PRIRUNIK ZA PARNINI POSTUPAK

ZA SUDIJE

BOSNE I HERCEGOVINE
Prema konceptu
sutkinje Carolyn Engel Temin,
Sud ope nadlenosti, Prvi sudski okrug Pensilvanije,
Filadelfija, Pensilvanija, SAD,
biva meunarodna sutkinja, Sud Bosne i Hercegovine
AUTORI MATERIJALA:
Carolyn Engel Temin
Biljana Novak,
predsjednica Opinskog suda u Tuzli
Vahida Halilovi,
sutkinja (Osnovni sud Doboj)
Predrag Krsmanovi,
sudija (Kantonalni sud Tuzla)
Fatima Imamovi,
sutkinja (Kantonalni sud Zenica)
Mirsada Dindo,
sutkinja (Okruni sud Istono Sarajevo)
Fatima Mrdovi,
sutkinja (Kantonalni sud Sarajevo)
Koordinator/moderator projekta: Zlatko Osmanovi, vii pravni
savjetnik, Projekat razvoja sektora pravosua
Prevele:
Vanda Mandi, efica prevodilakog ureda
Violeta Brdar, prevoditeljica
Adisa Okeri-Zaid, prevoditeljica

PREDGOVOR
U toku 2006. godine, Projekat Razvoj sektora pravosua, kojeg je finansirao
USAID, u sklopu Inicijative model sudova, poeo je pruati tehniku pomo
u oblasti efikasnog upravljanja predmetima u krivinom i graanskom
postupku. JSDP je angairao iskusnu ameriku sutkinju, Carolyn Engel
Temin, kao kratkoronog eksperta; i u periodu od septembra 2006. godine do
februara 2009. godine, sutkinja Temin je odrala veliki broj obuka za sudije
koji rade u krivinom i graanskom referatu u sudovima u cijeloj Bosni i
Hercegovini. Za vrijeme provedeno sa sudijama u BiH, sutkinja Temin
esto je spominjala prirunik koji sudije u SAD-u imaju na svom stolu kao
brzi podsjetnik prilikom suenja u graanskim ili krivinim postupcima. U
daljem razgovoru sa pravnicima koji su radili u Projektu, sutkinja Temin je
spomenula da je bila autor prirunika za krivini postupak za sudije u svojoj
matinoj dravi Pensilvaniji 1986. godine. Taj prirunik od tada redovno
upotrebljavaju sudije u Pensilvaniji, koji rade u sudovima ope nadlenosti,
koji su slini kantonalnim i okrunim sudovima u BiH.
Nakon toga je JSDP, u saradnji sa sutkinjom Temin i domaim sudijama,
odluio da izradi sline prirunike za sudije u BiH, i to jedan za graanski
postupak i jedan za krivini postupak. Slinog formata, oba prirunika
imala bi slinu namjenu da olakaju svakodnevni rad sudijama, te da
mladim sudijama i strunim saradnicima na jednom mjestu osiguraju uzorke
dokumentacije koja e im trebati u njihovom radu. Prirunici su osmiljeni
tako da u najveoj moguoj mjeri prate poglavlja i sadraj zakona o krivinom
postupku i zakona o parninom postupku FBiH i RS-a, kako bi se korisnici
lake snalazili. Svako poglavlje predstavlja zasebnu cjelinu i sadri relevantne
lanove zakona, kontrolne liste, formalne razgovore, te tipske obrasce, za
dokumenta koja su esto u upotrebi, kao to su rjeenja, sudske odluke,
presude i nalozi.
JSDP je okupio iskusne sudije parniare i kriviare, iz prvostepenih i
drugostepenih sudova Federacije BiH i Republike Srpske. Veina sudija
dolazila je iz sudova koji su uestvovali u Inicijativi model sudova JSDP-a,
koji je u okviru svojih petogodinjih aktivnosti promovirao napredne tehnike
iz oblasti sudske administracije, Program evropskih standarda, koji se
odnosio na rad sudova i na renoviranje zgrada sudova.
Sudije su se podijelile u dvije radne grupe kako bi izradile prirunike za
graanski i krivini postupak.
Radne grupe poele su sa radom u novembru 2007. godine, a kompletan
materijal za oba prirunika zavren je do februara 2009. godine. Za to vrijeme
odrano je po 12 sastanaka radnih grupa (pojedinanih i zajednikih), a lanovi
3

radnih grupa su izmeu sastanaka radili prema pojedinanim zaduenjima. U

skladu sa dogovorenom metodologijom, na sastancima se diskutiralo o svim
materijalima pojedinanih lanova, nakon ega su usvajani konani tekstovi
koje su odobrili svi lanovi radne grupe. Takvi tekstovi su zatim prevoeni
na engleski da bi ih pregledala sutkinja Temin. Ona je takoer radila i na
pojedinim poglavljima koja su bila diskutirana i odobravana od strane radne
grupe. Zbog budetskih i vremenskih ogranienja, sutkinja Temin je uglavnom
radila iz SAD-a, i svega se nekoliko puta sastala sa lanovima radnih grupa u
BiH. Ovaj pristup se pokazao uspjenim i mogao bi biti koriten u buduim
projektima koji u sebi nose saradnju meunarodnih i domaih eksperata.
Imajui u vidu da e se ovi prirunici morati redovno aurirati, u zavisnosti
od izmjene zakona i sudskih praksi, uvez prirunika je osmiljen tako da
dozvoljava brze i jeftine izmjene pojedinih poglavlja. Zbog planiranog
zavretka JSDP-a u maju 2009. godine, izmeu Projekta i Visokog sudskog i
tuilakog vijea BiH potpisan je Memorandum o razumijevanju, kojim e se
osigurati da e potrebne izmjene i dopune prirunika biti uraene na vrijeme,
te biti dostavljene sudovima.VSTV je ovlastio stalne radne grupe, iji lanovi
e se okupljati jednom ili dva puta godinje u smislu rada na izmjenama i
dopunama prirunika, u zavisnosti od izmjena relevantnih zakona.
(Napomena: Zbog neodloivog termina objavljivanja, ovi prirunici ne
odraavaju izmjene zakona koje su se desile nakon 30. novembra 2008.
godine. Iste e biti ukljuene u narednu verziju).
JSDP bi se posebno elio zahvaliti sudijama, lanovima radnih grupa. Njihovo
znanje i iskustvo omoguili su izradu ovih prirunika. Shvatajui vanost
prirunika, lanovi radnih grupa posvetili su dobar dio svog slobodnog vremena
radu na prirunicima, sa velikim entuzijazmom i bez ikakve naknade.
USAID, koji je financirao JSDP, nada se da e ovi prirunici postati za sudije
u BiH ono to ve dugo vremena predstavljaju za sudije u SAD-u istinski
korisni, praktini vodii za sudije, koji e njihov svakodnevni rad uiniti
lakim i efikasnijim.
VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE
PROJEKAT RAZVOJA SEKTORA PRAVOSUA USAID-A
Maj, 2009.

[Sav materijal u ovom priruniku, ukljuujui i njegove izmjene,

predstavlja autorsko djelo i vlasnitvo VSTV-a. Njegovo ponovno
tampanje, umnoavanje ili koritenje u komercijalne svrhe, a bez
izriite prethodne pismene saglasnosti VSTV-a, zabranjeno je. Sva
prava pridrana.]
4

Sadraj

I. OPA NAELA
II. SUDIJSKA ETIKA
III. NADLENOST
IV. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
V. TUBA I ODGOVOR NA TUBU
VI. DOKAZI
VII. PRIPREMNO ROITE
VIII. MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA
IX. GLAVNA RASPRAVA
X. IZUZEE
XI. NEPOTIVANJE SUDA
XII. PREKID POSTUPKA
XIII. SUDSKE ODLUKE
XIV. ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA)
XV. SUDSKE MJERE OSIGURANJA
XVI. TROKOVI
XVII. PRAVNA POMO
XVIII. POSEBNI POSTUPCI

NAPOMENA: RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

U OKVIRU SVAKOG POJEDINANOG POGLAVLJA
NAVEDENE SU IZ ZAKONA O PARNINOM
POSTUPKU FEDERACIJE BIH I REPUBLIKE
SRPSKE.
5

POGLAVLJE I
OPA NAELA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 9

Temeljna naela o neovisnosti sudstva .............................................. 9
Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima ................. 12
Ustav Bosne i Hercegovine ...................................................................... 15
Ustav Federacije BiH ................................................................................. 18
Ustav Republike Srpske ............................................................................. 26
Zakon o sudovima (FBiH/RS) .................................................................... 37
Zakon o parninom postupku .................................................................. 43

POGLAVLJE I
OPA NAELA

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Temeljna naela o neovisnosti sudstva

Temeljna naela o neovisnosti sudstva usvojena su na Sedmom kongresu
Ujedinjenih nacija o temi prevencije kriminala i postupanja sa prestupnicima,
koji je odran u Milanu od 26. avgusta do 6. septembra 1985, i potvrena
rezolucijama Generalne skuptine 40/32 od 29. novembra 1985. i 40/146 od
13. decembra 1985.
*********
Sljedea temeljna naela, koja su formulirana kako bi pomogla zemljama
lanicama u njihovom zadatku osiguranja i unapreenja neovisnosti sudstva,
trebala bi se uzeti u obzir i potivati od vlada u okviru njihovih domaih
zakona i prakse i biti predoena sudijama, pravnicima, lanovima izvrne i
zakonodavne vlasti, te javnosti openito. Naela su formulirana uglavnom
imajui na umu profesiju sudije, ali se u konkretnom sluaju jednako odnose
i na sudije porotnike, tamo gdje oni postoje.

Neovisnost sudstva
1. Drava e garantirati neovisnost sudstva, koja e biti ugraena u Ustav ili
zakon te drave. Dunost je vladinih ili drugih institucija da potuje i osigura
neovisnost sudstva.
2. Sudovi e o pitanjima koja se pred njih postave odluivati nepristrasno, na
temelju injenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ogranienja, nedolinih
utjecaja, poticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, direktnih ili indirektnih, sa
bilo koje strane ili iz bilo kojeg razloga.
3. Sudovi e imati nadlenost u svim pitanjima sudske prirode, te e imati
iskljuivu ovlast u odluivanju o tome da li sporno pravno pitanje spada u
9

njihovu nadlenost, na nain predvien zakonom.

4. Nee biti nikakvih nedolinih ili nedozvoljenih uplitanja u sudski proces,
niti e sudske odluke biti podlone reviziji. Ovo naelo se ne odnosi na
preispitivanje od strane suda ili na ublaavanje, odnosno smanjenje od strane
nadlenih organa kazni izreenih od strane suda, u skladu sa zakonom.
5. Svaka osoba e imati pravo na suenje pred obinim sudovima ili tribunalima
u postupcima utvrenim zakonom. Tribunali koji ne budu koristili zakonski
propisane postupke, nee biti formirani kao zamjena za nadlenost obinih
sudova ili tribunala.
6. Naelo neovisnosti sudstva stvara pravo i obavezu sudovima da osiguraju
pravino voenje sudskih postupaka, uz potivanje prava strana u postupku.
7. Dunost je svake drave lanice Ujedinjenih nacija da osigura odgovarajue
resurse za adekvatno funkcioniranje sudstva.

Sloboda izraavanja i udruivanja

8. U skladu s Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, sudija,
kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, vjerovanja,
udruivanja i okupljanja; pod uslovom da e se prilikom ostvarivanja takvih
prava sudija uvijek ponaati na nain koji e ouvati dostojanstvo sudijskog
poziva, te nepristrasnost i neovisnost sudstva.
9. Sudije su slobodni da formiraju udruge sudija ili druge organizacije ili da
budu lanovi takvih udruga ili organizacija, kako bi zastupali svoje interese,
profesionalno se usavrile ili zatitile neovisnost sudstva.

Struna sprema, izbor i usavravanje

10. Osobe koje su izabrane na dunost sudije bit e osobe sa integritetom i
sposobnou, sa odgovarajuim obrazovanjem, odnosno strunom spremom.
Bilo koji metod odabira bit e zatien od imenovanja iz nedolinih motiva.
Kod odabira sudija nee biti diskriminacije osobe na temelju rase, boje koe,
spola, religije, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili drutvenog
porijekla, imovine, roenja ili statusa, izuzev kriterija koji se odnosi na to da
kandidat za mjesto sudije mora biti dravljanin matine drave, a koji se nee
smatrati diskriminatorskim.

10

Uvjeti slube i mandat

11. Mandat sudija, njihova neovisnost, sigurnost, adekvatna nagrada za rad,
uvjeti slube, mirovina i starosna dob za mirovinu, adekvatno e biti ureeni
zakonom.
12. Sudije, bez obzira da li su imenovani ili izabrani, imat e zagarantirani
mandat do obavezne mirovine ili isteka mandata, tamo gdje postoji.
13. Unapreenje sudija, gdje takav sistem postoji, trebalo bi se temeljiti na
objektivnim faktorima, a naroito na sposobnosti, integritetu i iskustvu.
14. Asigniranje predmeta sudijama unutar suda u kojem rade predstavlja
sastavni dio sudske administracije.

Profesionalna tajnost i imunitet

15. Sudije e biti obavezane profesionalnom tajnom u pogledu svojih
vijeanja i povjerljivih informacija do kojih dou za vrijeme obavljanja svojih
dunosti, izuzev u javnim postupcima, i nee biti obavezani da svjedoe o
takvim pitanjima.
16. Ne utiui na disciplinski postupak ili pravo albe ili kompenzaciju od
drave, u skladu sa dravnim zakonom, sudije treba da uivaju imunitet u
graanskim sporovima za novanu odtetu za nedolino ponaanje ili za
propuste u izvravanju sudijske funkcije

Disciplinski postupak, suspenzija i razrjeenje dunosti

17. Tuba ili alba podnesena protiv sudije u njegovom sudijskom i
profesionalnom svojstvu bit e procesuirana u najkraem roku i pravino u
okviru odgovarajueg postupka. Sudija e imati pravo na pravino sasluanje.
Ispitivanje stvari u najranijoj fazi bit e povjerljivo, izuzev ako sudija drugaije
zahtijeva.
18. Sudije e biti podloni suspenziji ili razrjeenju dunosti jedino zbog
nesposobnosti ili postupaka zbog kojih nisu podobni za obavljanje svoje
dunosti.
19. Svi disciplinski postupci, te postupci vezani za suspenziju ili razrjeenje
dunosti bit e voeni u skladu s utvrenim standardima Kodeksa sudske
etike.
11

20. Odluke vezane za sve disciplinske postupke, te postupke suspenzije ili

razrjeenja dunosti treba da budu podlone neovisnom pregledu. Ovo naelo
ne smije se primjenjivati na odluke najvieg suda i zakonodavnih tijela u
postupcima opoziva ili slinim postupcima.

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima

lan 1. Obaveza potovanja ljudskih prava
Visoke strane ugovornice jame svim licima pod svojom jurisdikcijom prava
i slobode utvrene u Dijelu I ove konvencije.

Dio I - Prava i slobode

lan 2. Pravo na ivot
1. Pravo na ivot svakog ovjeka zatieno je zakonom. Niko ne moe biti
namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda kojom
je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom.
2. Lienje ivota nije u suprotnosti s ovim lanom ako proizlazi iz upotrebe
sile koja je apsolutno neophodna:
a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja;
b) prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva osobe koja je
zakonito liena slobode;
c) u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, u cilju guenja nemira ili
pobune.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++
lan 3. Zabrana muenja
Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili
kanjavanju.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

12

lan 5. Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Niko ne smije biti

lien slobode, izuzev u nie navedenim sluajevima i u skladu sa zakonom
propisanim postupkom:
a) u sluaju zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda;
b) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja
zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje obaveze
propisane zakonom;
c) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja nadlenoj
sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvrila krivino
djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba sprijei da izvri krivino
djelo ili da, nakon izvrenja krivinog djela, pobjegne;
d) u sluaju lienja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi
odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privoenja nadlenoj
vlasti.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
lan 6. Pravo na pravino suenje
1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo
kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravino suenje i
javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom
ustanovljenim sudom. Presuda se izrie javno, ali se novinari i javnost mogu
iskljuiti s itavog ili jednog dijela suenja u interesu morala, javnog reda
ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada to nalau interesi
maloljetnika ili zatite privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra
izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao
nanijeti tetu interesima pravde.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
lan 8.
1. Svako ima pravo na potovanje svog privatnog i porodinog ivota, doma
i prepiske.
2. Javne vlasti nee se mijeati u vrenje ovog prava sem ako to nije u skladu
13

sa zakonom i neophodno u demokratskom drutvu u interesu nacionalne

bezbijednosti, javne bezbijednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi
sprijeavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite
prava i sloboda drugih.
lan 14. Zabrana diskriminacije
Uivanje prava i sloboda predvienih ovom konvencijom osigurava se
bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe,
jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno
porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili
drugi status.
++++++++++++++++++++++++++++++++++++
PROTOKOL BROJ 7.
UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH
SLOBODA
Strasbourg, 22. XI. 1984.
+++++++++++++++++++++++++++++++
lan 5.
U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su
ravnopravni u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obaveza
i u svom odnosu prema djeci. Ovim se lanom drave ne spreavaju da
preduzimaju neophodne mjere u interesu djece.
+++++++++++++++++++++++++++++++++

lan 7. Odnos prema Konvenciji

U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 6. ovog protokola smatraju
se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se
u skladu s tim.
++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

14

PROTOKOL BROJ 4.
UZ KONVENCIJU O ZATITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH
SLOBODA KOJIM SE OSIGURAVAJU ODREENA PRAVA I
SLOBODE KOJE NISU UKLJUENE U KONVENCIJU I PRVI
PROTOKOL UZ NJU
Strasbourg, 16. IX. 1963.
++++++++++++++++++++++++++++++++
lan 1. Zabrana dunikog zatvora
Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da ispuni ugovornu
obavezu.
++++++++++++++++++++++++++++++++

Ustav Bosne i Hercegovine

lanak II
Ljudska prava i temeljne slobode
1. Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat e najvii stupanj meunarodno
priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija
za ljudska prava za
Bosnu i Hercegovinu, kako to predvia Aneks 6 Opeg okvirnog
sporazuma.
2. Meunarodni standardi
U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani
Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i
njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.
3. Popis prava
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i temeljne
15

slobode iz ovog lanka, stavak 2, to ukljuuje:

a) pravo na ivot;
b) pravo osobe da ne bude podvrgnuta muenju ili nehumanom ili
poniavajuem postupanju ili kazni;
c) pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti ili da ne obnaa
prisilan ili obavezan rad;
d) pravo na slobodu i sigurnost osobe;
e) pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima, i druga
prava vezana za krivine postupke;
f) pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i dopisivanje;
g) slobodu miljenja, savjesti i vjere;
h) slobodu izraavanja;
i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja;
j) pravo na enidbu i udaju, te osnivanje obitelji;
k) pravo na imovinu;
l) pravo na obrazovanje;
m) pravo na slobodu kretanja i prebivanja.
4. Nediskriminacija
Uivanje prava i sloboda predvienih ovim lankom ili u meunarodnim
sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je za sve osobe
u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao to su spol,
rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili drutveno
podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, roenje ili drugi
status.

16

5. Izbjeglice i raseljene osobe

Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje
domove. One imaju pravo, sukladno Aneksu 7 Opeg okvirnog sporazuma,
da im se vrati imovina koje su bile liene tijekom neprijateljstava od 1991.
godine i da im se da naknada za svu takvu imovinu koja im se ne moe vratiti.
Sve obveze ili izjave vezane za takvu imovinu, a koje su date pod prisilom,
nitavne su.
6. Provedba
Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, dravni organi i tijela kojima
posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivat e i
potivati ljudska prava i temeljne slobode navedene u stavku 2.
7. Meunarodni sporazumi
Bosna i Hercegovina e ostati ili postati strana ugovornica u meunarodnim
sporazumima popisanim u Aneksu I ovog Ustava.
8. Suradnja
Sve nadlene vlasti u Bosni i Hercegovini suraivat e sa, i omoguiti
neogranien pristup: svim meunarodnim mehanizmima za praenje ljudskih
prava utemeljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim
bilo kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava;
Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju (a posebice e se pokoravati
nalozima izdanim temeljem lanka 29. Statuta toga suda); i svim drugim
organizacijama ovlatenim od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda s
mandatom koji je u svezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom.

17

Ustav Federacije BiH

1

II . LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE

A. OPE ODREDBE
lanak 1
Budui da se naela, prava i slobode utvreni u lanku II Ustava Bosne i
Hercegovine, primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, sljedee
odredbe odnose se na Federaciju.5)
2

lanak 2
Federacija e osigurati primjenu najvie razine meunarodno priznatih
prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog
ustava.6) Osobito:
3

(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uivaju slijedea prava:

a) na ivot;
b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po
zakonu;
c) na jednakost pred zakonom;
d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje koe,
spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politikih i drugih stavova,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla;
e) na pravian krivini postupak;
f) na zabranu muenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili
kanjavanja;
g) na privatnost;
h) na slobodu kretanja;
i) na azil,
j) na zatitu obitelji i djece;
k) na imovinu;
l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu
miljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, ukljuujui
privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu

Neslubeni preieni tekst; ukljueni amandmani I-CIX. Izvor: Ustavni

sud Federacije BiH

5)

Prvobitne odredbe ovog lanka promijenjene su Amandmanom IV

6)

Amandmanom V zamijenjena je prvobitna odredba ovog stavka.

18

udruivanja; ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja

sindikatima; te slobodu neudruivanja; slobodu na rad;
m) na izobrazbu;
n) na socijalnu zatitu;
o) na zdravstvenu zatitu;
p) na prehranu;
r ) na utoite; i
s) na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina;
(2) Svi graani uivaju slijedea prava:
a) na osnivanje i pripadanje politikim strankama; i
b) na politika prava: sudjelovanja u javnim poslovima;
jednakopravnog pristupa javnim slubama; da biraju i da
budu birani.
lanak 3
Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima
svog podrijetla i obitavanja.
lanak 4
Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Opeg okvirnog sporazuma
na povrat svekolike imovine koje su liene tijekom etnikog progona i
neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu svekolike imovine koja
im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom,
posebice one to se odnose na odreknue od prava na zemlju i drugi imetak,
su nitavne.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se federalnim
zakonodavstvom.7)
4

lanak 5
Stjecanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje
federalni zakon, uz sljedee uvjete:
a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na
nain koji bi je ostavio bez dravljanstva;
b) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva Federacije po
osnovu spola, rase, boje koe, jezika, vjere, politikog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog i drutvenog podrijetla, pripadnosti nekoj
nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili bilo kojeg drugog
7)

Amandmanom VI zamijenjene su prvobitne odredbe ovog lanka.

19

statusa;
c) svi dravljani Federacije su, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine,
i dravljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o
dravljanstvu utvrenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju
pravo i na dravljanstvo druge drave.8)
5

lanak 6
Svi sudovi, upravne ispostave, tijela koja obnaaju javna ovlatenja i druga
tijela federalne vlasti primjenjivat e i potovati prava i slobode predviene u
dokumentima navedenim u Dodatku.9)
6

lanak 7
Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suraivat e sa svim meunarodnim
promatrakim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu
kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku.
B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*)
7

1. Ope odredbe
lanak 1
(1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne
i Hercegovine sukladno federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se
imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.10)
8

lanak 2
(1) Ombudsmani duni su tititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode
zajamene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima
kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i
8)

Amandmanom VII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog lanka.

9)

Odredba o Sudu za ljudska prava u ovom lanku prestala je da vai sukladno

Amandmanu LII (lan 11e.).
*)

Naslov promijenjen Amandmanom XXX.

10)

Amandmanom XXX promijenjeni su: prvobitni naslov pod II.B. i lan

II.B.1.1.

20

sloboda, a osobito posljedica etnikog progona.

(2) U obnaanju svojih dunosti, ombudsmani se moraju rukovoditi
zakonom i naelima udorea i pravde.
lanak 3
Svaki ombudsman obavlja svoje dunosti samostalno, osim kad je u ovom
ustavu drukije predvieno. Ombudsmani mogu suraivati u obnaanju bilo
koje od svojih dunosti.
lanak 4
Ombudsmani su neovisni u obnaanju svojih dunosti, i nijedna se osoba ili
dravno tijelo ne smije mijeati u te dunosti.
2. Nadlenosti i ovlasti ombudsmana
lanak 5
Ombudsmani mogu ispitivati djelatnost bilo koje ustanove Federacije, kantona,
grada11) ili opina, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko
dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui i sluajeve u kojima se to ini
etnikim progonom ili odravanjem njegovih posljedica.
lanak 6
9

(1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i

intervenirati u postupcima koji su u tijeku. 12)
(2) Kao to je predvieno lankom IV. C. 8, Ombudsman ima pravo traiti
pomo sudbene policije.
10

lanak 7
(1) U obavljanju svojih dunosti ombudsman moe pregledavati sve slubene
dokumente, ukljuujui i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati
suradnju bilo koje osobe, ukljuujui i slubene, posebice suradnju u
pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman
moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima
drugih tijela, te moe stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe
liene slobode i prekontrolirati ga.
11)

Rije grada je dodana Amandmanom XCV.

12)

Dio odredbe u ovom lanku koji se odnosio na Sud za ljudska prava prestao
se primjenjivati sukladno Amandmanu LII (lanak 11e.).
21

(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja

prema toki (1) ovog lanka, duni su uvati tajnost dobivenih informacija,
te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu s veeim propisima,
osim u sluaju predvienom u lanku II. B. 8.
3. Izvjea ombudsmana

lanak 8

(1) Svaki ombudsman podnosi godinje izvjee Premijeru i zamjenicima

Premijera i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji. 13)
(2) Ombudsman moe u bilo koje vrijeme podnijeti posebno izvjee
mjerodavnom federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom
tijelu. Domae ustanove dune su odgovoriti u roku koji odredi
ombudsman.
(3) U izvjea navedena u tokama (1) i (2) ovog lanka ombudsman moe
ukljuiti bilo koji materijal opisan u lanku II. B. 5 i poduzeti mjere za
zatitu informacija koje zahtijevaju tajnost.
11

4. Propisi ombudsmana
lanak 9
Svaki ombudsman sastavlja, ili ombudsmani zajedniki sastavljaju, propise
koji odreuju njihovu organizaciju i naine obavljanja dunosti. Propisi
se objavljuju u slubenom glasilu Federacije. Parlament Federacije moe
zakonom promijeniti te propise.
IV.

USTROJ

F E D E R A L N E V LA S T I

C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE

1. Ope odredbe glede sudova
lanak 1
(1)

Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Federacije navedeni

u toki (2) ovog lanka, kantonalni sudovi navedeni u lanku V. 11 i
opinski sudovi navedeni u lanku VI. 7.

(2)

Sudovi su Federacije:

13)

22

Prvobitna odredba ovog stavka promijenjena je Amandmanom LXVIII.

a) Ustavni sud,
b) Vrhovni sud 43)
12

lanak 2
Sva tijela vlasti izvravaju sve presude i naloge svih sudova navedenih u
ovom ustavu, te pomau u njihovoj provedbi.
lanak 3
Ako ovim ustavom nije drukije odreeno, pravilnici kakvi budu potrebni za
osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnih naela pravinosti postupaka
u sudovima i ustrojstvu svih sudova utvrdit e se zakonima Federacije.
Kantonalno zakonodavno tijelo moe propisati dopunska pravila za ravnanje
sudovima dotinog kantona i opinskim sudovima. Podlijeui tim pravilima,
svaki se sud moe sam organizirati i donijeti dopunska pravila. 44)
13

lanak 4
(1) Sudbena vlast u Federaciji obavlja se neovisno i samostalno.
(2) Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskim
postupcima.
(3) Sudska vlast je samostalna i neovisna od izvrne i zakonodavne vlasti
Federacije.
(4) Visoko sudako i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine, kao tijelo na
dravnoj razini, osigurava samostalnost, neovisnost, nepristrasnost,
strunost i uinkovitost sudova i tuiteljske dunosti u Federaciji.
Nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea, izmeu ostaloga,
ukljuuju imenovanje, voenje stegovnog postupka protiv i smjenjivanja
sudaca, osim sudaca Ustavnog suda Federacije, i obuhvaaju i tuitelje
i zamjenike tuitelja u Federaciji. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog
sudakog i tuiteljskog vijea utvruju se zakonom na razini Bosne i
Hercegovine. 45)
(5) Sudski postupci su otvoreni ako za odreena iznimna stanja nije
zakonski drukije odreeno. Presude se objavljuju javno.
14

43)

Odredba iz stavka (2) ovog lanka koja se odnosila na Sud za ljudska prava
prestala je da se primjenjuje sukladno Amandmanu LII (lanak 11e.).

44)

Prvobitna odredba dopunjena je Amandmanom LVII.

45)

Amandmanom LVIII ovaj lanak je dopunjen stavcima 3) i 4).

Amandmanom CIII mijenjan je stavak (4).

23

2. Ope odredbe glede sudova Federacije

lanak 5
(1) Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici najviih moralnih
kvaliteta.
(2) Suci sudova Federacije nee biti krivino gonjeni niti odgovorni u
graanskom postupku za bilo kakva djela uinjena u vrenju svoje
dunosti.
lanak 6
1.

Suce Vrhovnog suda, ukljuujui i predsjednika Suda, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno
i tuiteljsko vijee, sukladno zakonu.

2.

Suce Ustavnog suda predlae predsjednik Federacije uz suglasnost

dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda veine izaslanika
Doma naroda koji su prisutni i glasuju.

3.

Suci Vrhovnog suda, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno,

ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu
ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane
Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea, sukladno zakonu. Sucima
Vrhovnog suda takoer moe iznimno prestati sudbena dunost kao
rezultat procesa odabira nakon preustroja Vrhovnog suda tijekom
prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom kojim se osniva
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije. Navrenje starosne
dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce Vrhovnog suda
utvruje se zakonom.

4.

Suci Ustavnog suda bit e u slubi do dobi od 70 godina, osim ako

ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom
ostalih sudaca tog suda. 46)
15

lanak 7.
1.

46)

Plaa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni tijekom vrenja sudbene
dunosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.

Prvobitne odredbe ovog lanka izmijenjene su Amandmanom XLVII i

Amandmanom LIX.

24

2.

Plaa i drugi uvjeti obavljanja dunosti, ukljuujui i imunitet, za sve

suce sudova Federacije utvruju se zakonom. 47)
16

V. K A N T O N A L N E V L A S T I
4. Kantonalno sudstvo
lanak 11
1.

Kantoni imaju sudove koji imaju prizivnu nadlenost u odnosu na

opinske sudove u svom kantonu i prvostupanjsku nadlenost u
stvarima koje ne spadaju u nadlenost tih sudova, te druge nadlenosti
utvrene zakonom.

2.

Suce kantonalnih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno
i tuiteljsko vijee Federacije sukladno zakonu.

3.

Suci kantonalnih sudova, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno,

osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u penziju ili ne budu s razlogom
smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea sukladno
zakonu Federacije. Sucima kantonalnih sudova isto tako moe iznimno
prestati sudbena dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja
kantonalnih sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje
zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. Navrenje
starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce
kantonalnih sudova utvruje se zakonom Federacije. Uvjeti obavljanja
dunosti, ukljuujui i imunitet, za suce kantonalnih sudova utvruju se
zakonom Federacije. Plaa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni
za vrijeme obavljanja sudbene dunosti, osim kao posljedica stegovnog
postupka sukladno zakonu.

4.

Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bie proporcionalno zastupljeni

u kantonalnim i opinskim sudovima. Takva zastupljenost e odraavati
popis stanovnitva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. sukladno
lanku IX. 11.a. ovog ustava. 71)
17

47)

Prvobitne odredbe ovog lanka zamijenjene su Amandmanom LX.

71)

Prvobitne odredbe ovog lanka izmijenjene su Amandmanom LXII i

dopunjene Amandmanom LXXXIV.

25

VI. OPINSKE VLASTI

lanak 7
1.

Opinski sudovi, koji se mogu osnovati za podruje jedne ili vie

opina, imaju nadlenost u svim graanskim i kaznenim stvarima,
osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije
ili zakonom kantona izvorna nadlenost nije dodijeljena nekom
drugom sudu.

2.

Opinski sudovi se osnivaju zakonom i financira ih kantonalna

vlast.

3.

Suce opinskih sudova, ukljuujui i predsjednike sudova, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko
sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije sukladno zakonu.

4.

Suci opinskih sudova, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivotno,

osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu smijenjeni
od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea sukladno zakonu.
Sucima opinskih sudova isto tako moe iznimno prestati sudbena
dunost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja opinskih
sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvruje zakonom
kojim se osniva Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. Navrenje
starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce
opinskih sudova utvruje se zakonom. Uvjeti obavljanja dunosti,
ukljuujui i imunitet, utvruje se zakonom Federacije. Plaa i druge
naknade sucima ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudbene
dunosti. 76)
18

***
Ustav Republike Srpske
II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
lan 10
Graani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima,
jednaki su pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol,
76)

Prvobitne odredbe ovog lanka zamijenjene su Amandmanom LXIII.

Amandmanom CV mijenjan je stav (2) ovog lana.

26

jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, roenje,

obrazovanje, imovno stanje, politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili
drugo lino svojstvo.
lan 11

ivot ovjeka je neprikosnoven.

Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih
krivinih djela.

lan 12
Sloboda i lina sigurnost ovjeka su nepovredivi.
Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po
postupku koji su utvreni zakonom.

lan 13
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost, lini
i porodini ivot su nepovredivi.

lan 14
Niko ne smije biti podvrgnut muenju, svireposti, nehumanom ili
poniavajuem postupanju ili kanjavanju.
Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.
Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i
druge naune oglede.

lan 15
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.
27

Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti
pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja
krivinog postupka ili radi sigurnosti ljudi.
Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim
zakonom, odlukom drugog zakonom ovlatenog organa najdue do tri
dana.
Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu
pritvaranja. Protiv ovog rjeenja pritvoreno lice ima pravo na albu.

lan 16
Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i
drugim dravnim organom i organizacijom.
Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke
kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu.

lan 17
Svako ima pravo na nadoknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim
radom nanesu slubeno lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri
javna ovlatenja.
Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode,
ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom
utvrena prava.

lan 18
Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje.
Optueno lice mora biti u najkraem zakonskom roku obavijeteno o
razlozima optube.
Optuenom licu ne moe se suditi u njegovom odsustvu.
Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u
zakonom odreenim sluajevima.
28

lan 19
Zajameno je pravo na odbranu.
Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano optenje s njim.
Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku
odbrane.

lan 20
Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo
zakonom predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za
to djelo nije zakonom bila predviena.
Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno
pravosnanom sudskom odlukom.

lan 21
Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike,
slobodno naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vraati.
Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi
voenja krivinog postupka ili radi zatite sigurnosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.

lan 22
U lanu 22 brisane su rijei: "i Jugoslavije" (Amandman LVII taka 4).
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi.
Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti
od naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika
optenja, ako je to neophodno radi provoenja krivinog postupka ili radi
sigurnosti Republike.

29

lan 23
Zajamena je zatita tajnosti podataka o linosti. Prikupljanje, obrada i svrha
koritenja linih podataka ureuju se zakonom.
Zabranjeno je koritenje podataka o linosti koje je suprotno utvrenoj svrsi
njihovog prikupljanja.
Graani imaju pravo da trae i dobijaju sve podatke o sebi, sadrane u aktima
dravnih organa i u drugim slubenim evidencijama.

lan 24
Stan je nepovrediv.
Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu naloga suda moe
ui u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog draoca i izvriti pretres.
Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka.
Slubeno lice moe, pod uslovima utvrenim zakonom, ui u tui stan ili
druge prostorije i bez odluke suda izvriti pretres ako je to neophodno radi
hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.

lan 25
Zajamena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog
izraavanja miljenja.
***
IX. USTAVNI SUD

lan 115
Ustavni sud:
1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom;
2. odluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom;
3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske
vlasti;
30

U lanu 115 stav 1 taka 4 rije: "oblasti" brisana je (Amandman XLIII, taka
3);
4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i optine;
5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih optih akata politikih
organizacija sa Ustavom i zakonom.
lan 115 dopunjen je takama 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase:
"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti
i zakonitosti, obavjetava najvie ustavne organe Republike o stanju i
problemima u toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona
i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zatite
sloboda i prava graana, organizacija i zajednica.
Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost
propisa i optih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do
pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine."
lan 115 dopunjen je takom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:
"1. Ustavni sud:
1) odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata Narodne
skuptine sa odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih
naroda."
lan 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi:
"Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistiu iz zakona kojima
se ureuje imunitet u Republici Srpskoj."

lan 116
Stavovi 1, 2 i 3 lana 116 brisani su Amandmanom CXX.
lan 116 dopunjen je takom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:
"Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet lanova.
U taki 2 Amandmana LXXXVIII rije maksimalno brisana je (Amandman
CXXI).
Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva
se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u
Amandmanu LXXXII. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog
interesa.
31

Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog

konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna
skuptina Republike Srpske i Vijee naroda."

lan 117
Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju.
Stav 2 lana 117 zamijenjen je takom 5 Amandmana XLII, koja glasi:
"Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni zastupnici.
O imunitetu odluuje Ustavni sud."

lan 118
Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai.
Stav 2 lana 118 zamijenjen je takom 6 Amandmana XLII, koja glasi:
"Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunostikada bude osuen za krivino
djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi
sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom i
zakonom."

lan 119
Odluke Ustavnog suda su opteobavezne i izvrne na teritoriji Republike.
U stavu 1 lana 119 iza rijei "izvrne" dodate su rijei: "na teritoriji
Republike" (Amandman LXIV).
Izvrenje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

lan 120
Postupak pred Ustavnim sudom, pravno djejstvo njegovih odluka i druga
pitanja njegove organizacije i rada ureuju se zakonom.
lan 120 dopunjen je takama 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase:
"Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti
32

i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranienja, pokrenuti predsjednik
Republike, Narodna skuptina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice
pod uslovima utvrenim zakonom.
Ustavni sud moe i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i
zakonitosti.
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom ili da drugi
propis ili opti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi
propisi ili opti akt prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog
suda."

X. SUDOVI I JAVNA TUILATVA

lan 121
Sudsku vlast vre sudovi.
Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona.
Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih
subjekata i zakonitost.
Na osnovu Amandmana XCIV, iza lana 121 dodaje se novi lan 121a, koji
glasi:

lan 121a
Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u Republici
Srpskoj.
Visoki sudski i tuilaki savjet Republike Srpske osigurava samostalnost,
nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuilake funkcije
u Republici Srpskoj. Nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta,
izmeu ostalog, ukljuuju imenovanje, provoenje disciplinskog postupka i
razrjeenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i
javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne
nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta utvruju se zakonom."
33

lan 122
Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se
zakonom.

lan 123
Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici, osigurava jedinstvenu
primjenu zakona.

lan 124
Raspravljanje pred sudom je javno.
Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite
posebnih interesa Republike Srpske, uvanja tajne, zatite morala, interesa
maloljetnika, privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite drugih opih
interesa.

lan 125
Sud sudi u vijeu.
Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac.
U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom.
Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima
u suenju uestvuju samo sudije.

lan 126
Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u krivinom
ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske
odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju
sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i
tuilakog savjeta.
lan 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.
34

lan 127
lan 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi:
"Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom
nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu
ili ne budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog savjeta
u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, moe izuzetno prestati sudijska
funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme
prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski
i tuilaki savjet Republike Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za
obavezan odlazak u penziju za sudije utvruju se zakonom. Uslovi obavljanja
funkcije za sudije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom. Plata i druge
naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije,
osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.
Sudija ne moe vriti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu,
a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom."

lan 128
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih
i drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite
zakonitosti.
Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom.
Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

lan 129
lan 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII, tako da glasi:
"Javni tuioci i zamjenici javnih tuilaca imenuju se na period
utvren zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne
budu razrijeeni s razlogom od Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu
sa zakonom. Javnim tuiocima i zamjenicima javnih tuilaca moe izuzetno
prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih
tuilatava za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim
se osniva Visoki sudski i tuilaki savjet. Navrenje starosne dobi propisane
za obavezan odlazak u penziju za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca
utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tuioce i zamjenike
35

javnih tuilaca, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom.

Javni tuilac ili zamjenik javnog tuioca ne moe obavljati slubu ili
bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvreni kao nespojivi
sa njegovom funkcijom."

lan 130
lan 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII, tako da glasi:
"Sudije, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuioce i zamjenike
javnih tuilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i
razrjeava Visoki sudski i tuilaki savjet u skladu sa zakonom."

lan 131
Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu
pomo.
Organizacija i rad advokature ureuju se zakonom.

XI. PROMJENA USTAVA

lan 132
Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik
Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skuptine.
O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina
veinom glasova narodnih zastupnika.

***

36

Zakon o sudovima (FBiH/RS)

GLAVA I/ GLAVA I
OPE ODREDBE

lan 1.
Sadraj zakona
Ovim Zakonom ureuje se: organizacija, nadlenost, finansiranje,
pravosudna uprava i druga pitanja od znaaja za organizaciju i
funkcioniranje opinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).

lan 2.
Sudska vlast
Sudovi vre sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija).

lan 3.
Nezavisnost
Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti.
Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u
predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.

lan 4.
Osnivanje sudova
Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.

37

lan 5.
Zatita prava
Sudovi tite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i Hercegovine,
Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost.
Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.

lan 6.
Preispitivanje sudskih odluka
Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni sud povodom pravnih
lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.

lan 7.
Obaveznost sudskih odluka
Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujue su na teritoriji
Federacije.

lan 8.
Javnost i transparentnost
Rad sudova je javan ukoliko nije drugaije odreeno zakonom.
Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima
pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavjetenja
javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predvienim zakonom.
Transparentnost se moe ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i
drugih informacija od interesa za javnost.

lan 9.
Sastav sudova
Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijeima sudija, odnosno u vijeima
sudija i sudija porotnika, a u odreenim sluajevima predvienim zakonom
mogu postupati i odluivati i struni saradnici.
Sastav sudskog vijea odreuje se zakonom.
38

Ako zakonom nije drugaije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u

vijeima sastavljenim od trojice sudija, a u vijeima sastavljenim od pet
sudija kada odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea.

lan 10.
Slubeni jezici
Slubeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a
slubena pisma su latinica i irilica.
Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se slui sudija u
postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijea, s tim da e se stranci, na
njen zahtjev, osigurati prijevod na roitu ili prijevod odluke suda na jezik
kojim se stranka slui u postupku i to u krivinom postupku na troak suda,
a u svim ostalim postupcima na troak stranke. Stranke mogu pismena
upuivati sudu na bilo kojem od slubenih jezika.

lan 11.
Slubene legitimacije
Sudijama se izdaju slubene legitimacije.
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Visoko sudsko i tuilako vijee) propisuje obrasce i izgled slubene
legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde.

lan 12.
Sudska toga
Sudije u toku suenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.
Visoko sudsko i tuilako vijee propisuje koritenje i izgled sudske toge a
Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.

lan 13.
Oznake pripadnosti
Sudije i slubenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, politiku,
nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vrenja slubenih dunosti.
39

Oznake vjerske, politike, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se

isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda.
Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na stranke i trea lica.

lan 14.
Peat
Sudovi imaju peat u skladu sa zakonom.

lan 15.
Saradnja i pravna pomo
Sudovi su duni saraivati meusobno, kao i sa organima vlasti i stranim
sudovima.
U stvarima iz svoje nadlenosti sudovi pruaju pravnu pomo drugim
sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom.
Organi vlasti i pravna lica koja vre javna ovlatenja duni su sudovima,
na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke
potrebne za voenje sudskog postupka.
Sudovi meunarodnu pravnu pomo pruaju u skladu sa meunarodnim
dokumentima ili na osnovu naela reciprociteta.
2. Stvarna nadlenost
lan 27/26.
Stvarna nadlenost opinskih sudova
2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:
a) u svim graanskim sporovima i
b) u vanparninom postupku.
3) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja
u prvom stepenu sude:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog
prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih
prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
40

papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u
svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu
ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i
unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno
pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se
primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu
konkurenciju ili monopolistiki sporazum;
f) privredne prijestupe i
g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim
sporovima koji nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i
likvidacije.
4) U drugim predmetima:
a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno;
b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugaije odreeno;
c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno;
d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom;
e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno
da neke od tih poslova vri kantonalni sud;
g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i
h) da vri druge poslove odreene zakonom.
lan 28/27.
Stvarna nadlenost kantonalnih sudova
2) Drugostepena nadlenost
a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova,
b) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je
to odreeno zakonom.
3) Ostalo
a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa
podruja kantona;
b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na
drugi opinski sud na podruju kantona;
c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude na osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
41

e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova

i stranih arbitraa;
f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i
g) da obavlja druge poslove odreene zakonom.

GLAVA VI/VII
SUDSKI TUMAI
lan 53.
Postavljanje
Nakon pribavljenog miljenja Visokog sudskog i tuilakog vijea Vlada
Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i dunostima stalnih
sudskih tumaa.
Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumaa, osim u sluajevima kada
nema sudskih tumaa za odreeni jezik. Postupak za takve sluajeve
utvruje se propisima iz stava 1. ovog lana.

lan 54/61.
Povjerljivost
Sudije i slubenici suda duni su uvati u tajnosti sve to u toku svog rada
saznaju o uesnicima u postupku i o pravnim i injeninim okolnostima
njihovog predmeta, te su duni uvati kao povjerljive podatke koji nisu
dostupni javnosti.

lan 55/62.
Slubena tajna
Sudije i slubenici suda duni su uvati slubenu tajnu, bez obzira na nain
na koji su je doznali. Pod slubenom tajnom podrazumijevaju se naroito:
1) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni zakonom ili drugim
propisom;
2) svi podaci koji su kao slubena tajna odreeni opim aktima dravnih
organa, pravnih lica i drugih institucija;
3) podaci i isprave koji su posebno odreeni kao slubena tajna od dravnih
organa, pravnih lica i drugih institucija i
42

4) podaci i isprave koje je kao slubenu tajnu odredio predsjednik suda ili
ovlateni slubenik suda.
Obaveza uvanja slubene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.
Predsjednik suda moe sudiju, odnosno slubenika suda osloboditi obaveze
uvanja slubene tajne, ako u pojedinom sluaju za to postoje opravdani
razlozi.

Zakon o parninom postupku

Dio prvi
OSNOVNE ODREDBE
I - OSNOVNA NAELA
lan 1.
Ovim zakonom se odreuju pravila postupka na osnovu kojih sudovi u
BiH raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim
zakonom nije drugaije odreeno.
lan 2.
(1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni
u postupku.
(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije
vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.
lan 3.
(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom
postupka.
(2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim
propisima.

43

lan 4.
Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne
i javne rasprave.
lan 5.
Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne
stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten odluiti o
zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost izjanjavanja.
lan 6.
U parninom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski
jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica.
lan 7.
(1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve
i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice.
(2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz
rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolau
zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati (lan 3 stav 2).
lan 8.
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene
dokaza. Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze
zajedno.
lan 9.
Stranke su dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima
koja su im priznata ovim zakonom.
lan 10.
Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te
onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

44

lan 11.
Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita jednog
pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.
lan 12.
(1) Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje se
odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije
donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam
rijeiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u
kojoj je to pitanje rijeeno.
(3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i
krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravomonu presudu krivinog
suda kojom se optueni oglaava krivim.
lan 13.
(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje
postupka, sudi
sudija pojedinac.
(2) U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji, sudi vijee
od trojice sudija.
lan 14.
Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kojem se mogu poduzeti,
stranke poduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na
roitu.
lan 313.
Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim
sudionicima u postupku na jednom od jezika iz lana 6. ovog zakona.

45

lan 314.
Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku
upotrebljavaju jedan od jezika iz lana 6. ovog zakona.

lan 315.
(1) Stranke i umjeaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6. ovog
zakona osigurat e o svom troku usmeno i pismeno prevoenje
procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena
prevoenja za svoje potrebe.
(2) Stranke i umjeaci duni su osigurati i prevoenje koje se odnosi na
izvoenje dokaza koje su predloili.
(3) Prevoenje obavljaju tumai.

lan 323.
(1) Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti
sluaja.
(2) Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog
zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.
(3) Prijedlog za produenje roka se mora podnijeti prije proteka roka ije
se produenje trai.
(4) Protiv rjeenja o produenju roka nije doputena alba.

lan 324.
(1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.
(2) Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava
ili saopenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba
raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan.
(3) Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom
onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju
46

odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem
mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju ili u koji
drugi dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvog idueg radnog
dana.
lan 325.
(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je
prije nego to rok protekne predan nadlenom sudu.
(2) Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili
telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojem je
upuen, a ako je podnesak upuen telefaksom, danom predaje smatra se
dan prijema telefaksa u sudu.
(3) Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje
sudu smatra se vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog
elektronskog potpisa.
(4) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da
bi se po njemu moglo postupiti, smatrat e se da je podnesen u roku
ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upuen sudu
preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama
poti.
(5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u vojsci Federacije,
dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se
danom predaje sudu.
(6) Odredba stava 4. ovog lana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze
u slubi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili tabovima
vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna pota.
(7) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno
ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija smatra se danom
predaje sudu.
(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom sudu
prije proteka roka, a stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat
e se da je na vrijeme podnesen.
47

(9) Odredbe st.1. do 7. ovog lana primijenjuju se i na rok u kojem se prema

posebnim propisima mora podii tuba, te na rok zastare potraivanja ili
nekog drugog prava.
lan 326.
(1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano.
(2) Sud e na roite pozvati stranke i ostale osobe ije se prisustvo smatra
potrebnim.
(3) U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita,
te navesti stranke i predmet spora.
(4) Sud e u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku
na zakonske posljedice izostanka s roita.
lan 327.
(1) Roite se, u pravilu, odrava u sudskoj zgradi.
(2) Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da
je to nuno ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima
postupka. Protiv takvog rjeenja nije doputena alba.
lan 328.
(1) Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku
i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na
njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijanje
stanje) ako ocijeni da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga
koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.
(2) Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u
kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud
zbog proputanja donio.
lan 329.
(1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je
trebalo obaviti proputenu radnju.
(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad
je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek
kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to saznala.
48

(3) Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u

prijanje stanje.
(4) Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka,
predlaga je duan istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i
proputenu radnju.
lan 330.
Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za
stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje, ili ako je proputeno
rocite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje.
lan 331.
Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povrat u prijanje stanje i nastaviti
postupak.
lan 332.
(1) Neblagovremene i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje,
odbacit e sud rjeenjem.
(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite,
osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate.
lan 333.
(1) Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijanje stanje nije
doputena posebna alba.
(2) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje
nije doputena posebna alba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog
donoenja presude zbog proputanja.
lan 337.
Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane
za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda.
lan 338.
(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili
strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim
49

putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije to drugo

odreeno.
(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja
putem pote ili preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog
predstavnitva Bosne i Hercegovine u toj dravi.
lan 339.
(1) Dostava fizikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se
dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, dostava organima vlasti
i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za
primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno
poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.
lan 340
(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostava
se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoniku.
(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomonika odrede osobu
koja je njihov radnik, dostava se moe obaviti i u skladu s odredbom
lana 339. stav 2. ovog zakona.
(3) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika,
dovoljno jedostavu obaviti jednom od njih.
(4) Dostava advokatu kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena
osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.
lan 341.
(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog,
rijenog,pomorskog i vazdunog prometa dostava se moe obaviti i preko
njihovog zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine.
(2) Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora,
odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.
lan 342.
(1) Dostava pravnoj osobi moe se obaviti i putem njene poslovne jedinice,

50

ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inostranstvu, moe se
obaviti i putem njenog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i
Hercegovini ili Federaciji.
c) Vrijeme i mjesto dostave
lan 343.
(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na
radnom mjestu fizike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu odnosno
poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u
sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.
(2) Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim
uruenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.
2. Dostava putem pote
lan 344.
Dostava putem pote obavlja se:
preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili
obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno
dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se
pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.
3. Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda
a) Dostava fizickim osobama
lan 345.
Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja
i ovlatena slubena osoba suda dostavu fizikim osobama, u pravilu
obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.
Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu,
dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih lanova
domainstva koji je duan primiti pismeno,a ako se oni ne zateknu u stanu,
51

pismeno ce se predati kuepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu.

Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja
na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.
Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao
protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.
Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana dostava obavi umjesto
osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi,
na to ce ih dostavlja i upozoriti prilikom uruenja pismena.
Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog lana, osoba kojoj
se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obavijetena slanjem pismene
obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. U pismenoj
obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti,
datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila
pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeeg radnog
dana nakon obavljene dostave.
lan 346.
Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain predvien u lanu 345. ovog
zakona, a dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti
stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ostavice u stanu
ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije,
pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba
tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. U
pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima
dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda
gdje se pismeno moe preuzeti.
Tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon pokuaja dostave iz stava
1. ovog lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu
poslae se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pote, obinom
pismonosnom poiljkom.
Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima
dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto,
istekom roka iz stava 1. ovog lana.

52

lan 347.
(1) Ako se dostavlja tuba, a tueni kojem se tuba ima dostaviti se ne
zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja ce se obavijestiti
kad bi i na kojem mjestu mogao tuenog zateci, te ce mu kod jedne od
osoba navedenih u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to
nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti,
pismenu obavijest da radi primanja tube bude u odreeni dan i sat u
svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.
(2) Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1.
ovog lana, u vrijeme odreeno u obavijesti ne zatekne tuenog kojem se
tuba ima dostaviti, dostava ce se obaviti prema odredbama cl. 345. i 346.
ovog zakona.
(3) Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2.
ovog lana, ako je to ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra
da je prilikom dostave potrebna vea opreznost.
lan 348.
(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno
odsutna i da joj osobe navedene u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne
mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce pismeno sudu uz naznaku
gdje se odsutni nalazi, a dostava ce ponovo biti pokuana u odgovarajue
vrijeme.
(2) Ako dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje
na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ali istovremeno utvrdi
tanu adresu te osobe, dostava ce se obaviti na naknadno utvrenoj adresi.
Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, pismeno ce vratiti sudu, a sud ce od stranke, koja je prvobitno
sud obavijestila o adresi te osobe, zatraiti da dostavi tanu adresu.
(3) Ako je utvreno da tueni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi
svog posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje
boravite ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena ce se
obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda i u
najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.
(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana
objavljivanja.
53

(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime
osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada
se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim
novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno
u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadraj pismena.
(6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bie obavijetena o objavi slanjem
pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na
adresu njenog posljednjeg poznatog boravita.
(7) Trokove objave u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.
b) Dostava pravnim osobama
lan 349.
(1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja
i ovlatena slubena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim
osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz lana
339. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako se dostava ne moe obaviti prema odredbi stava 1. ovog lana, a
dostavlja utvrdi da se sjedite organa vlasti odnosno ured ili poslovne
prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokuava
obaviti, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 346. ovog
zakona.
(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze
na adresi koja je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovarajuem
registru pravnih osoba, a njeno novo sjedite nije poznato, na odgovarajui
nain se primjenjuju odredbe lana 348. st. 3. do 7. ovog zakona.
c) Odbijanje prijema pismena
lan 350.
Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njenog domainstva,
odnosno ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije
da primi pismeno, dostavlja ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava
obavlja ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ce zabiljeiti dan,
sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time
se smatra da je dostava obavljena.
d) Dostavnica
54

lan 351.
(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja.
Primalac ce na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i
prezime i u kom svojstvu prima pismeno.
(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja ce
postupiti kao u stavu 1. ovog lana, te staviti napomenu zato primalac
nije stavio svoj potpis.
(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja ce to zabiljeiti na
dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava
obavljena.
(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi lana 347. stav 1. ovog zakona,
na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je
prethodila pismena obavijest.
(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi,
a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavlja
naznaiti odnos tih dviju osoba.
(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama lana 346. ovog zakona,
dostavlja ce to naznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava
pokuana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.
(7) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je
dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

4. Promjena adrese
lan 352.
(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est
mjeseci nakon pravomonog okonanja postupka promijene adresu na
koju se dostava obavlja, duni su o tome odmah obavijestiti sud.
(2) Ako protiv pravomone odluke, unutar roka iz stava 1. ovog lana bude
55

izjavljena revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci
od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili
odbija ili pobijana odluka preinauje.
(3) Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana,
podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do
isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostepene odluke u
tom postupku protiv kojeg nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka
od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se postupak za
ponavljanje postupka pravomono zavrava.
(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomona odluka bude
ukinuta i predmet vraen na ponovno suenje, smatrat ce se da rok iz
stava 1. ovog lana, nije ni poeo teci.
(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese,
sud ce odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem
pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne
obavijeste sud o svojoj novoj adresi.
(6) Dostava iz stava 5. ovog lana smatra se obavljenom nakon proteka 15
dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploi suda.
(7) Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog
lana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci
na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg
ce obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju
novog punomonika.
5. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena
lan 353.
(1) Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju
punomonika u Bosni i Hercegovini, duni su ve prilikom
podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u
Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da
u odreenom roku imenuju punomonika za primanje pismena, uz
upozorenje da ce u suprotnom sud tubu odbaciti.
(2) Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a
nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, sud ce ve prilikom
dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave
56

punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz

upozorenje da ce u suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti
zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti
tuenog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju.
(3) Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i
istovremeno ne postavi drugog takvog punomonika, sud ce dostavu
obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok ta
stranka ne postavi drugog punomonika za primanje pismena.
(4) Ako punomonik za primanje pismena otkae punomo, a stranka ne
imenuje drugog takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kada
je sud obavijeten o otkazu punomoi, sud ce stranci na njen troak
imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave
preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o
postavljanju novog punomonika.
(5) Sredstva za pokrie trokova postavljenoga zastupnika tuenog za
primanje pismena duan je predujmiti tuilac.
lan 354
(1) Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog
zastupnika,odnosno punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom
roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena. Ako sami
tuioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomonika , sud ce
jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena
i o tome obavijestiti stranke.
(2) Odredbe stava 1. ovog lana primjenjivat ce se i kad je vie osoba
tueno, kao jedinstveni suparniari.
6. Dostava od strane stranaka
lan 355.
(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tube, protivtube i pravnih
lijekova, moe obaviti i sama stranka.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, stranka ce jedan primjerak dostaviti
osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku,
odnosno punomoniku, a jedan primjerak ce predati sudu uz napomenu i
dokaz da je dostava drugoj strani ve izvrena.
57

(3) Na dostavu iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju

odredbe cl. 337. do 354. ovog zakona, osim odredbi lana 345. st. 2. do
6., cl. 346. do 348, lana 349. st. 2. i 3., lana 350. i lana 351. st. 2. do 6.
ovog zakona.
(4) Dostava izvrena na nain iz stava 2. ovog lana smatra se urednom
dostavom.
lan 356.
(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj
sudjeluju.
(2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moe se dopustiti
pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.
(3) Kad je postupak u toku, doputenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje
sudija, a kad je postupak zavren predsjednik suda, odnosno zaposlenik
u sudu koga odredi predsjednik suda.

58

POGLAVLJE II

SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE .................................................................. 3

Kodeks sudijske etike ............................................................................. 3

POGLAVLJE II
SUDIJSKA ETIKA
I

RELEVANTNE ODREDBE

Kodeks sudijske etike

UVOD
Ovaj kodeks razrauje temeljne standarde etikog ponaanja sudija u Bosni
i Hercegovini. Svrha ovog kodeksa je da pomae sudijama kad su suoeni sa
etikim i profesionalnim dilemama, a izvrnoj i zakonodavnoj vlasti i javnosti
da bolje razumiju i podre pravosue.
Nezavisno pravosue predstavlja pravo svakog graanina u Bosni i
Hercegovini. Sudija ima slobodu da poteno i nepristrasno odluuje na
osnovu zakona i dokaza, bez ikakvog pritiska ili uticaja. Dunost sudija je da
podravaju i brane sudijsku nezavisnost, ne kao privilegiju sudijske funkcije
nego kao Ustavom zagarantovano pravo svakome da o njegovom sporu
raspravljaju i odluuju nepristrasne sudije.

ETIKI PRINCIPI
1. NEZAVISNOST
Nezavisnost

pravosua

predstavlja

preduslov

za

vladavinu

prava.

Sudija obavlja sudijsku funkciju nezavisno, na osnovu zakona i vlastite

procjene injenica, podravajui nezavisnost pravosua s individualnog i
institucionalnog aspekta.

Primjena:
1.1. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan u odnosu na zakonodavnu
i izvrnu vlast,javnost, medije i drugeinstitucije drutva, kao i u odnosu na
konkretne stranke u postupku.
1.2. Sudija ne smije imati neprikladnih veza sa zakonodavnom i izvrnom
vlasti, tako da javnost mora imati predodbu o nepostojanju takvih veza ili
uticaja.
1.3. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i od svojih kolega.
1.4. Sudija podstie i podrava mehanizme i mjere zatite koji imaju za cilj
odravanje i jaanje institucionalne i operativne nezavisnosti pravosua.
1.5. Sudija promovira visoke standarde sudijskog ponaanja u cilju jaanja
povjerenja javnosti u pravosue.
1.6. Sudija e odbiti svaki pokuaj uticaja na svoje odluke i izvan sudskog
postupka.

2. NEPRISTRASNOST
Sudija obavlja svoju funkciju i tretira sve strane u predmetu bez favoriziranja,
pristrasnosti i predrasuda. Nepristrasnost se odnosi ne samo na odluku nego i
na postupak donoenja te odluke.

Primjena:
2.1. Sudija se ponaa u sudu i van suda na nain da odrava i unapreuje
povjerenje javnosti i stranaka u nepristrasnost tog sudije i pravosua u
cjelini.
2.2. Sudija se ponaa, u svojim privatnim ili slubenim poslovima, na takav
nain da prilike u kojim bi bilo neophodno izuzeti ga iz sudskog postupka
svede na najmanju moguu mjeru.
2.2.1. Sudija moe uestvovati u graanskim, dobrotvornim i vjerskim
aktivnostima pod slijedeim uslovima:
4

(a) da izbjegava svaku aktivnost ili vezu koja bi se mogla nepovoljno odraziti
na njegovu nepristrasnost ili bi ga mogla omesti u vrenju sudijske funkcije;
(b) da ne koristi presti svog poloaja za prikupljanje sredstava, osim u sudske
ili dobrotvorne svrhe;
(c) da izbjegava svako uee u aktivnostima koje bi mogle rezultirati sudskim
sporovima;
(d) da ne daje pravne savjete niti savjete u vezi s finansijskim ulaganjima.
2.2.2. Sudija se uzdrava od lanstva u grupama i organizacijama ili od uea
u javnim diskusijama kojima se, po miljenju javnosti, podriva povjerenje u
nepristrasnost sudije i pravosue uope.
2.2.3. Sudija nee:
(a) biti lan politikih stranaka;
(b) prisustvovatipolitikim skupovima i manifestacijama;
(c) davati prilogepolitikim strankama ili kampanjama;
(d) javno uestvovati u kontroverznim politikim diskusijama, osim po
pitanjima koja se direktno tiu rada sudova, nezavisnosti pravosua ili
fundamentalnih aspekata provoenja pravde;
(e) potpisivati peticije koje bi mogle imati uticaja na neku politiku odluku.
2.2.4. Sudija se uzdrava od ponaanja koje bi moglo kod javnosti izazvati
utisak da je politiki aktivan.
2.2.5. Sudija e uzeti u obzir da bi politika aktivnost lanova njegove ue
porodice mogla imati uticaja na javnu predodbu o njegovoj pristrasnosti, u
kom sluaju e zatraiti svoje izuzee.
2.3. Sudija e, u svojim linim odnosima s pripadnicima pravne profesije,
izbjegavati situacije koje bi opravdano mogle izazvati sumnju u njegovu
nepristrasnost.
2.4. Sudija ne daje nikakav komentar, u javnosti ili privatno, kako u vezi s
predmetom u kojem postupa tako i s predmetom u kojem bi mogao postupati,
a koji bi mogao izazvati opravdanu sumnju u njegovu nepristrasnost.
5

2.5. Sudija e zatraiti svoje izuzee ako kod javnosti moe stvoriti utisak da
nije u stanju odluivati o predmetu nepristrasno, kao i kada to sam ocijeni.

3. JEDNAKOST
Sudija poznaje i potuje razliitosti u drutvu, a koje se naroito odnose na rasu,
boju koe, spol, vjersku pripadnost, nacionalno porijeklo, drutveni stale,
invalidnost, starosnu dob, brani status, seksualno opredjeljenje, socijalni
i ekonomski status i druge kriterije, i odnosi se s jednakim potovanjem
prema svim osobama s kojima ima profesionalne kontakte.
Primjena:
3.1. Sudija u obavljanju svoje funkcije nee rijeima niti ponaanjem
pokazivati naklonost ili predrasude prema bilo kojem pojedincu ili grupi.
3.2. Sudija obavlja svoju funkciju tako da osigura jednak tretman uesnika u
postupku.
3.3. Sudija nee dozvoliti strankama, sudskom osoblju i drugim licima koja su
pod njegovim nadzorom da bez opravdanog razloga razliito tretiraju ostale
uesnike u postupku.

4. INTEGRITET I DOLINO PONAANJE

Sudija se ponaa moralno, dostojanstveno i u skladu s dignitetom funkcije
koju obavlja.

Primjena:
4.1. Sudija, kao predmet stalnog nadzora javnosti, slobodno i voljno prihvata
ogranienja koja mu namee funkcija koju obavlja.
4.2. Sudija se ponaa na nain da afirmira povjerenje javnosti u integritet
pravosua.
6

4.3. Sudija, kao i svaki drugi graanin, ima pravo na slobodu izraavanja, misli,
svijesti, vjeroispovijesti, udruivanja i okupljanja, ali da se u ostvarivanju
tih prava uvijek ponaa na takav nain da ouva dignitet sudijskog poloaja,
nepristrasnost i nezavisnost pravosua.
4.4. Sudija nee dozvoliti da njegovi finansijski interesi, kao i finansijski
interesi lanova njegove ue porodice negativno utiu na dignitet funkcije
koju obavlja.
4.5. Sudija nee dozvoliti da njegovi porodini, drutveni i drugi odnosi
nedolino utiu navrenje sudijske funkcije.
4.6. Sudija nee koristiti presti sudijske funkcije, niti e dozvoliti drugima
da ga koriste za privatne interese.
4.7. Povjerljive informacije koje dobije prilikom vrenja funkcije sudija nee
koristiti niti ih otkrivati u druge svrhe.
4.8. Sudija moe uestvovati u aktivnostima koje nisu direktno povezane sa
obavljanjem sudijske funkcije ukoliko takve aktivnosti ne umanjuju dignitet
funkcije ili se na drugi nain ne mijeaju u izvravanje te funkcije u skladu sa
ovim Kodeksom, kao na primjer:
(a) pisati, predavati, poduavati i uestvovati u naunim, kulturnim i strunim
aktivnostima vezanim za pravo, pravni sistem i provoenje pravde;
(b) uestvovati na javnim raspravama koje se odnose na pravo, pravni sistem
i provoenje pravde;
(c) biti lan vladinih komisija, odbora i savjetodavnih tijela, ako takvo lanstvo
nije u suprotnosti s javnim utiskom o nepristrasnosti i politikoj neutralnosti
sudije.
4.9. Sudija moe formirati ili biti lan udruenja sudija ili drugih organizacija
koje zastupaju interese sudija.
4.10. Sudija i lanovi njegove ue porodice nee traiti niti prihvatati poklone,
oporuke, pozajmice i druge usluge vezane za postupanje ili proputanje u
obavljanju sudijske funkcije, niti e to svjesno dozvoliti sudskom osoblju ili
drugima koji su pod njegovim nadzorom.
7

4.11. U skladu sa zakonskim propisima koji reguliu dunost prijavljivanja

poklona, sudija moe primiti simbolian poklon, nagradu ili korist, u skladu
sa prilikom u kojoj se oni daju, pod uslovom da se taj poklon, nagrada ili
korist ne mogu opravdano smatrati za pokuaj uticanja na sudiju u obavljanju
sudijske funkcije, ili na drugi nain stvarati u javnosti utisak o pristrasnosti
sudije.
4.12. Sudija nee dopustiti da pripadnik pravne profesije koristi njegovu
kuu ili stan kao ured.
4.13. Sudija u obavljanju svoje funkcije u sudnici nosi sudijsku togu i
prikladno je odjeven u svim ostalim prilikama.

5. STRUNOST I ODGOVORNOST PREMA POSLU

Sudija odrava visok nivo profesionalne sposobnosti i obavlja svoju funkciju
struno, savjesno, marljivo i efikasno.
Primjena:
5.1. Sudijska funkcija ima prioritet nad svim ostalim aktivnostima sudije.
5.2. Sudija e posvetiti svoju profesionalnu djelatnost svojim dunostima, koje
ukljuuju ne samo obavljanje sudijske funkcije nego i ostale poslove relevantne
za poslovanje suda.
5.3. Sudija stalno odrava i unapreuje svoje znanje, vjetinu i line kvalitete, u
cilju adekvatnog obavljanja sudijske funkcije.
5.4. Sudija prati relevantnu praksu u meunarodnom pravu, to obuhvata
meunarodne konvencije i druge instrumente kojim se ustanovljavaju norme za
zatitu ljudskih prava.
5.5. Sudija obavlja svoju funkciju na efikasan i zakonit nain, u razumnom roku.
5.6. Sudija obavlja svoju funkciju strpljivo, dostojanstveno i korektno, kako u
odnosu prema strankama u postupku tako i u odnosu prema ostalim licima s
kojim dolazi u profesionalni kontakt, a takvo postupanje zahtijeva od pravnih
zastupnika, sudskog osoblja i ostalih koji su pod njegovim nadzorom.
8

POGLAVLJE III
NADLENOST

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................. 3

Zakon o sudovima ...................................................................................... 3
Zakon o parninom postupku ................................................................... 4
II KONTROLNA LISTA ....................................................................... 15
III TABELA NADLENOSTI U GRAANSKIM PREDMETIMA ...... 16
IV PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 19
a) Rjeenje kojim se tuba odbacuje zbog nenadlenosti u
predmetnoj stvari ............................................................................. 19
b) Rjeenje kojim se sud oglaava mjesno nenadlenim .............. 21
c)

Dopis

sukoba

neposredno
nadlenosti

viem

sudu

prijedlogom

za

rjeavanje

........................................................................

23

POGLAVLJE III
NADLENOST
I

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o sudovima
lan 27/26
Stvarna nadlenost opinskih sudova
Opinski sud je nadlean:
2) U graanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:
a) u svim graanskim sporovima i
b) u vanparninom postupku.
4) U privrednim predmetima opinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja
u prvom stepenu sude:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog
prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih
prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko lice koje, u
svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu
ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu
na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se
primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se
primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju
nelojalnu
konkurenciju
ili
monopolistiki
sporazum;
g) u postupku steaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima
koji nastanu u toku i povodom provoenja postupka steaja i likvidacije.
3

5) U drugim predmetima:
a) da vodi izvrni postupak, ako zakonom nije drugaije odreeno;
b) da odreuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugaije odreeno;
c) da rjeava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugaije odreeno;
d) da obavlja zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom;
e) da prua pravnu pomo sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno
da neke od tih poslova vri kantonalni sud;
g) da vri poslove upisa u registre pravnih lica i
h) da vri druge poslove odreene zakonom.
lan 28/27.
Stvarna nadlenost kantonalnih sudova
Kantonalni sud je nadlean:
2) Drugostepena nadlenost
a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova,
b) da odluuje po albama izjavljenim na rjeenja o prekrajima,
c) da odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je
to odreeno zakonom.
3) Ostalo
a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa
podruja kantona;
b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na
drugi opinski sud na podruju kantona;
c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude na osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova
i stranih arbitraa;
f) da prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima i
g) da obavlja druge poslove odreene zakonom.
Zakon o parninom postupku
1. Zajednike odredbe
lan 15.
(1) Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean.
(2) Prilikom ocjenjivanja nadlenosti sud e uzeti u obzir navode u tubi i
4

injenice koje su sudu poznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana
nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube
ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi
sud.
lan 16.
(1) Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje
spora spada u sudsku nadlenost.
(2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud
nego neki drugi organ vlasti, oglasit e se nenadlenim, ukinuti provedene
radnje u postupku i odbaciti tubu.
(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean
sud u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po
slubenoj dunosti e se proglasiti nenadlenim, ukinut e provedene
radnje u postupku i odbaciti tubu.
lan 17.
(1) Svaki sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju
stvarnu nadlenost.
(2) Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne
moe ni u povodu prigovora ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno
nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena.
lan 18.
(1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti
parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima
vanparninog postupka. Nakon pravomonosti rjeenja postupak e se
nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom.
(2) Radnje koje je proveo parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje,
sasluanje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez
vanosti zato to su poduzete u parninom postupku.
lan 19.
(1) Sud se moe u povodu prigovora tuenog proglasiti mjesno nenadlenim
5

ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tubu.

(2) Sud se moe proglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo
kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najkasnije
do podnoenja odgovora na tubu.
lan 20.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez
odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana ustupiti predmet nadlenom
sudu.
(2) Sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao
da je kod njega bio pokrenut.
(3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje,
sasluavanje svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo
nenadlean sud.
lan 21.
(1) Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean
sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit e, u roku od
tri dana, predmet sudu koji treba rijeiti taj sukob nadlenosti, osim ako
nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da
bude ustupljen nekom drugom sudu, u kojem sluaju e predmet ustupiti
drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.
(2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj
sud oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu je
odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kojem je predmet ustupljen, ako
je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba
nadlenosti izmeu tih sudova.
(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostepenog suda
vezuje svaki sud kojem se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni
sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.
lan 22.
(1) Sukob nadlenosti izmeu opinskih sudova istog kantona rjeava
kantonalni sud.
6

(2) Sukob nadlenosti izmeu opinskog suda i kantonalnog suda s podruja

istog kantona rjeava Vrhovni sud Federacije.
(3) Sukob nadlenosti izmeu opinskih sudova s podruja dva ili vie
kantona rjeava Vrhovni sud Federacije.
(4) Sukob nadlenosti izmeu opinskog suda jednog kantona s kantonalnim
sudom drugog kantona, kao i sukob nadlenosti kantonalnih sudova
rjeava Vrhovni sud Federacije.
(5) Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Federacije i opinskog, odnosno
kantonalnog suda, rjeava Vrhovni sud Federacije, u opoj sjednici.
lan 23.
(1) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kojem je predmet ustupljen duan
je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.
(2) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena
alba.
lan 24.
Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost
od odgode, sud e poduzeti izvrenje pojedinanih radnji i na podruju drugog
suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem e se podruju poduzeti radnja.
2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom
lan 25.
U pogledu nadlenosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka
stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili
meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava.
lan 26.
(1) Sud u Federaciji nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u
sporu s meunarodnim elementom izriito odreena zakonom Bosne i
Hercegovine ili Federacije ili meunarodnim ugovorom.
(2) Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o
7

nadlenosti suda u Federaciji za odreenu vrstu sporova, sud u Federaciji

nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost
proizlazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti.
3. Stvarna nadlenost
lan 27.
U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti
odreene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.
4. Mjesna nadlenost
a) Opa mjesna nadlenost
lan 28.
(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog
suda, za suenje je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za
tuenog.
(2) U sluajevima predvienim u ovom zakonu, za suenje je osim suda ope
mjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud.
lan 29.
(1) Za suenje je ope mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima
prebivalite, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Ako tueni nema prebivalite, ope mjesno je nadlean sud na ijem
podruju tueni ima boravite.
(3) Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu,
a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje
godinu dana od dana podnoenja tube, ope mjesno je nadlean i sud
boravita tuenog.
lan 30.
(1) Za suenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opine, ope
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog
8

zakonodavnog tijela, odnosno vijea.

(2) Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.
lan 31.
Za suenje u sporovima protiv dravljanina Federacije i Bosne i Hercegovine
koji stalno ivi u inostranstvu, ope mjesno je nadlean sud njegovog
posljednjeg prebivalita u Federaciji.
b) Izberiva mjesna nadlenost
Nadlenost u sporovima za naknadu tete
lan 32.
(1) Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda
ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem je podruju tetna
radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.
(2) Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je,
pored suda iz stava 1 ovog lana, i sud na ijem podruju tuilac ima
prebivalite, odnosno boravite.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjivat e se i u sporovima protiv drutva
za osiguranje radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o
neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1 ovog
lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete
protiv regresnih dunika.
Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva
proizvoaa
lan 33.
Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva
protiv proizvoaa koji je jemstvo dao nadlean je, pored suda ope mjesne
nadlenosti za tuenog, i sud ope mjesne nadlenosti za prodavca koji je pri
prodaji stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.
9

Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

lan 34.
Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja
trai izdravanje, nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na
ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
Nadlenost u branim sporovima
lan 35.
Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka,
ponitaja braka ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je, pored suda
ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem su podruju brani drugovi imali
posljednje zajedniko prebivalite.
Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili
materinstva
lan 36.
U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva, ako je
tuilac dijete, nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem
podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
Nadlenost po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe
lan 37.
Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu
izvan sjedita, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda
ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna
jedinica nalazi.

10

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

lan 38.
Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima
iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema
ostaviocu, pored suda ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na
ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.
Nadlenost po mjestu plaanja
lan 39.
Za suenje u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean
je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.
Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa
lan 40.
Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean,
pored suda koji je ope mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju
rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao
obavljati, te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos.
Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima
lan 41.
Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored
suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

11

c) Iskljuiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima o nekretninama
lan 42.
(1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima
na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u
sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora
o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean sud na
ijem se podruju nalazi nekretnina.
(2) Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih
sudova.
Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu
lan 43.
Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim
pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih
odnosa na zrakoplovu i brodu, nadlean sud u Federaciji, iskljuivo je mjesno
nadlean sud na ijem se podruju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno
brod upisan.
lan 44.
Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno
zrakoplovima iz lana 43. ovog zakona, nadlean sud u Federaciji, mjesno
je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi registar u koji je brod
odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku
lan 45.
Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili
administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu steajnog
postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud
koji provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju
provodi administrativno izvrenje.
12

d) Supsidijarna nadlenost
Nadlenost za suparniare
lan 46.
Ako je jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara
(lan 362. stav 1 taka 1), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda,
nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih.
Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u
Federaciji
lan 47.
(1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji
opa mjesna nadlenost u Federaciji moe se podnijeti svakom sudu u
Federaciji na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet
koji se tubom trai.
(2) Ako nadlenost suda u Federaciji postoji zato to je obaveza nastala za
vrijeme boravka tuenog u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem je
podruju obaveza nastala.
(3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opa mjesna
nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuba se moe
podnijeti sudu na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u
Federaciji
lan 48.
U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu, u pogledu
obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba
se moe podnijeti sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi njeno stalno
zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu odnosno Federaciju, ili sjedite organa
kojem je povjereno da obavlja njene poslove.

13

<e) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda

lan 49.
Ako nadleni sud zbog izuzea sudija ne moe postupati, obavijestit e o
tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi
stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.
lan 50.
(1) Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog opinskog suda,
odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni opinski
sud s njegovog podruja ako je oito da e se tako lake provesti postupak
ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.
(2) Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda,
odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadleni sud u drugom
kantonu ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to
postoje drugi opravdani razlozi.
lan 51.
Ako je za suenje nadlean sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog
zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije
e, na prijedlog stranke, odrediti koji e stvarno nadleni sud biti mjesno
nadlean.
f) Sporazum o mjesnoj nadlenosti
lan 52.
(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva nadlenost nekog suda, stranke
se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno
nadlean, uz uslov da je taj sud stvarno nadlean.
(2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno
nadlena dva ili vie sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti
da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno
nadleni sud.
(3) Sporazum iz stava 2 ovog lana vai samo ako je pismeno sastavljen, ako
su ga potpisale sve stranke i ako se tie odreenog spora ili vie sporova
14

koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa.

(4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu.
(5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj
nadlenosti, tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.
(6) Zahtjev iz stava 5 ovog lana tueni moe podnijeti najkasnije u odgovoru
na tubu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

II KONTROLNA LISTA
Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti nenadlenim samo ako se radi
o apsolutnoj nenadlenosti ili o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti drugog
suda.
Rjeenje o mjesnoj nenadlenosti po slubenoj dunosti donosi se do
podnoenja odgovora na tubu.
Prigovor mjesne nenadlenosti najkasnije se moe istai u odgovoru na
tubu ili do poetka pripremnog roita.
Stranka koja se poziva na ugovorenu mjesnu nadlenost duna je priloiti
uz tubu ispravu sporazum o ugovorenoj nadlenosti.
Postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti pokree se samo na zahtjev
suda.
Delegiranje nadlenosti izmeu sudova iste vrste i iste stvarne nadlenosti
vri se na zahtjev suda ili stranke.

15

III TABELA NADLENOSTI U GRAANSKIM

PREDMETIMA

16

17

18

IV PRAKTINI PRIMJERI
a) Rjeenje kojim se tuba odbacuje zbog nenadlenosti u predmetnoj
stvari
OSNOVNI SUD
BROJ :
Osnovni sud u ________ po sudiji ______________ u pravnoj stvari
tuiteljice __________ iz ____ Ul. ___________ broj 4, protiv tuenog
_______________, radi izmjene rjeenja o utvrivanju prava na penziju, van
roita u postupku pripremanja glavne rasprave, a dana 06.10.2005. godine
donio je

R J E E NJ E
Osnovni sud u _________ oglaava se nenadlenim za postupanje u
predmetnoj pravnoj stvari, ukidaju se sve provedene radnje u postupku i
tuba tuiteljice_____________ , protiv tuenog ___________, radi izmjene
rjeenja o utvrivanju prava na penziju, ODBACUJE SE.
O b r a z l o e nj e
Tubom koju je podnijela sudu dana 06.08.2004. godine tuiteljica je navela
da trai da joj se obrauna sta od 19 godina a ne 9 godina kako je to navedeno
u rjeenju PIO. Iz navedene tube tuiteljice sud nije mogao utvrditi da li
tuiteljica trai isplatu neisplaenih penzija ili se njen zahtjev odnosi na
ponovno utvrivanje penzije, a prema radnom stau od 19, a ne 9 godina.
Tuba tuiteljice nije sadravala ni sve elemente propisane odredbom lana
53. ZPP-a, a prije svega nije sadravala opredijeljeni tubeni zahtjev, zbog
ega je Sud rjeenje od 10.06.2005. godine vratio tubu tuiteljici na ispravku.
U pismenom dopisu, a nakon dostavljanja tube na ispravu, tuiteljica je
navela da joj je od Fond PIO rjeenjem utvreno pravo na penziju a koja je
obraunata samo na devet godina radnog staa iako ima ukupno 19 godina
jedan mjesec i 29 dana. Navela je da je do obrauna penzije na devet godina
19

staa dolo zbog nepostojanja dokumentacije u ______ o radnom stau

ostvarenom u _______ , tako da je ona uloila albu na rjeenje Fonda PIO
koja je odbaena kao neblagovremena. Iz tog razloga podnijela je tubu sudu
kojom je traila da se navedena odluka preinai, a mislei na rjeenje PIO, te
da se odredi novi pravilan i pravian iznos penzije u skladu sa platama za sve
godine zaposlenja.
S obzirom na to da je nakon vraanja tube na ispravku i dostavljenog podneska
tuiteljice utvreno da tuiteljica trai izmjenu rjeenja o odreivanju penzije,
a koje rjeenje je donio Fond PIO, a to se odreuje u upravnom postupku,
to je tuiteljica i pokuala, meutim albu je podnijela neblagovremeno.
Postupak ostvarivanja prava na penziju i utvrivanja visine penzije je
upravni postupak koji se vodi kod Fonda PIO, a ne sudski postupak, tako da
je tuiteljica, ukoliko je smatrala da je povrijeeno njeno pravo rjeenjem
od 04.12.2003. godine kojim joj je alba odbijena, imala pravo pokrenuti
upravni spor tubom kod Okrunog suda u ______ u roku od 30 dana od dana
prijema rjeenja.
U skladu sa odredbom lana 67 stav 1 taka 1 Zakona o parninom postupku,
a u vezi sa lanom 16 istog zakona, Sud se oglasio nenadlenim za postupanje
u predmetno pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje i tubu tuiteljice
odbacio.
S u d i j a,

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30

dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi Okrunom sudu
_______ putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.

20

b) Rjeenje kojim se sud oglaava mjesno nenadlenim i predmet

ustupa nadlenom sudu

OSNOVNI SUD
Broj:
Osnovni sud ______, po sudiji ________, odluujui u pravnoj stvari tuitelja
__________ Ul. _______ optina ________, protiv tuenog __________, radi
duga v.s ___________, van roita po prigovoru tuenog dana ___________
godine donio je
R J E E NJ E
Osnovni sud u Doboju oglaava se MJESNO NENADLENIM da
rjeava o tubenom zahtjevu tuioca ____________, protiv tuenog
________________, radi duga v.s. ___________.
Po pravosnanosti rjeenja predmet e se ustupiti Osnovnom sudu u ________,
kao mjesno nadlenom sudu, na dalji postupak.
O b r a z lo e n j e
Tuilac je protiv tuenog kod ovog suda podnio tubu radi isplate duga u
iznosu od ____.
U predmetnom postupku tuilac kao pravno lice je sa sjeditem u _______,
a kao tueni oznaen je _____________ optina ________. U predmetnoj
pravnoj stvari, a imajui u vidu da je tueni privatno lice, ne radi se o
privrednom sporu zbog ega je tuilac vjerovatno podnio tubu ovome
sudu imajui u vidu da se privredni sporovi rjeavaju samo pred Osnovnim
sudom u ________ kao sudom gdje se nalazi sjedite Okrunog suda za ovo
podruje.
U predmetnoj stvari radi se o parninom postupku radi duga gdje je mjesna
nadlenost odreena odredbom lana 28 stav 1 Zakona o parninom postupku
Republike Srpske, s obzirom na to da nije propisana iskljuiva mjesna
nadlenost drugoga suda, tako da bi prema optoj mjesnoj nadlenosti za
21

suenje u ovoj pravnoj stvari bio nadlean Osnovni sud ________ prema
sjeditu tuenog. Iz priloga uz tubu ne proizlazi ni da je meu strankama
postignut sporazum o mjesnoj nadlenosti, u kojem sluaju bi, a da takav
sporazum postoji, bio nadlean ovaj sud bez obzira koji je mjesno nadlean
sud za parnine stranke.
Na osnovu naprijed navedenog Sud je odluio kao u izreci rjeenja, a temeljem
odredbe lana 19, lana 20, a u vezi sa lanom 28 Zakona o parninom
postupku.
SUDIJA
POUKA :
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Okrunom sudu u ______ u roku
od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi putem ovog
suda.

22

c) Dopis neposredno viem sudu s prijedlogom za rjeavanje sukoba

nadlenosti
OSNOVNI SUD
BROJ :
VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE
BANJA LUKA
PREDMET: Prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti.

U pravnoj stvari tuioca ________________ protiv tuenog _____ _____ iz

_______, Ulica __________________ radi __________________ Osnovni
sud _______ donio je dana _______________ godine rjeenje kojim se
oglasio mjesno nenadlenim za rjeavanje u ovoj pravnoj stvari te predmet
uputio na nadlenost ovom sudu.
Tuba u ovoj pravnoj stvari podnesena je Osnovnom sudu u __________
kako je to naslovio tuilac u tubi koja je dostavljena na odgovor tuenom
dana _______ godine.
S obzirom da se radi o predmetu spora izmeu parninih stranaka za koji
ne postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog suda, a prije svega u ovom
predmetu radi se o izberivoj mjesnoj nadlenosti tako da se Osnovni
sud _____________ nije mogao po slubenoj dunosti oglasiti mjesno
nenadlenim za postupanje u ovom predmetu, a iz spisa proizlazi da tueni
nije prigovarao nadlenosti tog suda.
Predlaem da sud u smislu odredbe lana 21. stav 1. i lana 22. Zakona o
parninom postupku odlui o sukobu nadlenosti.
S u d i j a,

23

POGLAVLJE IV
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI
ZASTUPNICI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3

Zakon o parninom postupku .............................................................. 3
II KONTROLNE LISTE ...................................................................... 9
a) Punomonici ......................................................................................... 9
b) Stranke u parninom postupku ...................................................... 10
c) Zastupnici .......................................................................................... 11
III PRAKTINI PRIMJERI ................................................................... 12
a) Primjer rjeenja o priznanju stranake sposobnosti ................................ 12
b) Primjer rjeenja kojim se nareuje otklanjanje nedostatka u
pogledu osobe koja se pojavljuje kao stranka u postupku .......... 13
c) Primjer rjeenja o postavljanju privremenog zastupnika .............. 16
d) Odluka kojom se nalae podnoenje punomoi ........................... 19
e) Odluka kojom se stranci nalae podnoenje ovjerene punomoi ..... 21

POGLAVLJE IV
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI
ZASTUPNICI

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku

Zakonske odredbe koje reguliraju materiju vezanu za stranke i njihove

zakonske zastupnike su odredbe lanova 291-299 Zakona o parninom
postupku.
lan 291
(1) Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.
(2) Posebnom propisima moe se odrediti ko moe biti stranka u postupku
osim fizikih i pravnih osoba.
(3) Parnini sud moe izuzetno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici,
priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju
stranaku sposobnost prema odredbama stava 1 i 2 ovog lana, ako utvrdi
da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uslovima
za sticanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na
kojoj se moe provesti izvrenje.
(4) Protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana, kojim se priznaje svojstvo stranke u
parnici, nije doputena posebna alba.
lan 292
(1) Stranaka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje
u postupku (parnina sposobnost).
(2) Punoljetna osoba kojoj je djelimino ograniena poslovna sposobnost
parnino je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.
(3) Maloljetnik koji nije stekao punu poslovnu sposobnost parnino je
sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
3

lan 293
(1) Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski
zastupnik.
(2) Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog organa
vlasti donesenim na osnovu zakona.
(3) U toku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, paziti moe li
osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku
i je li parnino sposobna, zastupa li parnino nesposobnu stranku njen
zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlatenja kad su
ona potrebna.

lan 294
(1) Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u
postupku, ali ako je za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje
odnosno odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za
poduzimanje drugih radnji u postupku posebnim propisima odreeno da
zastupnik mora imati posebna ovlatenja, on moe te radnje poduzimati
samo ako ima takva ovlatenja.
(2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duna je na zahtjev
suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odreenih
radnji u postupku potrebno posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan
je dokazati da ima takvo ovlatenje.
(3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne
pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ
starateljstva. Ako bi zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta za
osobu pod starateljstvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se
odredi drugi zakonski zastupnik.
lan 295
(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti
stranka u postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvat e tuioca
da izvri potrebne ispravke u tubi, ili e poduzeti druge mjere da bi se
postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti stranka u postupku.
(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da
zakonski zastupnik nema posebna ovlatenja kad su ona potrebna, zatrait
e da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj
osobi, odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebna
4

ovlatenja, ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino

nesposobna stranka bila pravilno zastupana.
(3) Sud e odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz stava 1 i 2 ovog
lana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati
samo one radnje zbog ije bi odgode mogle nastati tetne posljedice za
stranku.
(4) Ako se nedostaci iz stava 1. i 2. ovog lana ne mogu otkloniti ili ako
odreeni rok bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje
provedene u postupku ako su zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu
ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice.
(5) Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije
doputena alba.
lan 296
(1) Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovni
postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo,
tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne
posljedice, sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika.
(2) Uz uvjet iz stava 1 ovog lana, sud e postaviti tuenom privremenog
zastupnika osobito u sluajevima:
1. ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog
zastupnika;
2. ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog
zastupnika;
3. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;
4. ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema
punomonika;
5. ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju
punomonika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, a dostava se
nije mogla obaviti.
(3) O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odlaganja obavijestiti
organ starateljstva, a i stranke kad je to mogue.
lan 297
(1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i
dunosti zakonskog zastupnika.
(2) Ta prava i dunosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tueni ili
njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva
ne obavijesti sud da je postavio staraoca.
5

lan 298
Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga navedenih u lanu
296 stav 2 ta. 4 i 5 ovog zakona, sud e u roku od osam dana izdati oglas
koji e objaviti u Slubenim novinama federacije BiH, slubenom glasilu
kantona i na oglasnoj ploi suda.
lan 299.
Parnina sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije.
lan 300
(1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko
punomonika.
(2) Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati
izjave pored svog punomonika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake
moe ispitivati samo preko punomonika, ako je on prisutan na glavnoj
raspravi.
lan 301
(1) Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili uposlenik Slube
za besplatnu pravnu pomo, kao i za pravne osobe uposlenik te pravne
osobe, a za fizike osobe brani odnosno vanbrani drug, stranke ili
srodnik stranke po krvi ili po tazbini.
(2) Ako sud utvrdi da punomonik koji je advokat ne obavlja svoju dunost
u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud e o tome izvijestiti nadlenu
advokatsku komoru, i, ako je to mogue, stranku koju advokat zastupa.
lan 302
Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju
isti pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka.
lan 303
(1) Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu
na kome je ta izjava dana.
(2) Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu na kojem stranka
nije bila prisutna ili je koju injenicu priznao u podnesku, a stranka to
priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud e cijeniti obje izjave prema
lanu 125 stav 2 ovog zakona.
6

lan 304
Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene radnje ili
da poduzima sve radnje u postupku.
lan 305
Ako je stranka izdala advokatu punomo za voenje parnice, a nije
poblie odredila ovlatenja u punomoi, advokat je ovlaten na temelju
takve punomoi:
1. obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tubu, povui je,
dati odgovor na tubu, priznati tubeni zahtjev ili se odrei tubenog
zahtjeva, zakljuiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odrei se ili
odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjere osiguranja;
2. stavljati zahtjev za izvrenje ili osiguranje i poduzimati potrebne
radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva;
3. od protivne stranke primiti dosuene trokove;
4. pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih
radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.
lan 306
Advokata kojem je stranka izdala punomo moe, uz izriito ovlatenje
stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski
pripravnik koji je kod njega zaposlen.
lan 307
Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja punomonika,
punomonik koji nije advokat moe na osnovu takve punomoi obavljati sve
radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izriito ovlatenje za povlaenje
tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje
nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje
punomoi na drugu osobu, te za podnoenje vanrednih pravnih lijekova.
lan 308
(1) Stranka izdaje punomo pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit e na pismenu
punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom sluaju punomo
izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka
koji e se potpisati na punomo.
7

(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoi, sud moe rjeenjem odrediti
da se podnese ovjerena punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena
alba.
lan 309
(1) Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo.
(2) Sud moe dopustiti da radnju u postupku za stranku privremeno obavi
osoba koja nije podnijela punomo, ali e istovremeno narediti toj osobi
da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke
za obavljanje parninih radnji.
(3) Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje
odluke. Ako taj rok bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne
uzimajui u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoi.
(4) Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje
kao punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja
se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinut e
parnine radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka
naknadno odobrila.
lan 310
(1) Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati, a punomonik je moe
u svako vrijeme otkazati.
(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim
se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od trenutka
kad joj je saopeno.
(4) Poslije otkaza punomoi, punomonik je duan jo 15 dana obavljati
radnje za osobu koja mu je izdala punomo, ako je potrebno od nje
otkloniti kakvu tetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.
lan 311
(1) Ako je punomoniku dato ovlatenje da moe obavljati sve radnje u
postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane
poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti,
punomonik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali
nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo.
(2) U sluajevima navedenih u stavu 1 ovog lana, punomoniku koji nije
advokat uvijek prestaju ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito
navesti (lan 307).
8

lan 312
(1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala.
(2) U sluaju steaja, punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad
prema vaeim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog
postupka.
(3) Izuzetno od odredaba stava 1 i 2 ovog lana, punomonik je duan jo 15
dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni
tetu.

II KONTROLNE LISTE
a) Punomonici
Punomonici mogu biti
- advokat, advokatsko drutvo,
- uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo,
- uposlenik pravne osobe.
Za fizika lica punomonik moe biti i
- brani, odnosno vanbrani drug,
- srodnik po krvi ili po tazbini.
Ukoliko punomonik nije postupio po svojoj obavezi i nije sudu pri prvoj
radnju poduzetoj u postupku dostavio punomo, sud e rjeenjem narediti
da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za
obavljanje parninih radnji.
Iako zakonska odredba propisuje da se naredba za dostavljanje punomoi
naknadno u odreenom roku izdaje osobi koja je poduzela radnje bez
uredne punomoi, naredba za dostavljanje punomoi, odnosno odobrenje za
obavljanje odreenih parninih radnji moe se istovremeno uputiti i stranci u
ije ime i za iji raun su te radnje poduzete.

b) Stranke u parninom postupku

U parninom postupku stranke su:
-
-

Tuilac/tuitelj
Tueni/tuenik

Sposobnost da bude stranka u postupku, tj. da bude tuilac i tueni, ima svako
fiziko ili pravno lice koje je pravno sposobno.
Tuilac je nosilac nekog subjektivnog prava, a tueni je obavezan na
ponaanje koje proistie iz subjektivnog prava tuioca, iz ega slijedi da je
aktivna i pasivna legitimacija materijalna pretpostavka, a da je stranaka
sposobnost procesna pretpostavka.
Parnina sposobnost tuioca/tuenog moe se definirati i kao sposobnost da
se na osnovu materijalnog prava bude nosilac prava/obaveze.
Stranka u postupku moe biti:
-
-

fizika osoba, i
pravna osoba.

Za stranku fiziku osobu prvenstveno treba utvrditi:

da li je punoljetna;
da li je potpuno poslovno sposobna, u kojem sluaju stranka sama
moe obavljati radnje u postupku;
da li se radi o stranci sa djelimino ogranienom poslovnom
sposobnosti, u kojem sluaju stranka moe obavljati radnje u postupku
u granicama svoje poslovne sposobnosti;
da li se radi o stranci kojoj je poslovna sposobnost oduzeta, u kojem
sluaju stranku zastupa zakonski zastupnik.
Za stranku pravnu osobu prvenstveno treba utvrditi:
-
-

10

da li je pravilno naznaen naziv pravne osobe;

da li je zastupa zakonski zastupnik, odnosno lice koje je kao takvo
ovlateno statutom ili drugim aktima pravnog lica. U pravilu je to
direktor, odnosno naelnik ili lice koje on ovlasti a koje mora biti
istovremeno i zaposlenik tog pravnog lica.

c) Zastupnici
Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Radnje
koje poduzme zastupnik imaju djejstvo prema samoj stranci a ne zastupniku,
kao i radnje koje poduzima sud i koje neposredno djeluju prema stranci a ne
zastupniku.
Zastupnik moe biti:
1. zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u
postupku, osim ako je potrebno posebno ovlatenje. Posebnim propisima
moe biti propisano da je posebno ovlatenje potrebno za:
a)
b)
c)
d)
e)
f)

podnoenje tube,
povlaenje tube,
priznanje tubenog zahtjeva,
odricanje od tubenog zahtjeva,
zakljuenje sudske nagodbe,
za druge radnje u postupku odreene posebnim propisima.

Zakonski zastupnici su:

- roditelji koji zastupaju svoju djecu,
- usvojioci koji zastupaju usvojenike,
- staraoci,
- steajni upravnik od momenta otvaranja steajnog postupka,
- privremeni zastupnik,
- zastupnik za primanje pismena;
1. zastupnik po zakonu ili organi zastupnici:
-
-

direktor,
javno pravobranilatvo;

2. ugovorni zastupnici ili punomonici:

Sud moe izuzetno i samo u odreenoj parnici i pod odreenim uslovima
priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku
sposobnost ako utvrdi
1. da s obzirom na predmet spora ispunjavaju odreene bitne
uslove za sticanje stranake sposobnosti,
2. ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti
izvrenje.
11

4. Privremeni zastupnik se postavlja

-
-
-
-
-

ako tueni nije parnino sposoban a nema zakonskog zastupnika,

ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog
zastupnika,
ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika,
ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema punomonika,
ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika
u Federaciji, nalaze u inostranstvu, dostava se nije mogla obaviti.

III PRAKTINI PRIMJERI

a) Primjer rjeenja o priznanju stranake sposobnosti

Bosna i Hercegovina
________________________
________________________
________________________
Broj: ___________
Tuzla, 17.01.2008. godine
Opinski sud u ______, sudija _______ u pravnoj stvari tuioca M.M.,
protiv tuenog Opinskog suda u __________, zastupanog po zakonskom
zastupniku_________, predsjedniku suda, radi vraanja na rad, v.sp. 2.000,00
KM, van roita dana 17.01.2008 godine donio je slijedee
R J E E NJ E
Opinskom sudu u ________ priznaje se svojstvo stranke s pravnim uinkom
u ovoj parnici.
O b r a z l o e nj e
Tuilac tubom trai da se utvrdi da je nitavo rjeenje br. ________ od
_____god., te da mu tueni uspostavi radnopravni status.
12

Tueni je prigovorio, a i sud je ispitujui tubu po slubenoj dunosti utvrdio

da tueni nema stranaku sposobnost u smislu odredbe lana 291 Zakona o
parninom postupku.
Tueni predlae da mu se prizna svojstvo stranke s pravnim uinkom u
ovoj parnici, a na temelju injenica da se u konkretnom sluaju radi o
________________, to sud utvruje da se tuenom priznaje svojstvo stranke
s pravnim uinkom u ovoj parnici.
Sudija
NAPOMENA: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

b) Primjer rjeenja kojim se nareuje otklanjanje nedostatka

u pogledu osobe koja se pojavljuje kao stranka u postupku

Bosna i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine
_________________________
OPINSKI SUD ___________
BROJ: _______________
Tuzla, 17.01.2008. godine
Opinski sud u __________, sudija ______________ u pravnoj stvari tuioca
__________, protiv tuenog STR Prehrana Tuzla, radi naplate duga, v.sp.
1.000 KM, van roita dana 17.01.2008. god. donio je
R J E E NJ E
Vraa se tuiocu tuba podnesena Opinskom sudu ___________ dana
08.11.2000. godine radi ispravke i dopune.
NAREUJE SE tuiocu da u roku od 8 dana po prijemu ovog rjeenja tubu
ispravi i dopuni tako:
13

to e kao tuioca/tuenog oznaiti osobu koja moe biti stranka u

postupku, a ovo s obzirom na to da se iz oznaenja tuioca/tuenog,
kao to je to tuilac u tubi naznaio, ne vidi da li se radi o tuenom
kao pravnoj osobi ili fizikoj osobi koja u svojstvu samostalnog
poduzetnika ili drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu
registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja.

Tuilac je duan ispravljenu i dopunjenu tubu, dostaviti uz poziv na broj

________u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa
dovoljnim brojem isprava dokaza, ukoliko se isti prilau uz tubu.
Ako tuba bude ispravljena i predata sudu u ostavljenom roku, smatrat e se
da je podnesena sudu onog dana kad je prvi put bila podnesena.
Smatrat e se da je tuba povuena ako ne bude vraena sudu u ostavljenom
roku, a ako bude vraena bez ispravke i dopune i u nedovoljnom broju
primjeraka, sud e istu odbaciti.
O b r a z l o e nj e
Tuilac je dana 08.11.2000. godine sudu podnio tubu protiv tuenog, radi
naplate duga.
Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tube u smislu l. 66 Zakona o
parninom postupku utvrdio da tuba ne sadri sve elemente koji su propisani
l. 53 istog zakona, odnosno da je tuba nepotpuna, pa je odlueno kao u
izreci rjeenja.

Sudija
Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
Ili
Bosna i Hercegovina
_________________________
_________________________
OPINSKI SUD ___________
BROJ: _______________
Tuzla, 17.01.2008. godine
Opinski sud u __________, sudija ______________ u pravnoj stvari tuioca
14

__________, protiv tuenog Ministarstvo finansija FBiH, radi naplate duga,

v.sp. 1.000 KM, van roita dana 17.01.2008. god. donio je
R J E E NJ E
POZIVA se tuilac da tubu podnesenu dana _______ispravi tako to e kao
tuenu oznaiti pravno lice.
Tuilac je ispravljenu i dopunjenu tubu duan dostaviti u roku od 8 dana od
dana prijema ovog rjeenja, uz poziv na broj ________u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim brojem isprava dokaza
ukoliko se isti prilau uz tubu.
O b r a z l o e nj e
Tuilac je dana 08.11.2000. godine sudu podnio tubu protiv tuenog, radi
naplate duga.
Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tube u smislu l. 66 Zakona o
parninom postupku utvrdio da tueni nema svojstvo pravnog lica, a samim
tim ni sposobnost da bude stranka u postupku, kao i da nisu ispunjeni uslovi
da se tuenoj prizna svojstvo stranke po l. 291 st. 3 ZPP-a.
Kako tueni nema stranaku sposobnost, to je sud u skladu sa odredbom lana
66 ZPP-a pozvao tuioca da ovaj nedostatak u tubi otkloni u ostavljenom
roku.
Ukoliko tuilac u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, sud e u smislu
odredbe lana 295 st. 4 ZPP-a tubu tuioca odbaciti.
Sudija
Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

15

c) Primjer rjeenja o postavljanju privremenog zastupnika

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
__________________________
OPINSKI SUD U __________
BROJ:
Tuzla. ___________
Opinski sud u _____, sudija _______u pravnoj stvari tuioca D. D., iz ____,
protiv tuenog M. M., iz ________, sada nepoznatog boravita, radi naplate
duga, van roita dana 17. 01.2008. godine donio je slijedee
R J E E NJ E
Tuenom M.M. postavlja se privremeni zastupnik N. N., advokat iz _______
u ovom postupku, budui je nepoznata boravita, a tueni nema punomonika,
i jer bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo,
tako da bi za stranke mogle nastati tetne posljedice.
Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika. Ta prava i dunosti privremeni zastupnik e vriti sve dok se
tueni M.M. ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok
organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.
O postavljanju privremenog zastupnika obavjetava se organ starateljstva
opine Tuzla dostavom prijepisa ovog rjeenja.
Budui je privremeni zastupnik postavljen tuenom zbog razloga oznaenih
u lanu 296 stav 2 ta. 4, sud e izdati oglas koji e se objaviti u Slubenim
novinama_____
Poziva se tuilac da na ime trokova objavljivanja oglasa predujmi iznos od
ukupno ____, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rjeenja.

Sudija:
POUKA: Protiv ovog rjeenja doputena je alba Kantonalnom sudu Tuzla.
alba se predaje putem ovog suda, u dva primjerka, u roku od 30 dana od
16

dana dostave prijepisa ovog rjeenja.

Ili:
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_________________________
OPINSKI SUD ___________
BROJ:
Tuzla. ___________
Opinski sud u ______, sudija _______ u pravnoj stvari tuioca D. D., iz
____, protiv tuenog M. M., iz ________, sada nepoznatog boravita, radi
naplate duga, van roita dana 17. 01.2008. godine donio je slijedee
R J E E NJ E
Za privremenog zastupnika tuenom se postavlja M.C., advokat iz _____,
koji e vriti prava i dunosti zakonskog zastupnika dok se tueni ili njegov
punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne
postavi staraoca.
O b r a z l o e nj e
Tueni je nepoznatog boravita i nema punomonika. Poto bi postupak
za postavljanje zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi usljed toga
za jednu ili obje stranke mogle nastupiti tetne posljedice, sud je tuenom
postavio privremenog zastupnika koji e vriti sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom,
odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.
Sudija
POUKA:
Protiv ovog rjeenja doputena je alba Kantonalnom sudu Tuzla. alba se
predaje putem ovog suda, u dva primjerka, u roku od 30 dana od dana dostave
prijepisa ovog rjeenja.
17

Ili:
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD SARAJEVO
Broj: __________________
Sarajevo, 17.01.2008. godine
OPINSKI SUD SARAJEVO, sudija ________, u pravnoj stvari tuioca
__________ iz ________ Ul. ________, protiv tuenog ___________,
iz __________ Ul. ___________, radi: isplata duga, v.sp. _________KM,
vanraspravno dana 17.01.2008. godine donio je:
R J E E NJ E
Tuiocu/tuenom _____________, u ovom postupku postavlja se privremeni
zastupnik u osobi _______________, poto je tuilac/tueni parnino
nesposoban a nema punomonika, jer postupak oko postavljanja zakonskog
zastupnika bi trajao dugo tako da bi za stranku mogle nastati tetne
posljedice.
Privremeni zastupnik u ovom postupku ima sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika. Ta prava i dunosti privremeni zastupnik e vriti sve dok se
punomonik tuioca/tuenog ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ
starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.
O postavljanju privremenog zastupnika tuiocu/tuenom obavjetava se
Organ starateljstva ______________, dostavom ovog rjeenja.
Budui da je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga oznaenog
u l. 296 st. 2 toka 1 Zakona o parninom postupku BiH, sud e izdati oglas
koji e objaviti u Slubenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda (l. 298
ZPP-a FBiH).
Sudija
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rjeenja nije doputana alba.
18

d) Odluka kojom se nalae podnoenje punomoi

Bosna i Hercegovina
_________________________
_________________________
OPINSKI SUD U _________
Broj:
Tuzla, 17.01.2008. godine
Opinski
sud
u
_______,
sudija
_____u
pravnoj
stvari
tuioca_________________ zastupanog po punomonici B. Z., advokatu
iz _____, protiv tuenog ___________, radi isplate i naknade plae, v.sp.
15.822,00 KM, van roita, dana 17.01.2008. godine donio je
R J E E NJ E
Nalae se (alt. Nareuje se) tuiocu _____ da u roku od 8 dana od dana
prijema ovog rjeenja sudu dostavi punomo da ga u ovoj pravnoj stvari
moe zastupati punomonica B. Z., advokat iz Tuzle, ili da dostavi izjavu o
odobrenju za podnoenje tube.
Ukoliko tuilac ne postupi u skladu sa rjeenjem ovog suda u ostavljenom
roku, sud e nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje koje je obavila
osoba bez punomoi.
O b r a z l o e nj e
Dana 03.02.2006. g. tuilac je, putem punomonice B. Z., advokata iz _____,
podnio tubu protiv tuene, radi naplate plaa.
Ispitujui tubu sud je utvrdio da punomonica tuioca uz istu nije dostavila
sudu urednu punomo za zastupanje tuioca, mada je u skladu sa odredbom
lana 309 st. 1 Zakona o parninom postupku to bila obavezna, zbog ega je
sud u skladu sa stavom 3 istog lana odredio naknadni rok za dostavljanje
punomoi.
Sudija,
Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

19

Ili:
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_________________________
OPINSKI SUD U _________
Broj: ___________
Tuzla, 16.01.2008. godine
Opinski sud u Tuzli, sudija _____. u pravnoj stvari tuioca_________________
zastupanog po punomonici B. Z., advokatu iz ________, protiv tuene
___________, radi isplate i naknade plae, v.sp. 15.822,00 KM, van roita,
dana 17.01.2008. godine donio je
R J E E NJ E
Nalae se B. Z., advokatu iz ________ da u roku od 8 dana od dana prijema
ovog rjeenja sudu dostavi punomo da u ovoj pravnoj stvari moe zastupati
tuioca________, ili odobrenje tuioca za podnoenje tube.
Ukoliko imenovani/a ne postupi u skladu sa rjeenjem ovog suda u ostavljenom
roku, sud e nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje koje je obavila
osoba bez punomoi.
O b r a z l o e nj e
Dana 03.02.2006. g. tuilac je putem punomonice B. Z., advokata iz _____,
podnio tubu protiv tuene, radi naplate plaa.
Ispitujui tubu sud je utvrdio da punomonica tuioca uz istu nije dostavila
sudu urednu punomo za zastupanje tuioca, mada je u skladu sa odredbom
lana 309 st. 1 Zakona o parninom postupku to bila obavezna, zbog ega je
sud u skladu sa stavom 3 istog lana odredio naknadni rok za dostavljanje
punomoi.
Sudija,
Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
20

e) Odluka kojom se stranci nalae podnoenje ovjerene punomoi

lan 308 st. 3 ZPP-a:

Bosna i Hercegovina
_________________________
_________________________
OPINSKI SUD U _________
Broj:
Tuzla, 17.01.2008. godine
Opinski
sud
u
_______,
sudija
_____u
pravnoj
stvari
tuioca_________________ zastupanog po punomoniku N.N. iz _____,
protiv tuenog ___________, radi isplate i naknade plae, v.sp. 15.822,00
KM, van roita, dana 17.01.2008. godine donio je
R J E E NJ E
Poziva se N.N. da u roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja podnese
ovjerenu punomo.
Ukoliko imenovani ne postupi u skladu sa rjeenjem ovog suda u ostavljenom
roku sud e ukinuti radnje koje je ta osoba poduzela, osim ako ih tuilac
naknadno ne odobri i nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje koje je
obavila osoba bez punomoi.
O b r a z l o e nj e
Dana 03.02.2006. g. tuilac je, putem punomonika N.N. iz ______, podnio
tubu protiv tuene, radi naplate plaa.
Kako je tuena osporila istinitost pismene punomoi koju je u ovom predmetu
podnio N.N. prilaui vie pisama tuioca na kojima je vidljivo da se potpis
tuioca bitno razlikuje od potpisa tuioca na punomoi, te kako su razlike
primjetne i kako postoji sumnja u istinitost pismene punomoi koju je N.N.
sudu podnio to je u skladu sa l. 308. st. 3 ZPP-a sud donio odluku kao u
izreci rjeenja.
Sudija,
Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
21

POGLAVLJE V
TUBA I ODGOVOR NA TUBU

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ......................................... 3

Zakon o parninom postupku .............................................................. 3
II OPE INFORMACIJE ..................................................................... 25
III KONTROLNE LISTE ..................................................................... 26
a) Prethodno ispitivanje tube ..................................................................... 26
b) Razlozi odbacivanja tube ..................................................................... 28
c) Obavijest tuenom povodom dostavljanja tube ................................. 29
d) Odgovor na tubu ................................................................................ 29
e) Protivtuba ............................................................................................ 30
f) Najei otklonjivi nedostaci tube .................................................. 30
g) Najei neotklonjivi nedostaci tube ............................................ 31
IV. PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 32
a) Rjeenje o vraanju tube tuiocu radi ispravke i dopune ..................... 32
b) Primjer rjeenja iz l. 321 st. 3 ZPP-a ............................................ 32
c) Dopis tuenom povodom dostavljanja tube na odgovor ................... 34
d) Rjeenje o vraanju protivtube radi ispravke i dopune ........................ 36

e) Rjeenje kojim se tuba odbacuje kad tuilac u ostavljenom roku nije

otklonio nedostatke ije otklanjanje mu je sud naloio rjeenjem ........ 38
f) Dopis tuiocu (protivtuenom) povodom dostavljanja protivtube na
odgovor ..................................................................................................... 39

POGLAVLJE V
TUBA I ODGOVOR NA TUBU
(vidi i Poglavlje III Nadlenost)

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
lan 53

(1) Parnini postupak se pokree tubom.

1.

(2) Tuba mora sadravati:

1. osnovu za nadlenost suda,
2. odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja
(tubeni zahtjev),
3. injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev,
4. dokaze kojima se utvruju te injenice,
5. naznaku vrijednosti spora,
6. pravni osnov tubenog zahtjeva i
7. druge podatke koje u skladu s odredbama lana
334
ovog
zakona
mora
imati
svaki
podnesak.

1.
(3) Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva.
2.
(4) Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov
tubenog zahtjeva.
2. Tuba za utvrenje
lan 54
(1) Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno
nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno
neistinitost neke isprave.
(2) Takva se tuba moe podii kad je to posebnim propisima predvieno,
ili kad tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno
nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno

neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog

odnosa.
(3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni
odnos koji je tokom parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg
zahtjeva istaknuti i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji,
odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee nadlean za
takav zahtjev.
(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3 ovog lana nee se smatrati
preinakom tube.
3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi
lan 55
(1) U jednoj tubi tuilac moe istaknuti vie zahtjeva protiv istog tuenog
kad su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom.
(2) Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom osnovom, oni
se mogu istaknuti u jednoj tubi protiv istog tuenog samo kad je isti
sud stvarno nadlean za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve
odreena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tubenih
zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka.
(3) Ako sud, u sluaju iz stava 2 ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih
zahtjeva u jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najkasnije
na pripremnom roitu donijet e rjeenje o razdvajanju postupaka.
(4) Tuilac moe u jednoj tubi istaknuti dva ili vie tubenih zahtjeva koji su
u meusobnoj vezi i traiti da sud usvoji slijedei od tih zahtjeva ako nae
da onaj koji je u tubi istaknut ispred njega nije osnovan.
(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4 ovog lana, istaknuti u jednoj tubi samo
ako je sud stvarno nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve
zahtjeve odreena ista vrsta postupka.

4. Preinaka tube
lan 56
(1) Preinaka tube jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg
ili isticanje drugog zahtjeva uz postojei.
(2) Tuba nije preinaena ako je tuilac promijenio pravnu osnovu tubenog
zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili
ispravio pojedine navode.
lan 57
(1) Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog roita
ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano.
(2) Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja
glavne rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako ocijeni da
preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje
na preinaku.
(3) Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on
upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije
toga protivio preinaci.
(4) Sud e, u sluaju iz stava 2 ovog lana, dopustiti preinaku tube i kad se
tueni protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijedei uvjeti:
1. tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu
preinaiti ranije;
2. tueni je u mogunosti da raspravlja po
preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.
(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije doputena
posebna alba.
lan 58
(1) Tuilac moe, u roku iz lana 57 ovog zakona, svoju tubu preinaiti i
tako da umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu.
(2) Za preinaku tube prema stavu 1 ovog lana potreban je pristanak osobe
koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni
5

tueni ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov

pristanak.
(3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenog mora primiti
parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlaenje tube
lan 59
(1) Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to je tuba
dostavljena tuenom. Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve
do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni
u roku od osam dana od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o
tome, smatrat e se da je pristao na povlaenje.
(2) Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo
podnijeti.
6. Postojanje parnice
lan 60
(1) Parnica poinje tei dostavom tube tuenom.
(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica
poinje tei od trenutka kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna
stranka.
(3) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova
parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud
e tubu odbaciti.
(4) Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred
sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud.
(5) Sud e tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee li ve
druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni
i Hercegovini.
6

lan 61
(1) Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne
sprjeava da se parnica meu istim strankama dovri.
(2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u
parnicu umjesto tuioca, odnosno tuenog, samo ako na to pristanu obje
stranke.

IV PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Ope odredbe
lan 62
(1) Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu raspravu.
(2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube na
obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne
rasprave.

lan 63
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u
kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti
dokaze kojima se utvruju te injenice.

lan 64
(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju
postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 65
Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu
priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti
na zapisnik nagodbu stranaka.
2. Prethodno ispitivanje i dostava tube
lan 66
Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane
odredbom lana
53 ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu
sposobnosti tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci
u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na
ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno,
sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predviene
odredbama l. 295 i 336 ovog zakona.
lan 67
(1) Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba
odbacuje ako utvrdi:
1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost;
2) da je tuba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima
odreen rok za podnoenje tube;
3) da o istom zahtjevu ve tee parnica;
4) da je stvar pravomono presuena;
5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;
6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva;
7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za
utvrenje; ili
8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz
lana 66 ovog zakona.
(2) Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa
drugom sudu, ako utvrdi:
1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu; ili
2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.
8

lan 68
Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje
se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o tom pitanju odluku
donijeti naknadno, im bude raspolagao sa dovoljno injenica.
lan 69
Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od
dana prijema ispravne i potpune tube u sudu.
lan 70
(1) Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od
30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu.
(2) Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz
stava 1 ovog lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti
ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku.
lan 71
(1) U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti
se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge
podatke koje u skladu s odredbama lana 334 ovog zakona mora imati
svaki podnesak.
(2) Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i
razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni
zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvruju te injenice, te pravni
osnov za navode tuenog.
lan 72
Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreen prigovor
ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti
u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog moe se
staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.

lan 73
Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi
otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom lana 336 ovog
zakona.
lan 74
(1) Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu,
podnijeti protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi s tubenim
zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtubom
trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju
ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimino odluka o tubenom
zahtjevu.
(2) Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo
ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije
usmjereno na odugovlaenje postupka.
(3) Protivtuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protivtube stvarno
nadlean vii sud.
(4) Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui i
nain se primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.
()
lan 334
(1) Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni
lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopenja koji se daju izvan rasprave,
podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i
podnesci upueni telegramom, telefaksom ili elektronskom potom.
Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznaen
poiljalac.
(2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno
da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadravati: oznaku
suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivalite ili boravite,
odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika
ako ih imaju, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnosioca.
10

(3) Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti
injenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.
(4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom potom moraju biti ovjereni
kvalifikovanim elektronskim potpisom.
(5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se
sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
lan 335
(1) Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili
fotokopiji.
(2) Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati,
a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se
takva isprava dri u spisima predmeta, vratit e se podnosiocu na njegov
zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima priloi prepis ili
fotokopiju isprave.
(3) Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud e na zahtjev
protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku,
a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Sud e odrediti rok u kojem se
isprava ima predati, odnosno pregledati.
(4) Protiv tih rjeenja nije doputena alba.

lan 336
(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po
njemu moglo postupiti, sud e podnosiocu vratiti podnesak radi ispravke
ili dopune, uz navode ta treba ispraviti ili dopuniti, i odredit e rok za
ispravku ili dopunu podneska, koji ne moe biti dui od osam dana.
(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan
sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravku, smatrat e se da je
podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.
(3) Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom
roku, a ako bude vraen bez ispravke odnosno dopune, odbacit e se.
(4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud
e pozvati podnosioca da ih u odreenom roku podnese. Ako podnosilac
ne postupi po tom nalogu, sud e podnesak odbaciti.
11

lan 316
(1) Tuilac je duan u tubi oznaiti vrijednost predmeta spora, osim u
sluajevima u kojima se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu.
(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog
zahtjeva.
(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir
pri odreivanju vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev.
lan 317
Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost
predmeta spora rauna se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji
odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.
lan 318
(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se
zasnivaju na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreuje po
zbiru vrijednosti svih zahtjeva.
(2) Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv
vie tuenih, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog
zahtjeva.
lan 319
Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa
koritenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema
jednogodinjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom
ili zakupnom odnosu zakljuenom na krae vrijeme.
lan 320
Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog potraivanja ili
ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema
iznosu potraivanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju
vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora
uzet e se vrijednost predmeta zaloga.
12

lan 321.
(1) Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi
navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni
novani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos.
(2) U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani
iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi
naznaio.
(3) Ako je u sluaju iz stava 2 ovog lana tuilac vrijednost predmeta spora
suvie visoko ili suvie nisko naznaio, sud e najkasnije na pripremnom
roitu, a ako pripremno roite nije odrano onda na glavnoj raspravi
prije poetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti
tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjem odrediti vrijednost predmeta
spora.
(4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije doputena posebna alba.
lan 322
Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama ve u drugoj valuti,
vrijednost predmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem
kursu odnosne valute koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u
vrijeme podnoenja tube.
lan 337
Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlatene pravne osobe registrovane
za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlatene slubene osobe suda.
lan 338
(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili
strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim
putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije to drugo
odreeno.
(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja
putem pote ili preko nadlenog konzularnog, odnosno diplomatskog
predstavnitva Bosne i Hercegovine u toj dravi.
13

lan 339
(1) Dostava fizikim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se
dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, dostava organima vlasti
i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za
primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu, odnosno
poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.
lan 340
(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostava
se obavlja zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku.
(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomonika odrede osobu
koja je njihov radnik, dostava se moe obaviti i u skladu s odredbom
lana 339 stav 2 ovog zakona.
(3) Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika,
dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.
(4) Dostava advokatu kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena
osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.
lan 341
(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog,
rijenog, pomorskog i vazdunog prometa dostava se moe obaviti i
preko njihovog zapovjednitva, odnosno neposrednog starjeine.
(2) Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora,
odnosno uprave ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.
lan 342
(1) Dostava pravnoj osobi moe se obaviti i putem njene poslovne jedinice,
ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inostranstvu, moe se obaviti i
putem njenog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini
ili Federaciji.
14

lan 343
(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na
radnom mjestu fizike osobe, u sjeditu organa vlasti, u uredu, odnosno
poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u
sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.
(2) Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu ako se obavlja osobnim
uruenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.
lan 344
Dostava putem pote obavlja se:
1) preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili
2) obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno
dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno
dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.
lan 345
(1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja
i ovlatena slubena osoba suda dostavu fizikim osobama, u pravilu
obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.
(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu,
dostava se obavlja predajom pismena nekom od njenih odraslih lanova
domainstva koji je duan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu,
pismeno e se predati kuepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu.
(3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja
na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.
(4) Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici
kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.
(5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2 i 3 ovog lana dostava obavi
umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati
toj osobi, na to e ih dostavlja i upozoriti prilikom uruenja pismena.
(6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2 ili 3 ovog lana, osoba kojoj
15

se pismeno imalo dostaviti o tome e biti obavijetena slanjem pismene

obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom. U pismenoj
obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti,
datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila
pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedeeg radnog
dana nakon obavljene dostave.
lan 346
(1) Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain previen u lanu 345 ovog
zakona, a dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti
stanuje na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ostavit e u stanu
ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije
pismenu obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba
tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave. U
pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima
dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda
gdje se pismeno moe preuzeti.
(2) Tokom istog dana ili slijedeeg radnog dana nakon pokuaja dostave iz
stava 1 ovog lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu
poslat e se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pote, obinom
pismonosnom poiljkom.
(3) Dostava e se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno
ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto,
istekom roka iz stava 1 ovog lana.
lan 347
(1) Ako se dostavlja tuba, a tueni kojem se tuba ima dostaviti se ne
zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja e se obavijestiti
kad bi i na kojem mjestu mogao tuenog zatei, te e mu kod jedne od
osoba navedenih u lanu 345 st. 2 i 3 ovog zakona ostaviti, ili, ako to
nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti,
pismenu obavijest da radi primanja tube bude u odreeni dan i sat u
svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.
(2) Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1 ovog
lana, u vrijeme odreeno u obavijesti ne zatekne tuenog kojem se tuba
ima dostaviti, dostava e se obaviti prema odredbama l. 345 i 346 ovog
zakona.
16

(3) Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1 i 2
ovog lana, ako je to ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra
da je prilikom dostave potrebna vea opreznost.
lan 348
(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno
odsutna i da joj osobe navedene u lanu 345 st. 2 i 3 ovog zakona ne
mogu pismeno na vrijeme predati, vratit e pismeno sudu uz naznaku
gdje se odsutni nalazi, a dostava e ponovo biti pokuana u odgovarajue
vrijeme.
(2) Ako dostavlja utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje
na adresi na kojoj se dostava pokuava obaviti, ali istovremeno utvrdi
tanu adresu te osobe, dostava e se obaviti na naknadno utvrenoj adresi.
Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, pismeno e vratiti sudu, a sud e od stranke, koja je prvobitno
sud obavijestila o adresi te osobe, zatraiti da dostavi tanu adresu.
(3) Ako je utvreno da tueni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi
svog posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje
boravite ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena e se
obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda i u
najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.
(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana
objavljivanja.
(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime
osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada
se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim
novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno
u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadraj pismena.
(6) Osoba kojoj se dostava obavlja bit e obavijetena o objavi slanjem
pismene obavijesti preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na
adresu njenog posljednjeg poznatog boravita.
(7) Trokove objave u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.

17

b) Dostava pravnim osobama

lan 349
(1) Ovlatena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i
ovlatena slubena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama
u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz lana 339 stav
2 ovog zakona.
(2) Ako se dostava ne moe obaviti prema odredbi stava 1 ovog lana, a
dostavlja utvrdi da se sjedite organa vlasti odnosno ured ili poslovne
prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokuava
obaviti, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 346 ovog
zakona.
(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze
na adresi koja je upisana kao sjedite te pravne osobe u odgovarajuem
registru pravnih osoba, a njeno novo sjedite nije poznato, na odgovarajui
nain se primjenjuju odredbe lana 348 st. 3 do 7 ovog zakona.
lan 350
Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njenog domainstva,
odnosno ovlatena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije
da primi pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava
obavlja ili e ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici e zabiljeiti dan,
sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time
se smatra da je dostava obavljena.
lan 351
(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja.
Primalac e na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i
prezime i u kojem svojstvu prima pismeno.
(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e
postupiti kao u stavu 1 ovog lana, te staviti napomenu zato primalac
nije stavio svoj potpis.
(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na
dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava
obavljena.
18

(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi lana 347 stav 1 ovog zakona,
na dostavnici e se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je
prethodila pismena obavijest.
(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi,
a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja
naznaiti odnos tih dviju osoba.
(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama lana 346 ovog zakona,
dostavlja e to naznaiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava
pokuana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.
(7) Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostave ili je
dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.
lan 352.
(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est
mjeseci nakon pravomonog okonanja postupka promijene adresu na
koju se dostava obavlja, duni su o tome odmah obavijestiti sud.
(2) Ako protiv pravomone odluke, unutar roka iz stava 1 ovog lana, bude
izjavljena revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci
od dostave stranci odluke povodom revizije, kojom se revizija odbacuje
ili odbija ili pobijana odluka preinauje.
(3) Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stava 1 ovog lana
podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do
isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostepene odluke u
tom postupku protiv kojeg nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka
od est mjeseci od dostave stranci odluke o albi kojom se postupak za
ponavljanje postupka pravomono zavrava.
(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomona odluka bude ukinuta
i predmet vraen na ponovno suenje, smatrat e se da rok iz stava 1 ovog
lana nije ni poeo tei.
(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese,
sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem
pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne
19

obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5 ovog lana smatra se obavljenom nakon proteka 15
dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploi suda.
(7) Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1 do 3 ovog
lana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud e stranci
na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg
e obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju
novog punomonika.
lan 353
(1) Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju
punomonika u Bosni i Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja
tube imenovati punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini.
Ako oni tako ne postupe, sud e ih pozvati da u odreenom roku imenuju
punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da e u suprotnom sud
tubu odbaciti.
(2) Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju
punomonika u Bosni i Hercegovini, sud e ve prilikom dostave prvog
pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomonika za primanje
pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da e u suprotnom sud
tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena i
preko toga zastupnika obavijestiti tuenog, odnosno njegovog zastupnika
o tom postavljanju.
(3) Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i
istovremeno ne postavi drugog takvog punomonika, sud e dostavu
obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploi suda, sve dok ta
stranka ne postavi drugog punomonika za primanje pismena.
(4) Ako punomonik za primanje pismena otkae punomo, a stranka ne
imenuje drugog takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kada
je sud obavijeten o otkazu punomoi, sud e stranci na njen troak
imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko
imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju
novog punomonika.
(5) Sredstva za pokrie trokova postavljenoga zastupnika tuenog za
primanje pismena duan je predujmiti tuilac.
20

lan 354
(1) Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog
zastupnika, odnosno punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom
roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena. Ako sami
tuioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomonika, sud e
jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena
i o tome obavijestiti stranke.
(2) Odredbe stava 1 ovog lana primjenjivat e se i kad je vie osoba tueno,
kao jedinstveni suparniari.

lan 355
(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tube, protivtube i pravnih
lijekova, moe obaviti i sama stranka.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, stranka e jedan primjerak dostaviti
osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku,
odnosno punomoniku, a jedan primjerak e predati sudu uz napomenu i
dokaz da je dostava drugoj strani ve izvrena.
(3) Na dostavu iz stava 2 ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju
odredbe l. 337 do 354 ovog zakona, osim odredbi lana 345 st. 2 do 6,
l. 346 do 348, lana 349 st. 2 i 3, lana 350 i lana 351 st. 2 do 6 ovog
zakona.
(4) Dostava izvrena na nain iz stava 2 ovog lana smatra se urednom
dostavom.
lan 362
(1) Vie osoba mogu jednom tubom tuiti, odnosno biti tueni
(suparniari):
1. ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako
njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz iste injenine i
pravne osnove (materijalni suparniari);
2. ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste
koji se temelje na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj
osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda
21

za svaki zahtjev i za svakog tuenog (formalni suparniari).

(2) Ako je to drugim zakonom odreeno:
1. do zakljuenja pripremnog roita, moe, uz uvjete iz stava 1
ovog lana, uz tuioca pristupiti novi tuilac, ili tuba moe
biti proirena na novog tuenog s njegovim pristankom;
2. osoba koja pristupa tubi, odnosno na koju se tuba proiruje,
mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi
kad ona u nju stupa.
lan 363
(1) Tuilac moe tuiti dva ili vie tuenih i tako to e traiti da tubeni
zahtjev bude usvojen prema slijedeem tuenom u sluaju da bude
odbijen prema onome koji je u tubi naveden prije njega.
(2) Na nain predvien u stavu 1 ovog lana tuilac moe tubom obuhvatiti
dva ili vie tuenih samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev ili
ako prema pojedinom od njih istie razliite zahtjeve koji su u meusobnoj
vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva.
lan 364
Osoba koja u cijelosti ili djelimino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih
osoba ve tee parnica, moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti
obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri.
lan 365
Svaki je suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja
niti koriste niti tete drugim suparniarima.
lan 366
Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti
samo na jednak nain prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari)
smatraju se oni kao jedna parnina stranka, tako da ako pojedini suparniari
propuste koju parninu radnju uinak parninih radnji koje su poduzeli drugi
suparniari protee se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

22

lan 367
Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene
suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar
poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te
radnje.
lan 368
Svaki suparniar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiu toka parnice.

XXI SUDJELOVANJE TREIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje umjeaa

lan 369
(1)

Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim
osobama jedna od stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci.

(2)

Umjea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do

pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, te u toku postupka
nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka.

(3)

Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenim

podneskom.

(4)

Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako

je izjava umjeaa data na roitu, prepis tog dijela zapisnika dostavit
e se samo onoj stranci koja je s roita izostala.
lan 370

(1) Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da sudjeluje u postupku i

predloiti da se umjea odbije.
(2) Do pravomonosti rjeenja kojim se odbija sudjelovanje umjeaa,
umjea moe sudjelovati u postupku i njegove parnine radnje ne mogu
se iskljuiti.
23

(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umjeaa nije doputena
posebna alba.
lan 371.
(1) Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u
trenutku kad se umijea u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaten
stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnine radnje u rokovima u
kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridruio.
(2) Ako je umjea stupio u parnicu do pravomonosti odluke o tubenom
zahtjevu, ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek.
(3) Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit
e se i stranci kojoj se pridruio.
(4) Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni
uinak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke.
(5) Nakon pristanka svih parninih stranaka, umjea moe stupiti u parnicu
kao stranka umjesto stranke kojoj se pridruio.
lan 372
(1) Ako tuilac ili tueni treba treu osobu obavijestiti o otpoetoj parnici, da
bi se time zasnovalo odreeno graansko-pravno djelovanje, oni mogu,
sve dok se parnica pravomono ne dovri, to uiniti podneskom preko
parninog suda, u kojem e navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju
nalazi parnica.
(2) Stranka koja je treu osobu obavijestila o parnici ne moe zbog toga
traiti prekid otpoete parnice, produenje rokova, odgodu ili odlaganje
roita.

24

II

OPE INFORMACIJE

Podnesci ukljuuju:

Tubu
Odgovor na tubu
Protivtubu
Odgovor na protivtubu

Podnesci se sastavljaju u pismenoj formi i mogu se dostaviti:

telegrafski
telefaksom
elektronskom potom
Ako je na njima navedeno ime poiljaoca, smatrat e se kao da su
potpisani.
Isprave se mogu dostaviti u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.
Ako je priloen izvornik, sud mora uvati ispravu dokle god je to potrebno
kako bi protivna strana mogla izvriti uvid. Ako je isprava priloena u prepisu
ili fotokopiji, sud, na zahtjev protivne stranke, mora pozvati podnosioca da
podnese ispravu u izvorniku kako bi protivna strana izvrila uvid.

25

III

KONTROLNE LISTE

a) Prethodno ispitivanje tube

Da li tuba sadri sljedee:
__oznaku suda ;
__ ime i prezime fizikog lica ili naziv pravnog lica:
__prebivalite ili boravite ili sjedite stranaka i njihovih zakonskih zastupnika
i punomonika, ukoliko ih stranke imaju;
__potpis podnositelja ili, ako se dostavlja elektronskom potom, kvalificiran
elektronski potpis;
__odgovarajui osnov za mjesnu i stvarnu nadlenost suda;
__tubeni zahtjev, ukljuujui pravni lijek koji tuitelj trai i sporedna
potraivanja;
1.

__injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev;

__ dokaze kojima se utvruju te injenice;

__naznaku vrijednosti spora.
a. Vrijednost spora mora biti izraena u novcu, osim u sluajevima u
kojima se ne moe izraziti na taj nain.
b. Vrijednost se odnosi samo na vrijednost glavnog zahtjeva.
c. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u
obzir pri odreivanju vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev.
d. Ukljuena su samo budua davanja koja se mogu naplatiti za
26

vrijeme od pet godina.

e. Ako tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva, vrijednost
se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.
f. Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova ili su istaknuti
protiv vie tuenih, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog
pojedinog zahtjeva.
g. Vrijednost spora o najamnom ili zakupnom odnosu rauna se prema
jednogodinjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o
najamnom ili zakupnom odnosu zakljuenom na krae vrijeme.
h. Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog
potraivanja ili ustanovljenje zalonog prava, vrijednost se odreuje
prema iznosu potraivanja koje treba osigurati. Ali ako predmet
zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao
vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost predmeta zaloga.
i. Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac navede
da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni
novani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos.
j. Kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna je
vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi naznaio.
k. Kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, a tuilac
navede netanu vrijednosti predmeta spora, sud na odgovarajui
nain provjerava tanost naznaene vrijednosti i odreuje vrijednost
rjeenjem koje donosi najkasnije na pripremnom roitu, a ako
pripremno roite nije odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka
rasprave o glavnoj stvari.
l. Ako novani iznos nije izraen u KM vrijednost predmeta spora
se utvruje u KM po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila
nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.

__pravni osnov tubenog zahtjeva

__da li postoji pravni osnov za tubeni zahtjev (da li ga je strana propisno
navela)?
27

__ako tuba sadri priloge, da li ima dovoljan broj primjeraka za sud i protivnu
stranu?

b) Razlozi odbacivanja tube

Sud odbacuje tubu ako utvrdi da:
__ sud nema stvarnu ni mjesnu nadlenost,
__ tuba nije podnesena u propisanim zakonskim rokovima,
__ o istom zahtjevu ve tee parnica,
__ stvar je ve pravomono presuena,
__ o predmetu spora ve je sklopljena sudska nagodba,
__ tuilac se pred sudom odrekao tubenog zahtjeva,
__ ne postoji pravni interes tuioca koji je zatien,
__ tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio sljedee nedostatke:
a. Tuba je nerazumljiva,
b. Postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenog da
budu stranke u parnici,
c. Nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke ili ovlatenja
zastupnika da pokrene parnicu,
d. Podnosilac nije u odreenom roku postupio po nalogu suda da
podnese dovoljan broj primjeraka podneska ili priloga.

28

c) Obavijest tuenom povodom dostavljanja tube

Prilikom dostave tube tuenom, sud mora obavijestiti tuenog da:
__pismeni odgovor mora dostaviti u roku od 30 dana,
__odgovor mora sadravati:
a. naziv suda, ime i prezime lica ili naziv pravnog lica, prebivalite
ili boravite ili sjedite strana, imena zakonskih zastupnika ili
punomonika, ako ih ima, i potpis podnosioca,
b. sve mogue procesne prigovore,
c. izjavu da li tueni priznaje ili osporava postavljene tubene
zahtjeve.
___Ako osporava tubeni zahtjev:
a. razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava,
b. pravni osnov za navode tuenog,
c. injenice na kojima tueni zasniva svoje navode,
d. dokaze kojima se utvruju te injenice.
d) Odgovor na tubu
Odgovor se mora dostaviti u roku od 30 dana od primitka tube i
eventualnih priloga.
Odgovor mora sadrati:
procesne prigovore ukoliko ih ima.
izjanjenje o tome da li se osporava ili priznaje
tubeni zahtjev,
mora ispunjavati sve uvjete iz lana 334 ZPP-a.
Odgovor moe sadrati sljedee:
stavove i prijedloge u odnosu na zahtjeve istaknute
u tubi,
29

 stavove i prijedloge u vezi s materijalnopravnim

i procesnim pitanjima koja se odnose na zahtjeve
iz tube,
prigovor radi prijeboja (kompenzacije).
Optueni moe takoer:
podnijeti protivtubeni zahtjev,
predlagati dokaze kojima se utvruje osnovanost
injeninih navoda iz odgovora na tubu, kao
i u pogledu eventualno istaknutog prigovora
radi prijeboja, odnosno eventualno podnijetog
protivtubenog zahtjeva,
postaviti zahtjev za naknadu trokova postupka.

e) Protivtuba
Prilikom dostave odgovora ili najkasnije na pripremnom roitu, tueni moe
podnijeti protivtubu.
(5) Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo
ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije
usmjereno na odugovlaenje postupka.
Napomena: Sve odredbe koje se odnose na tubu i odgovor na tubu
primjenjuju se i na protivtubu i odgovor na protivtubu osim ako nije
drugaije precizirano u Zakonu o parninom postupku.

f) Najei otklonjivi nedostaci tube

1. Nedostaci u pogledu stranake sposobnosti, zastupanja stranaka i

postojanja posebnih zakonskih ovlatenja stranaka.
2. Nerazumljivost tube.
3. Nepotpunost tube (ako ne sadri sve obavezne elemente propisane
odredbama lana 53 i 334 ZPP-a).
4. Nedovoljan broj primjeraka tube ili priloga uz tubu za sud i protivne
stranke.
30

g) Najei neotklonjivi nedostaci tube

1. Nepostojanje jurisdikcije domaeg, odnosno entitetskog suda,
nepostojanje apsolutne, stvarne ili mjesne nadlenosti.
2. Neblagovremenost tube u sluaju postojanja prekluzivnog roka
propisanog Zakonom.
3. Litispedencija (ako je o istom zahtjevu u drugom predmetu dostavljanjem
tube na odgovor ve poela tei parnica izmeu istih stranaka).
4.Res iudicata (ako je stvar ve pravosnano presuena).
5. Sudska nagodba o istoj stvari.
6. Odricanje tuioca od tubenog zahtjeva.
7. Nepostojanje pravnog interesa kod tube za utvrenje.
8. Nedoputenost tube sa stanovita materijalnog ili procesnog prava.
Napomena: Zakonom nisu izriito regulisane posljedice nepostupanja
tuenog po nalogu suda za otklanjanje nedostatka koji se tiu odgovora na
tubu, pa stoga za sudove ostaje upitno kako e se ponaati u sluaju kada
odgovor na tubu ne bude vraen sudu u ostavljenom roku, ili ako bude
vraen bez naloene ispravke odnosno dopune, ili bez dovoljnog broja
primjeraka i priloga za sud i protivne stranke, tj. da li e tada sud odgovor
na tubu odbaciti (lan 336 st. 3 ZPP-a) i, ukoliko odgovor na tubu odbaci,
kakve posljedice to moe izazvati za stranke ukoliko je u tubi predloeno
donoenje presude zbog proputanja.
Isto pitanje postavlja se u sluaju kada odgovor na tubu ili prilozi uz odgovor
na tubu nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne
stranke, opet se postavlja pitanje hoe li sud, ako ih tueni u odreenom roku
ne podnese, odbaciti odgovor na tubu (lan 336 st. 4 ZPP-a) i sa kakvim
posljedicama.

31

IV. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje o vraanju tube tuiocu radi ispravke i dopune

Bosna i Hercegovina
____________________
____________________
OPINSKI SUD ______
BROJ:
Tuzla, 24.01.2008. godine
Opinski sud u _____, sudija _______ u pravnoj stvari tuioca
_____________, Ul.________, protiv tuenog ______________, Ul.
_________, radi naplate duga, v.sp. 5.120 EUR, van roita dana
24.01.2008. god. donio je
R J E E NJ E
Vraa se tuiocu tuba podnesena ovom sudu dana ______. godine radi
ispravke i dopune.
Tuilac je duan u roku od 8 dana po prijemu ovog rjeenja ispraviti i
dopuniti tubu tako to e u istoj vrijednost spora utvrditi u konvertibilnim
markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadlena
finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.
Tuilac je duan ispravljenu i dopunjenu tubu, dostaviti uz poziv na broj
______ u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim
brojem isprava-dokaza ukoliko se isti prilau uz tubu.
Ako tuba bude ispravljena i predata sudu u ostavljenom roku smatrat e se
da je podnesena sudu onog dana kad je prvi put bila podnesena.
Smatrat e se da je tuba povuena ako ne bude vraena sudu u ostavljenom
roku, a ako bude vraena bez ispravke i dopune i u nedovoljnom broju
primjeraka sud e istu odbaciti.

32

O b r a z l o e nj e
Tuilac je dana _________ ovom sudu podnio tubu protiv tuenog, radi
naplate duga.
Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tube u smislu l. 66 Zakona o
parninom postupku utvrdio da je tuilac u tubi vrijednost spora utvrdio u
eurima a ne u konvertibilnim markama, te je u skladu sa l. 66 a u vezi lana
322 navedenog zakona odlueno kao u izreci rjeenja.

Sudija,

Napomena: Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.

b) Primjer rjeenja iz l. 321 st. 3 ZPP-a

Bosna i Hercegovina
__________________________
__________________________
OPINSKI SUD ____________
Broj: ________________
Sarajevo, 17.01.2008. godine.

OPINSKI SUD __________, sudija _________, u pravnoj stvari
tuioca________ iz _____, Ul._________, zastupan po punomoniku
_________, advokatu iz ________, protiv tuenog _____________
iz __________, Ul. _________, radi utvrenja prava vlasnitva, v.sp.
20.000,00 KM, van roita dana 17.01.2008, donio je slijedee:
R J E E NJ E
Odreuje se vrijednost predmeta spora u iznosu od __________KM.
33

O b r a z l o e nj e
U ovoj pravnoj stvari sud je rjeenjem vratio tubu tuiocu na
ureenje sa nalogom da u roku od 8 dana odredi vrijednost predmeta
spora, s obzirom na to da je tuilac u tubi vrijednost spora oznaio
suvie nisko/visoko. Kako punomonik tuioca nije postupio po nalogu
suda u ostavljenom roku, to je sud na osnovu l. 321 st. 3 Zakona o
parninom postupku odredio vrijednost predmeta spora, a imajui u vidu
______________________.

Sudija

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

c) Dopis tuenom povodom dostavljanja tube na odgovor

BOSNA I HERCEGOVINA
_____________________
(naziv entiteta - Brko DC)
_____________________
(naziv kantona )
___________sud u ___________
(naziv suda)
Broj: ____/___
__________________
(mjesto i datum)

PRAVNA STVAR:
tuilac:_____________________

tueni: _____________________

radi: _______________________

_________________________________________
_________________________________________
(ime, prezime i prebivalite tuenog fizikog,
odnosno naziv i sjedite tuenog pravnog lica)

34

PREDMET: Dostava tube na odgovor

U pravnoj stvari gore navedenog/ih tuioca/laca dostavljamo vam
tubu sa prilozima radi davanja odgovora na tubu, i, s tim u vezi, dajemo
slijedea upozorenja:
I Odgovor na tubu duni ste dostaviti sudu najkasnije u roku od 30
dana od dana prijema tube (l. 70 st. 1 Zakona o parninom postupku);
II U odgovoru na tubu obavezni ste istai mogue procesne prigovore i
dati izjanjenje o tome da li priznajete ili osporavate tubeni zahtjev (l.
71 st. 1 Zakona o parninom postupku);
III Ukoliko osporavate tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora
sadravati (l. 71 st. 2 Zakona o parninom postupku):
1. razloge zbog kojih se osporava tubeni zahtjev,
2. injenice na kojima zasnivate odgovor na tubu,
3. dokaze kojima e se utvrivati te injenice, i
4. pravni osnov za navode iz odgovora na tubu;
IV Odgovor na tubu mora biti razumljiv i sadravati sve to je
potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a naroito (l. 334 st. 1 i l.
71 st. 1 Zakona o parninom postupku):
1. naziv i sjedite suda,
2. poslovni broj predmeta,
3. blie podatke o strankama u postupku
(za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili
boravite stranke ili njenog punomonika, odnosno zakonskog
zastupnika ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime i
prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima),
4. predmet spora,
5. potpis podnosioca odgovora na tubu;
V Odgovor na tubu podnosi se pismeno.
Odgovor se moe predati putem pote, ili neposredno u sudu.
(Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom,
telefaksom i elektronskom potom, ukoliko je u njima oznaen poiljalac,
s tim da odgovor na tubu dostavljen elektronskom potom mora biti
ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom (l. 334 st. 1 i 4 Zakona o
35

parninom postupku);
VI Odgovor na tubu sa eventualnim prilozima koji se dostavljaju
protivnoj strani predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranu (l. 334 st. 5 Zakona o parninom postupku).
Ukoliko postoji vie tuilaca, odgovor sa prilozima se dostavlja za
tuioce u onolikom broju koliko ima tuilaca, izuzimajui one koji su
zastupani po zajednikom punomoniku, odnosno zajednikom zakonskom
zastupniku;
VII Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tubu,
a u tubi je traeno donoenje presude zbog proputanja, sud e donijeti
presudu kojom e usvojiti tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja)
ako su za to ispunjeni i drugi zakonom propisani uslovi (l. 182 st. 1
Zakona o parninom postupku). Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite
pismeni odgovor na tubu, a u tubi nije traeno donoenje presude zbog
proputanja, sud e nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu
zakazati pripremno roite (l. 75 st. 2 Zakona o parninom postupku).



PRILOG: Tuba sa prilozima.
S U D I J A:


____________________

d) Rjeenje o vraanju protivtube radi ispravke i dopune

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Optinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Optinski sud u ________, po sudiji _________, u pravnoj stvari tuioca
____________ iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog
po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuenog
_________ iz _____________ , Ul. _________ br. ____, radi ___________,
36

vrijednost spora ________KM, dana _________ donio je slijedee

R J E E NJ E
I NALAE SE tuenom-protivtuiocu da u roku od 8 dana od
dana prijema ovog rjeenja uredi protivtubu, i to tako to e u
protivtubi navesti:
1. injenice na kojima zasniva protivtubeni zahtjev;
2. dokaze kojima se utvruju te injenice.
II Ukoliko tueni-protivtuilac postupi po nalogu suda iz stava
I ovog rjeenja i u ostavljenom roku dostavi ureenu protivtubu,
smatrat e se da je protivtuba podnesena onog dana kad je prvi
put podnesena.
III Ako tueni-protivtuilac ne postupi po nalogu suda iz stava
I ovog rjeenja i u ostavljenom roku ne dostavi sudu ureenu
protivtubu u kojoj e otkloniti navedene nedostatke, smatrat e
se da je protivtuba povuena, a ako protivtuba u ostavljenom
roku bude vraena sudu bez navedenih ispravki i dopuna, sud e
protivtubu ODBACITI.
O b r a z l o e nj e
Tueni-protivtuilac je dana ________ godine ovom sudu podnio
protivtubu.
Prilikom prethodnog ispitivanja protivtube po odredbama lana
74 st. 4, u vezi sa l. 62 st. 2 Zakona o parninom postupku, sud je utvrdio
da protivtuba sadri nedostatke blie opisane u izreci ovog rjeenja, jer
ne sadri sve to je propisano odredbama lana 53 st. 2 i odredbama lana
334 st. 2 Zakona o parninom postupku da bi se po njoj moglo postupati,
pa je sud, na osnovu odredaba lana 74 st. 4, u vezi sa l. 66 i 336 Zakona o
parninom postupku, odluio kao u izreci.
S u d i j a:

____________________
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

37

e) Rjeenje kojim se tuba odbacuje kad tuilac u ostavljenom roku

nije otklonio nedostatke ije otklanjanje mu je sud naloio
rjeenjem
(lan 62 st. 2 i lan 66)

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine/Republika Srpska
_____________ kanton/okrug
Optinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Optinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________,u pravnoj
stvari tuioca ____________ iz _____________, Ul. _________ br. ____,
zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv
tuenog _________ iz _____________, Ul. _________ br. ____, radi
___________, vrijednost spora ________KM, dana _________ donio je
slijedee
R J E E NJ E
Tuba u ovoj pravnoj stvari SE ODBACUJE.
O b r a z l o e nj e
Tuilac je dana ________ godine ovom sudu podnio protivtubu.
Prilikom prethodnog ispitivanja tube po odredbama lana 62 st. 2 Zakona
o parninom postupku, sud je utvrdio da tuba sadri odreene nedostatke
zbog kojih se po njoj ne moe postupati, pa je tuiocu rjeenjem br.
________, od _________, naloio da uoene nedostatke otkloni u roku
od osam dana od dana prijema tog rjeenja i da u istom roku sudu dostavi
ispravljenu i dopunjenu tubu.
Kako je tuilac u ostavljenom roku vratio tubu bez naloenih ispravki
i dopuna, sud je na osnovu odredaba lana 67 st. 1 taka 8 i l. 336 st. 3
Zakona o parninom postupku odluio kao u izreci.

S u d i j a:
____________________
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u _______
u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. alba se predaje putem ovog
suda.

38

f) Dopis tuiocu (protivtuenom) povodom dostavljanja protivtube

na odgovor
(lan 70, 71 i 334)

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS
_____________ kanton/okrug
Optinski/Opinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine

PRAVNA STVAR:
tuilac:___________________

tueni: ___________________

radi: _____________________

_________________________________________
_________________________________________
(ime, prezime i prebivalite protivtuenog fizikog,
odnosno naziv i sjedite protivtuenog pravnog lica)

PREDMET: Dostava protivtube na odgovor
U pravnoj stvari gore navedenog/ih protivtuioca/laca dostavljamo vam
tubu sa prilozima radi davanja odgovora na protivtubu, i, s tim u vezi,
dajemo slijedee pouke, obavjetenja i upozorenja:
I Odgovor na protivtubu duni ste dostaviti sudu najkasnije u roku od
30 dana od dana prijema protivtube (l. 74 st. 4 i l. 70 st. 1 Zakona o
parninom postupku);
II U odgovoru na protivtubu obavezni ste istai mogue procesne
prigovore i dati izjanjenje o tome da li priznajete ili osporavate
protivtubeni zahtjev (l. 74 st. 4 i l. 71 st. 1 Zakona o parninom
postupku);
III Ukoliko osporavate protivtubeni zahtjev, odgovor na protivtubu
mora sadravati (l. 74 st. 4 i l. 71 st. 2 Zakona o parninom postupku):
39

1. razloge zbog kojih se osporava protivtubeni zahtjev,

2. injenice na kojima zasnivate odgovor na protivtubu,
3. dokaze kojima e se utvrivati te injenice, i
4. pravni osnov za navode iz odgovora na protivtubu;
IV Odgovor na protivtubu mora biti razumljiv i sadravati sve to je
potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a naroito (l. 334 st. 1 i
71 st. 1. Zakona o parninom postupku):
1.
2.
3.

naziv i sjedite suda,

poslovni broj predmeta,
blie podatke o strankama u postupku
(za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili
boravite stranke ili njenog punomonika, odnosno zakonskog
zastupnika ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime i
prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima),
4.
predmet spora,
5.
potpis podnosioca odgovora na protivtubu;
V Odgovor na protivtubu podnosi se pismeno.
Odgovor se moe predati putem pote, ili neposredno u sudu.
(Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom,
telefaksom i elektronskom potom, ukoliko je u njima oznaen poiljalac,
s tim da odgovor na protivtubu dostavljen elektronskom potom mora biti
ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom (l. 74 st. 4 i l. 334 st. 1 i
4 Zakona o parninom postupku);
VI Odgovor na protivtubu sa eventualnim prilozima koji se dostavljaju
protivnoj strani predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranu (l. 74 st. 4 i l. 334 st. 5 Zakona o parninom postupku).
Ukoliko, postoji vie protivtuilaca, odgovor sa prilozima se dostavlja
za protivtuioce u onolikom broju koliko ima protivtuilaca, izuzimajui
one koji su zastupani po zajednikom punomoniku, odnosno zajednikom
zakonskom zastupniku.


PRILOG: Poritvtuba sa prilozima.

40

S U D I J A:

POGLAVLJE VI
DOKAZI

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3

Zakon o parninom postupku .............................................................. 3
II. KONTROLNE LISTE ........................................................................ 18
a) Izvoenje dokaza ................................................................................ 18
b) Odluivanje o izvoenju dokaza ........................................................ 19
c) Utvrivanje visine, odnosno koliine po slobodnoj ocjeni suda ......... 19
d) Vrste dokaza .................................................................................... 20
III. PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 22
a.) Rjeenje o trokovima vjetaenja ...................................................... 22
b.) Zapisnik o uviaju ......................................................................... 24
c.) Rjeenje o isplati trokova uviaja ............................................. 26

POGLAVLJE VI
DOKAZI

I.

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku

lan 7
(1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve
i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice.
(2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz
rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da
raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3 stav 2).
lan 8
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene
dokaza. Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze
zajedno.
lan 100
(1)
(2)
(3)

Sud e se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez

nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za
donoenje odluke.
Sudija se u toku glavne rasprave stara o odravanju reda u sudnici i o
dostojanstvu suda.
Sud e kazniti lica koja naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo
suda i drugih uesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona
o nepotovanju suda.

lan 101
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno
pred sudom, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 102
(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve injenice
potrebne za obrazloenje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne
za utvrivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponuenim
dokazima protivne stranke.
(2) Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati
nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile
u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom roitu.
lan 103
Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.
lan 104
(1) Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka stranku prvo
ispituje njen punomonik, a poslije toga suprotna stranka.
(2) Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, prvo je ispituje sud.
lan 105
Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranki koja je
predloila svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je
potrebno, ponovo stranki koja ih je predloila.
lan 106
Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj
fazi sasluanja.
lan 107
(1) Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
(2) Sud nee dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih
treba odgovoriti.
(3) Sud nee dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je

ve dovoljno odgovoreno.
(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije
dopustio.
(5) Sud nee dopustiti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka
za vrijeme ispitivanja.
lan 108
(1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi.
(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe
odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu
raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.
lan 109
(1) Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje
raspravom.
(2) Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije dozvoljena
posebna alba.
lan 123
(1)

Svaka stranka duna je da dokae injenice na kojima zasniva svoj

zahtjev.

(2) Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e

donijeti odluku.
lan 124
Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje
odluke, a koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da
raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu lana 3 stav 2
ovog zakona.
lan 125
(1) Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku
parnice.
5

(2) Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te

injenice smatrati priznatim ili osporenim.
(3) injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se
moe dokazivati da ove injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo
odreeno.
(4) Ne treba dokazivati injenice koje su optepoznate.
lan 126
Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou da utvrdi
neku injenicu, o postojanju ove injenice zakljuie primjenom pravila o
teretu dokazivanja.
lan 127
Ako se utvrdi da stranki pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili
na zamjenljive stvari, ali se tana visina iznosa, odnosno koliina stvari ne
moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim tekoama, sud
e o ovom odluiti, po svojoj ocjeni.
lan 128
(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
(2) Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom roitu, sud moe
odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud
). U tom sluaju zapisnici o izvedenim dokazima proitae se na glavnoj
raspravi.
(3) Kada sud donese odluku iz stava 2 ovog lana, u zamolnici za izvoenje
dokaza opisae ukratko predmet spora, izloie stanje parnice i odrediti
koji e se dokazi izvesti, uz naznaenje o kojim okolnostima treba
naroito voditi rauna.
(4) O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestie se
stranke.
(5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlaenja koja
ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.
(6) Protiv rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim
6

sudom nije dozvoljena posebna alba.

lan 129
(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima
predvienim ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za
izvoenje dokaza.
(2) Kad odreeni rok protekne, rasprava e se provesti bez obzira to odreeni
dokaz nije izveden.
2. Uviaj

lan 130

(1) Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje

neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda.
(2) Uviaj se moe vriti i uz uee vjetaka.
lan 131
Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka,
kod treeg lica, kod dravnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno
vrenje javnih ovlaenja, shodno e se primijeniti odredbe l. 134 i 136 ovog
zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili lica.
3. Isprave
lan 132
(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama
svoje nadlenosti, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice
u vrenju javnih ovlaenja koje mu je povjereno zakonom ili propisom
zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga to se u
njoj potvruje ili odreuje.
(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u
pogledu dokazne snage izjednaene sa javnim ispravama.
(3) Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene
7

injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

(4) Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe zatraiti da sud
trai da se o tome izjasni organ od kojeg bi trebalo da ona potie.
lan 133
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane javne
isprave koje su propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu
dokaznu snagu kao i domae javne isprave.
lan 134
(1) Stranka je duna da sama podnese ispravu na koju se poziva kao dokaz
svojih navoda.
(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.
(3) Ako se isprava nalazi kod dravnog organa ili pravnog lica kome je
povjereno vrenje javnog ovlaenja, a sama stranka ne moe izdjejstvovati
da se isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke narediti tom
organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu.
lan 135
(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge
stranke, sud moe ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui
joj za to odreeni rok.
(2) Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u parnici
pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi
koju je po zakonu duna da preda ili pokae, ili ako se isprava s obzirom
na njenu sadrinu smatra zajednikom za obje stranke.
(3) U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava, shodno e
se primjenjivati odredbe l. 139 i 140 ovog zakona.
(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod
nje nalazi, mogu se radi utvrivanja ove injenice izvoditi dokazi.
(5) Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to
stranka koja dri ispravu nee da postupi po rjeenju suda kojim joj se
8

nalae da podnese ispravu ili porie da se isprava kod nje nalazi.

(6) Protiv odluke suda iz stava 1 ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 136
(1)

Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treem licu da podnese ispravu

samo kad je ono po zakonu duno da je pokae ili podnese, ili kad je
rije o ispravi koja je po svojoj sadrini zajednika za to lice i stranku
koja se poziva na ispravu.

(2)

Prije nego to donese odluku kojom treem licu nalae da podnese

ispravu, sud e pozvati tree lice da se o tome izjasni.

(3)

Kad tree lice porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod njega
nalazi, sud e rijeiti da li je tree lice duno da podnese ispravu.

(4)

Kad tree lice porie da se isprava kod njega nalazi, radi utvrivanja
ove injenice mogu da se izvode dokazi.

(5)

Pravosnano rjeenje o dunosti treeg lica da podnese ispravu moe

se izvriti po pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po
slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog
izvrenja.

(6)

Tree lice ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imalo u

vezi sa podnoenjem isprava. Odredbe lana 146 ovog zakona shodno
e se primjenjivati i u ovom sluaju.
4. Svjedoci
lan 137

(1) Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se odazove pozivu, a
ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duno je i da svjedoi.
(2) Kao svjedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna da daju
obavjetenja o injenicama koje se dokazuju.
(3) Stranka koja predlae da se odreeno lice saslua kao svjedok mora prije
toga navesti o emu ono treba da svjedoi i navesti njegovo ime, prezime
i boravite.
9

lan 138
Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo
dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi
od te dunosti.
lan 139
(1) Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila;
2) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom
ispovjedniku ispovijedala;
3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u
obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako
postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju
tog poziva ili djelatnosti.
(2) Sud e upozoriti te osobe da u sluajevima navedenim u stavu 1 ovog
lana mogu uskratiti davanje iskaza.
lan 140
(1) Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim
odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili
svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj
liniji do treeg stepena zakljuno, svog branog druga ili srodnike po
tazbini do drugog stepena zakljuno, i onda kad je brak prestao, lice sa
kojim ivi u vanbranoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena
zakljuno, kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika.
(2) Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na
postavljeno pitanje.
lan 141
(1) Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina
pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoi, nakon to se
o tome izjasne stranke.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu
albu.
10

(3) Svjedok moe rjeenje iz stava 1 ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja
o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili
odgovor na pojedino pitanje.
lan 142
(1) Svjedoci se pozivaju dostavljanjem pismenog poziva u kome se navodi
ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska,
predmet u vezi sa kojim se poziva i naznaenje da se poziva kao svjedok.
U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka
predviene odredbama lana 410 ovog zakona i na pravo na naknadu
trokova iz lana 146 ovog zakona.
(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu
odazvati pozivu, mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama
u kojima borave.
lan 143
(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se
docnije sasluavati. Svjedok je duan da odgovore daje usmeno.
(2) Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne
smije nita preutati, a zatim e se upozoriti na posljedice davanja lanog
iskaza.
(3) Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite,
mjesto i datum roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.
lan 144
(1) Poslije optih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a
poslije toga suprotna stranka.
(2) Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku.
(3) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
lan 145
(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluae se preko
tumaa.
(2) Ako je svjedok gluv, postavljae mu se pitanja pismeno, a ako je nijem,
11

pozvae se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe izvriti

na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe
sporazumjeti.
(3) Sud e tumaa upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se
svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.
lan 146
(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i
prenoite, kao i na naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove
obaveze da svjedoi.
(2) Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po sasluanju, inae gubi
pravo na nju. Sud je duan da na ovo upozori svjedoka.
(3) U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da
se odreeni iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije
poloen, naloie stranki da odreeni iznos plati svjedoku u roku od osam
dana. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.
5. Vjetaci
lan 147
Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kad
je radi utvrivanja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje
kojim sud ne raspolae.
lan 148
(1) Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu da naznai predmet
i obim vjetaenja, kao i da predloi lice koje e da izvri vjetaenje.
(2) Protivna stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu
i obimu vjetaenja.
(3) Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti odreeno za
vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud.
lan 149
(1) Vjetaenje vri jedan vjetak.
12

(2) Sud moe na prijedlog stranke da odredi vie vjetaka za razliite vrste
vjetaenja.
(3) Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za
odreenu vrstu vjetaenja.
(4) Sloenija vjetaenja e se povjeriti prvenstveno strunim ustanovama,
kao to su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino.
(5) Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja kao to su vjetaenje
lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva
vjetaenja povjerie se u prvom redu tim ustanovama.
lan 150
Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri:
1) ime, prezime i zanimanje vjetaka;
2) predmet spora;
3) obim i predmet vjetaenja;
4) rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.
lan 151
(1) Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu.
(2) Prepis rjeenja iz lana 150 ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno s
pozivom na roite za glavnu raspravu.
(3) U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti
savjesno i u skladu s pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o
posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku,
odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na naknadu i
naknadu trokova.
lan 152
(1) Vjetaci su duni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i
miljenje.
(2) Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz
razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na
pojedino pitanje.
13

(3) Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz

drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe
traiti i ovlaeni radnik organa ili organizacije u kojoj vjetak radi.
lan 153
(1) Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali
se izuzetno za vjetaka moe uzeti i lice koje je ranije bilo sasluano kao
svjedok.
(2) Stranka je duna da podnese zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da
postoji razlog za izuzee, a najdocnije prije poetka izvoenja dokaza
vjetaenjem.
(3) U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna da navede okolnosti na
kojima zasniva svoj zahtjev za izuzee.
(4) O zahtjevu za izuzee odluuje sud.
(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije dozvoljena
posebna alba.
(6) Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije izvrenog vjetaenja i
prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za
izuzee stavljen prije izvrenog vjetaenja.
lan 154
(1) Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije
rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije.
(2) Vjetak mora uvijek da obrazloi svoje miljenje.
lan 155
(1) Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, po
isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti
drugog vjetaka.
(2) Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili
protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka
da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje
nalaza i miljenja.
14

(3) Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz

i miljenje, sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog
vjetaka.
lan 156
Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najdocnije osam
dana prije roita za glavnu raspravu.
lan 157
(1) Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na
glavnu raspravu.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti
raspravu i zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako
utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili
dopune nalaza i miljenja.
lan 158
Sud e vjetaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja
strankama i drugim vjetacima u vezi s predmetom vjetaenja.
lan 159
Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152 i 155 ovog zakona nije dozvoljena
alba.
lan 160
Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za ishranu i
prenoite i trokova vjetaenja, kao i pravo na razumnu nagradu za
izvreno vjetaenje.
lan 161
Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza
vjetaenjem shodno se primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.
lan 162
Odredbe lana 148. stav 1, lana 149. stav 3, lana 151. st. 1 i 3, i l. 152,
15

153 i 159 ovog zakona primjenjuju se shodno i na tumae.

6. Sasluanje stranaka
lan 163
Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.
lan 164
Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati
davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.
lan 165
(1) Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen zastupnik.
Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua
sama stranka, ako je njeno sasluanje moguno.
(2) Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima odreeno
da ga zastupa.
lan 166
(1) Poziv na roite dostavie se punomoniku stranke, koji je duan o tome
stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranki ili
licu koje e se za stranku sasluati.
(2) U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem
stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsustvu
druge stranke.
lan 167
Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranki koja se nije
odazvala pozivu suda radi sasluanja niti se stranka moe prinuditi na
davanje iskaza.
lan 168
Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivae se i pri
izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije ta
drugo propisano.
16

7. Obezbjeenje dokaza
lan 169
(1) Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz nee moi da se izvede,
ili da e njegovo docnije izvoenje biti oteano, moe se u toku kao i
prije pokretanja parnice predloiti da se ovaj dokaz izvede.
(2) Obezbjeenje dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za
ponavljanje postupka.
lan 170
(1) Ako je prijedlog za obezbjeenje dokaza stavljen u toku parninog
postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku.
(2) Kad se trai obezbjeenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u
izuzetnim sluajevima ako je postupak ve u toku, nadlean je sud
prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati,
odnosno sud na ijem podruju boravi lice koje treba sasluati.
lan 171
U podnesku kojim trai obezbjeenje dokaza, predlaga je duan da
navede injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba navesti i razloge
zbog kojih smatra da se docnije dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo
izvoenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika,
osim ako iz okolnosti proistie da on nije poznat.
lan 172
(1) Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeenje dokaza sud e
dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za
odgovor.
(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjeenje dokaza, sud e o
prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjavanja protivnika.
(3) U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje
dokaza, navee injenice o kojima e se izvoditi dokazi, kao i dokaze
koji e se izvesti.
(4) Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen
17

prijedlog za obezbjeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa

rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza.
(5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe
radi uestvovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog
zastupnika (lan 296). O ovom postavljanju nije potrebno izdati oglas.
(6) Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza
zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za
obezbjeenje dokaza dostavi protivniku.
(7) Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza,
kao i protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone
prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije dozvoljena alba.
lan 173
(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o
izvoenju dokaza uvae se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.
(2) Ako je postupak u toku, a obezbjeenje dokaza nije izveo sud koji vodi
postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.

II. KONTROLNE LISTE

a) Izvoenje dokaza
-
-
-
-

18

Stranke su dune da dokau injenice na kojima zasnivaju svoj

zahtjev.
Stranke su obavezne ne samo da predloe dokaze kojima se utvruju
njihove tvrdnje ve i da te svoje tvrdnje dokau.
Sud ne moe po slubenoj dunosti utvrivati injenice na koje se
stranke nisu pozvale, niti na takvim injenicama zasnivati svoju
odluku.
Sud je ovlaten izvoditi dokaze koje stranke nisu predloile, ako
utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati, te u branim i roditeljskim sporovima.

b) Odluivanje o izvoenju dokaza

-
-
-
-

U postupku se dokazuju samo pravno relevantne injenice, a

odluivanje o tome koje su injenice pravno relevantne za rjeavanje
odreenog odnosa je iskljuivo u domenu suda.
Izbor dokaznih sredstava je ogranien na ona sredstva koja su
predloile stranke.
Kada sud odredi izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka,
sud e svjedoke i stranke pozvati na glavnu raspravu.
Kada odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, sud e donijeti rjeenje
kojim e vjetaku naloiti da izradi nalaz i miljenje u odreenom
predmetu i obimu, i da ga dostavi sudu u odreenom roku. Navedeno
rjeenje e se dostaviti vjetaku uz poziv za glavnu raspravu.
U postupku ne treba dokazivati:

a) injenice koje je stranka priznala pred sudom;

b) injenice ije postojanje zakon pretpostavlja;
c) optepoznate injenice.
- slobodna ocjena dokaza,
- sud mora primijeniti pravila o teretu dokazivanja ako se ne moe sa
sigurnou utvrditi neka injenica,
- razlozi za odreeno uvjerenje suda moraju biti objektivno prihvatljivi
i izneseni u obrazloenju odluke.

c) Utvrivanje visine, odnosno koliine po slobodnoj ocjeni suda

Utvrivanje iznosa tete ili visine nekog iznosa po ocjeni suda i bez
dokazivanja dolazi u obzir samo:
- ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje naknade tete, novanog
iznosa ili zamjenljive stvari;
- ako je sud utvrdio osnovanost same osnove tubenog zahtjeva;
- ako se visina naknade tete, novanog iznosa ili zamjenljive stvari
moe utvrditi samo s nesrazmjernim tekoama ili se ne moe uopte
utvrditi.

19

d) Vrste dokaza

1. Usmeni iskazi strana ili svjedoka

-
-

Svjedok koji ne zna lokalni jezik sasluat e se preko tumaa.

Ako je svjedok gluh, postavljat e mu se pitanja pismeno ili preko
osobe koja se sa svjedokom moe sporazumjeti.
- Ako je svjedok gluh, odgovarat e u pismenoj formi ili preko osobe
koja se sa svjedokom moe sporazumjeti.
- Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne
mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u
prostorijama u kojima borave.
- Svjedok moe uskratiti svjedoenje ako bi svojim iskazom povrijedio
dunost uvanja slubene ili vojne tajne,
- Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
o onome to mu je stranka kao svom punomoniku
povjerila;
o onome o emu se stranka ili druga osoba
svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala;
o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat,
ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili
neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se
kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog
poziva ili djelatnosti;
ako bi svojim odgovorom izloio opasnosti od
krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike kako je
definirano u lanu 140 ZPP-a.
- Ako svjedok ima pravo da uskrati svjedoenje, sud mora obavijestiti
svjedoka o tom pravu.
- Sud mora odluiti da li se pravo na uskraivanje svjedoenja
primjenjuje na svjedoka u konkretnom sluaju.
- Svjedok koji je novano kanjen ili mu je izreena kazna zatvora ima
pravo uloiti albu na tu odluku.
- Svjedok prenosi samo svoje opaanje i ne treba da daje svoje
miljenje ili zakljuak o nekim injenicama.
- Svjedoci (izuzev vjetaka) se sasluavaju pojedinano, u odsustvu
drugih svjedoka, kako svojim iskazima ne bi uticali jedni na druge.
- Nain ispitivanja svjedoka je preputen strankama.
- Uloga suda je u tome da:
a) vodi rauna da ispitivanje svjedoka bude korektno,
b) da se svjedoku ne postavljaju sugestivna i kapriciozna pitanja, te
pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dunost uvanja
20

slubene ili vojne tajne ili drugih pitanja koja su povjerljiva u skladu s
lanom 139 ZPP-a i dr.
- Sud moe uvijek postavljati pitanja svjedoku, ali samo u sluaju
potrebe da se njegov iskaz upotpuni ili radi otklanjanja nejasnoa iz
iskaza.
2. Vjetaenje
-
-
-
-

Nalaz vjetaenja mora se dostaviti u pismenoj formi i dati miljenje

sudu.
Ako je potrebno vjetaenje u vie oblasti, sud moe odrediti vie
vjetaka.
Ukoliko se zamolnicom trai izvoenje vjetaenja, zamolbeni sud je
ovlaten da imenuje vjetaka koji e vjetaenje provesti, ali samo po
prijedlogu stranke.
U sluaju odravanja roita pred zamolbenim sudom, stranke nisu
dune pristupiti na roite niti trpiti posljedice izostanka s roita, a u
takvom sluaju dokaze izvodi sudija zamolbenog suda.
1. Pismene izjave

Pismene izjave odreenih lica se mogu koristiti kao dokazna sredstva,

ali pod uslovom da je na pripremnom roitu odreeno provoenje
dokaza uvidom u pismene izjave odreenih lica, a ne sasluanje tih
lica kao svjedoka.
4. Uviaj
- Uviaj moe izvesti sud.

5. Isprave
Postoji zakonska presumpcija autentinosti i istinitosti javne isprave,
teret dokazivanja u sluaju da se osporava istinitost javne isprave je
na stranki koja je osporava.
- Da bi sud preduzeo bilo koju radnju radi pribavljanja isprava ili
provjeravanja njihove autentinosti, potrebna je inicijativa stranke.
- Presumpcija autentinosti odnosi se i na isprave kojima je dodijeljen
status javne isprave.
- Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane
javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti,
istu snagu kao i domae javne isprave.
- Dokumenti na stranom jeziku moraju biti dostavljeni sa ovjerenim
-

21

-
-

prevodom.
Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj
je povjereno vrenje javnog ovlatenja, a sama stranka ne moe
isposlovati da se isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke
narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostavi sudu.
Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u
parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda.
Treoj osobi se ne moe narediti da podnese ispravu osim ako ne
postoje uvjeti navedeni u lanu 136 ZPP-a.
1.

-
-
-

Osiguranje dokaza

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti, ili da

e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije
pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede.
Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen
prijedlog za osiguranje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno s
rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.
Sve odredbe lanova 171 i 172 ZPP-a moraju se potovati.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a.) Rjeenje o trokovima vjetaenja

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE/REPUBLIKA SRPSKA
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD/OSNOVNI SARAJEVO
Broj --------------------------Sarajevo,----------------godine
OPINSKI/OSNOVNI SUD SARAJEVO, po sudiji ----------------, u
pravnoj stvari tuitelja -------------, zastupanog po -----------------, protiv
-----------------, radi razvoda braka, dana-------------- godine, donio je
slijedee

22

R J E E NJ E
-----------------------------, sudskom vjetaku, odmjerava se
-
-

nagrada za izvreno vjetaenje u iznosu od -----------------;

naknada za trokove vjetaenja (prepis, potarina)----------------.

Odreuje se tu svotu, zajedno s porezom i doprinosom u iznosu

od--------------, isplatiti od predujma to ga je poloio tuitelj/tueni (alt:
Nareuje se tuitelju/tuenom da tu svotu plati vjetaku u roku od 8 dana)
na iro-raun vjetaka------------------- kod-----------------.
O b r a z l o e nj e
Na tuiteljev/tuenikov prijedlog izveden je dokaz sudskim--------------vjetaenjem u ovom predmetu.
Vjetak je zahtijevao da mu se odmjeri naknada za obavljeno vjetaenje u
iznosu od -----, te nadoknade trokovi vjetaenja u iznosu od --------------.
Sud utvruje vjetakov zahtjev primjerenim uloenom trudu i sloenosti
vjetaenja, te je zbog toga na temelju l. 160 ZPP-a odlueno kao u izreci
ovog rjeenja.

Sudija

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rjeenja moe se uloiti alba u roku od 15 dana od dana prijema
rjeenja Kantonalnom sudu ---------- putem ovog suda.

23

b.) Zapisnik o uviaju

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U ___________
ODJELJENJE U ______________
BROJ --------------_______________, 27.06.2008. godine

ZAPISNIK

Sastavljen kod Osnovnog suda u _____________, Odjeljenje u

___________, dana 27.06.2008. godine, na licu mjesta u ul. Vidovdanska
broj 22 Vojkovii i Vidovdanska broj 18/adresa tuenih.
Prisutni od strane suda
S u d i j a
-------------
Tueni:-------------

PRAVNA STVAR
Tuilac: -------

Zapisniar:-------------
Radi:
uznemiravanja vlasnika
nekretnine
Uviaj na licu mjesta je zapoet u 9,50 h.
Na uviaj na licu mjesta pristupili: tuilac lino u pratnji punomonika
---------- advokata iz I. Sarajeva, tuena---------, tuena ---------- i kao
zakonski zastupnik mldb.------- i ---------, majka ---------.
Pristupio stalni sudski vjetak ----------.
Roite je javno.
Utvruje se da su pristupile sve pozvane osobe.
Uviaju na licu mjesta prisustvuje ----------, roak tuene----------, identitet
utvren na osnovu l.k. ------ izdate u Banjoj Luci, pa se istom odobrava da
prisustvuje uviaju jer javnost nije iskljuena.
Sa prisutnima se obilaze sporne nekretnine.
24

Tuilac u naravi pokazuje dio nekretnine za koje tvrdi da je prednik tuenih

bez njegovog znanja i odobrenja uklonio postavljene menike s puta i
prihvatio dio puta irine 3 m postavivi betonski zid i eljezne stubove, te se
konstatuje da tuilac izjavljuje da je izlazio geometar Optine _________na
dijelu puta u vlasnitvu tuioca, te na licu mjesta pokazuje irinu.
Tueni istie da nema nita novo dodati te potvruje da je sporna parcela ta
koju je tuilac pokazao na licu mjesta.
Sudija poziva vjetaka geometra da uzme potrebne podatke i mjerenja, te
izvri identifikaciju sporne parcele na kojoj je postavljen betonski zid i
eljezni stubovi.
Vjetak izjavi da je uzeo sve potrebne podatke za izradu nalaza te da e
isti dostaviti sudu u roku koji mu sud ostavi, a na ime trokova uviaja i
vjetaenja potrauje iznos od _____KM.
Sud donosi

R J E E NJ E

Nalae se stalnom sudskom vjetaku -------- da svoj nalaz i miljenje,

zajedno sa skicom lica mjesta, dostavi sudu u roku od 8 dana, u dovoljnom
broju primjeraka za sud i stranke.
Odreuju se trokovi vjetaenja u iznosu od _______ KM.
Uviaj zavren u 11,00 asova.
ZAPISNIAR

STRANKE

SUDIJA

25

c.) Rjeenje o isplati trokova uviaja

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE/REPUBLIKA SRPSKA
KANTON SARAJEVO
OPINSKI/OSNOVNI SUD U SARAJEVU
BROJ_________
Sarajevo, _______ godine
Opinski/Osnovni sud u Sarajevu, i to sudija ___________u predmetu
tuitelj_______.protiv tuenog ______radi___________donio je
dana______godine
RJEENJE
PUTNI RAUN
U gornjem predmetu sudska komisija izvrila je uviaj na licu mjesta u
Sarajevu, Ul. _______, dana______ sa polaskom u ___ sati i povratkom u
_____sati
TROKOVI UVIAJA SASTOJE SE OD:
1. SUDIJA...................
2. ZAPISNIAR...................
3. VJETAK...................

DNEVNICA PAUAL...................
DNEVNICA PAUAL...................
DNEVNICA PAUAL...................
SVEGA.............KM

Prednji trokovi padaju na teret polagaa-plaeno______ poloenog na

depozitnom raunu ovog suda broj_______________
Ostatak pologa u iznosu od_______KM ima se vratiti polagau na adresu,
a prednji trokovi su obraunati u smislu odredbe, i isplatiti trokove na
zahtjev stranke (Sl. list SR BiH 2/71).
SUDIJA

26

-----------------

POGLAVLJE VII
PRIPREMNO ROITE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ....................................... 3

Zakon o parninom postupku .................................................................... 3
II KONTROLNE LISTE .................................................................... 13
a) Zakazivanje pripremnog roita ....................................................... 13
b) Kontrolna lista za voenje pripremnog roita .................................. 14
III. PRAKTINI PRIMJERI .................................................................... 16
a) Poziv strankama za pripremno roite ................................................... 16
b) Rjeenje o spajanju postupka .............................................................. 17
c) Rjeenje o razdvajanju postupka ......................................................... 18
d.) Zapisnik sa pripremnog roita na koje su pristupile obje stranke ... 20
e) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno
obavijeteni tuilac, a tueni nije zahtijevao da se roite odri ..... 23
f) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno
obavijeteni tueni ................................................................................ 25
g) Rjeenje o vjetaenju ............................................................................ 28

POGLAVLJE VII
PRIPREMNO ROITE

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku

lan 75
(1) Nakon prijema odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud
e zakazati pripremno roite.
(2) Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio
donoenje presude zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite
nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu.
(3) Datum odravanja pripremnog roita sud e, u pravilu, odrediti uz
prethodnu konsultaciju sa strankama.
(4) Pripremno roite odrat e se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana
od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od
dana proteka roka za podnoenje odgovora na tubu, ili, ako je tueni
podnio protivtubu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na
protivtubu.
lan 76
Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluajevima u kojima sud,
nakon ispitivanja tube i odgovora na tubu, utvrdi da meu strankama nema
spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog
roita nije potrebno.
lan 77
U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama
izostanka s pripremnog roita, kao i o tome da su dune najkasnije na
3

pripremnom roitu iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve

i predloiti sve dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te na pripremno
roite donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz.
lan 78
(1) Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim
tueni ukratko izlae odgovor na tubu.
(2) Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim
navodima ili prijedlozima.
lan 79
(1) Nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravljat e se o pitanjima
koja se odnose na smetnje za daljnji tok postupka. O tim se pitanjima
mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno.
(2) Sud e, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti u skladu
s odredbama lana 67 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije
drugaije odreeno.
(3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka,
odluku o prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
(4) Protiv odluke iz stava 3 ovog lana nije doputena posebna alba.
lan 80
U daljem toku pripremnog roita raspravljat e se o prijedlozima stranaka i
injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.
lan 81
(1) Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o
emu e se raspravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u
rjeenju naznaiti razlog odbijanja.
(3) Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana nije doputena posebna alba.
(4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijanja rjeenja iz ovog
lana.

lan 82
(1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem,
uvijek e odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti svoj
nalaz i miljenje.
(2) Pri odreivanju ovog roka sud e voditi rauna o tome da pismeni nalaz i
miljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije odravanja
roita za glavnu raspravu.
lan 83
(1) Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih osoba ili u kojim
je ista osoba protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, uz
saglasnost stranaka, rjeenjem spojiti sve te parnice radi zajednikog
raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi.
Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu.
(2) Sud moe, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja
o pojedinim zahtjevima iz iste tube, te e nakon zavretka odvojenog
raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
(3) Rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na
pripremnom roitu, ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite
nije odrano.
(4) Protiv rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana nije doputena posebna alba.
lan 84
(1) Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten,
smatrat e se da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se
roite odri.
(2) Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeten tueni, roite e se
odrati bez njegovog prisustva.
lan 85
Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva
ovlatenja koja ima i na glavnoj raspravi.
5

lan 94
(1) Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti:
1. dan i sat odravanja glavne rasprave;
2. pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi;
3. dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi;
4. osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu.
(2)

Glavna rasprava e se, u pravilu, odrati najkasnije u roku od 30

dana od dana odravanja pripremnog roita.

(3)

Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah nakon

pripremnog roita.

(4)

Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog

dana, roite e biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je
neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu.

lan 95
Sa sadrajem rjeenja iz stava 1 lana 94 ovog zakona upoznat e se prisutna
stranka, te joj se nee dostavljati rjeenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud
e obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa roita za glavnu
raspravu.
lan 96
(1)

Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile

prisutne na pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na
pripremnom roitu odluio pozvati.

(2)

U pozivu za glavnu raspravu sud e obavijestiti pozvane o posljedicama

izostanka sa roita.

(3)

Stranki koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za

glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rjeenja iz stava 1 lana
94 ovog zakona.

lan 147
Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem
kada je radi utvrenja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno
znanje kojim sud ne raspolae.
lan 148
(1)

Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu naznaiti

predmet i obim vjetaenja, te predloiti osobu koja e obaviti
vjetaenje.

(2)

Protivna stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o

predmetu i obimu vjetaenja.

(3)

Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odreena

za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti
sud.
lan 149

(1)

Vjetaenje obavlja jedan vjetak.

(2)

Sud moe na prijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razliite vrste

vjetaenja.

(3)

Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka

za odreenu vrstu vjetaenja.

(4)

Sloenija vjetaenja povjerit e se prvenstveno strunim ustanovama

kao to su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino.

(5)

Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su

vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino,
takva vjetaenja povjerit e se u prvom redu tim ustanovama.
lan 150

Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri:

1) ime i prezime i zanimanje vjetaka,
2) predmet spora,
3) obim i predmet vjetaenja,
4) rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.
7

lan 151
(1)

Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu.

(2)

Prepis rjeenja iz lana 150 ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno

sa pozivom na roite za glavnu raspravu.
U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti
savjesno i u skladu s pravilima nauke i vjetine, i obavijestiti ga o
posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku,
odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na nagradu i
naknadu trokova.

(3)

lan 152
(1)

Vjetaci su duni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i

miljenje.

(2)

Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz

razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na
pojedino pitanje.

(3)

Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja

i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja
moe traiti i ovlateni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj
vjetak radi.
lan 153

(1)

Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali
se izuzetno za vjetaka moe uzeti i osoba koja je ranije bila sasluana
kao svjedok.

(2)

Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da

postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza
vjetaenjem.

(3)

U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na

kojima temelji svoj zahtjev za izuzee.

(4)

O zahtjevu za izuzee odluuje sud.

(5)

Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije

doputena posebna alba.

(6)

Ako je stranka saznala za razlog za izuzee poslije obavljenog

vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao
da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog vjetaenja.
lan 154

(1)

Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije

rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije.

(2)

Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje.

lan 155
(1)

Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud

e, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno
izjasne, odrediti drugog vjetaka.

(2)

Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni

ili protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati
vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno
dostavljanje nalaza i miljenja.

(3)

Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz

i miljenje, sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog
vjetaka.
lan 156

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije osam

dana prije roita za glavnu raspravu.
lan 157
(1)

Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na

glavnu raspravu.

(2)

Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti

raspravu i zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako
utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja
ili dopune nalaza i miljenja.

lan 158
Sud e vjetaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja
strankama i drugim vjetacima u vezi s predmetom vjetaenja.
lan 159
Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152 i 155 ovog zakona nije doputena
alba.
lan 160
Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za prehranu i
prenoite i trokova vjetaenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno
vjetaenje.
lan 161
Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza
vjetaenjem na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe o sasluanju
svjedoka.
lan 162
Odredbe lana 148 stav 1, lana 149 stav 3, lana 151 st. 1 i 3 i l. 152, 153 i
159 ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae.

6. Sasluanje stranaka

lan 163
Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.
lan 164
Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati
davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.
10

lan 165
(1)

Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluat e se njen zakonski

zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog
zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje mogue.

(2)

Za pravnu osobu sasluat e se osoba koja je zakonom ili pravilima

pravne osobe odreena da je zastupa.
lan 166

(1)

Poziv na roite dostavit e se punomoniku stranke, koji je duan o

tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika,
stranki ili osobi koja e se za stranku sasluati.

(2)

U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem

stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsutnosti
druge stranke.
lan 167

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranki koja se nije

odazvala pozivu suda radi sasluanja, niti se stranka moe prisiliti na davanje
iskaza.
lan 168
Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivat e se i pri
izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije ta
drugo propisano.
7. Osiguranje dokaza
lan 169
(1)

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da

e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije
pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede.

(2)

Osiguranje dokaza moe se traiti i tokom postupka po prijedlogu za

ponavljanje postupka.
11

lan 170
(1)

Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parninog

postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u
toku.

(2)

Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim

sluajevima, ako je postupak ve u toku, nadlean je nii sud prvog
stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati,
odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba sasluati.
lan 171

U podnesku kojim se trai osiguranje dokaza predlaga je duan navesti

injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih
smatra da se kasnije dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje
biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz
okolnosti proistjee da on nije poznat.
lan 172
(1)

Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud e

dostaviti protivniku ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok
za odgovor.

(2)

Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud e o prijedlogu

odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika.

(3)

U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje

dokaza, navest e injenice o kojima e se izvoditi dokazi, te dokaze
koji e se izvesti.

(4)

Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen

prijedlog za osiguranje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno s
rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.

(5)

Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe

radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog
zastupnika (lan 296). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas.

(6)

Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza

zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za
osiguranje dokaza dostavi protivniku.

12

(7)

Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te

protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije
nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije doputena alba.
lan 173

(1)

Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik

o izvoenju dokaza uvat e se kod suda pred kojim su dokazi
izvedeni.

(2)

Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi
postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.

II

KONTROLNE LISTE
a) Zakazivanje pripremnog roita

__Odravanje pripremnog roita je obavezno osim:

ako meu strankama nema spornih injenica, ili
ako je spor izuzetno jednostavan.
__Pripremno roite se zakazuje:
-
-
-

ako su protivtuba i odgovor na protivtubu podneseni u roku od 30

dana od dana prijema odgovora na protivtubu;
ako nije dostavljena protivtuba u roku od 30 dana od dana dostavljanja
odgovora na tubu;
u roku od 30 dana od dana isteka roka za dostavljanje odgovora na
tubu ako tueni nije dostavio odgovor na tubu i ako tuilac nije
predloio donoenje presude zbog proputanja.

Datum odravanja pripremnog roita odreuje sudija uz prethodnu

konsultaciju sa strankama, ali ova konsultacija nije obavezna.

13

b) Kontrolna lista za voenje pripremnog roita

Utvrditi da li su pristupili i da li su uredno obavijeteni tuilac i
tueni.
Utvrditi da li su punomonici stranaka dostavili urednu punomo.
Tuilac ukratko izlae sadraj tube (ako se tuilac koji je uredno
pozvan ne odazove na poziv, smatrat e se da je tuba povuena).
Tueni ukratko izlae sadraj odgovora (ako na roite ne doe uredno
obavijeteni tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva).
Razrijeite sva pitanja u pogledu nadlenosti koja stranke pokrenu.
(Vidi Poglavlje II)
Ako strane ne osporavaju nadlenost suda, ali injenice iznesene na
roitu dovode u pitanje nadlenost, onda e sud pokrenuti ovo pitanje
po slubenoj dunosti i donijeti potrebne odluke. (Vidi Poglavlje II)
Sud e razmotriti sva pitanja koja se odnose na smetnje za voenje
postupka, a koja pokrenu stranke.
Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istog tuioca i raznih
tuenih, ili istog tuenog i raznih tuilaca, sud moe, uz saglasnost
stranaka, spojiti sve te parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi
to bilo efikasnije.
Ako postoji nekoliko zahtjeva u istoj tubi, a postupak bi bio
uinkovitiji i praviniji ako bi se oni razdvojili, sud bi trebalo, uz
saglasnost stranaka, da odredi odvojene glavne rasprave za ove
zahtjeve.
Izvriti uvid u dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi.
Razmotriti sljedee:
-
-
-
-
14

da li su stranke naznaile adrese prebivalita, odnosno boravita za

svjedoke koje ele sasluati;
da li su stranke odredile okolnosti na koje e vjetak dati svoj nalaz
i miljenje;
da li su se izjasnile/saglasile o linosti vjetaka za predloena
vjetaenja;
da li su priloene sve isprave koje ele koristiti, na koju injenicu treba

posebno obratiti panju ukoliko tueni, koji je dao pismeni odgovor

na tubu u kojem je predloio provoenje dokaza, nije pristupio
na pripremno roite, s obzirom na to da sud odreuje provoenje
dokaza tuenog iako on nije pristupio na pripremno roite, ako je u
pismenom odgovoru na tubu iste predloio i priloio.
[Napomena: Rjeenje o dokazima koji e se provesti na roitu za
glavnu raspravu moe se donijeti i nakon zakljuenja pripremnog
roita, to je naroito korisno ako se odluuje u sloenijim predmetima,
jer u tom sluaju sudija ima mogunost da pregleda i detaljno proui
predloene dokaze, te da nakon toga odlui koji su dokazi potrebni za
odluivanje o spornim injenicama. Takoer, u ovom sluaju sudija
ima i mogunost da jo jednom, nakon pripremnog roita, utvrdi da
li su svi dokazi isprave za koje je stranka navela da ih eli izvesti
na roitu za glavnu raspravu priloeni u spis, od ega zavisi i da li e
se taj dokaz provesti na glavnoj raspravi.]
Sasluajte prigovore u pogledu dokaza i donesite odluke o njihovoj
prihvatljivosti.
Razgovarajte i donesite odluku o datumu i vremenu odravanja
glavne rasprave. Pri tome razmotrite sljedea pitanja:
[Napomena: Glavnu raspravu treba zakazati u roku od 30 dana od
pripremnog roita, ali moe doi do problema u njenom zakazivanju
zbog obaveza strana ili njihovih advokata ili vjetaka.]
1. Da li e glavna rasprava trajati due od jednog dana?
2. Ako je to sluaj, koji su to datumi kada e se odrati?
(Ako je to mogue, glavnu raspravu treba zakazati dan za
danom. U protivnom, datumi odravanja treba da budu to
je mogue blii.)
3. Ako glavna rasprava traje due od jednog dana, koje
svjedoke treba pozvati kojeg datuma?
4. Da li e sudjelovati vjetak, iji se raspored obaveza mora
uzeti u obzir.

Odluite da li je neophodan vjetak. Ako jeste, onda odredite vjetaka

sa liste ovlatenih vjetaka nakon razgovora sa stranama i njihovog
sporazuma. (Napomena: Ako se odredi vjetak, onda je neophodno
konsultirati se s njim prije zakazivanja glavne rasprave. Nalaz
vjetaenja mora biti stavljen na raspolaganje najkasnije 8 dana prije
15

odravanja glavne rasprave.)

Razmotrite da li se predmet moe rijeiti medijacijom ili sudskom

nagodbom. (Vidi Poglavlje VIII) Ako moe, onda postupite u skladu
s tim.

Kada se zavri roite, pripremite rjeenje u skladu sa odredbama lana

94 Zakona o parninom postupku ili druga neophodna rjeenja.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Poziv strankama za pripremno roite

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton)(okrug)
Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

POZIV
za: __________________________________________________________
(za fizika lica navesti: ime i prezime, ime oca, te prebivalite,
odnosno boravite stranke, odnosno punomonika ili zakonskog
zastupnika, njihovo ime i prezime, te prebivalite ili boravite;
za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime
i prezime, prebivalite ili boravite njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomonika ukoliko stranka ima
punomonika)
Pozivate se u svojstvu _______________ na pripremno roite za dan
________________
(tuioca-tuenog)
_____________ godine u _____ sati/asova, koje e se odrati u zgradi
_____________________ suda u __________________ u sudnicu broj
_____.
16

Upozorenje strankama
Najkasnije na pripremnom roitu duni ste da iznesete sve injenice na kojim
zasnivate svoje zahtjeve (lan 7 stav 1. ZPP-a) i da predloite sve dokaze i
dostavite originale svih isprava koje elite upotrijebiti kao dokaz (lan 134
stav 1 ZPP-a), poto po zakljuenju pripremnog roita iste neete moi
iznositi (lan 77 ZPP-a).
Prema odredbama lana 123 ZPP-a vi ste iskljuivo duni da dokaete
injenice na kojima zasnivate svoj zahtjev.
Ako na pripremno roite ne doe tuilac/tuitelj, smatrat e se da je tuba
povuena (lan 84 stav 1 ZPP-a).
Ako na pripremno roite ne doe tueni, roite e se odrati bez njegovog
prisustva (lan 84 stav 1 ZPP-a).
Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti dan i as odravanja glavne
rasprave, dokaze koje e se provesti na glavnoj raspravi te pitanja o kojima e
se raspravljati (lan 94 stav 1 ZPP-a).
Ako parnine stranke, odnosno njihov punomonik, u toku postupka promijene
adresu na koju se dostavljanje vri, duni su o tome odmah obavijestiti sud.
Ako stranke to ne uine, sud e rjeenjem odrediti da se dalje dostavljanje
vri objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda, ime e se dostavljanje
smatrati urednim (lan 352 stav 1 i 5 ZPP-a ).
Najkasnije na pripremnom roitu stranke mogu predloiti da se odreeni
dokazi provedu pred zamoljenim sudom (lan 128 stav 2 ZPP-a).
b) Rjeenje o spajanju postupka

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug)
Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Optinski/Opinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________, u
pravnoj stvari tuioca ____________, iz _____________ , Ul. _________ br.
____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________,
protiv tuenog _________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____,
radi ___________, vrijednost spora ________KM, dana _________ na
pripremnom roitu donio je slijedee
17

R J E E NJ E
Radi zajednikog raspravljanja vri se SPAJANJE POSTUPKA po tubama
tuioca _____________ iz _________ protiv tuenog ___________ iz
___________ koje se kod ovog suda vode pod brojem _____________ i
brojem ___________, pa e se ubudue postupak u oba predmeta voditi
pod jedinstvenim brojem ___________, radi jedinstvenog odluivanja i
donoenja zajednike presude.
O b r a z l o e nj e
Dana ___________ godine tuilac je protiv tuenog podnio tubu radi
_____________.
Na pripremnom roitu utvreno je da se izmeu istih parninih stranaka ve
vodi spor iz istog pravnog osnova, ali za drugi vremenski period, tj. za period
od ________ godine do _________ godine, pa je sud uz saglasnost stranaka,
a radi ekonominijeg i breg raspravljanja, u skladu s odredbom lana 83
Zakona o parninom postupku, odluio kao u izreci rjeenja.

S u d i j a:

____________________
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

c) Rjeenje o razdvajanju postupka

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug)
Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Optinski/Opinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________u pravnoj
stvari tuioca__________________________________________________
____________________________________________________________
_______________________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____,
18

zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz _________, protiv

tuenog _________, sa sjeditem u _____________ , Ul. _________ br.
____, zastupanog po punomoniku _______________ iz _________ , radi
utvrivanja prava vlasnitva, vrijednost spora ________KM, i radi naknade
tete, vrijednost spora ________KM, dana _________ na pripremnom roitu
donio je slijedee
R J E E NJ E
U ovoj pravnoj stvari vri se razdvajanje postupka po pojedinim zahtjevima iz
tube i to tako to e se ubudue postupak u vezi sa zahtjevom za utvrivanje
prava vlasnitva i dalje voditi pod istim poslovnim brojem, dok e se postupak
u vezi sa zahtjevom za naknadu tete voditi pod novim poslovnim brojem
______.
O b r a z l o e nj e
Dana _________godine tuilac je protiv istog tuenog ovom sudu podnio
tubu u kojoj su sadrana dva tubena zahtjeva, i to zahtjev za utvrivanje
prava vlasnitva i zahtjev za naknadu tete.
Imajui u vidu odredbe lana 55 Zakona o parninom postupku kojima je
propisano da e sud, u sluaju da ocijeni da vie tubenih zahtjeva u istoj
tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, sud je na pripremnom roitu na
osnovu pomenutih zakonskih odredaba, kao i odredaba 83 st. 2 i 3 Zakona
o parninom postupku, na prijedlog punomonika tuenog i uz saglasnost
punomonika tuioca odluio kao u izreci rjeenja.

S u d i j a:

____________________
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

19

d.) Zapisnik sa pripremnog roita na koje su pristupile obje stranke

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug)
Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Z A P I S N I K
o pripremnom roitu sainjen kod Optinskog/Opinskog suda _________
dana _______ godine.
OD SUDA PRISUTNI
Sudija: ____________
Zapisniar:_________

TUILAC: _______________
TUENI: ___________________
RADI: __________

Zapoeto u ______ sati.

Na pripremno roite pristupili:
Za tuioca: punomonik ___________, advokat iz ________ po punomoi
koju ulae u spis.
Za tuenog: lino
S obzirom na to da su ispunjene procesne pretpostavke za odravanje
pripremnog roita sud donosi
R J E E NJ E
Otvara se pripremno roite i objavljuje predmet raspravljanja.
Rasprava je javna.
Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi tubu.
Punomonik tuioca ukratko izlae tubu i izjavi da ostaje kod tube i
tubenog zahtjeva postavljenog u tubi.
Sudija poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu.
20

Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i izjavi da ostaje kod odgovora na

tubu.
S obzirom na to da nijedna od parninih strana nema pitanja koja se odnose
na eventualne smetnje za daljnji tok postupka, punomonik tuioca predlae
da se na roitu za glavnu raspravu provedu slijedei dokazi:
-

da se kao svjedoci sasluaju A.A. iz _________, Ul___________,

i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______,
- da se provede vjetaenje po vjetaku _______ na okolnost
______________
__________________________________________________________
_______
- da
se
izvri
uvid
i
itanje
slijedeih
isprava:___________________________
______________________________________________________
________.
Punomonik tuioca u spis suda i neposredno tuenom predaje po jedan
primjerak slijedeih isprava: 1.________________ , 2._________________ ,
3._____________________,
Nakon to je punomonik tuioca sudu i tuenom predao navedene isprave,
tueni predlae da se na roitu za glavnu raspravu provedu slijedei dokazi:
-

da se kao svjedoci sasluaju C.C. iz _________, Ul___________,

i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______,
- da
se
izvri
uvid
i
itanje
slijedeih
isprava:___________________________
______________________________________________________
________.
Tueni u spis i neposredno punomoniku tuioca predaje slijedee isprave:
1.__________________________ , 2.______________________________
__, te izjavi da se ne protivi prijedlogu punomonika tuioca da se u ovoj
pravnoj stvari provede vjetaenje po vjetaku ________ struke na okolnosti
koje je naveo punomonik tuioca.
21

S obzirom na to da parnine strane nemaju drugih prijedloga za provoenje

dokaza, u skladu sa lanom 94 Zakona o parninom postupku, a nakon
konsultacija sa stranaka sud donosi
R J E E NJ E
U ovoj pravnoj stvari zakazuje se roite za glavnu raspravu za dan
_________ _____ godine sa poetkom u ___ sati, o emu se prisutni usmeno
obavjetavaju uz napomenu da pismeni poziv nee dobiti i upozorenje na
posljedice izostanka.
Na roitu za glavnu raspravu raspravljae se o pitanjima koja se odnose
na osnovanost i visinu tubenog zahtjeva, a provee se svi dokazi danas
predloeni od obje parnine strane.
Kao svjedoci tuioca/tuitelja sasluae se A.A. iz _________,
Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.
Odreuje se vjetaenje po vjetaku _________struke ________, na okolnost
_____________________________________________________________
_______. Vjetak je duan svoj obrazloen nalaz i miljenje dostaviti sudu u
roku od 15 dana u tri primjerka, uz trokovnik o svom radu.
Tuiocu se nalae da na ime akontacije za nagradu vjetaku i trokove
vjetaenja na depozit suda uplati iznos od _________ KM, te da dokaz o
izvrenoj uplati dostavi ovom sudu u roku od tri dana.
Po prijedlogu punomonika tuioca na glavnoj raspravi izvrit e se uvid i
itanje slijedeih isprava: 1. ______________, 2. _________________, 3.
______________.
Kao
svjedoci
tuenog
sasluae
se
C.C.
iz
_________,
Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.
Po prijedlogu tuenog na glavnoj raspravi izvrie se uvid i itanje slijedeih
isprava: 1. ___________________, 2. _________________________.
22

S obzirom na to da su sa sadrajem rjeenja o odreivanju roita za glavnu

raspravu prisutni usmeno upoznati, to im se poseban pismeni otpravak istog
nee dostavljati.
Na roite pozvati sve navedene svjedoke, kao i vjetaka uz rjeenje o
vjetaenju.
Zavreno u _______ asova/sati.
Zapisniar:
Stranke:
Sudija:
___________
______________
______________

(punomonik tuioca)


______________

(tueni)


e) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno
obavijeteni tuilac, a tueni nije zahtijevao da se roite odri

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS
_____________ (kanton) (okrug)
Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Z A P I S N I K
o pripremnom roitu sainjen kod Optinskog/Opinskog/Osnovnog suda
_________ dana _______ godine.
OD SUDA PRISUTNI
Sudija: ____________
Zapisniar:_________

TUILAC:_______________
TUENI: ___________________
RADI: __________
23

Zapoeto u ______ sati.

Na pripremno roite pristupili :
Za tuioca: niko, uredno obavijeten
Za tuenog: lino
Na upit suda da li zahtijeva da se pripremno roite odri u odsutnosti uredno
obavijetenog tuioca, tueni izjavi da ne eli da se pripremno roite odri
bez prisustva tuioca.
S obzirom na to da nisu ispunjene procesne pretpostavke za odravanje
pripremnog roita jer tueni ne eli da se pripremno roite odri bez
prisustva tuioca, na osnovu odredaba lana 84 st. 1 Zakona o parninom
postupku sud donosi
R J E E NJ E
Tuba u ovoj pravnoj stvari SMATRA SE POVUENOM.
Pismeni otpravak ovog rjeenja strankama e biti dostavljen u zakonskom
roku.
Zavreno u ____________sati.
Zapisniar:
Stranke:
Sudija:
___________
______________
______________


(tueni)

24

f) Zapisnik sa pripremnog roita na koje nije pristupio uredno

obavijeteni tueni

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS
_____________ (kanton)(okrug)
Optinski/Opinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Z A P I S N I K
o pripremnom roitu sainjen kod Optinskog/Opinskog/Osnovnog suda
_________ dana _______ godine.
OD SUDA PRISUTNI
Sudija: ____________
Zapisniar:_________

TUILAC: __________________
TUENI: ____________________
RADI: __________

Zapoeto u ______ sati.

Na pripremno roite pristupili :
Za tuioca: punomonik ___________, odvjetnik iz ________, po punomoi
koju ulae u spis.
Za tuenog: niko, uredno obavijeten.
S obzirom na to da su ispunjene procesne pretpostavke za odravanje
pripremnog roita, sud donosi
R J E E NJ E
Otvara se pripremno roite i objavljuje predmet raspravljanja.
Rasprava je javna.
Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi tubu.
Punomonik tuioca ukratko izlae tubu i izjavi da ostaje kod tube i
tubenog zahtjeva postavljenog u tubi.
Nakon toga sudija ita odgovor na tubu kojim tueni osporava osnovanost i
25

visinu tubenog zahtjeva, ne protivi se predloenom vjetaenju po vjetaku

___________ struke, a za svoje navode predlae dokaze.
S obzirom na to da nijedna od parninih strana nema pitanja koja se odnose
na eventualne smetnje za daljnji tok postupka, punomonik tuioca predlae
da se na roitu za glavnu raspravu provedu slijedei dokazi:
-

da se kao svjedoci sasluaju A.A. iz _________, Ul___________,

i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
_________________________________________________________
________,
- da se provede vjetaenje po vjetaku _______ na okolnost
______________
_________________________________________________________
________
- da se izvri uvid i itanje slijedeih
isprava:___________________________
______________________________________________________
________.
Punomonik tuioca u spis suda predaje po jedan primjerak slijedeih isprava:
1.________________, 2._________________, 3._____________________.
Nakon to je punomonik tuioca sudu predao navedene isprave, sudija
punomoniku tuioca uruuje po jedan primjerak isprava, ukoliko je tueni
iste priloio nakon dostavljanja odgovora na tubu:
S obzirom na to da parnine strane nemaju drugih prijedloga za provoenje
dokaza, u skladu s lanom 94 Zakona o parninom postupku, sud donosi
R J E E NJ E
U ovoj pravnoj stvari zakazuje se roite za glavnu raspravu za dan _________
_____ godine sa poetkom u ___ sati, o emu se prisutni punomonik tuioca
obavjetava uz napomenu da pismeni poziv nee dobiti i uz upozorenje na
posljedice izostanka sa roita za glavnu raspravu.
Na roitu za glavnu raspravu raspravljae se o pitanjima koja se odnose
na osnovanost i visinu tubenog zahtjeva, a provee se svi dokazi danas
predloeni od punomonika tuioca, kao i dokazi predloeni od strane tuenog
u odgovoru na tubu.
26

Kao
svjedoci
tuioca
sasluae
se A.A.
iz
_________,
Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.
Odreuje se vjetaenje po vjetaku _________struke ________ na okolnost
_____________________________________________________________
_______. Vjetak je duan svoj obrazloen nalaz i miljenje dostaviti sudu u
roku od 15 dana u tri primjerka, uz trokovnik o svom radu.
Tuiocu se nalae da na ime akontacije za nagradu vjetaku i trokove
vjetaenja na depozit suda uplati iznos od _________ KM, te da dokaz o
izvrenoj uplati dostavi ovom sudu u roku od tri dana.
Po prijedlogu punomonika tuioca, na glavnoj raspravi izvrie se uvid i
itanje slijedeih isprava: 1. ______________, 2. _________________, 3.
______________.
Kao
svjedoci
tuenog
sasluae
se
C.C.
iz
_________,
Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.
Po prijedlogu tuenog na glavnoj raspravi izvrie se uvid i itanje slijedeih
isprava: 1. ___________________, 2. _________________________.
Na glavnu raspravu pozvati tuenog, uz upozorenje na posljedice izostanka
sa roita za glavnu raspravu i uz ovjeren prepis ovog rjeenja.
Na roite pozvati sve navedene svjedoke, kao i vjetaka uz rjeenje o
vjetaenju.
Zavreno u _______sati.
Zapisniar:
___________

Stranke:
Sudija:
______________
______________
(punomonik tuioca)

27

g) Rjeenje o vjetaenju

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Optinski/Opinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine
Optinski/Opinski sud u ________, po sudiji _________u pravnoj stvari
tuioca ______________________________________________________
____________________________________________, iz _____________ ,
Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu
iz _________, protiv tuenog _________, sa sjeditem u _____________ ,
Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoniku _______________ iz
_________ , radi duga, vrijednost spora ________KM, dana _________ na
pripremnom roitu donio je slijedee
R J E E NJ E
U ovoj pravnoj stvari odreuje se vjetaenje po vjetaku ekonomske struke
___________, dipl. ecc.
Zadatak vjetaka je da na osnovu uvida u isprave koje se nalaze u spisu, kao
i u knjigovodstvenu evidenciju tuioca i tuenog utvrdi da li je potraivanje
tuioca evidentirano u knjigovodstvu tuenog i u kojem iznosu, a po
predmetnim raunima i Zapisniku o usaglaenju knjigovodstvenog stanja od
_________ godine.
Nalaz i miljenje vjetak je duan dostaviti sudu u roku od 15 dana od dana
preuzimanja spisa, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
Nalae se tuiocu da u roku od 5 dana od dana prijema ovog rjeenja na depozitni
raun Optinskog suda u _______, koji se vodi kod ___________ banke d.d.
______pod brojem ________________, uplati iznos od ______________ na
ime predujma trokova vjetaenja, te da dokaz o uplati dostavi ovom sudu
uz poziv na broj__________.

S u d i j a:

____________________
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.
28

POGLAVLJE VIII
MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................. 3

II. KONTROLNE LISTE .............................................................................. 5
a) Kontrolna lista za medijaciju ............................................................ 5
b) Obaveze/ovlatenja stranaka u vezi sa sudskom nagodbom
(poravnanjem) ............................................................................................ 5
c)

Obaveza/ovlatenja

(poravnanjem)

suda

vezi

sa

sudskom

nagodbom

........................................................................................

POGLAVLJE VIII
MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

I.

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 86
(1)

Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to

svrsishodno s
obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor
rijee u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom.

(2)

Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja

glavne rasprave.
lan 87

Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka

(sudska nagodba).
lan 88
(1)

Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom

roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue
sudsku nagodbu.

(2)

U cilju doprinoenja nagodbi sud moe, kada ocijeni da je to osnovano,

strankama
predloiti kako da se nagode, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi
spora, odnosima meu strankama i drugim okolnostima.
lan 89

(1)

Sudska nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan

njegov dio.
3

(2)

Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima

stranke ne
mogu raspolagati (lan 3 stav 2).

(3)

Kada sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e

s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono.
lan 90

(1)

Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.

(2)

Nagodba je zakljuena kad stranke potpiu zapisnik.

(3)
Nagodba sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu
sporazum o
trokovima, mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud.
(4)
Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena
nagodba.
lan 91
Sudska nagodba ima snagu izvrnog naslova.
lan 92
(1)

Sudska nagodba moe se pobijati samo tubom.

(2)

Sudska nagodba se moe pobijati ako je zakljuena u zabludi ili pod

uticajem prinude ili prevare.

(3)

Tuba iz stava 1 ovog lana moe se podnijeti u roku od tri mjeseca

od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet
godina od dana zakljuenja sudske nagodbe.
lan 93

Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi

parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljuena sudska nagodba, i ako
utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljuena sudska nagodba,
odbacit e tubu.

II. KONTROLNE LISTE

a) Kontrolna lista za medijaciju
Sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom
na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da
spor rijee u postupku medijacije najkasnije na pripremnom
roitu.
Stranke mogu sporazumno prijedlog za medijaciju staviti do
zakljuenja glavne rasprave.
b) Obaveze/ovlatenja stranaka u vezi sa sudskom nagodbom
(poravnanjem)
Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku
cijelog postupka.
Stranke mogu pobijati zakljuenu sudsku nagodbu iskljuivo
tubom.
Sudsku nagodbu stranke mogu pobijati ako je ista zakljuena
u zabludi, ili pod uticajem prinude ili prevare.
Tubu kojom pobijaju sudsku nagodbu stranke mogu podnijeti
u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja,
a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljuenja sudske
nagodbe.
c) Obaveza/ovlatenja
(poravnanjem)

suda

vezi

sa

sudskom

nagodbom

Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li

se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljuena
sudska nagodba.
Ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je
zakljuena sudska nagodba, sud e odbaciti tubu.
Na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, sud e na
pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati
da stranke zakljue sudsku nagodbu.
Kada ocijeni da je to osnovano, u cilju doprinoenja nagodbi
sud moe strankama predloiti kako da se nagode, vodei
rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima meu
5

strankama i drugim okolnostima.

Sud je obavezan paziti da stranke ne zakljue nagodba u
pogledu zahtjeva kojima ne mogu raspolagati.
Zakljuenje sudske nagodbe sud doputa rjeenjem.
Sporazum stranaka o nagodbi sud je duan unijeti u zapisnik,
a nagodba e se smatrati zakljuenom u trenutku kada stranke
potpiu zapisnik.
Sud e donijeti odluku o trokovima postupka ukoliko stranke
ne postignu sporazum o trokovima i dogovore se da odluku
o trokovima donese sud.
Sud e strankama izdati ovjereni prepis zapisnika u koji je
unesena sudska nagodba.
Nakon donoenja rjeenje kojim ne doputa nagodbu
stranaka, sud e zastati s postupkom dok to rjeenje ne
postane pravosnano.

POGLAVLJE IX
GLAVNA RASPRAVA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .......................................... 3

II KONTROLNE LISTE .......................................................................... 11
a) Redoslijed glavne rasprave ................................................................ 11
b) Dunosti sudije tokom glavne rasprave ............................................... 12
c) Odgoda i odlaganje roita za glavnu raspravu .................................... 12
d) Obaveza suda u vezi s odgodom i odlaganjem roita za glavnu
raspravu .................................................................................................... 13
e) Pitanja povezana za iskljuivanje javnosti sa glavne rasprave ....... 14
III. PRAKTINI PRIMJERI .................................................................. 15
a) Poziv strankama na roite za glavnu raspravu u sluaju kada je sud
odluio da nije potrebno odrati pripremno roite - lan 76 ZPP-a ..... 15
b) Poziv na roite za glavnu raspravu stranki koja nije
prisustvovala pripremnom roitu .................................................. 16
c) Poziv svjedoku za roite na glavnu raspravu ...................................... 17

POGLAVLJE IX
GLAVNA RASPRAVA

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 62
(1)

Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu

raspravu.
(2)

Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube

na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje
glavne rasprave.
lan 63

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u

kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti
dokaze kojima se utvruju te injenice.
lan 64
(1)
(2)

Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju

postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.
Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana nije doputena posebna alba.
lan 65

Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu

priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti
na zapisnik nagodbu stranaka.

lan 97
(1)

Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.

(2)

Nakon toga, sudija utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako
nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li
opravdan razlog za izostanak.

(3)

Ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu

raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu,
osim ako se tueni na tom roitu upusti u raspravljanje.

(4)

Ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe

tueni, a bio je uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog
prisustva.
lan 98

(1)

Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi

postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s
odredbama lana 67 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije
drugaije predvieno.

(2)

Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1 ovog lana, bez obzira da li je

o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom,
odluku o prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(3)

Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1 ovog

lana nije doputena posebna alba.
lan 99

(1) Glavna rasprava se odvija slijedeim redom:

1. Tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui
izvoenje dokaza itanjem isprava;
2. Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na
bitne navode tuioca iz take 1 ovog stava;
3. Ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem
stranaka, sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac a zatim
tueni;
4

4. Sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim

svjedoci tuenog;
5. Izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje;
6. Nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke, poevi od
tuioca, imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem,
kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta;
7. Sud moe dopustiti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno
izlaganje tuenog;
8. Ako je tuiocu doputeno da se izjasni na zavrno izlaganje
tuenog, i tueni e imati pravo da se ukratko izjasni na
konane navode tuioca.
(2)

Izuzetno, sud moe odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave

drugaiji od redoslijeda predvienog u stavu 1 ovog lana.
lan 100

(1)

Sud e voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain,

bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim
za donoenje odluke.

(2)

Sudija se u toku glavne rasprave brine o odravanju reda u sudnici i o

dostojanstvu suda.

(3)

Sud e kazniti osobe koje naruavaju red u sudnici ili vrijeaju

dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu s odredbama
ovog zakona o nepotivanju suda.
lan 101

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode

neposredno pred sudom, ukoliko nije drugaije predvieno ovim zakonom.

lan 102
(1)

Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve injenice

5

potrebne za obrazloenje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne

za utvrivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponuenim
dokazima protivne stranke.
(2)

Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati

nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu
bile u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom roitu.
lan 103

Stranke iznose i svoja pravna shvaanja koja se odnose na predmet spora.

lan 104
(1)

Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka, stranku prvo ispituje

njen punomonik, a nakon toga suprotna stranka.

(2)

Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, najprije je ispituje

sud.
lan 105

Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranki koja je
predloila svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je
potrebno, ponovo stranki koja ih je predloila.
lan 106
Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u
svakoj fazi sasluanja.
lan 107
(1)

Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za

postupak.

(2)

Sud nee dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na

njih treba odgovoriti.

(3)

Sud nee dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja

je ve dovoljno odgovoreno.
(4)

Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije

dopustio.

(5)

Sud nee dopustiti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i

vjetaka za vrijeme ispitivanja.
lan 108

(1)

Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi.

(2)

Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe

odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu
raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.

lan 109
(1)

Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje

raspravom.

(2)

Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije

doputena posebna alba.

lan 110
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman
za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak roita

lan 111
(1)

Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije

njegovog odravanja ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske
7

pretpostavke za njegovo odravanje, ili da dokazi ije je izvoenje

odreeno nee biti pribavljeni do roita (odgoda roita).
(2)

Sud je duan, najkasnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti

da li su ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog lana.

(3)

Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita

odmah obavijestiti sve pozvane.
lan 112

(1)

Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlaganje

roita) samo iz slijedeih razloga:
1. ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita na
roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje
odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke;
2. ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog
rjeenja spora ili zakljuenja sudske nagodbe.

(2)

Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga.

(3)

Kad se roite odloi, sud e prisutnima odmah saopiti mjesto i

vrijeme novog roita. Sud nije duan o mjestu i vremenu novog
roita obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloenom
roitu, a bila je uredno obavijetena.
lan 113

Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno,
sud moe odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom
roitu, izvede samo taj dokaz i iznesu navodi u vezi s njim.

lan 114
Na novom roitu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve
provedene ponovo se provode samo ako se roite dri pred novim sudijom
ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude.

lan 115
(1)

Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na

neodreeno vrijeme.

(2)

Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti due od 30

dana, osim u sluaju iz lana 129 ovog zakona.

(3)

Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju roita duan obavijestiti

predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i
odlaganjima roita za svakog sudiju pojedinano.

(4)

Prilikom odgode, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja

novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa
strankama.

(5)

Kada odgodi ili odloi roite, sud je duan poduzeti sve radnje koje
mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedeeg roita otklonili
uzroci koji su doveli do odgode, odnosno odlaganja, te kako bi se na
tom roitu rasprava mogla zakljuiti.

(6)

Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite, ili rjeenja kojim
se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje roita,
nije doputena posebna alba.
lan 116

Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti
nastavak roita za slijedei radni dan (nastavak roita).
lan 117
Odredbe l. 111, 112, 115 i 116 ovog zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju na pripremno roite.

3. Javnost glavne rasprave

lan 118
(1)

Glavna rasprava je javna.

9

(2)

Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3)

Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno

orue.

(4)

Odredba stava 3 ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako

je noenje oruja neophodno za vrenje njihove dunosti.

lan 119
(1)

Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio
ako to zahtijevaju interesi uvanja slubene, poslovne ili osobne tajne,
zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.

(2)

Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda

predvienim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano
odravanje rasprave.
lan 120

(1)

Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske

zastupnike, punomonike i umjeae i ombudsmane Federacije.

(2)

Sud moe dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena

budu prisutne pojedine slubene osobe, kao i nauni i javni radnici,
ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno naunu ili javnu
djelatnost.

(3)

Sud e upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost

iskljuena da su dune kao tajnu uvati ono to su na raspravi saznale,
a to nije ve poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja
tajne.
lan 121

(1)

iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti

obrazloeno i javno objavljeno.

(2)

Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije doputena posebna alba.

10

lan 122
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajui e se nain
primjenjivati i na pripremnom roitu, na roitu izvan glavne rasprave pred
sudom, te na roitu pred zamoljenim sudom.

II KONTROLNE LISTE
a) Redoslijed glavne rasprave

Utvrditi da li su dola sva pozvana lica i da li su ispunjene

pretpostavke za odravanje glavne rasprave.
Ukoliko su ispunjene pretpostavke za odravanje glavne
rasprave, otvoriti glavnu raspravu i objaviti predmet
raspravljanja.
Po slubenoj dunosti ili po prigovoru stranaka otkloniti
procesne smetnje za dalje postupanje.
Pozvati tuioca da izloi bitna pitanja tube (i eventualno
odgovora na protivtubu), a tuenom da izloi bitna pitanja
odgovora na tubu (i eventualno protivtube).
Provesti dokaze.
Prvo tuilac izvodi dokaze (svjedocima) i materijalne dokaze
i/ili dokumente, a zatim tueni izvodi dokaze.
Strana koja poziva svjedoka ispituje istog (direktno ispitivanje),
a potom suprotna strana ispituje svjedoka (unakrsno
ispitivanje),a zatim strana koja je predloila svjedoka moe
ponovo ispitati svjedoka (ponovno ispitivanje). Sudija moe
postavljati pitanja svjedoku u bilo koje vrijeme, ali bolje je
saekati da strane zavre ispitivanje, osim ako sudija ne eli
da mu se odmah razjasni odreena injenica.
Kod ispitivanja vjetaka, daje se rije stranki koja ga je
predloila, a potom redoslijedom koji se primjenjuje sa
drugim svjedocima.
Zavrna izlaganja
Prvo tuilac iznosi zavrno izlaganje, a onda tueni.
Svaka strana potom ima priliku da odgovori na zavrno
izlaganje suprotne strane.
Objaviti da je glavna rasprava zakljuena.
11

b) Dunosti sudije tokom glavne rasprave

Odbiti utvrivanje novih injenica i izvoenje novih dokaza

koje stranke iznesu, odnosno predloe tokom glavne rasprave,
ako ne uine vjerovatnim da ih bez svoje svoje krivice nisu
mogle iznijeti, odnosno predloiti do okonanja pripremnog
roita.
Voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain,
da ne dolazi do nepotrebnih odlaganja i da se raspravlja samo
o pitanjima bitnim za donoenje odluke.
Odravati red u sudnici i po potrebi kanjavati uesnike
u postupku koji naruavaju red u sudnici ili vrijeaju
dostojanstvo suda i drugih uesnika u postupku (Vidi
Poglavlje XI Nepotivanje suda).
Odbiti provoenje nebitnih procesnih radnji.
Sprijeiti postavljanje svjedocima sugestivnih pitanja
(doputena su prilikom unakrsnog ispitivanja).
Sprijeiti pitanja nebitna za predmet.
Na zahtjev stranke unijeti u zapisnik pitanje ije postavljanje
nije dozvolio.
Naloiti svjedoku ili vjetaku da ostane u sudnici radi
njihovog eventualnog suoenja sa svjedocima iji se iskaz
u pogledu bitnih injenica i okolnosti razlikuje, ili radi
eventualnog ponovnog sasluanja.
Dozvoliti zakljuenje sudske nagodbe.
Ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, donijeti presudu
na osnovu priznanja ili presudu odricanja od tubenog
zahtjeva.
c) Odgoda i odlaganje roita za glavnu raspravu
Glavna rasprava se moe odgoditi:
ako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njeno
odravanje,
ako dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni
do roita.
Glavna rasprava moe biti odloena:
ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog
12

rjeenja spora,
ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje na roitu nije
mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a
koji je vaan za pravilno donoenje odluke.
d) Obaveza suda u vezi s odgodom i odlaganjem roita za glavnu
raspravu
Sud je duan, najkasnije osam dana prije odravanja roita,
provjeriti da li su ispunjeni uslovi za njegovo odravanje.
Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog
roita odmah obavijestiti sve pozvane.
Kad roite odloi, sud e prisutnima odmah saoptiti mjesto
i vrijeme novog roita, ali nije duan o mjestu i vremenu
novog roita obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na
odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena (iako sud
nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti
stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila
je uredno obavijetena, zbog eventualnih tetnih posljedica
za stranke, bilo bi preporuljivo da takvu stranku sud ipak
obavijesti o mjestu i vremenu novog roita).
Na novom roitu zakazanom nakon odlaganja rasprave,
radnje koje su ve provedene ponovo se provode samo ako
se roite dri pred novim sudijom, ili ako sud smatra da je
to neophodno za pravilno donoenje presude.
Pri odgodi ili odlaganju sud je duan voditi rauna da se novo
roite za glavnu raspravu ne moe odgoditi niti odloiti na
neodreeno vrijeme, niti due od 30 dana (osim u sluaju
kada se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti
u tom roku).
O svakoj odgodi, odnosno odlaganju roita, postupajui
sudija duan je obavijestiti predsjednika suda (koji o tome
vodi evidenciju za svakog sudiju pojedinano).
Prilikom odgode, odnosno odlaganja roita, sud e datum
odravanja novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu
konsultaciju sa strankama.
Kada odgodi ili odloi roite, sud je duan preduzeti sve
radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedeeg
roita otklonili uzroci koji su doveli do odgode, odnosno
odlaganja, te kako bi se na novom roitu rasprava mogla
zakljuiti.
Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je
13

izvoenje odreeno, sud moe odluiti da se rasprava nastavi,

s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo taj
dokaz i iznesu navodi u vezi s njim.
Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog
dana, sud e odrediti nastavak roita za slijedei radni dan
(nastavak roita).
e) Pitanja povezana sa iskljuivanjem javnosti sa glavne rasprave
U sluaju iskljuenja javnosti sa dijela ili cijele glavne rasprave, sud e donijeti
obrazloeno rjeenje o iskljuenju javnosti (protiv kojeg nije doputena
posebna alba) i javno ga objaviti.
Javnost moe biti iskljuena radi:
1. interesa uvanja slubene, poslovne ili line tajne,
2. zatite interesa maloljetnika,
3. interesa javnog reda,
4. razloga morala,
5. kada se mjerama za odravanje reda predvienim u zakonu ne moe
osigurati nesmetano odravanje rasprave.
Lica na koja se ne odnosi iskljuenje javnosti sa glavne rasprave:
1. stranke,
2. zakonski zastupnici stranaka,
3. punomonici stranaka,
4. umjeai,
5. ombudsmani Federacije,
6. pojedine slubene osobe,
7. nauni i javni radnici (ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno
naunu ili javnu djelatnost).
U sluaju iskljuenja javnosti sa dijela ili cijele glavne rasprave, sudija
mora:
upozoriti osobe prisutne na raspravi sa koje je iskljuena
javnost da su dune kao tajnu uvati ono to su na raspravi
saznale, a to ve nije poznato javnosti;
upozoriti osobe prisutne na raspravi sa koje je iskljuena
javnost na posljedice odavanja tajne (odredbama lana 388
st. 1 Krivinog zakona Federacije BiH za odavanje slubene
14

tajne propisana je kazna zatvora od est mjeseci do pet

godina).

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Poziv strankama na roite za glavnu raspravu u sluaju kada je
sud odluio da nije potrebno odrati pripremno roite - lan 76
ZPP-a

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Opinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine

PRAVNA STVAR:
tuilac:___________________

tueni: ___________________

radi: _____________________

POZIV
za: _________________________________________________________
________
(za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili
boravite stranke, ili njenog punomonika, odnosno zakonskog
zastupnika ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime
i prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima)
Pozivate se u svojstvu _______________na roite za glavnu raspravu za
dan __________
(tuioca/tuitelja-tuenog)
_______________ godine u _____ sati, koje e se odrati u zgradi
_______________ suda u __________________, u sudnicu broj _____.

15

UPOZORENJE:

1. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou tuilac ili

njegov punomonik, odnosno zakonski zastupnik, a bili su

uredno obavijeteni, smatrat e se da je tuba povuena, osim
ako se tueni upusti u raspravljanje (l. 97 st. 3 ZPP-a).

2. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou uredno

obavijeteni tueni ili njegov punomonik, odnosno zakonski

zastupnik, roite e se odrati bez njihovog prisustva (l. 97
st. 4 ZPP-a).

PRILOG: Rjeenje o odreivanju dokaza koji e se provesti na glavnoj

raspravi.
M. P.
S U D I J A:

b) Poziv na roite za glavnu raspravu stranki koja nije

prisustvovala pripremnom roitu
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Opinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine

PRAVNA STVAR:
tuilac:___________________

tueni: ___________________

radi: _____________________

POZIV
za: _________________________________________________________
________
(za fizika lica navesti: ime i prezime, te prebivalite ili
boravite stranke, ili njenog punomonika, odnosno zakonskog
zastupnika ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedite stranke, te ime
16

i prezime i prebivalite ili boravite njihovog zakonskog

zastupnika, odnosno punomonika ukoliko ih stranka ima)
Pozivate se u svojstvu _______________ na roite za glavnu raspravu za
dan __________
(tuioca-tuenog)
_______________ godine u _____ sati, koje e se odrati u zgradi
_______________ suda u __________________, u sudnicu broj _____.
S obzirom na to da niste prisustvovali pripremnom roitu u prilogu vam
dostavljamo ovjeren prepis rjeenja koje je sud donio na pripremnom roitu
u skladu sa odredbama l. 94 Zakona o parninom postupku.
UPOZORENJE:
1. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou tuilac ili
njegov punomonik, odnosno zakonski zastupnik, a bili su
uredno obavijeteni, smatrat e se da je tuba povuena, osim
ako se tueni upusti u raspravljanje (l. 97 st. 3 ZPP-a).
2. Ako na roite bez opravdanog razloga ne dou uredno
obavijeteni tueni ili njegov punomonik, odnosno zakonski
zastupnik, roite e se odrati bez njihovog prisustva (l. 97
st. 4 ZPP-a).
PRILOG: Ovjeren prepis rjeenja sa pripremnog roita.
M. P.
S U D I J A:
_____________

17

c) Poziv svjedoku za roite na glavnu raspravu

Bosna i Hercegovina
PRAVNA STVAR:
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
tuilac:___________________
Opinski sud u _________

Broj: __________
tueni: ___________________
_________. godine


radi: _____________________
POZIV ZA SVJEDOKA: ________________________________________
Pozivate se u svojstvu svjedoka na roite za glavnu raspravu zakazano
za dan _____________ godine u ____ sati, koje e se odrati u zgradi
______________ suda u ______________________________________, u
sudnicu broj _____.
UPOZORENJA I NAPOMENE:
1. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati
se pozivu, a ako Zakonom nije drugaije odreeno, duna je
svjedoiti (lan 137 stav 1 Zakona o parninom postupku).
2. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne
opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji
sa mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da se
prisilno dovede i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga
novanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM (lan 410 stav
1 Zakona o parninom postupku).
3. Ako svjedok doe i, nakon to je upozoren na posljedice,
uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud
ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznit e
ga novanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM, a ako i
poslije toga odbije da svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor
traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti, ili dok njegovo
svjedoenje ne postane nepotrebno, ali najdue 15 dana (lan
410 stav 2 ZPP-a).
4. Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi
trokove to ih je uzrokovao svojim neopravdanim
izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi
(lan 410 stav 3 ZPP-a).
18

5. Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za

prehranu i prenoite, te na naknadu izmakle zarade, nastalih
usljed njegove obaveze da svjedoi (lan 146 stav 1 ZPP-a).
6. Svjedok mora zahtijevati naknadu trokova odmah nakon
sasluanja, inae gubi pravo na naknadu trokova (l. 146
st. 2 ZPP-a).
M.P.
S u d i j a:
..........................................................................................................................
____________________

19

POGLAVLJE X
IZUZEE

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ....................................... 3

Zakon o parninom postupku ............................................................... 3
II KONTROLNE LISTE ........................................................................ 5
a) Kontrolna lista razloga zbog kojih sudija ne moe suditi: ............... 5
b) Kontrolna lista odluivanja o zahtjevu za izuzee ............................ 5
III. PRAKTINI PRIMJERI ...................................................................... 6
a) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja ......................... 6
b) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee odbija ......................... 7

POGLAVLJE X

IZUZEE

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
lan 357
Sudija ne moe suditi:
(1)

ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako

je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog
obveznika, ili ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao
svjedok ili vjetak;

(2)

ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik

po krvi u pravnoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do
etvrtog stepena, ili mu je brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik
po tazbini, odnosno srodnik vanbranog druga do drugog stepena, bez
obzira na to jesu li brak, odnosno vanbrana zajednica prestali ili ne;

(3)

ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog

zastupnika ili punomonika;

(4)

ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog

zastupnika ili punomonika;

(5)

ako postoje druge zakonske okolnosti koje dovode u sumnju njegovu

pristrasnost.

lan 358
(1)

Stranka podnosi zahtjev za izuzee sudije im sazna da postoji koji od

razloga za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave, a ako nije bilo
rasprave do donoenja odluke.

(2)

Stranka moe u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenino

navesti sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u donoenju odluke zbog
razloga iz lana 357 ovog zakona.

(3)

Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji

u predmetu postupa.

(4)

Stranka je duna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da

postoji neki od zakonskih osnova za izuzee.
lan 359

(1)

zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik suda.

(2)

Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi

predsjednik neposredno vieg suda.

(3)

zahtjevu stranke za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Federacije

odluuje opa sjednica tog suda.

(4)

Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od sudije ije se

izuzee trai, a prema potrebi obavit e se i drugi izviaji.

(5)

Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja nije doputena

alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbija nije doputena posebna
alba.
lan 360

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, ili im sazna da

postoji neki od razloga za izuzee iz lana 357 ovog zakona, duan je odmah
o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do
donoenja odluke o izuzeu. Ako se radi o izuzeu predsjednika suda, on e
sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije mogue, postupit
e po lanu 49 ovog zakona.

lan 361
(1)

Odredbe ovog Zakona o izuzeu sudija primjenjivat e se na

odgovarajui nain i na zapisniare.

(2)

izuzeu zapisniara odluit e sudija.

II KONTROLNE LISTE

a) Kontrolna lista razloga zbog kojih sudija ne moe suditi:

-
-
-
-
-
-

-
-
-

ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke;

ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog
obveznika;
ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili
vjetak;
ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena;
ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke
srodnik u pobonoj liniji do etvrtog stepena;
ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke
brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini, odnosno
srodnik branog ili vanbranog druga do drugog stepena, bez obzira
da li je brak, odnosno vanbrana zajednica prestala ili ne;
ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog
zastupnika ili punomonika;
ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda
ili drugog organa;
ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost.

b) Kontrolna lista odluivanja o zahtjevu za izuzee

-

O zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik suda.

5

-
-

O zahtjevu za izuzee predsjednika suda odluuje predsjednik

neposredno vieg suda.
O zahtjevu za izuzee predsjednika Vrhovnog suda FBiH/RS odluuje
opa sjednica svih sudija tog suda.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee usvaja:

Bosna i Hercegovina
__________________
_________________
Broj:
Tuzla,_________. godine
OPINSKI SUD U TUZLI, predsjednik suda_______, odluujui
o zahtjevu sutkinje _______, u predmetu tuioca _____________, protiv
tuenog ___________radi_________, dana ________. godine, u predmetu
broj: ______, donio je
R J E E NJ E
USVAJA SE ZAHTJEV za izuzee sutkinje ovog suda ________
od postupanja u predmetu broj _______.
Nalae se pisarnici ovog suda da predmet broj __________ rasporedi
u rad sudiji__________.
O b r a z l o e nj e
Pismenim podneskom od 06.10.2008. godine sutkinja ________
je zatraila izuzee od postupanja u predmetu tuioca _______protiv
6

tuenog_______radi _______, navodei da je sa tuenim _________ srodnik

u pravoj liniji, te da ta injenica predstavlja razlog za njeno izuzee od
postupanja u tom predmetu.
Nakon uvida u spis, ocjene navoda iz zahtjeva za izuzee, predsjednik
suda nalazi da navodi koji se iznose kao razlog za izuzee srodstvo sa
tuenim predstavljaju razlog koji bi mogao dovesti u sumnju nepristrasnost
postupajueg sudije, da je isti opravdan i kao razlog za izuzee propisan
odredbom lana 357 stav 1 taka 2 Zakona o parninom postupku, te je u
skladu sa lanom 359 istog zakona, donesena odluka kao u izreci rjeenja.


Po utvrenoj signaturi za suenje u ovoj pravnoj stvari
odreen je sudija____________.

Predsjednik suda

______________

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

b) Primjer rjeenja kojim se zahtjev za izuzee odbija

Bosna i Hercegovina
_________________
_________________
_________________
Broj:
____,______. godine
OPINSKI SUD U ______, predsjednik suda_____________,
odluujui o zahtjevu _________, advokatice iz _______, kao punomonice
7

tuioca za izuzee sutkinje _____ u pravnoj stvari tuioca _________________,

protiv tuenog _________ radi _____, v. sp. ____ KM, dana ________godine
u predmetu broj: _____ donio je
R J E E NJ E
ODBIJA SE ZAHTJEV za izuzee sutkinje ovog suda _________
od postupanja u predmetu broj Ps.438/04
O b r a z l o e nj e
Pismenim podneskom od 03.10. 2008. godine, _________, advokatica
iz ________, kao punomonica tuioca ____________, podnijela je zahtjev
za izuzee postupajue sutkinje ____________. U zahtjevu se navodi da je
postupajua sutkinja povodom izjavljene revizije tuioca na rjeenje ovog
suda i rjeenje Kantonalnog suda ________ kojim je odbijen prijedlog
tuioca za povrat u prijanje stanje, a koja rjeenja je Vrhovni sud Federacije
Bosne i Hercegovine ukinuo i vratio predmet na ponovno suenje, odredila
vjetaenje po vjetaku medicinske struke na okolnost da li je punomonica
tuioca mogla predvidjeti svoje zdravstveno stanje, odnosno da li se radi
o povredama i stanju zdravlja koje se nije moglo predvidjeti a predstavlja
razlog to punomonica tuioca nije mogla pristupiti na zakazano roite
dana 06.03.2006. godine, koje vjetaenje je odreeno suprotno odredbama
lana 8 Zakona o parninom postupku, zatim to je odreivanjem novog
vjetaenja suprotno odredbi lana 149 taka 1 i 2 Zakona o parninom
postupku nezakonito postupala, na to je od strane punomonice tuioca
upozorena, te da se na osnovu toga izvodi zakljuak da sudija vodi postupak
nezakonito i pristrasno, iz kojih razloga podnosilac zahtjeva trai izuzee
postupajue sutkinje _____________.
Izjanjavajui se o navodima iz zahtjeva za izuzee, sutkinja
___________ navodi da smatra da zahtjev nije osnovan, da je ona kao
postupajua sutkinja sve radnje u postupku poduzela i poduzima u skladu sa
zakonom i uputama revizijskog suda.
Nadalje, sutkinja navodi i to da smatra da je i tuiocu i tuenom u
ovoj pravnoj stvari omoguen adekvatan pristup sudu, te smatra da je tokom
postupka profesionalno i korektno obavljala svoju dunost, da ni jednom
poduzetom procesnom radnjom nije prekrila zakon, te da je zahtjev za
izuzee neosnovan.
8

Nakon uvida u spis, ocjene navoda iz zahtjeva za izuzee, predsjednik

suda nalazi da razlozi na temelju kojih punomonica tuioca ______________,
advokatica iz _______, zahtijeva izuzee sutkinje ______________, a to je
odreivanje provoenja dokaza vjetaenjem po vjetaku medicinske struke
u suprotnosti sa odredbama Zakona o parninom postupku,1 zbog ega tuilac
dovodi u sumnju zakonitost u postupanju sutkinje, nisu razlozi za izuzee
sutkinje u smislu odredbe lana 357 Zakona o parninom postupku. Naime,
injenica da tuilac nije zadovoljan odlukom sutkinje o provoenju odreenog
dokaza nije dovoljna za donoenje zakljuka da sutkinja _______________
pokazuje u svom postupanju pristrasnost na tetu tuioca, nego bi to
predstavljalo razlog koji tuilac eventualno moe koristiti u albi.
Na temelju iznesenog a u skladu sa lanom 359 Zakona o parninom
postupku donesena je odluka kao u izreci rjeenja.

Predsjednik suda

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba.

Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06.

10

POGLAVLJE XI
NEPOTIVANJE SUDA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3

Zakon o parninom postupku ............................................................ 3
II. KONTROLNE LISTE ........................................................................... 6
a) Osobe koje mogu biti kanjene za nepotivanje suda ................. 6
b) Naini nepotivanja suda: ................................................................. 6
c) Kazne koje se mogu izrei ......................................................... 6
III. PRAKTINI PRIMJERI ................................................................ 7
a) Rjeenje kojim se izrie novana kazna za nepotivanje suda ........ 7
b) Kanjavanje svjedoka .......................................................................... 8

POGLAVLJE XI
NEPOTIVANJE SUDA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
lan 406
Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 KM
stranku, zakonskog zastupnika, punomonika ili umjeaa koji su svojim
parninim radnjama tee zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.
lan 407
(1)

Novanom kaznom od 100 do 1.000 KM sud e kazniti osobu koja

u podnesku vrijea sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.

(2)

Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao sluatelj
prisutna raspravi vrijea sud ili druge sudionike u postupku, ometa
rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, sud e
je opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena, sud e opomenutu
osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novanom kaznom od 100 d0
1.000 KM, a moe je udaljiti i kazniti novanom kaznom.

(3)

Ako stranka bude udaljena iz sudnice, roite e se odrati i bez

njenog prisustva.

(4)

Ako iz sudnice bude udaljen punomonik, sud e na zahtjev stranke

odloiti roite, a ako stranka nije prisutna na roitu, sud e uvijek
odloiti roite i obavijestiti stranku da je njen punomonik udaljen
s roita zbog naruavanja reda.

(5)

Kad sud kazni novanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili
advokatskog pripravnika kao punomonika, obavijestit e o tome
advokatsku komoru.
3

lan 408
(1)

Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomonika

za primanje pismena koji protivno odredbama lana 352 stav 7
ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese.

(2)

Sud e na zahtjev stranke narediti punomoniku za primanje

pismena da nadoknadi trokove koje je prouzrokovao neopravdanim
nedostavljanjem obavijesti o promjeni adrese.
lan 409

(1)

Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na

koji drugi nain ometa dostavu pismena svjesno onemoguavajui
primjenu odredaba ovog zakona o dostavi, sud e kazniti novanom
kaznom od 100 do 1.000 KM.

(2)

Sud e na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1 ovog lana da

nadoknadi trokove to ih je svojim ponaanjem opisanim u stavu
1 ovog lana prouzrokovala.
lan 410

(1)

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne

opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta
gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da se prisilno dovede
i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga novanom kaznom od
100 do 1.000 KM.

(2)

Ako svjedok doe i, nakon to je upozoren na posljedice, uskrati

svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su
razlozi uskraivanja neopravdani, kaznit e ga novanom kaznom
od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe
ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti
ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdue 15
dana.

(3)

Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi trokove

to ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno
neopravdanim odbijanjem da svjedoi.

(4)

Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud e opozvati

svoje rjeenje o kazni, a moe svjedoka sasvim ili djelimino

osloboditi naknade trokova. Sud moe opozvati rjeenje o kazni i

kad svjedok naknadno pristane da svjedoiti.
lan 411
(1)

Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vjetaka

koji ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku ili ne doe na
roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.

(2)

Sud e novanom kaznom iz stava 1 ovog lana kazniti i vjetaka

koji bez opravdanog razloga odbije vjetaiti.

(3)

Sud e na zahtjev stranke narediti vjetaku da nadoknadi trokove

to ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza
i miljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim
odbijanjem da vjetai.

(4)

Rjeenje o kazni sud moe opozvati uz uvjete iz lana 410 stav 4

ovog zakona.

(5)

Odredbe ovog lana na odgovarajui se nain primjenjuju i na

tumae.
lan 412

Ako osoba koja je novano kanjena po odredbama ovog zakona ne

plati tu kaznu u odreenom roku, ona e se zamijeniti kaznom zatvora,
ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu s
odredbama Krivinog zakona, ali koje ne moe biti due od 15 dana.
lan 413
(1)

alba protiv rjeenja iz lana 406, 407, lana 408 stav 1, lana 410
stav 1 i lana 411 stav 1 ovog zakona ne odlae izvrenje rjeenja.

(2)

alba protiv rjeenja iz lana 410 stav 2 i lana 411 stav 2 ne

zadrava izvrenje rjeenja, osim ako se u toj albi pobija i odluka
suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskraivanje
svjedoenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi
vjetaka za uskraivanje vjetaenja.

II.

KONTROLNE LISTE

a) Osobe koje mogu biti kanjene za nepotivanje suda:

-
-
-
-
-
-
-

stranke,
zakonski zastupnik,
punomonik,
umjea,
svjedok,
vjetak,
osoba koja kao sluatelj prisustvuje raspravi.

b) Naini nepotivanja suda:

-
-
-
-
-
-
-
-

usmeno ili pismeno vrijeanje suda stranke ili drugog sudionika u

postupku,
neosnovano odbijanje prijema pismena,
ometanje dostavljanja pismena,
neodazivanje svjedoka pozivu suda bez pravdanja izostanka,
udaljavanje svjedoka s mjesta gdje treba da bude sasluan bez
odobrenja,
uskraivanje svjedoenja ili davanja odgovora na pojedino pitanje,
nedostavljenje nalaza i miljenja vjetaka u ostavljenom roku,
nedolazak vjetaka na roite iako je uredno pozvan a izostanak nije
pravdao.

c) Kazne koje se mogu izrei

-

novana kazna u iznosu od 100 do 1.000 KM

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje kojim se izrie novana kazna za nepotivanje suda
Bosna i Hercegovina
_________________
_________________
_________________
Broj:
____,______. godine
OPINSKI SUD u ______, sudija______, u pravnoj stvari tuioca
_________, protiv tuenog _________, radi _____, v. sp. ____ KM, dana
________godine donio je
R J E E NJ E
Tueni _________kanjava se novanom kaznom u iznosu od ______KM,
jer je svojim parninim radnjama tee zloupotrijebio prava priznata Zakonom
o parninom postupku, koji iznos je duan platiti u roku od 15 dana od dana
donoenja rjeenja.
Ukoliko tueni ne plati novanu kaznu u ostavljenom roku, novana kazna e
se zamijeniti kaznom zatvora.
O b r a z l o e nj e
U toku postupka voenog u ovoj pravnoj stvari tueni je dva puta isticao
prijedlog da mu se dozvoli produenje roka odreenog za uplatu predujma
trokova vjetaenja navodei da zbog tekog materijalnog poloaja nije
u mogunosti da izvri uplatu predujma trokova vjetaenja, a kako je to
odreeno rjeenjem ovog suda o odreivanju vjetaenja od _____godine.
Ponovo, dopisom od _______godine tueni iz istih razloga trai odgodu
roita za glavnu raspravu i ponovno produenje roka za uplatu predujma
trokova vjetaenja.
Takvim svojim postupkom tueni oito namjerava odugovlaiti ovaj parnini
7

postupak, ime tee zloupotrebljava svoja prava priznata Zakonom o

parninom postupku, te je sud u skladu sa odredbom lana 406 istog zakona
donio odluku kao u izreci rjeenja.

Sudija

POUKA.
Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana prijema prepisa
rjeenja. alba se podnosi ______________ sudu, putem ovog suda u 3 primjerka.

b) Kanjavanje svjedoka
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
OPINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ. PR_____
Sarajevo,______ godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudac __________ u pravnoj stvari tuitelja
__________ iz Sarajeva, Ul.___________, protiv tuenog ______________
Sarajevo, Ul. __________, radi isplate plata, na roitu za glavnu raspravu dana
_______ godine u prisutnosti tuiteljice, a u odsutnosti uredno obavijetenog
tuenog, donio je slijedee
R J E E NJ E
Kanjava
se
novanom
kaznom
od
500,00
KM
svjedok______________________, koji nije pristupio na roite za glavnu
raspravu zakazanu za dan __________.

O b r a z l o e nj e
Svjedok, iako uredno obavijeten, na roite za glavnu raspravu od ________
godine nije pristupio, a izostanak nije opravdao.
Primjenom odredbi lana 410 stav 1 ZPP-a novano je kanjen sa 500,00 KM,
usljed ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka svjedoka
8

postupak produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi.

Shodno lanu 410 stav 2 ZPP-a, ukoliko kazna ne bude plaena, ona e se
zamijeniti kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini
izreene kazne u skladu sa odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti
dua od 15 dana.

S ud ac

POUKA. Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana

od dana dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.

POGLAVLJE XII
PREKID POSTUPKA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................... 3

Zakon o parninom postupku ................................................................. 3
II. KONTROLNA LISTA ....................................................................... 5
III. PRAKTINI PRIMJERI ..................................................................... 6
a) Rjeenje kojim se utvruje prekid postupka .......................... 6
b) Rjeenje kojim se odreuje prekid postupka .......................... 8
c) Prijedlog za nastavak prekinutog postupka ................................. 10
d) Rjeenje kojim se poziva nasljednik da preuzme postupak .... 11
e) Rjeenje kojim se utvruje nastavak postupka ........................ 12

POGLAVLJE XII
PREKID POSTUPKA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku

lan 378
Postupak se prekida:

1)
2)
3)
4)
5)
6)

kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema

punomonika u toj parnici;
kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo
ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomonika u
toj parnici;
kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno
kad nadleni organ pravomono odlui o zabrani rada;
kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog
postupka;
kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
kad je to drugim zakonom odreeno.
lan 379

(1)

Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu, prekid

postupka sud e odrediti:
1. ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju;
2. ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog izvanrednih
dogaaja, kao to su poplave i slino, odsjeeno od suda.

(2)

Sud moe odrediti prekid postupka ako se odluka o tubenom

3

zahtjevu ne moe donijeti prije nego to bude donesena odluka u

postupku povodom privrednog prestupa ili u krivinom postupku.
lan 380
(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju tei svi rokovi
odreeni za obavljanje parninih radnji.
(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moe poduzimati
nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije
zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te rasprave
donijeti odluku.
(3) Parnine radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid
postupka nemaju prema drugoj stranki nikakav pravni uinak.
Njihov uinak poinje tek nakon to postupak bude nastavljen.
lan 381
(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 378 ta. 1 do
4 ovog zakona nastavit e se kad nasljednik ili staralac ostavtine,
novi zakonski zastupnik, steajni upravitelj ili pravni sljedbenici
pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne
strane pozove da to uine.
(2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 379
stav. 1 taka 1 i stav 2 ovog zakona, postupak e se nastaviti kad
se pravomono zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim
organom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na
njegov zavretak.
(3) U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na
prijedlog stranke im prestanu razlozi prekida.
(4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za
zainteresovanu stranku tei u cijelosti iznova od dana kada joj sud
dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.
(5) Stranki koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjeenje
o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama lana 347
ovog zakona.
lan 382
(1) alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lan 378) ili odreuje (lan
379) prekid postupka ne zadrava izvrenje rjeenja.
(2) Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio
da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena
posebna alba.
4

II.

KONTROLNA LISTA
-
-
-
-

-
-
-

-
-

-
-

lanom 378 ZPP-a su taksativno nabrojani sluajevi u kojima po sili

zakona dolazi do prekida postupka.
Kada nastupi neka od ovih okolnosti, sud donosi rjeenje o prekidu
postupka, koje ima deklaratorni karakter.
lanom 379 ZPP-a su taksativno utvreni razlozi zbog kojih sud
odlukom prekida postupak.
Ostvarenjem uslova iz stava 1 lana 379 ZPP-a, sud obavezno prekida
postupak rjeenjem, a ostvarenjem uslova iz stava 2 tog lana sud
moe prekinuti postupak, takoer rjeenjem, koje ima konstitutivni
karakter.
Rjeenja donesena i u sluaju iz lana 378 ZPP-a (kojim je utvren
prekid), i u sluaju iz lana 379 ZPP-a (kojim je odreen prekid
postupka) nemaju suspenzivno djejstvo, tj. pravne posljedice
nastupaju odmah po donoenju rjeenja.
lanom 380 ZPP-a su utvrene pravne posljedice prekida koje se tiu
rokova (stav 1), mogunosti preduzimanja radnji od strane suda (stav
2) i djejstva radnji koja je stranka preduzela (stav 3).
Prekidom postupka prestaju tei procesni rokovi (npr. iz l. 70 ZPP-a
rok za odgovor na tubu, iz l. 128 i 129 ZPP-a rok za izvoenje
dokaza, iz l. 203 rok za albu).
Sud ne moe preduzimati nikakve radnje za vrijeme trajanja prekida,
izuzev ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave,
kada moe donijeti presudu ili rjeenje, ali se takva odluka ne moe
dostaviti strankama, pa zato ni rok za albu ne tee.
Nemaju pravnog djejstva parnine radnje jedne od stranaka za vrijeme
trajanja prekida postupka prema drugoj stranki.
Nastavak prekinutog postupka iz razloga navedenih u lanu 378,
taka 1 4 ZPP-a mogu je stavljanjem prijedloga za njegovo
nastavljanje od strane lica ovlaenih na preuzimanje postupka, koja
sudu dostavljaju podnesak kojim ga obavjetavaju da preuzimaju
postupak i istovremeno predlau nastavak postupka.
Ukoliko stranka predloi nastavak postupka prekinutog u skladu
sa odredbom lana 379 duna je uz prijedlog dostaviti dokaze o
prestanku razloga zbog kojih je postupak prekinut.
Do nastavka postupka, koji je prekinut zbog razloga iz lana 379
stav 1 taka 1 i stav 2, dolazi po saznanju suda da je drugi postupak
pred sudom ili drugim organom pravosnano okonan ili ako vie
nema razloga da se eka zavretak takvog postupka, tj. sud djeluje po
slubenoj dunosti.
Nastavak postupka odreuje se rjeenjem.
5

-
-
-
-

Nastavljanjem postupka svi rokovi poinju tei iznova, a pravne

posljedice nastavka postupka imaju djejstvo od dana dostavljanja
rjeenja o nastavku postupka strankama.
Obavezna je lina dostava rjeenja o nastavljanju postupka onoj
stranki koja nije podnijela prijedlog.
Dozvoljena je alba protiv rjeenja kojim se utvruje ili odreuje
prekid postupka.
Posebna alba nije dozvoljena protiv rjeenja kojim je sud odbio
prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah
nastavi.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje kojim se utvruje prekid postupka

(lan 378 taka 1 ZPP-a)

Opinski sud u ____________, sudija __________, u pravnoj stvari

tuitelja __________________________ iz _________________, Ul.
________________, protiv tuenog ___________________________ iz
_________________, Ul. __________________, radi isplate duga, v.sp.
______________, dana __________________, donio je ovo
R J E E NJ E
Uvruje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari jer je tuitelj umro, a
nema punomonika u ovoj parnici.
Postupak e se nastaviti kad nasljednik ili staratelj zaostavtine preuzme
postupak, ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to uine.

O b r a z l o e nj e
Prema izvodu iz matine knjige umrlih Opine __________ broj ___________
tuitelj je umro dana __________200_____ godine, a nije imao punomonika
u ovom sporu.
Zbog toga je odlueno kao u izreci rjeenja, a na osnovu lana 378 taka 1
ZPP-a.
Postupak e se nastaviti na osnovu odredbe l. 381 stav 1 ZPP-a.

Sudija
POUKA:
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ___________
u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom
sudu.

b) Rjeenje kojim se odreuje prekid postupka

(lan 379 stav 1 taka 1 ZPP-a)
Opinski sud u _____________, u pravnoj stvari tuitelja ________________ iz
__________, Ul. ___________________, protiv tubenog _______________
iz __________, Ul. ___________, radi utvrenja nitavosti ugovora i predaje
u posjed, v.sp. ____________, dana ___________, donio je ovo
R J E E NJ E
Odreuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
Postupak e se nastaviti kad se zavri upravni postupak koji se vodi pred
nadlenim organom za stambene poslove Opine ___________ ili kad sud
nae da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak.
O b r a z l o e nj e
U ovoj parnici tuitelj zahtijeva da se utvrdi da je apsolutno nitav ugovor
o kupoprodaji stana u _______________, zakljuen izmeu tuene Opine
__________ kao prodavca, i tuenih _________________ kao kupaca, da se
kupci briu iz zemljine knjige kao suvlasnici sa dijela, te obaveu da mu
predaju stan u posjed. Ovakav zahtjev obrazlae injeninim navodima da
je stanarsko pravo nad predmetnim stanom stekao zakljuenjem ugovora o
korienju stana 1980. godine, da je u stanu stanovao sa porodicom do poetka
rata, kada je isti napustio, da je dana _________ podnio zahtjev za vraanje
stana u posjed opinskom organu uprave nadlenom za stambene poslove,
da taj postupak nije okonan, da su u meuvremenu tueni pod 2 i 3 otkupili
ovaj stan i postali njegovi suvlasnici. Tuitelj smatra da je kupoprodajni
ugovor nitav jer se isti nije mogao zakljuiti budui da on ostvaruje pravo na
povrat tog stana jer se stan nalazi pod posebnim reimom u smislu propisa iz
stambene oblasti koji se odnose na naputene stanove.
Tueni su u toku postupka osporili ovakav zahtjev tuitelja istiui da je tuba
neuredna, da tuitelj nema pravni interes za podnoenje tube, da nije aktivno
legitimiran, i konano predloili da se tubeni zahtjev odbije.
S obzirom na injenicu da je tuitelj pred organom uprave za stambene poslove
Opine _________ ve pokrenuo postupak u vezi sa predmetnim stanom na
nain da je podnio zahtjev za vraanje u posjed predmetnog stana i da o tom
zahtjevu nije konano rijeeno, to je ovaj sud odluio da sam ne rjeava o
8

navedenom prethodnom pitanju. Naime, tuitelj svoje zahtjeve temelji na

steenom stanarskom pravu, ali poto iz tog prava izviru i sva ostala prava na
predmetni stan, tad se tek nakon rjeavanja tog prethodnog pitanja, a za ije
rjeavanje je zakonom odreena nadlenost organa uprave, moe odluivati
o tubenom zahtjevu. Zbog toga su se ispunile zakonske pretpostavke da se u
ovoj parnici odredi prekid postupka temeljem odredbe lana 379 stav 1 taka
1 Zakona o parninom postupku.
Postupak e se nastaviti kad se pravosnano zavri upravni postupak ili kad
sud nae da vie ne postoje razlozi da se eka njegov zavretak (lan 381 stav
2 Zakona o parninom postupku).
Sudija
PRAVNA POUKA
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ____________,
roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom sudu.

c) Prijedlog za nastavak prekinutog postupka

(lan 381 stav 1 ZPP-a)
OPINSKOM SUDU U _______________
PRAVNA STVAR:
Tuitelj: Markovi Marko, sin Stanka iz _____________, Ul.
_____________
Tueni: Stankovi Stanko, sin Marka, iz ____________ Ul.
______________
Radi:

Naknade tete
PRIJEDLOG
TUITELJA ZA NASTAVAK PREKINUTOG POSTUPKA

I. Rjeenjem tog suda broj P- ___________ od _________ utvren je prekid

postupka.
II. U spisu tog suda broj O- ___________ od _______ nasljednikom tuenog
proglaen je njegov sin Stanko Stankovi, sin Marka, iz ___________.
Rjeenje o nasljeivanju je pravosnano dana ______________.
D o k a z: Uvid u spis tog suda broj O- ___________.
III. Kako nasljednik do sada nije preuzeo ovaj parnini postupak,
Predlaem
Da ga sud pozove da to uini.
Tuitelj
Markovi Marko

10

d) Rjeenje kojim se poziva nasljednik da preuzme postupak

(l. 381 st. 1 ZPP-a)
Opinski sud u ____________, sudija __________, u pravnoj stvari
tuitelja __________________________ iz _________________, Ul.
________________, protiv tuenog ___________________________ iz
_________________, Ul. __________________, radi naknade tete, v.sp.
______________, dana __________________, donio je ovo
R J E E NJ E
Poziva se ____________ iz___________, da kao nasljednik tuenog
__________________ preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari, a koji je zbog
smrti tuenog, koji nije imao punomonika, prekinut.
Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresiranu
stranku tei u cijelosti iznova od dana kad joj bude dostavljen prepis ovog
rjeenja.
O b r a z l o e nj e
Rjeenjem ovog suda broj P- _____________ od ___________ utvren je
prekid postupka.
Uvidom u spis ovog suda broj O- __________ utvreno je da je jedinim
nasljednikom tuenog proglaen njegov sin ______________.
Rjeenje o nasljeivanju je pravosnano.
Kako nasljednik do sada nije preuzeo ovaj parnini postupak, to ga je sud na
prijedlog tuitelja, kao protivne stranke, pozvao ovim rjeenjem da to uini
(lan 381 stav 1 ZPP-a).
Sudija
POUKA:
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ___________
u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom
sudu.
11

e) Rjeenje kojim se utvruje nastavak postupka

(lan 381 stav 2 ZPP-a)

Opinski sud u _____________, u pravnoj stvari tuitelja ________________
iz __________, Ul. ___________________, protiv tuenih _______________,
Ul. ___________, radi utvrenja nitavosti ugovora i predaje u posjed, v.sp.
____________, dana ___________, donio je ovo
R J E E NJ E
Utvruje se nastavak postupka u ovoj pravnoj stvari jer je pravosnano
okonan upravni postupak koji se vodi pred nadlenim organom za stambene
poslove Opine __________.
O b r a z l o e nj e
Rjeenjem ovog suda broj _________ od ____________ odreen je prekid
postupka u ovoj pravnoj stvari. Stavom 2 istog rjeenja odreeno je da e
se postupak nastaviti kada se zavri upravni postupak koji se vodi pred
nadlenim organom za stambene poslove Opine _________.
Po saznanju suda, ovaj upravni postupak je pravosnano okonan pa su se
stekli uslovi iz odredbe lana 381 stav 2 ZPP-a, zbog ega je primjenom iste
zakonske odredbe odlueno kao u dispozitivu rjeenja.
Sudija
PRAVNA POUKA
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u ____________,
u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rjeenja. alba se predaje ovom
sudu.

12

POGLAVLJE XIII
SUDSKE ODLUKE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 3

II. KONTROLNE LISTE ........................................................................... 12
a) Presuda .................................................................................................... 12
b) Presuda na osnovu priznanja ............................................................ 12
c) Presuda na osnovu odricanja ............................................................ 13
d) Presuda zbog proputanja ................................................................ 13
e) Donoenje presude ............................................................................ 13
f) Pisanje presude .................................................................................. 14
g) Ocjena dokaza ..................................................................................... 15
h) Dopunska presuda ................................................................................ 16
i) Ispravljanje presude ............................................................................. 16
j) Pravomonost presude ......................................................................... 17
k) Rjeenja .............................................................................................. 17
III. PRAKTINI PRIMJERI ................................................................. 18
a) Presuda na osnovu priznanja ............................................................. 18
b) Presuda po osnovu odricanja ............................................................ 19
c) Presuda zbog proputanja ................................................................. 20
1

d) Obavijest o donoenju presude ............................................................ 21

e) Primjer presude ................................................................................... 22
f) Dopunska presuda ............................................................................. 29
g) Ispravka presude .................................................................................. 31

POGLAVLJE XIII
SUDSKE ODLUKE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
lan 174

Sud donosi odluke na roitu i van roita.

lan 175
(1)

Sud donosi odluke u obliku presude i rjeenja.

(2)

tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog

smetanja posjeda rjeenjem.

(3)

svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem.

(4)

Odluka o trokovima, u presudi smatra se rjeenjem.

2. PRESUDA
a) Ope odredbe
lan 176
(1)

Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih

potraivanja.

(2)

Ako je u tubi postavljeno vie tubenih zahtjeva, sud e o svim tim

zahtjevima odluiti jednom presudom.
3

lan 177
(1)

Sud moe naloiti tuenom da obavi odreenu inidbu samo ako je

ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave.

(2)

Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje, moe obavezati tuenog i na

inidbe koje nisu dospjele.

(3)

Presuda kojom se tueni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u

najam ili zakup moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa.
lan 178

Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je

u tubi ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari
primiti odreeni novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei
u presudi da se tueni moe osloboditi davanja stvari ako plati taj novani
iznos.

lan 179
(1)

Ako se stranki u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i

rok u kojem je tu inidbu duna izvriti.

(2)

Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje

inidbe je 30 dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju
sud moe odrediti dui rok. U mjeninim i ekovnim sporovima je taj
tok 15 dana.

(3)

Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon donoenja

presude, odnosno ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog
zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranki
kojoj je naloeno izvrenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

lan 180
(1) Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud
e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni
zahtjev (presuda na osnovu priznanja).
(2) Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno
potrebnim
uvjetima, ako nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu
raspolagati
(lan 3 stav 2).
(3) Donoenje presude na osnovu priznanja odgodit e se ako je
potrebno da se o okolnostima iz stava 2 ovog lana prije toga pribave
obavijesti.
(4) Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku,
tueni moe i bez pristanka tuioca opozvati do donoenja presude.
c) Presuda na osnovu odricanja
lan 181
(1)

Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog

zahtjeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom
odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).

(2)

Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak

tuenog.

(3)

Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pisanom

podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka
tuenog.

d) Presuda zbog proputanja

lan 182
(1)

Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac

predloio donoenje presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni
odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti presudu kojom
se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako je
tubeni zahtjev oigledno neosnovan.

(2)

Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan:

1. ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u
tubi;
2. ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj
protivnosti sa dokazima koje je sam tuilac predloio ili sa
injenicama koje su opepoznate.

(3)

Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom

se odbija tubeni zahtjev.

(4)

Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu

zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.
lan 183

(1)
(2)

Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tueni moe
podnijeti
prijedlog za povrat u prijanje stanje u skladu s odredbama ovog
zakona.

(3)

Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1 ovog lana, sprjeava da

presuda zbog proputanja postane pravosnana.

(4)

Ako prijedlogu tuenog iz stava 1 ovog lana bude udovoljeno, tueni

e podmiriti sve opravdane trokove postupka koji su nastali do
donoenja presude zbog proputanja.

e) Donoenje, pismena izrada i dostava presude

lan 184
(1)

Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od

30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave.

(2)

Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1 ovog lana, duan je u pismenoj

formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoraenja.
lan 185

(1)

Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti

o datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala
glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu donoenja
presude.

(2)

Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami

preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u
skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

(3)

Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude,

rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon
donoenja presude.
lan 186

(1)

U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluiti da se

dostava presude izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o
dostavi.

(2)

Stranki koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude,

sud e u svakom sluaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog
zakona o dostavi.
lan 187

Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez

rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o
dostavi.
7

lan 188
U sluaju iz lana 184 stav 2 ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi
do odgode datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega
e strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi.
lan 189
U sluajevima iz l. 186, 187 i 188 ovog zakona, rok za podnoenje pravnog
lijeka poinje tei prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.
lan 190
Izvornik presude potpisuje sudija.
lan 191
1.
Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i
uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.
2.
3.
Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i
prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika
i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost,
dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika
i punomonika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda
donesena.
4.
Izreka presude sadri odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih
zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja, te odluku o
postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja.
5.
U obrazloenju sud e izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o
injenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao
i propise na kojima je sud zasnovao presudu.
6.
7.
U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu
priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet e se samo razlozi koji
opravdavaju donoenje takvih presuda.

f) Dopunska presuda
lan 192
(1)

Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima

o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni,
stranka moe u roku od 30 dana od prijema presude predloiti
parninom sudu da se presuda dopuni.

(2)

Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit

e, odnosno odbiti sud bez odravanja roita.
lan 193

Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog

otvaranja glavne rasprave donijet e, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu
koji nije rijeen (dopunska presuda).
lan 194
(1)

Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv

presude, prvostepeni sud e zastati s dostavom te albe drugostepenom
sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne
protekne rok za albu protiv te odluke.

(2)

Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta

alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavit e se
drugostepenom sudu.

(3)

Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to prvostepeni

sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet
parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska
presuda.

g) Ispravljanje presude
lan 195
(1)

Pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju

i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s
izvornikom ispravit e sud u svako doba.
9

(2)

Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju

izvornika, a strankama e se dostaviti prepis rjeenja.

(3)

Ako izmeu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u

pogledu neke odluke sadrane u izreci presude, strankama e se
dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom
presude zamjenjuje prijanji prepis presude. U takvom sluaju rok za
izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee
od dana dostave ispravljenog prepisa presude.

(4)

ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.

h) Pravomonost presude
lan 196
(1)

Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona.

(2)

Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar

pravomono presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu
o kojemu je ve pravomono odlueno, odbacit e tubu.

(3)

Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao

prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga
potraivanja postaje pravomona.

lan 197
(1)

Sud je vezan za svoju presudu im je donesena.

(2)

Presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u

sluajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona
presudu dostavlja sud od dana kada im je dostavljena.

3. Rjeenje
lan 198
(1)
10

Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.

(2)

Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavit e se strankama

u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rjeenja doputena
posebna alba, ili ako se na temelju rjeenja moe odmah traiti
izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

(3)

Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje

parnicom ili ako ovim zakonom nije to drugo odreeno.

(4)

Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima

uinak im je objavljeno.
lan 199

Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama dostavom

ovjerenog prepisa rjeenja.
lan 200
(1)

Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke

ili ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom
u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to
potrebno.

(2)

Pismeni sastav rjeenja treba sadravati uvijek uvod i izreku, a

obrazloenje samo ako prema stavu 1 ovog lana rjeenje mora biti
obrazloeno.
lan 201

Rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ovog zakona izvravaju se

po slubenoj dunosti.
lan 202
(1)

Odredbe lana 179, l. 190 do 195 i lana 197 stav 2 ovog zakona na
odgovarajui nain e se primjenjivati i na rjeenja.

(2)

Odredbe l. 184 do 186 i l. 188 i 189 ovog zakona na odgovarajui

nain e se primjenjivati i na rjeenja iz lana 198 stav 2 ovog
zakona.

11

II.

KONTROLNE LISTE

a) Presuda
Presudom sud odluuje o tubenom zahtjevu i sporednim traenjima.
Izuzetak su parnice zbog smetanja posjeda gdje sud o tubenom
zahtjevu odluuje rjeenjem.
Rjeenjem sud odluuje:
o svim drugim pitanjima (pitanja koja se odnose na
upravljanje postupkom rukovoenjem na glavnoj raspravi)
procesna rjeenja,
o tubenom zahtjevu u parnici zbog smetanja posjeda, i
o trokovima postupka.
Jednom presudom sud odluuje:
u sluaju vie tubenih zahtjeva, alternativnih ili
kumulativnih,
u sluaju spojenih parnica,
u sluaju kada je podnesena protivtuba,
o prigovoru prebijanja,
o prethodnom pitanju, ako je sud o njemu odluivao kao o
glavnom.
Dospjelost inidbe do zakljuenja glavne rasprave je bitan uslov za donoenje
kondemnatorne presude. Izuzetak su predmeti koji se odnose na izdravanje,
najam ili zakupni odnos.

b) Presuda na osnovu priznanja

Presuda na osnovu priznanja se donosi kad tueni najkasnije do
zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, ako se radi o
zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati.
Presuda se donosi bez daljnjeg raspravljanja.
Ne trai se pristanak tuitelja.
Priznanje tubenog zahtjeva se moe bez pristanka tuitelja
opozvati do donoenja presude.

12

c) Presuda na osnovu odricanja

Presuda na osnovu odricanja se donosi ako se tuitelj najkasnije
do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva.
Sud bez daljnjeg raspravljanja donosi presudu kojom odbija
tubeni zahtjev.
Ne trai se pristanak tuenog.
Odricanje od tubenog zahtjeva se ne moe opozvati nakon
donoenja presude.

d) Presuda zbog proputanja

Presudu zbog proputanja e sud donijeti kada:
tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan, a
ne radi se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati;
tuitelj je predloio donoenje presude zbog proputanja, a
tueni kome je tuba uredno dostavljena nije dostavio
pismeni odgovor na
tubu u zakonskom roku.
Protiv presude zbog proputanja nije dozvoljena alba.
Tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje.
Blagovremeno podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje
sprjeava da presuda zbog proputanja postane pravosnana.

e) Donoenje presude
Presuda se donosi i pismeni otpravak izrauje u roku od 30
dana od dana zakljuenja glavne rasprave.
Sud obavjetava stranke o datumu donoenja presude: usmeno
nakon zakljuenja rasprave, ili, ako stranka nije bila prisutna,
obavjetava je dopisom.
Obavijetene stranke preuzimaju presudu u zgradi suda, izuzev
kada se presuda dostavlja strankama u skladu sa odredbama o
dostavljanju sudskih pismena:
na zahtjev stranke, u izuzetnim okolnostima,
13

 kada stranka nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja

presude,
presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda
donesena bez rasprave,
kada sud prekorai rok na donoenje i izradu presude.
Rok za albu poinje tei prvog dana nakon donoenja presude.

f) Pisanje presude
Presuda se sastoji od UVODA, IZREKE i OBRAZLOENJA
Uvod presude sadri:
naziv suda,
ime i prezime sudije,
ime i prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih
zastupnika i punomonika,
kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost,
dan zakljuenja glavne rasprave,
naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj
raspravi bili prisutni, i
dan kad je presuda donesena.
Izreka presude sadri:
odluku o prihvatanju ili odbijanju pojednih zahtjeva koji se tiu
glavne stvari i sporednih potraivanja (odluka o tubenom i
protivtubenom zahtjevu), i
odluku o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi
prebijanja (odluka o prigovoru prebijanja).
U obrazloenju presude (koje pie sudija koji je presudu donio) se
iznose:
teze tuitelja i tuenog, odnosno injenice na kojima oni temelje
svoje zahtjeve o kojima sud treba da odlui;
dokazi koji su izvedeni;
ocjena dokaza i injenice koje je sud utvrdio,
pravni zakljuak koji je sud izveo,
propisi na kojima je utemeljena presuda.
14

g) Ocjena dokaza
Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz posebno i sve
dokaze zajedno (slobodna ocjena dokaza).
Svoju ocjenu dokaza sud e iznijeti u obrazloenju presude, pa
e navesti koje je injenice ocijenio kao dokazane i na osnovu
kojih dokaza.
Nije potrebno iscrpno navoditi sadrinu pojedinih isprava ili
iskaza. Dovoljno je iste ukratko i u bitnim takama navesti, i dati
razloge zbog kojih je sud na osnovu tih isprava ili iskaza utvrdio
odreenu injenicu.
Prilikom ocjene dokaza sud formira svoj subjektivni stav prema
odreenoj injenici, odnosno ocjenjuje da li je neka tvrdnja tana
ili nije, i na tome temelji svoju odluku. U obrazloenju presude
sud taj svoj stav, odnosno svoju ocjenu prezentira drugima, zbog
ega ista treba biti potpuno jasna i razumljiva, a sud je duan u
presudi ne samo navesti da je odreenu injenicu utvrdio nego i
zato i na osnovu ega je istu ocijenio na odreeni nain.
Ocjena dokaza se zavrava pravnim zakljukom suda, odnosno
primjenom mjerodavne pravne norme na utvreno injenino
stanje. Izlaganje pravne ocjene izvedenih dokaza je najvaniji
dio presude, odnosno dio po kojem se najvie moe ocijeniti
kvalitet i strunost sudije. Ovdje sudija u pismenoj formi iznosi
svoje pravno rezonovanje, odnosno daje svoje razloge za odluku
koju je donio. Ti razlozi moraju biti utemeljeni na poznavanju
materijalnog prava. Stepen poznavanja i sposobnost primjene
materijalnog prava je u direktnoj vezi sa kvalitetom presude
kao pravnog akta. Poto je prvostepena presuda u praksi esto
predmet pobijanja pravnim lijekovima i ispitivanja od strane viih
sudskih instanci, njena odrivost i kvalitet, pod pretpostavkom
pravilne primjene odredaba parninog postupka, najvie zavise
od kvaliteta iznesenog obrazloenja. Ocjenjivati se moe samo
ona odluka koja izraava stav, odnosno pravno miljenje; dobra
presuda je uvijek argumentovana, pravno obrazloena, jasna i
ubjedljiva.

15

h) Dopunska presuda
Dopunska presuda se donosi kad:
je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim
zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve
raspravljeni;
presude)

je stranka blagovremeno (u roku od 30 dana od prijema

predloila da se presuda dopuni.

Ako je prijedlog za dopunu presude osnovan, sud nee ponovo

otvarati glavnu raspravu nego e u roku od 8 dana donijeti
dopunsku presudu.
Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnesena i alba,
prvo e prvostepeni sud odluiti o prijedlogu za dopunu
presude, a zatim e drugostepeni sud odluivati o albi.
Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to
prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima
stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati
prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

i) Ispravljanje presude
Sud e u svako doba ispraviti oite pogreke u pisanju i
raunanju, kao i nedostatke u obliku presude i nesaglasnost
prepisa presude sa izvornikom.
O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja
stranaka.
Sud donosi rjeenje kojim vri ispravljanje presude, koje se
unosi na kraju izvornika presude i iji se prepis dostavlja
strankama.
Ispravljeni prepis presude zamjenjuje prijanji prepis, a rok
za podnoenje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela
presude tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.
16

j) Pravomonost presude
Pravomona je presuda koja se vie ne moe pobijati albom.
Prvostepena presuda postaje pravosnana:
kada je drugostepeni sud donio odluku da se alba odbija,
kada nijedna stranka nije izjavila albu (istekom roka za
podnoenje albe),
kada se u albenom roku stranke odreknu prava na albu (sa
danom odricanja),
kada stranka odustane od podnesene albe (sa danom
donoenja odluke o odbacivanju albe kao nedoputene).
Drugostepena presuda postaje pravomona sa danom donoenja.
Pravomono presuena stvar je smetnja za voenje novog
postupka, zbog ega se nova tuba u sluaju presuene stvari
odbacuje.
Na postojanje presuene stvari sud pazi po slubenoj dunosti.

k) Rjeenja
Rjeenja donesena na roitu sudija objavljuje, a ona koja su
donesena van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem
ovjerenog prepisa.
Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavie se strankama u
ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rjeenja doputena
posebna alba, ili ako se na osnovu tog rjeenja moe odmah
traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
Pismeno izraeno rjeenje treba sadravati uvod i izreku, a
obrazloenje samo u sluaju odreenom zakonom.
Rjeenje mora biti obrazloeno:
ako se njime odbija prijedlog stranke, ili
ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su
meu sobom u opreci, a
moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to
potrebno.
Sud je vezan za svoja rjeenja, osim u sluaju rjeenja koja
se odnose na upravljanje parnicom, ili ako je Zakonom o
parninom postupku drugaije odreeno.

17

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Presuda na osnovu priznanja

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS (KANTON) (OKRUG)
OPINSKI/OPTINSKI/OKRUNI SUD U ______
BROJ:
Opinski/Optinski/Osnovni sud u _________, i to sudija ________________,
u pravnoj stvari tuitelja _______________________________ protiv
tuenog ______________________ radi duga, v.sp. 1.535,37 KM, nakon
zakljuene glavne rasprave dana _________, donio je

PRESUDU
- na osnovu priznanja Tueni je duan tuitelju isplatiti dug u iznosu od 1.535,37 KM sa zakonskom
zateznom kamatom po stopi utvrenoj Zakonom o visini stope zatezne kamate
i to:
-
-

na iznos od 12,37 KM poev od 31.01.2004. godine, pa do isplate i

na iznos od 1.523,00 KM poev od 08.11.2003. godine, pa do
isplate,

kao i nadoknaditi mu trokove parninog postupka u iznosu od 92,10 KM,

sve u roku od 15 dana od dana prijema presude.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je dana 19.10.2004. godine podnio sudu tubu protiv tuenog radi
isplate duga od 1.535,37 KM na ime neizmirenih obaveza iz ugovora broj
02-U-DD-119/03 od 16.10.2003. godine.
Na roitu za glavnu raspravu dana ___________tueni je priznao tubeni
18

zahtjev, pa je bez daljnjeg raspravljanja donesena presuda kojom se tubeni

zahtjev usvaja (lan 180 ZPP-a).
Odluka o trokovima je donesena na osnovu odredbe lana 386 stav 1 i l.
387 st. 1 ZPP-a, a isti se sastoje od trokova sudske takse na tubu u iznosu od
61,40 KM i sudske takse na presudu u iznosu od 30,70 KM, to sve ukupno
iznosi 92,10 KM.

Sudija
POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u
Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema iste. alba se podnosi putem
ovog suda u dva primjerka.
Presuda na osnovu priznanja se moe pobijati zbog povrede odredaba
parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju data u zabludi ili
pod uticajem prisile ili prevare.

b) Presuda po osnovu odricanja

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS KANTON/OKRUG
OPINSKI/OPTINSKI/OSNOVNI SUD U _________
BROJ:
Opinski/Optinski/Osnovni sud u ________, i to sudija ________________,
u pravnoj stvari tuitelja _______________________________ protiv
tuenog ______________________ radi duga, v.sp. 10.500,00 KM, nakon
zakljuene glavne rasprave dana _________, donio je

PRESUDU
- na osnovu odricanja -

19

Odbija se tuitelj sa tubenim zahtjevom, koji glasi:

Tueni je duan platiti tuitelju iznos od 10.500,00 KM, sa zakonskom
zateznom kamatom od 14.05.2003. godine do isplate i nadoknaditi mu
trokove parninog postupka u roku od 30 dana.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je dana 12.12.2005. godine podnio sudu tubu protiv tuenog radi
isplate duga od 10.500,00 KM na ime neplaene zakupnine.
Na roitu za glavnu raspravu dana ___________tuitelj se odrekao tubenog
zahtjeva, pa je bez daljnjeg raspravljanja donesena presuda kojom se tubeni
zahtjev odbija (lan 181 ZPP-a).

Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u

Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema iste. alba se podnosi putem
ovog suda u dva primjerka.
Presuda na osnovu odricanja se moe pobijati zbog povrede odredaba
parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju data u zabludi ili
pod uticajem prisile ili prevare.

c) Presuda zbog proputanja

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS KANTON/OKRUG
OPINSKI/OPTNSKI/OSNOVNI SUD U ________
BROJ:
Opinski/Optinski/Osnovni sud u Sarajevu i to sudija _________________,
u pravnoj stvari tuitelja ________________________, protiv tuenog
20

_______________________, radi duga, v.sp. 21.936,75 KM, van roita,

dana _____________, donio je
PRESUDU
- zbog proputanja Obavezuje se tueni da tuitelju isplati dug u iznosu od 21.936,75 KM, sa
zakonskom zateznom kamatom po stopi utvrenoj Zakonom o visini stope
zatezne kamate i to:
-
-
-
-

na iznos od 6.600,00 KM od 24.04.2005. godine, pa do isplate,

na iznos od 4.294,29 KM od 04.05.2004. godine, pa do isplate,
na iznos od 6.134,70 KM od 08.06.2004. godine, pa do isplate,
na iznos od 4.907,76 KM od 06.07.2004. godine, pa do isplate,

kao i da mu nadoknadi trokove postupka u iznosu 987,15 KM, sve u roku od

30 dana od dana prijema presude.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je dana 04.10.2004. godine tubom pokrenuo postupak protiv
tuenog radi isplate duga od 21.936,75 KM, nastalog zbog neplaenih rauna
za izvrene marketing usluge.
Tuenom je dana 14.12.2004. godine dostavljena tuba sa prilozima na
odgovor u roku od 30 dana od dana prijema, uz dopis ovog suda sa poukom
tuenom o obavezi iz lana 70 stav 1 ZPP-a FBiH/RS.
Kako tueni, kojem je uredno dostavljena tuba, nije u zakonskom roku
sudu dostavio pismeni odgovor na tubu, a tuitelj je predloio donoenje
presude zbog proputanja, to je sud na osnovu lana 182 stav1 ZPP-a FBiH/
RS, odluio kao u izreci.
Odluku o trokovima sud je donio na osnovu l. 386 stav 1 i l. 387 st. 1
ZPP-a, a isti se sastoje od trokova sudske takse na tubu u iznosu od 658,10
KM i sudske takse na presudu u iznosu od 329,05 KM, to sve ukupno iznosi
987,15 KM.

Sudija

POUKA: Protiv ove presude nije doputena alba, ali tueni moe podnijeti
prijedlog za povrat u prijanje stanje (lan 183 stav 1 ZPP-a).
Prijedlog se podnosi ovom sudu u roku od 8 dana, raunajui od
dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je
21

stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to

saznala.
Nakon proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti
povrat u prijanje stanje.

d) Obavijest o donoenju presude

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD U
Broj:
Sarajevo,
FOND PIOBiH SARAJEVO
Kod ovog suda u toku je postupak u pravnoj stvari tuitelja JP
ELEKTROPRIVREDA BiH ELEKTRODISTRIBUCIJA Sarajevo protiv
vas kao tuenog, radi isplate duga.
Obavjetavamo vas da e presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena dana
PETAK, 14.10.2005. godine, kada istu moete preuzeti u pisarnici Privrednog
odjeljenja suda (soba br. 125/I).
Rok za albu poinje tei prvog dana nakon donoenja presude.
Su d i j a

e) Primjer presude
BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS KANTON/OKRUG
OPINSKI/OPTINSKI/OSNOVNI SUD U_______________
Broj: ___________
__________, _______________. godine
Opinski/Optinski/Osnovni sud u ______ i to sudija__________, u pravnoj
stvari tuitelja-protivtuenog_________________________, koga zastupa
punomonik __________, advokat iz_____________, protiv tuenog22

protivtuitelja _____________________, koga zastupa punomonik

_______________________, advokat iz_____________, radi isplate, v.ps.
po tubi 8.447,43 KM, po protivtubi 11.269,00 KM, nakon to je glavna
rasprava zakljuena dana ___________ godine u prisutnosti zakonskih
zastupnika i punomonika parninih stranaka, dana ______ godine, donio je
PRESUDU
U cijelosti se usvaja tubeni zahtjev tuitelja, koji glasi:
Tueni se obavezuje isplatiti tuitelju iznos od 8.447,43 KM zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos poev od 14.01.1999.
godine, pa do isplate, u roku od 30 dana pod prijetnjom izvrenja.
Usvaja se dio zahtjeva protivtube, koji glasi:
Tuitelj-protivtueni je duan tuenom-protivtuitelju na ime zastupnike
provizije od 3% po ugovoru o zastupanju isplatiti iznos od 6.586,36 KM sa
zakonskom zateznom kamatom, i to:
- na iznos od 487,89 KM poev od 31.12.1996. godine, pa do isplate,
- na iznos od 5.300,56 KM poev od 31.12.1997. godine, pa do
isplate,
- na iznos od 797,91 KM poev od 31.12.1998. godine pa do isplate,
sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvrenja.
Za iznos od 875,07 KM protivtuba se odbija.
Za iznos od 3.807,57 KM protivtuba se odbacuje.
Svaka stranka snosi svoje trokove postupka.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je dana 24.01.2000. godine sudu podnio tubu protiv tuenog radi
isplate duga od 40.512,00 DEM. U tubi je navedeno da je tuitelj tuenom
isporuio robu, te mu ispostavio fakture broj 237 od 28.10.1997. godine i 374
od 27.10.1998. godine. Tueni je dana 22.10.1998. godine uplatio tuitelju
iznos od 30.000,00 KM po osnovu ovog duga, a ostao mu je duan isplatiti
iznos od 40.512,00 KM sa pripadajuim zakonskim zateznim kamatama poev
od dospijea pojedinanih potraivanja, pa do isplate, zbog ega je tuitelj
predloio da sud provede postupak i donese presudu kojom e obavezati
tuenog da tuitelju plati predmetni dug.
23

U odgovoru na tubu tueni je uinio nespornom visinu tubenog zahtjeva,

ali je istakao da datum dospijea potraivanja nije tano naznaen, s obzirom
na to da su stranke ugovorile rok plaanja od 75 dana od dana preuzimanja
robe, a ne od dana izdavanja rauna. Tueni je dalje naveo da on sa tuiteljem
posluje od 1976. godine i da ima pravo na proviziju od 3% od prodate robe,
koja mu nikada nije isplaena.
Tueni je u toku postupka podnio protivtubu. Prema navodima protivtube,
tuitelj duguje tuenom po osnovu zakljuenog ugovora o zastupanju od
10.02.1995. godine proviziju od 3% od netto naplaene realizacije koja se
izvri u roku plaanja koji je ugovoren izmeu opunomoenika i kupca,
shodno odredbi lana 4 Ugovora o zastupanju. Tueni tvrdi da mu tuitelj
po ovom osnovu, tj. na ime zastupnike provizije po raunima koji se
odnose na 1995, 1996. i 1997. godinu duguje iznos od 9.619,40 KM, te je
traio da sud donese presudu kojom e obavezati tuitelja-protivtuenog, da
tuenom-protivtuitelju isplati taj iznos sa pripadajuom zateznom kamatom
i trokovima parninog postupka. Tueni je u protivtubi predloio i da sud
odbije tuitelja sa tubenim zahtjevom u cijelosti, iz razloga to je tueni u
meuvremenu izmirio svoje obaveze prema tuitelju za isporuenu robu, pa
je tubeni zahtjev tuitelja neosnovan.
U svom izjanjenju na protivtubu tuitelj je smanjio svoj tubeni zahtjev.
U pogledu navoda protivtube, tuitelj je naveo da je potraivanje tuenog
zastarjelo, te je osporio osnovanost zahtjeva protivtube iz razloga to veina
rauna za koje tueni trai isplatu provizije nije plaena u roku. U podnesku
od 30.11.2000. godine tuitelj je priznao tuenom pravo na isplatu provizije
za 1996. godinu u iznosu od 1.133,02 KM.
Tuitelj je svoj tubeni zahtjev konano precizirao na glavnoj raspravi, kada
je predloio da sud donese presudu kojom e se tueni obavezati da tuitelju
isplati iznos od 8.447,43 KM, sa zakonskom zateznom kamatom poev od
14.01.1999. godine, pa do isplate, uz naknadu trokova postupka. Tuitelj
je prihvatio nalaz vjetaka finansijske struke___________, koja je utvrdila
da tuitelj od tuenog potrauje iznos od 12.255,00 KM po raunu 374 od
30.10.1998. godine, kao i dio nalaza koji se odnosi na protivtubu, odnosno
obraun provizije po realizaciji i rokovima naznaenim na raunima tuitelja
u visini od 3.807,57 KM, i na osnovu toga je precizirao svoj zahtjev.
Tueni je precizirao zahtjev protivtube i predloio je da sud obavee tuiteljaprotivtuenog da tuenom-protivtuitelju na ime zastupnike provizije od
3% po ugovoru o zastupanju isplati iznos od 11.269,00 KM, sa zakonskom
zateznom kamatom prema dospijeu pojedinanih potraivanja, pa do isplate,
uz naknadu trokova postupka.
Tubeni zahtjev i zahtjev protivtube su osporeni.
24

U dokaznom postupku punomonici parninih stranaka su izveli sljedee

dokaze:
itanjem fakture broj 237 od 28.10.1997. godine, izvozne carinske deklaracije
broj 25269, fakture broj 374 od 27.10.1998. godine, izvozne carinske
deklaracije broj 5829, itanjem Ugovora o zastupanju zakljuenog izmeu
_______ i __________dana __________godine u__________, aneksa tog
ugovora od 13.01.1992. godine, te ugovora o zastupanju od 10.02.1995.
godine, finansijskog izvoda iz poslovnih knjiga tuenog obrauna sa
specifikacijom tuenog, sa obraunskom listom poreza na promet od
04.11.1998. godine, otpremnice broj 136/98 i 137/98 od 04.11.1998. godine,
zapisnika peditera broj 355/98 od 03.11.1998. godine, zapisnika tuenog o
manjku robe od 04.11.1998. godine i naloga tuenog za plaanje u inostranstvu
u korist tuitelja od 24.08.2000. godine, te sasluanjem zakonskih zastupnika
parninih stranaka i vjetaenjem koje je izvrila____________, stalni sudski
vjetak finansijske struke.
Nakon briljive i savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza
zajedno, kao i na osnovu injenica koje meu strankama nisu sporne, odnosno
na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio slijedee:
U odnosu na tubeni zahtjev, sud je utvrdio:
Uvidom u raun br. 237 od 28.10.1997. godine sud je utvrdio da je ovaj raun
tuitelj ispostavio tuenom za isporuenu robu u vrijednosti 42.255,00 KM,
sa navedenim rokom plaanja od 75 dana od preuzimanja robe, uz napomenu
da je roba namijenjena daljnjoj prodaji prema ugovoru. Uvidom u raun broj
374 od 27.10.1998. godine utvreno je da se isti odnosi na isporuku robe u
vrijednosti 28.247,00 KM, uz isti rok plaanja i napomenu. Nije sporno da
je tuitelj tuenom isporuio robu, a isto proizlazi iz dostavljenih izvoznih
carinskih deklaracija. Potraivanje tuitelja po ovim raunima tueni nije
osporio.
Meu strankama nije sporno da je tueni na ime predmetnog duga isplatio
tuitelju ukupno 56.597,00 DEM. Visinu preostalog potraivanja utvrivao
je vjetak finansijske struke.
Uvidom u raune, kao i na osnovu nalaza vjetaka finansijske struke koji u
tom dijelu ni jedna strana nije osporila, sud je utvrdio da postoji potraivanje
tuitelja po raunu 374 od 30.10.1998. godine u iznosu od 12.255,00 KM
koje je dospjelo za plaanje dana 14.01.1999. godine. Vjetak je, naime, na
osnovu pregleda dokumentacije utvrdio da je tueni vrio plaanja tuitelju,
zbog ega je njegov ukupni dug smanjen, kao i da je realizaciju po raunu
374 od 30.20.2998. godine potrebno umanjiti za iznos od 1.660,00 KM jer je
utvreno da se taj iznos odnosi na robu koja tuenom nije isporuena, odnosno
utvren je manjak u tom iznosu. Prihvatanjem nalaza vjetaka u odnosu na
25

tubeni zahtjev tuitelja kao strunog i objektivnog od strane suda i stranaka,

tuitelj je u cijelosti dokazao svoje potraivanje prema tuenom.
U odnosu na zahtjev protivtube, sud je utvrdio slijedee:
Uvidom u ugovore o zastupanju sud je utvrdio da su tuitelj i tueni u
poslovnim odnosima od 1991. godine, kada je zakljuen ugovor o zastupanju
izmeu tuitelja kao opunomoenika i tuenog kao zastupnika. Na konkretni
sporni odnos se primjenjuju odredbe ugovora o zastupanju od 10.02.1995.
godine. Ovaj ugovor nije sporan. Odredbom l. 4 ugovora stranke su utvrdile
da za izvrenu prodaju robe zastupniku pripada provizija od 3% od netto
naplaene realizacije koja se naplati u roku plaanja ugovorenom izmeu
opunomoenika i kupca. Odredbom l. 7 Ugovora zastupnik (tueni) je
ovlaten samostalno vriti dogovaranje kupoprodajnih odnosa sa kupcima i
iste prezentirati opunomoitelju na potpis. Uvidom u raune tuitelja koji
se nalaze u sudskom spisu sud je utvrdio da se isti odnose na predmetni
ugovor jer je na raunima naznaeno da je isporuena roba namijenjena za
dalju prodaju prema ugovoru. Kako stranke u toku postupka nisu prezentirale
nikakav drugi ugovor, sud je ocijenio da je isporuka robe vrena po osnovu
tog ugovora, a ne po osnovu ugovora o prodaji. Nadalje, tuitelj nije osporio
ugovor o zastupanju, niti svoje obaveze iz tog ugovora, jer je priznao pravo
tuenom na proviziju za realizaciju po raunima koji su tuitelju plaeni na
vrijeme, odnosno u roku naznaenom na njegovim raunima. Dakle, tuitelj
i sam prihvata da je njegov obligacionopravni odnos sa tuenim baziran
na tom ugovoru. Iz tih razloga sud ne prihvata tvrdnje tuitelja da je on
smatrao tuenog kupcem robe, jer te tvrdnje nemaju osnova u predmetnom
ugovoru, a u suprotnosti su sa drugim izvedenim dokazima, kao to su
rauni tuitelja, njegovo djelimino nesporenje tuenom prava na provizuju,
te iskaz zakonskog zastupnika tuenog a sasluanog u svojstvu parnine
stranke. Naime, uvidom u ugovor, koji nikada nije osporen niti raskinut,
utvreno je da se radi o ugovoru o zastupanju, da su utvrena prava i obaveze
stranaka, te posebno pravo tuenog na proviziju. Tuenom je dato ovlatenje
da samostalno vri dogovaranje kupoprodajnih odnosa sa kupcima i iste
prezentira tuitelju. Nesporno je da je po osnovu ovog ugovora tueni plaao
svoje obaveze prema tuitelju, to je utvrdio vjetak, i to nije ni sporno. Iako
je zakonski zastupnik tuitelja _______________u svom iskazu tvrdila da je
tueni za tuitelja bio kupac njegove robe i da je rok plaanja za isporuenu
robu odreivao tuitelj u svojim raunima, po ocjeni suda ta tvrdnja se ne
moe potvrditi niti jednim izvedenim dokazom. Naime, u ugovoru jasno stoji
da e se rok plaanja ugovarati izmeu opunomoenika i kupca, zbog ega
odreivanje roka od strane tuitelja na njegovim raunima kojim on poziva
tuenog na plaanje, nije u skladu sa ugovorom jer se ne radi o ugovorenom
roku. Nadalje, ako je zastupnik ovlaten da vri dogovaranje kupoprodajnih
26

odnosa sa kupcima, onda je sasvim jasno da je tueni zastupnik, a ne kupac

robe, to je naznaeno i na raunima koji su njemu ispostavljeni, a da su kupci
trea lica koja kupuju predmetnu robu.
S tim je u skladu i iskaz zakonskog zastupnika tuenog, koji je za razliku od
zakonskog zastupnika tuitelja bio potpisnik predmetnih ugovora i po ijoj
su se izjavi raniji zastupnik tuitelja i on lino usmeno dogovorili da e se
provizija obraunavati kad se roba proda krajnjem kupcu. Po izjavi zastupnika
tuenog, on je robu davao na povjerenje jer se radilo o kupcima sa kojima je
i ranije poslovao i koji su u poslijeratnom periodu uglavnom bili bez obrtnih
sredstava, a sa tuiteljem je dogovorio plaanje rauna nakon naplate od
krajnjeg kupca. Ovakav iskaz zastupnika tuenog je u loginoj vezi sa tekstom
zakljuenog ugovora kojim je zastupnik ovlaten da dogovara kupoprodajne
odnose sa kupcima, i sa injenicom da u postupku tuitelj nije dokazao da
su rokovi bili ugovoreni, nego je utvreno da je rokove odreivao tuitelj
u svojim raunima koje je ispostavljao tuenom. Kako zakonski zastupnik
tuitelja nije bio neposredni uesnik dogovora niti potpisnik ugovora sa
tuenim, to je sud u pogledu uslova plaanja povjerovao iskazu tuenog. Isti
je bio potpisnik ugovora, nakon to je due vrijeme bio u radnom odnosu kod
tuenog kao njegov trgovaki zastupnik, a njegov iskaz se u cijelosti moe
dovesti u vezu sa odredbama ugovora i drugim dokazima.
Iz rezultata dokaznog postupka sud je utvrdio da su tuitelj i tueni bili u
ugovornom odnosu iz zakljuenog ugovora o trgovinskom zastupanju, a
ne ugovora o prodaji robe, te da je tim ugovorom tueni bio ovlaten da sa
kupcima dogovara uslove kupoprodaje. Rokovi koje je na raunima naznaio
tuitelj odnose se na plaanje obaveza tuenog i sa padanjem u docnju za
tuenog nastaje obaveza plaanja zatezne kamate. Odredbe o proviziji odnose
se na pravo tuenog na ugovorenu zaradu za zastupanje u utvrenoj visini.
U momentu kada je tueni doznaio sredstva tuitelju dolo je do realizacije
ugovora i od tog momenta tueni ima pravo na proviziju ukoliko je ista
naplaena u roku plaanja ugovorenom izmeu tuitelja i kupca. Kako nije
sporno da je tueni bio zastupnik tuitelja niti da je realizacija naplaena, a
nema dokaza da je tuitelj ugovarao sa kupcima rokove plaanja, to je za sud
u cijelosti prihvatljiv iskaz zastupnika tuenog, prema kojem je on te rokove
po ovlatenju tuitelja ugovarao sa kupcima, a nakon isplate vrio je plaanja
tuitelju. Tako se deavalo da su neki rauni plaeni i prije nego je raun
dospio za plaanje, a neki sa zakanjenjem. Iz gore navedenih razloga sud je
ocijenio zahtjev tuenog kao protivtuitelja za isplatu zastupnike provizije
po osnovu predmetnog ugovora kao osnovan.
Na osnovu nalaza vjetaka finansijske struke, sud je u pogledu visine tog
zahtjeva utvrdio slijedee:
Vjetak je u svom nalazu prije svega utvrdila visinu potraivanja tuitelja po
27

osnovu predmetnih rauna uzimajui u obzir uplate koje tueni izvrio, te je

utvreno potraivanje dijela po raunu br. 374 od 30.10.1998. godine. Zatim
je dat nalaz u dvije varijante, i to zavisno od toga da li je obraun provizije
vren na osnovu rokova plaanja naznaenih na raunima tuitelja ili po
osnovu ugovora u kojem rok plaanja nije ugovoren, uz konstataciju vjetaka
da u dostavljenoj dokumentaciji nema dokumenta na osnovu koga se moe
tano utvrditi koji je rok plaanja ugovoren izmeu opunomoenika i kupca.
Prema prvoj varijanti, vjetak je obraunao proviziju u visini od 3.807,57
KM prema rokovima plaanja navedenim u raunima tuitelja uzimajui u
obzir samo tu realizaciju, i kada se izvri prebijanje meusobnih dugovanja
i potraivanja, tuitelj potrauje od tuenog 8.447,43 KM. Ovakav nalaz je
prihvatio tuitelj i na osnovu istog precizirao svoj tubeni zahtjev.
U drugom sluaju, obraunata je provizija na ukupnu realizaciju, bez obzira na
rok plaanja oznaen na raunima koje je tuitelj ispostavio tuenom, jer rok
plaanja nije ugovoren, pa je utvren iznos po osnovu obraunate provizije
od 11.269,00 KM, te bi nakon kompenzacije sa utvrenim potraivanjem
tuitelja od 12.255,00 KM, potraivanje tuitelja iznosilo 986,00 KM.
Ovu varijantu je prihvatio tueni i na osnovu iste precizirao svoj tubeni
zahtjev. Istu varijantu obrauna prihvata i sud jer je data u skladu sa ugovorom
stranaka i tumaenjem tog ugovora od strane suda kako je gore izloeno. Na
taj nain je utvrena visina provizije od 11.269,00 KM a ista se odnosi na
1995. god., 1996. god. 1997. god. i 1998. godinu.
S obzirom na istaknuti prigovor zastare potraivanja, sud je utvrdio slijedee:
Kako je tueni protivtubu podnio sudu dana 15.06.2000. godine, prigovor
zastare potraivanja koji je istakao tuitelj je djelimino osnovan. Naime,
isti je osnovan za potraivanje provizije za 1995. godinu u visini od 875,07
KM koje je dospjelo za plaanje 31.12.1995. godine zbog isteka opeg roka
zastare od pet godina propisanog odredbom l. 371 Zakona o obligacionim
odnosima. Potraivanje tuenog po osnovu provizije koje nije zastarjelo i
koje je osnovano iznosi 10.393,93 KM, to je sud utvrdio na osnovu nalaza
vjetaka finansijske struke.
Na osnovu rezultata provedenog postupka, sud je svoju odluku donio kao u
izreci iz slijedeih razloga:
Kako tuitelj trai isplatu duga po osnovu neplaenog rauna za isporuenu
robu, sud je s obzirom na injenino stanje utvrdio da je tuitelj kao ugovorna
strana svoje obaveze iz zakljuenog ugovora u cijelosti ispunio, zbog ega
je osnovan njegov zahtjev prema tuenom kao drugoj ugovornoj strani da
ispuni svoje obaveze, pa su primijenjene odredbe l. 17 i 124 ZOO u vezi sa
odredbama ugovora o zastupanju od 10.02.1995. godine, i u pogledu tubenog
28

zahtjeva je odlueno kao u izreci.

Kako je u postupku utvreno da je zahtjev protivtube osnovan u visini od
10.393,93 KM, a tuitelj je svoj tubeni zahtjev smanjio za iznos neosporenog
potraivanja tuenog po osnovu provizije od 3.807,57 KM, to je za taj iznos
trebalo umanjiti potraivanje tuenog u protivtubi, jer je o istom odlueno
prilikom odluivanja o tubenom zahtjevu tuitelja. Dakle, sud je utvrdio da
je osnovan zahtjev protivtube u iznosu od 6.586,36 KM, pa je na osnovu
odredbi l. 17 124 ZOO u vezi sa odredbom l. 790 ZOO i odredbom l. 4
Ugovora o zastupanju odluio kao u izreci, odnosno odbacio je viak zahtjeva
jer je o istom ve odlueno.
Odluku o trokovima, sud je donio na osnovu odredaba l. 386 stav 2
ZPP-a.

Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u
Sarajevu u roku od 30 dana od dana donoenja iste. alba se podnosi putem
ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu.

f) Dopunska presuda
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD SARAJEVO
Broj: ___________
Sarajevo, _______________
Opinski sud u Sarajevu, i to sudija __________ u pravnoj stvari tuitelja
_________________________ koga zastupa punomonik __________,
advokat iz Sarajeva, protiv tuenog ________ radi naknade tete, v.sp.
10.100,00 KM, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave, odluujui o
prijedlogu tuitelja za dopunu presude tog suda broj ________ od_______
dana _______ donio je

29

DOPUNSKU PRESUDU
Nalae se tuenom da tuitelju plati i iznos od 100,00 KM sa zakonskom
zateznom kamatom od 26.08.2006. godine do isplate, sve u roku od 30 dana.
O b r a z l o e nj e
Presudom ovog suda broj ____ od ______ je naloeno tuenom da plati
tuitelju 7.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 26.08.2006.
godine do isplate, te parnine trokove u iznosu od 1.200,00 KM. Preostali
dio tubenog zahtjeva u iznosu od 3.000,00 KM je odbijen.
Navedenom presudom je odlueno o zahtjevu tuitelja za naknadu
nematerijalne tete u iznosu od 10.000,00 KM, a oitom omakom je
proputeno odluiti o zahtjevu za naknadu materijalne tete u iznosu od
100,00 KM.
Tuitelj je blagovremeno predloio da sud dopuni presudu tako da se
odlui i o zahtjevu za naknadu materijalne tete, koja se odnosi na trokove
lepanja vozila od mjesta saobraajne nezgode do prvog ovlatenog servisa.
Prijedlog je osnovan.
Utvrena je iskljuiva odgovornost tuenog za nastalu tetu, jer je
pravosnanom presudom, koja je donesena u krivinom postupku koji je voen
protiv okrivljenog (u ovom postupku tuenog) __________ pred Opinskim
sudom u Sarajevu pod brojem __________, tueni oglaen krivim za krivino
djelo __________i izreena mu je novana kazna u iznosu od _______.
Uvidom u priznanicu leper d.o.o. Sarajevo br. 7/05 od_7.2.2005. godine
je utvreno da je tuitelj ovom preduzeu platio iznos od 100,00 KM za
izvrenu uslugu prevoza.
Tubeni zahtjev je osnovan, jer je tueni tuitelju uzrokovao tetu, zbog ega
mu je istu duan nadoknaditi po osnovu odredbe l. 154 ZOO, pa je isti valjalo
prihvatiti i odluiti kao u izreci ove presude.
Budui da je zahtjev u pogledu kojeg se traila dopuna presude dovoljno
raspravljen, ova presuda je donesena bez ponovnog otvaranja glavne rasprave
(l. 192 i 193 ZPP-a).

30

Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja je dozvoljena alba Kantonalnom sudu

u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema istog. alba se podnosi
putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu
stranu.

g) Ispravka presude
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ:
Sarajevo,
Opinski sud u Sarajevu, i to sudija ___________, u pravnoj stvari tuitelja
___________ protiv tuenog _________________ radi isplate, v.sp. 8.371,98
KM, van roita, dana 04.08.2006. godine, donio je
R J E E NJ E
Ispravlja se presuda zbog proputanja ovog suda broj Ps-905/05 od
19.05.2006. godine tako to u izreci presude iza rijei tueni umjesto
_______________ treba da stoji ___________, a iza rijei tuitelju
umjesto ___________ treba da stoji _______________.
O b r a z l o e nj e

U presudi ovog suda broj __________ od 19.05.2006. godine, dolo je do

greke prilikom pisanja naziva stranaka u izreci, pa je sud na osnovu odredbe
lana 195 ZPP-a rijeio kao u izreci.

Su d i j a

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u
Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema istog.
alba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka.
31

POGLAVLJE XIV
ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG
SUDA)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................... 3

Zakon o parninom postupku ....................................................................... 3
II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 8
III PRAKTINI PRIMJERI ........................................................................ 8
a) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao neblagovremena ........................... 8
b) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao nedozvoljena .............................. 12
d) Rjeenje kojim se alitelj poziva da dopuni ili ispravi albu ................. 13

POGLAVLJE XIV
ALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG
SUDA)
POSTUPAK PO REDOVNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA
- Postupanje prvostepenog suda po albi -

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parninom postupku
Zakonske odredbe koje reguliu materiju vezanu za redovne pravne lijekove
i postupanje prvostepenog suda su odredbe lanova 203 215 i lanovi 233,
234 i 236 i lan 325 stav 8 ZPP-a RS.
lan 203
Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti albu u roku
od 30 dana od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u
skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja
prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreen rok. U mjeninim i ekovnim
sporovima ovaj rok je 15 dana.
Blagovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane pravosnana u
dijelu koji se pobija albom.
lan 204
Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude.
Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve
izjavljene albe.
Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.

lan 205
alba mora da sadri:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba,
2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu,
3) razlog albe,
4) potpis podnosioca albe.
lan 206
Ako alba ne sadri podatke iz lana 205 ovog zakona (nepotpuna alba),
prvostepeni sud e rjeenjem, protiv koga nije dozvoljena alba, pozvati
alioca da u roku od 8 dana dopuni ili ispravi albu.
Ako alilac u roku iz stava prvog ovog lana ne postupi po traenju suda, sud
e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.
lan 207
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim
ako alilac prui dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti, odnosno
predloiti do zakljuenja glavne rasprave.
Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi
se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze, duan je navesti injenice
koje tim dokazima treba utvrditi.
Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim
sudom ne mogu se iznositi u albi.
Ako su usljed iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza
prouzrokovani trokovi u postupku povodom albe, ove trokove e nezavisno
od ishoda spora snositi ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno
predloila nove dokaze.
lan 208
Presuda se moe pobijati:
1) zbog povreda odredaba parninog postupka,
2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati
4

zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o

priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili
prevare.
lan 209
Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije
primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo
od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude.
lan 210
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kada je sud neku
odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kada je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kada na to ukazuju nove
injenice ili novi dokazi.
lan 211
Pogrena primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio
odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primijeni ili kada takvu odredbu
nije pravilno primijenio.
lan 212
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranu.
lan 213
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie rjeenjem
prvostepeni sud bez odravanja roita.
alba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za
njeno podnoenje.
alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije ovlateno za
podnoenje albe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od albe ili ako lice
koje je izjavilo albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.

lan 214
Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostavie prvostepeni
sud protivnoj stranki odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana
prijema albe. Protivna stranka moe u roku od osam dana od prijema albe
podnijeti tom sudu odgovor na albu.
Primjerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud aliocu odmah, a
najdocnije u roku od osam dana od prijema odgovora na albu.
Neblagovremeno podnijet odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje.
Podnesci primljeni po prijemu odgovora na albu ili po isteku roka za odgovor
na albu nee se uzimati u razmatranje, osim u sluajevima u kojima sud
izriito od stranke zatrai dodatno izjanjenje.
lan 215
Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu
prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je podnijet, sa svim spisima
dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.
Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe
parninog postupka, sudija prvostepenog suda dae objanjenje povodom
navoda albe koji se tiu tih povreda, a po potrebi e da provjeri istinitost tih
navoda u albi.
---lan 233
Protiv rjeenja prvostepenog suda dozvoljena je alba ako u ovom zakonu
nije odreeno da alba nije dozvoljena.
Ako ovaj zakon izriito odreuje da posebna alba nije dozvoljena, rjeenje
prvostepenog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.
lan 234
Blagovremeno podnijeta alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim zakonom
nije drugaije propisano.
Rjeenje protiv koga nije dozvoljena posebna alba moe se odmah izvriti.
6

lan 236
U postupku po albi protiv rjeenja shodno e se primjenjivati odredbe koje
vae za albu protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred
drugostepenim sudom.
lan 325
Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet u roku ako je prije
nego to rok istekne predat nadlenom sudu.
Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafskim
putem, dan predaje poti smatra se kao dan predaje sudu kome je upuen, a
ako je podnesak upuen telefaksom danom predaje smatra se dan prijema
telefaksa u sud.
Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje
sudu smatra se vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog
elektronskog potpisa.
Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se
po njemu moglo postupiti, smatrae se da je dat u roku ako uredan podnesak
naknadno bude predat sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u
roku od tri dana od dana predaje telegrama poti.
Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u Vojsci Republike Srpske,
dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se
kao dan predaje sudu.
Odredba stava 4 ovog lana odnosi se na ostala lica koja se nalaze na slubi
u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne
postoji redovna pota.
Za lica liena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove
za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija, smatra se kao dan predaje sudu.
Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu
prije isteka roka, a stigne nadlenom sudu poslije isteka roka, smatrae se da
je na vrijeme podnijet.
Odredbe st. 1 do 7 ovog lana primjenjuju se na rok u kome se po propisima
mora podii tuba, kao i na rok zastarjelosti potraivanja ili nekog drugog
prava.
7

II. KONTROLNA LISTA

Ispitati blagovremenost, potpunost i dozvoljenost albe.
Odbaciti albu ako je neblagovremena ili nedozvoljena.
Ako je alba nepotpuna, potrebno je pozvati alioca da istu dopuni ili
ispravi, pa ako to alitelj ne uini, odbaciti albu kao nepotpunu.
Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostaviti na
odgovor protivnoj stranki, a primjerak odgovora na albu, ukoliko je
dostavljen, dostaviti alitelju.
Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na
albu dostaviti albu i odgovor na albu sa kompletnim spisom
drugostepenom sudu na odluku.
Po potrebi dati objanjenja povodom navoda albe koji se tiu
povreda odredaba parninog postupka i provjeriti istinitost tih navoda
u albi.

III PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao neblagovremena
REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istonom Sarajevu
Broj: _____________
U Istonom Sarajevu,
Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija
______________, u pravnoj stvari tuioca ___________, protiv tuene
____________, radi ___________, van roita, dana ____________, donio
je sljedee
R J E E NJ E
alba tuene od 05.04.2008. godine, izjavljena na presudu ovog suda broj
__________ od __________, se odbacuje kao neblagovremena.
O b r a z l o e nj e
8

Nakon zakljuenja glavne rasprave kojoj su prisustvovali tuilac lino i

punomonik tuene, odrane dana 04.02.2008. godine, u skladu sa odredbama
lana 185 Zakona o parninom postupku RS (Sl. glasnik RS, broj 58/03),
ovaj sud je obavijestio stranke da e presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena
dana 04.03.2008. godine, da istu navedenog datuma mogu podii u pisarnici
ovog suda, te da od narednog dana tee rok za albu koji iznosi 30 dana, a u
skladu sa odredbama lana 422 Zakona o parninom postupku.
Tuena je albu na presudu ovog suda broj ________ od _______, izjavila dana
05.04.2008. godine predajom na potu, a to je utvreno uvidom u prezentat
suda o prijemu pismena, dakle po proteku roka, u smislu ve navedenih
lanova 185 i 422 Zakona o parninom postupku. Naime, rok za izjavljivanje
albe je poeo tei dana 05.03.2008. godine, pa je alba neblagovremena, jer
je zadnji dan kada je alba mogla biti izjavljena 03.04.2008. godine.
Imajui u vidu utvreno injenino stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj
sud je na osnovu lana 213 stav 1 i 2 Zakona o parninom postupku odluio
kao u dispozitivu ovog rjeenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom

Sarajevu, u roku od 30 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog
suda u tri primjerka.

Ili:

***

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istonom Sarajevu
Broj: ___________
U Istonom Sarajevu, _________
Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija
___________, u pravnoj stvari tuiteljka ___________, zastupana po
punomoniku ___________, protiv tuene __________, zastupane po
punomoniku, radi ___________, van roita, dana________. godine, donio
je sljedee
9

R J E E N JE
alba tuene od 07.02.2005. godine, izjavljena na presudu ovog suda broj
________ od ______ godine, se odbacuje kao neblagovremena.
O b r a z l o e nj e
Nakon zakljuenja glavne rasprave kojoj su prisustvovali punomonik
tuiteljke i punomonik tuene, odrane dana 21.12.2004. godine, u skladu
sa odredbama lana 185 Zakona o parninom postupku RS (Sl. glasnik
RS, broj 58/03), ovaj sud je obavijestio stranke da e presuda u ovoj pravnoj
stvari biti donesena dana 19.01.2005. godine, da istu navedenog datuma
mogu podii u pisarnici ovog suda, te da od narednog dana tee rok za albu
koji iznosi 15 dana, a u skladu sa odredbama lana 422 Zakona o parninom
postupku.
Tuena je albu na presudu ovog suda broj ________ od _______, izjavila
dana 07.02.2005. godine, koja je predata neposredno u zgradi suda, a to je
utvreno uvidom u prezentat suda o prijemu pismena, dakle po proteku roka,
u smislu ve navedenih lanova 185 i 422 Zakona o parninom postupku.
Naime, punomonik tuene je oalbenu presudu zaprimio u zgradi suda dana
20.01.2005. godine, pa je i pored toga to je rok za izjavljivanje albe u stvari
poeo tei 21.01.2005. godine, s obzirom na to da sud zbog praznika nije
radio dana 19.01.2005. godine, alba neblagovremena, odnosno, zadnji dan
kada je alba mogla biti izjavljena je 04.02.2005. godine.
Imajui u vidu utvreno injenino stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj
sud, je na osnovu lana 213 stav 1 i 2 Zakona o parninom postupku, odluio
kao u dispozitivu ovog rjeenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom

Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog
suda u tri primjerka.
Ili:
REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istonom Sarajevu
Broj: ___________
10

***

U Istonom Sarajevu, _________

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija
___________, u pravnoj stvari tuioca ___________, protiv tuenog
__________, radi ___________, van roita, dana________ godine, donio
je sljedee
R J E E N JE
alba tuioca od 15.06.2006. godine, izjavljena na rjeenje ovog suda broj
________ od 17.04.2006. godine, se odbacuje kao neblagovremena.
O b r a z l o e nj e
Tuilac je dana 12.12.2005. godine podnio tubu Osnovnom sudu u Sokocu
protiv tuenog, a radi smetanja posjeda.
Dana 17.04.2006. godine, ovaj sud je donio rjeenje kojim se tuba tuioca
odbacuje, budui da tuilac nije postupio po nalogu ovog suda iz rjeenja od
28.03.2006. godine
Tuilac je albu na rjeenje ovog suda broj _______ od 17.04.2006. godine
izjavio dana 15.06.2006. godine, koja je predata na potu istog dana, tj.
15.06.2006. godine, a to je utvreno uvidom u prezentat suda o prijemu
pismena i uvidom u peat pote na koverti u kojoj je pismeno predato. Dakle
tuilac je po proteku roka od 15 dana izjavio albu, jer je zadnji dan kada je
alba mogla biti izjavljena 14.06.2006. godine, budui da je tuilac oalbeno
rjeenje zaprimio dana 30.05.2006. godine.
Imajui u vidu injenino stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj sud je, na
osnovu lana 213 stav 1 i 2 Zakona o parninom postupku, odluio kao u
dispozitivu ovog rjeenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom

