Oni misle da ako
nema dovoljno glasova u Srbiji, oni se strano plae. Prosto treba da imamo odgovornost prema tome. To je jako bitno i
treba da obrazujemo jedni druge da je to uasno bitno. To nisu samo simboliki nego moralno politiki gestovi...
Izvodi iz izlaganja i komentara Svebora Midia:
... ko su oni? To je disidentska,
cela intelektualna scena, krug ljudi iz
Simine 9a iz osamdesetih. Ja sam
naao nedavno intervju sa Ljubom
Tadiem, ocem tj. filozofom. I njega
Boris Buden pita sledee Pa dobro,
svi ti protesti koji se deavaju diljem
Jugoslavije, pojavljuju se ti ljudi sa
ajkaama... - i ovaj ga odmah prekida
ajkaa? ajkaa, to je srpska kapa.
ta vi imate protiv ajkae? Buden
kae Pa nemam nita protiv ajkae,
volim da je vidim na zagrebakoj pijaci
kad odem tamo, to je znak kvaliteta da
u tom sluaju kupujem dobar kajmak, ali ovde nije samo ajkaa, ovde
je ajkaa pa brada, pa kokarda, pa
zastava sa etiri ocila, ali to je jedna konfluencija simbola, koja, ajde da kaemo otvoreno, to je skup etnikih simbola, a kae
Ljuba Tadi Brada ne mora da bude etniki simbol, evo brada je jedan moderan leviarski fenomen...
... Ukoliko ukidate Bulevar Avnoj-a, da biste menjali ime, onda nemojte da se udite kada vas iz mraka saeka Ratko Mladi.
Tu ste Vi potpuno u pravu, to je u stvari sutina antiavnojevske politike. To je politika hajmo malo sa Dodikom, pa e ta
Bosna da se raspadne, pa e tu i da se podeli Kosovo... oni ve misle o podeli Kosova. I to je etnika politika, da zaokruimo,
zakrojimo, pobodemo neke koie i to je to. To je sama sutina, oni su dravu izgradili na tome, koja preskae AVNOJ kao
temelj suvereniteta moderne drave Srbije i ide negde dalje, a onda pada u ambis poto tod dalje nema jer je to neko konfuzno, predmoderno stanje koje se deava pre AVNOJa, to dalje u stvari ne postoji. Onda se oni batrgaju. Ali sami temelji
onoga to oni, savremena politika klasa, pokuavaju da naprave kao modernu dravu su antiavnojevski, zbog toga im etnici
apsolutno trebaju. Oni se bez etnika nalaze u ozbiljnom problemu konstituisanja savremene srpske dravnosti...
... Tu je sav debilizam te neke etnike istoriografije koja tvrdi da su etniki pokreti antifaistiki. On kao antifaistiki
moe da figurira na jedan vrlo skaradan nain samo u Srbiji. Nigde drugde u regionu ne postoji ni gram dileme o pravoj
faistikoj prirodi etnikog pokreta. Dovoljno je proitati ovo kad kau - Moe Pijade, Jevrejin. Pa taj antisemitizam koji
je pratilac... Meni je zanimljivo pitanje koju dravu zapravo zastupa etniki pokret? ta je ta drava koja mu prethodi? To
je drava koja je u svoj grob otila zajedno sa antisemitskim zakonima. Znai, on stoji na braniku te drave koja je rascepkana i nacionalnim pitanjima, talac velikosrpskog hegemonizma, talac protofaistikih i faistikih elemenata u toj dravi, to
je drava koju oni zastupaju. Pa sasvim je logino onda da je zvanina ideologija etnikog pokreta, materijalna ideologija
koju oni nisu u potpunosti osvestili, faistika ideologija koja se samo nije u potpunosti opredmetila u punoj kolaboraciji u
svakom momentu. Bilo je momenata, kao malo se bore, pa onda, ali u svojoj sutini, nije antifaizam samo pucati na Nemce,
antifaizam je ne klati Bonjake zato to su Bonjaci... to je sutina tog problema a to je od poetka bio sam osnov njihovog
delovanja.
...Vi imate stalno neku vrstu tucanja istorijskog, gde se ceo jedan pedesetogodinji period preskae, da bi se skoilo u period
monarhofaistike diktature. Mi imamo ovde momenat ne samo brisanja nego i potpunog iskljuivanja jednog istorijskog
perioda. To je ono to se nama danas deava, i samim tim, zato je potreban, da se vratimo, Draa Mihailovi, on je temelj, on
je ta spojka, on je ta spajalica koji e spojiti to vreme, te Terazije (novoizgraene kulise na Novom Beogradu ( i ovo dananje
vreme. On e biti provodnik na neki nain. Ja mislim da to nema anse za opstanak.
...Jer zapravo mi danas imamo vlast elite koja je potpuno nefunkcionalna. Ta elita namiguje: Pa znamo mi da je Draa
Mihailovi ratni zloinac, pa znamo mi sve ali nama treba drava, treba nam struktura i zbog toga, mi emo poiniti taj jedan
istoni greh, mi emo zabiti taj no, poiniemo to nasilje da bismo izgradili jednu jaku nacionalnu strukturu prvenstveno
koja se ovde izjednaava sa etnikom i samim tim imaemo onda sigurnost, kapital e imati mesto za svoj obrt, svi e biti zadovoljni, rad..., korporativistiki gotovo sagledavaju stvar. To je neto to naa nacionalistika elita pokuava ve dvadeset
godina da uradi. To je teza i inieve knjige Jugoslavija kao nedovrena drava gde on kae Pa da, Jugoslavija je proces, stanje Jugoslavije postoji, ali ne postoji drava. Ono to nama treba je i on to eksplicitno kae - nacionalna drava
Transkript svih izlaganja na tribini moete nai na stranici http://antifasizam.org/tags/tribina-u-rexu

