3.

Klimatska i vegetacijska obiljeja kao faktor gospodarskog razvoja

Na klimu u Hrvatskoj utjeu razliiti klimatski imbenici, meu kojima se svojim znaajem
istiu sljedei:
Smjetaj Hrvatske u sjevernom umjerenom pojasu, izmeu 42 i 46 sjeverne geografske
irine, odreuje bitno obiljeje klime umjerenost. Klimatske su prilike uglavnom povoljne, s
povoljnim rasporedom temperature zraka i padalina kroz etiri godinja doba.
Raspodjela kopna i mora je takva da se Hrvatska nalazi na spoju dvije velike kopnene
povrine (Euroazija i Afrika) i dvije velike vodene povrine (Sredozemno more i sjeverni
Atlantik), koje se razliito zagrijavaju pa iznad njih nastaju zrane mase razliitih svojstava,
koje utjeu na vrijeme u Hrvatskoj.
Smjetaj u zoni zapadnih vjetrova uzrokuje dinamike procese pri emu veinu zranih
maa s padalinama donose vjetrovi sa zapada. Gibanja zranih masa, noenih zapadnim
vjetrovima, koje esto utjeu na vrijeme u Hrvatskoj potaknuta su islandskom i enovskom
ciklonom. One uzrokuju promjenjivo, uglavnom oblano i kiovito vrijeme. U ljetnim
mjesecima u Hrvatskoj se istie utjecaj azorske anticiklone koja obino zahvaa cijeli
zapadni Mediteran te donosi vedro i stabilno vrijeme. Zimi, osobito u sijenju, prevladava
sjeveroistono strujanje hladnog zraka. Tada se sibirsko kopno ohladi pa se iznad njega
oblikuje sibirska anticiklona, koja u hrvatske krajeve donosi vedro i hladno vrijeme. Dakle,
Hrvatska se nalazi na podruju nad kojim se izmjenjuju utjecaji razliitih dinamikih sustava
niskog i visokog tlaka zraka pa su promjene vremena stoga este i intenzivne.
Reljef, posebno smjer pruanja i visina gorja, bitno utjee na kretanje zranih masa, a
samim time i na njihovo modificiranje. Najvee znaenje imaju Dinaridi, koji zaustavljaju
maritimne utjecaje toplog Jadranskog mora samo u uskom priobalnom pojasu te Alpe, koje
mijenjaju svojstva zranim masama s Atlantika. Maritimni utjecaj Jadranskog mora je
ogranien na obalni pojas, ija irina ovisi o blizini Dinarida.
Raspored temperature zraka
Maksimalne godinje razlike temperature ili temperaturne amplitude u Hrvatskoj iznose i
vie od 50 stupnjeva Celzijusovih. Zbog termikih svojstava kopna i mora, godinje
amplitude su vee u kontinentalnom, a manje u primorskom dijelu zemlje. Raspodjela
temperature zraka se analizira najee u najhladnijem i najtoplijem mjesecu u godini, tj. u
sijenju i srpnju. U najhladnijoj regiji, Gorskoj Hrvatskoj, prosjene sijeanjske temperature
su od -4 do -2 stupnja, a srpanjske od 15 do 20 stupnjeva. Neto vie temperature biljee se u
Panonskoj Hrvatskoj. U Gorskoj i Panonskoj Hrvatskoj je esta pojava temperaturne
inverzije (obrata). Temperaturni obrat nastaje u konveksnim reljefnim oblicima (u poljima u
kru, kotlinama) na ijem se dnu zadrava hladni zrak, koji je tei, te se onda zadri i preko
dana, u magli, dok se na vrhuncima biljee vie temperature i vie sunca. Oekivano najvie
temperature su u Primorskoj Hrvatskoj, u sijenju od 4 do 6C, a u srpnju od 22 do 26 C.
Najnia temperatura izmjerena je u Graacu 2003. g. (-34,6), a najvia u Ploama 1981. g.
(42,8).

