POUNO-PJEAKA STAZA

STINICE ROKI SLAP OZIANA PEINA

Drago Margu
Javna ustanova Nacionalni park Krka

 staza je izgraena u sklopu nacionalnog

petogodinjeg Projekta integracije u EU
Natura 2000, u koji se JU Nacionalni
park Krka ukljuila projektom Odrivo
upravljanje posjetiteljima NP Krka.
gradnja je financirana zajmom Svjetske
banke u iznosu od 6.382.763,07 kn i
sredstvima Javne ustanove Nacionalni
parka Krka u iznosu od 341.226,45 kn.

Svrha gradnje:
upravljanje posjetiteljima odnosno njihova prostorna distribucije na
uzvodni dio NP Krka
smanjeni pritisak posjetitelja na Skradinskom buku
poticaj razvoja ruralnog gospodarstava uzvodnog dijela NP
edukacija posjetitelja i lokalnog stanovnitva.

Postupak:
Ideja nakon provedenih arheolokih istraivanja u Ozianoj peini
2005.-2006.
Idejni projekti, trokovnici, projektantske cijene (dostavljeni
Ministarstvu u travnju 2010.): Sanacija pjeake staze Roki slap
Oziana peina 2006., Rekonstrukcija drvene konzolne prilazne staze do
ulaza u Ozianu peinu 2006. i Sanacija pristupne konzolne drvene staze
za pristup Ozianoj peini 2008.
23. lipnja 2010. prijava projekta (objedinjena tri projekta) Odrivo
upravljanje posjetiteljima Nacionalnog parka Krka vrijednost
projekta 600.000 + VAT, udio JU NP Krka projekti 30.000

Postupak:
MK u NN raspisalo natjeaj 11. kolovoza 2011.
Otvaranje ponuda 20. listopad 2011.
7. studenoga 2011. JU NP Krka i MK potpisali Sporazum o suradnji
vezano uz aktivnosti financirane sredstvima zajma Svjetske banke za
Projekt integracije u EU NATURA 2000
16. studenoga izvoa Minigradnja d.o.o. i MK potpisali ugovor o
gradnji
13. prosinca 2011. JU NP Krka i DOM-KONZALTING d.o.o
potpisali ugovor o nadzoru
14. oujka 2012. zavreni radovi
u travnju MK dostavljeno Zavrno izvjee o izvedbi graevine,
Izvjee o provedbi Plana upravljanja okoliem za ureenje pjeake
staze Stinice Roki slap Oziana peina, Izjava izvoaa radova
o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine, Dokaze o
sukladnosti i kopija Graevnog dnevnika

 prvi je ugovoreni i zavreni projekt

financiran zajmom Svjetske banke u
jednom zatienom podruju u Hrvatskoj.
stazu je otvorena 27. travnja 2012.

Oziana peina
Roko slap

Stinice

Duina poune pjeake staze od

Stinica (obale Visovakog jezera do
lokve Gnjila uz bijelu cestu Galii
Mazalini) je 8 500 m. Ukupni uspon
584, ukupan pad 402 m, maksimalni
nagib 67,3.

Staza polazi od parkiralita i pristana plovila na lijevoj obali

Visovakog jezera (Stinice).

Prolazi kroz umu hrasta medunca i bijelog graba, povrine od 8 ha.

Stabla hrasta medunca u noj stara su od 150 do 200 godina. Sauvali
su je franjevci sa oblinjeg otoka Visovca. Na kraju ume nalazi se
lugareva kua (budua dendroloka zbirka).

Od lugareve kue poinje strmi uspon (tradicionalnim putom

kojim se stanovnitvo miljevakih sela, u sunom razdoblju, s
magarcima sputalo na rijeku po vodu za napajanja stoke) prema
lokalitetu Dola

 uspinjui se dalje otvara se pogled na otok Visovac, franjevaki

samostan i crkvu Gospe od Milosti

Otok je povrine 14 000 m, a najvia visina svega je 1,3 m. U 14. st.

naselili su ga pustinjaci sv. Augustina, koji su na goloj litici (Lapis
albus bijela stijena) izgradili maleni samostan i crkvicu posveenu
sv. Pavlu. Franjevci su na Visovac doli 1445. godine i tu krajem 15.
ili poetkom 16. st. sagradili novu crkvu.

Arhiva franjevakog samostana na Visovcu uva vrijedne knjige,

povelje i spise te zbirku od 520 turskih isprava izdanih u razdoblju
od 1547. do 1724. godine, meu kojima je ferman sultana Mehmeda
IV. iz 1674. Samostanska knjinica uva etiri inkunabule, od kojih
su najvrjednije Ezopove basne, tiskane 1487. godine.

Samostan uva zbirku predmeta sakralne umjetnosti, svjetovne

umjetnine, arheoloke predmete i fosilne artefakte.

Daljnim usponom otvara se pogled na Visovako jezero i Rupske

bare

 i juni dio tjesnaca Meu gredama, dug svega 500, irok od 50 do

100, visok oko 150 m.