PROTESTI 20. juna 2012.


Milan Radanovi
Takoe, pristalice ove ideologije
podravaju zvaninu ekonomsku
politiku tranzicionih vlada u
postsocijalistikoj Srbiji, jer ova politika
nastoji da afirmie kapitalistiki svojinski poredak u monarhistikoj Srbiji pre
socijalistike revolucije. Dragoljub
Mihailovi je jedan od simbola antinarodnog i eksploatatorskog poretka
Kraljevine Jugoslavije. Osnovni cilj
njegovog pokreta bio je da sauva
vojnu organizaciju, uz kolaboraciju sa
nemakim i italijanskim okupatorom,
kako bi omoguio restauraciju predratnog drutveno-politikog poretka u
Srbiji i Jugoslaviji.
nastavak teksta na
http://antifasizam.org/content/
milan-radanovi%C4%87-protestispred-zgrade-vi%C5%A1eg-suda-ubeogradu-20-juna-2012
Autor je uesnik inicijative
NE REHABILITACIJI)

REAKCIJE NA
SVEDOENJE BOJANA
DIMITRIJEVIA
Zamolili smo nekoliko
strunjaka i aktivista
da prokomentariu
svedoenje istoriara
Dimitrijevia na roiu
odranom 20. juna. Transkript

Izvod iz komentara Olivere Milosavljevi, istoriarke:


Poto je ovaj svedok glavni zagovornik rehabilitacije celokupne kolaboracije,
ukljuujui i Nedia, pretpostavljam da e ovakvo tumaenje, odnosno, negiranje
rasistikog motiva za unitavanje Jevreja (i to u vreme kada je ono ve zavreno),
biti osnova i te budue rehabilitacije, odnosno, to e biti teza da su partizani
svojom borbom protiv okupatora izazvali i stradanje Jevreja za odmazdu, kako
bi se skinula odgovornost i sa nacistikih rasnih zakona i se Nedievih rasistikih i
antisemitskih uredaba.
Izvod iz komentara Branke Prpe, istoriarke:
Ne bih se bavila sa pravnim floskulama kojim moj za tu oblast nestruni kolega
prezentuje pred sudom. Bavila bih se sa sudstvom u ovoj zemlji koje je postalo
orue u novokompovanim politikim procesima koje kompromituje ideju prava
i zakona i koji, u krajnoj instanci, ilustruju potpuni slom pravne drave i nezavisne
sudske vlasti.

njegovog svedoenja moete nai na


linku
http://antifasizam.org/content/
transkript-svedo%C4%8Denjabojana-dimitrijevi%C4%87 http://
antifasizam.org/content/transkript-svedo%C4%8Denja-bojanadimitrijevi%C4%87

Izvod iz komentara Aleksandra Sekulovia, pravnika:


Svedok je, dakle, lice koje ima neposredno saznanje o nekom dogaaju, koje je
tom dogaaju prisustvovalo i videlo kako se on odigrao. Naravno da B.D. nije
prisustvovao suenju D.M. i da o tome nema pojma (roen je 1968 godine), pa
zato ne moe da bude svedok. Zbog toga je njegovo tobonje svedoenje zasnovano na onome ta pie u dokumentima sa suenja D.M. Meutim, ne postoji i
nije dozvoljeno svedoenje o tome ta pie u nekoj dokumentaciji. Sud je sposoban da sam proita ta u toj dokumentaciji pie i za to mu nisu potrebni nikakvi
svedoci. Ovo je valjda prvi sluaj u istoriji pravosua da sud trai od nekoga da
mu prepria ta pie u nekom dokumentu, kao da je on sam nepismen i ne zna da
to proita.
Izvod iz komentara Neboje Dragosavca, novinara:
Iako se ogradio da mu kao istoriaru nije poznat pravni kontekst suenja Drai
Mihailoviu, ipak je, kao nepravnik, komentarisao pravne aspekte dok je, kao
istoriar, izvodio zakljuke ne pominjui mnoge nesumnjive injenice sadrane
u istorijskoj zbilji i dokumentima koje nije navodio, dok je dokumente na koje se
poziva tumaio van ireg istorijskog konteksta. To je njegovo svedoenje uinilo
funkcionalnim i, istovremeno, istorijski sasvim nepouzdanim.
Izvod iz komentara Gorana Despotovia, urednika sajta www.znaci.net
Dimitrijevievo izlaganje bavi se suenjem i presudom na dva nivoa:
1) Na prvom, on iznosi tvrdnje koje bi trebalo da ospore pravnu valjanost i
pravednost suenja. Tu su tvrenja o tri navodno falsifikovana dokumenta.
Tvrenje o falsifikatima izneseno je na osnovu heuristike analize koja je meutim
u osnovi proizvoljna, i ne zasniva se ni na jednoj ustanovljenoj injenici. Zatim
imamo tvrenja o svedocima koje sud nije dozvolio (ameriki vazduhoplovci). Ti
svedoci meutim nisu prisustvovali nijednom od dogaaja nabrojanih u optunici.
Tu je takoe tvrenje o smetnjama, ogranienjima i preprekama kojima je izloena
odbrana - na primer, nedovoljna dostupnost dokumentacije kojom je baratao
tuilac. To verovatno zasluuje bliu analizu.
2) Na drugom, Dimitrijevi raspravlja o predmetu suenja, naime o
Mihailovievoj izdaji, odnosno saradnji sa snagama Osovine (nemakim, italijanskim snagama, snagama NDH i snagama Nedieve vlade). S obzirom na istorijski
profil i znaaj ovog pitanja, jasno je da je nedovoljno osporiti presudu samo
putem nekih tehnikalija...
Nastavke svih komentara moete nai na stranici
http://antifasizam.org/tags/reakcije-na-svedo%C4%8Denje-b-dimitrijevi%C4%87

PREPORUUJEMO:
Jedna od prvih u nizu izdajnikih i kolaborantskih akcija etnika
u okupiranoj Srbiji:
http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/70360-Predaja-zarobljenih-partizana-Nemcima-1941.html
O bedi revizionistikog zakonodavstva, pravosua i
istoriarske ekspertize http://www.starosajmiste.info/blog/7-jul1941-revizija-istorijskog-dogadaja-u-beloj-crkvi/
Restitucija, normalizacija nacionalizama od strane EU, kune
lai, privatne traume, deluzija i antikomunizam kao sjedinjeni
izvori revizionistie politike
http://www.starosajmiste.info/blog/intervju-sa-sveborom-midzicemo-rehabilitaciji-draze-mihailovica/
Rehabilitacija Dragoljuba Mihailovia kao politiko suenje
http://pescanik.net/2012/04/rehabilitacija-d-mihailovica-kao-politicko-sudenje/
Za hosting materijala Bilten korist sajt Saveza antifaista, kao oglasne kanale koristi mejling liste prijateljskih organizacija i institucija. Sav rad na pripremi i publikovanju je volonterski. Ovaj broj je pripremio i uredio Neboja Miliki uz pomo
uesnika i uesnica inicijativa i organizacija koje se protive rehabilitaciji Dragoljuba
Mihailovia kao i svih drugih ratnih zloinaca. Dizajn: Njegova niskost. Dobrovoljni
prilozi kao i svaka vrsta tehnie i taktike podrke su dobrodoli!
Kontakt: nemarehabilitacije@gmail.com.
Beograd, 1. septembar 2012.

You might also like