Temperatura zraka ovisi i o insolaciji, koja se analizira brojem sunanih sati tijekom godine.
U panonskom prostoru insolacija ne prelazi 2000 sati. Podruje s najvie sunanih sati je Hvar
(2674 sata), a zbog este naoblake najmanje sunanih sati ima Gorska Hrvatska.
Raspored i prosjena godinja koliina padalina
Mogu se razlikovati tri padalinska podruja. Prvo je podruje panonske zavale, u kojem
koliina padalina opada od zapada prema istoku. To podruje karakterizira maksimum
padalina u svibnju i lipnju. Drugo padalinsko podruje jest Gorska Hrvatska. Karakterizira ga
najvea koliina padalina, uglavnom izmeu 1200 i 2000 mm, dok na prostoru Risnjaka
padne ak i do 3700 mm padalina. Najvaniji klimatski modifikator tog podruja je reljef.
Tree podruje je prostor Dalmacije, veine otoka i zapadne Istre. U tom podruju najmanje
koliine padalina imaju puinski otoci (Palagrua 268 mm), a prema obali koliina padalina
raste. taj prostor najvie padalina dobije od listopada do prosinca.
Vjetrovi
Bura je hladan i suh vjetar preteno sjeveroistonog smjera koji pue na mahove. Nastaje
prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske nizine preko Dinarida na obalu. esto dostie brzinu
i vie od 150 km/h. Uglavnom pue du cijele istoe obale Jadrana, dok su udari najvee
brzine zabiljeeni na Maslenikom i Krkome mostu. Budui bura moe razviti veliku brzinu,
negativno utjee na organizaciju prometnih aktivnosti. Bura je i vaan imbenik oblikovanja
krajolika jer mehanikim udarima i posolicom unitava biljni pokrov. Oblik slabe bure naziva
se burin.
Jugo je vjetar ujednaene brzine koji najee pue iz smjera jugoistoka. Donosi topli
kontinentalni zrak iz sjeverne Afrike koji upije vlagu prelazei Sredozemno more pa moe
uzrokovati pojavu blatnih pjeanih kia. Budui da pue uzdu Jadranskog mora, izaziva
najvie valove.
Maestral je vjetar sjeverozapadnog smjera. Na puini pue s mora na kopno, dok na
razvedenom otonom proelju mjenja smjerove u skladu sa smjerom pruanja otoka. Pue
uglavnom u toplijem dijelu godine.
Osim spomenutih vjetrova, za obalno podruje jo su vani: sjeverni vjetar (tramuntana),
istoni vjetar (levant), juni vjetar (otro), jugozapadni vjetar (punenat). U nizinskoj
Hrvatskoj vjetrovi nose nazive po smjeru odakle puu (sjeverac, zapadnjak). (str. 75.)

Osnovne klimatsko-vegetacijske zone

Panonska i peripanonska klimatsko-vegetacijska zona
Vei dio Panonske Hrvatske ima umjereno toplu vlanu klimu s toplim ljetom. Njezina glavna
obiljeja jesu topla ljeta, hladne zime i najvie padalina u toplijem dijelu godine. Godinja
koliina padalina smanjuje se od zapada prema istoku i to ponajvie zbog udaljavanja od mora
te nepostojanja viih gorskih lanaca.
Gorska klimatsko-vegetacijska zona

Najvei dio Gorske Hrvatske ima umjereno toplu vlanu klimu s toplim ljetom, a samo najvii
predjeli iznad 1160 metara imaju vlanu snjeno-umsku klimu. Ljeta su svjea, a zime
hladne. Najvie padalina padne u jesen i zimi, a uvjetovane su reljefom i zranim masama
koje stiu sa zapada. Zimi je esta pojava snijeg koji se zadrava i vie od 40 dana na tlu.
Zapadni dio Gorskog kotara dobiva najvee koliine padalina u Hrvatskoj, do 3700 mm
godinje.
Sredozemna klimatsko-vegetacijska zona
Umjereno toplu vlanu klimu s vruim ljetom imaju Istra, kvarnerski otoci, podvelebitsko
primorje i dalmatinsko zalee. Na tom su prostoru ljeta vrua, a zime svjee s neto vie
padalina pa se razvila submediteranska vegetacija, u kojoj prevladavaju ume hrasta
medunca s crnim ili bijelim grabom. Na junim dijelovima kvarnerskih otoka i na obalama
Istre razvile su se zajednice makije i uma hrasta crnike i alepskog bora.
umsko bogatstvo Hrvatske
Hrvatska je zemlja raznovrsnog i bogatog umskog fonda jer ume prekrivaju oko 21 000
km2, odnosno 37 % njezine povrine. ume u Hrvatskoj u boljem su stanju od veine uma
drugih europskih zemalja, unato sve vem djelovanju ovjeka, a ak 95 % uma prirodnog su
podrijetla. Oko 80 % uma u Hrvatskoj u dravnom je vlasnitvu i njime gospodari poduzee
Hrvatske ume.
Prevladavajue su bjelogorine ume s 84 %, dok crnogorine ume zauzimaju 16 % ukupne
drvne mase. Najzastupljenije su ume bukve s udjelom od 35 %, slijedi hrast s 27 % te obini
grab s 8 %. Od crnogorinih uma istiu se ume jele i smreke. Godinji prirast drvne mase
iznosi 9,6 milijuna m3, a sjea 5,5 milijuna m3, pa stoga ukupna drvna masa hrvatskih uma
raste.