Na vrhu Dole staza se nastavlja prema zaseoku Gverii. Petstotinjak

metara od kua prolazi uz vinograde i maslinika, ograene
suhozidima, prema Glavici, gdje kraj uplje stine poinje strmi
spust prema utvrdi Kamiak.

Na rubu brine otvara se pogled na pilju uplju stinu (tri otvora

sjeverni visok 3, irok oko 5 m, dok su dva juna upola manja. Iz
pilje kroz sjeverni otvor prua se pogled na ostatke utvrde Kamiak
i Roki slap, a kroz juni Visovako jezero i otok Visovac.

 prolazi iznad sjevernog dijela tjesnaca Meu gredama

 prema srednjovjekovnoj utvrdi Kamiak, smjetenoj na strmoj i

teko dostupnoj litici pa se katkada naziva i Orlov grad.

1522. pao je u ruke Turaka, koji su ga sruili 1523. god. Ispod utvrde
su oranice, zvane Svaice, vjerojatno po posljednjem hrvatskom
kralju Petru Svaiu, koji se, prema legendi, u njemu rodio.

Kamaak se prvi put spominje 1345. u ispravi hrvatsko-ugarskog

kralja Ludovika I. Anuvinskog, kojom on potvruje nasljedno
vlasnitvo Ivanu Nelipiu. U njemu 1482. rodio prvi hrvatski
kardinal, Juraj Utjeinovi, koji je nakon smrti kralja Ivana Zapolje
(1526.) bio skrbnikom njegova sina i upravitelj Ugarske.

Od utvrde Kamiak staza se

uspinje prema najvioj toki
brda Kosa.

Od najvie toke laganim padom staza nastavlja s hrptom Kose

prema Rokoj dragi do kote 54 s (pogledom na Roki slap i movaru
Bare).

Pred kraj Kose, iznad movare, ureeno

je odmorite pogodno za promatranje
movarnih ptica za jesenske i proljetne
seobe.

Od odmorita staza se drvenim stepenitem sputa u Roku dragu,

obilazei panjake

 i movaru

 izmeu maslinika i vrtova dolazi do Rokog slapa.

Sedrene barijere Rokog slapa duge su oko 650, iroke oko 450 a
visoke 22,5 m. Glavni slap se nalazi na kraju barijere gdje se Krka
15 m duboko rui u Visovako jezero.

Na lijevoj obali, nizvodno od glavnog slapa, nalaze se obnovljene

vodenice. Potujui tradicijske arhitektonske vrijednosti, vodenice
su vraene u izvornu funkciju

 ili su preureene u suvenirnice, konobe

 i izlobene prostore etnografske grae.

Uz vodenice obnovljene su stupe za obradu vune i valjavice za pranje

sukna, koje su spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prolosti.

Od vodenica staza prolazi, uz niske sedrene kaskade, zvane Ogrlice,

lijevom obalom Krke do stuba koje vode do pilje Oziane peine.

Na poetku stube se uzdiu dvadesetak metara uz strmu liticu a

zatim se pruaju sredinom rasjeda do pilje. Ukupno ima 516 stuba
pa je uspon stanoviti fiziki izazov.

Unato teini svakim metrom uspona otvara se nezaboravni pogled

na Ogrlice.

Pogled na stazu i Ogrlice.

Na kraju stuba nastavlja se konzolni most koji vodi do ulaza u

Ozianu peinu.

pilja je duga 59, iroka od

5 do 7, visoka oko 2,5 m.

pilja je izuzetne kulturnopovijesne vrijednosti.

Ulomak keramike posude

danilske kulture

Ulomak keramike posude

impresso kulture

Ulomak keramike posude

hvarske kulturne skupine

Ulomak keramike posude

- eneolitik

Nalazi kremenih artefakata (noii), kamenog orua (runi rvanj),

ulomci ljutura dagnje (Mytilus galloprovincialis)

Kremeni noii

Runi rvanj

Dagnja

 i kosti razliitih ivotinja (ovce, jelena, zeca, ptica, divlje make...)

ivotinjske kosti

Lubanja divlje make

U pilji su naena dva djeja

kostura, poloena u raku na
desni bok, u zgrenom
poloaju,
Grob 1 poput djeteta u
majinoj utrobi.

S obzirom na njihov poloaj u

vertikalnoj stratigrafiji, zacijelo
pripadaju vremenu neolitika, to
moe potvrditi i usporedba s gotovo
identinim nalazima djejih grobova
na Danilu (Bitinj).

Podzemna fauna

Dalmatinski piljski konjic mediteranski endem

Blazijev potkovnjak

piljski trak endem Dinarida

Sige

Tajne pilje posjetiteljima bit e

dostupne 2013., nakon to se u
njoj otvori in situ arheoloka
zbirka.

Od pilje staza dalje prolazi kroz

degradiranu umu hrasta
medunca

 kraj Crljene lokvice, povremene

lokve udubljene u crvenici

 i zavrava na parkiralitu pored poluprirodne, stalne, lokve

Gnilje petstotinjak metara udaljene od zaseoka Galii uz bijelu cestu
Bogatii Mazalini na nadmorskoj visini od 234 m.

HVALA NA POZORNOSTI
VIDIMO SE U PILJI!!!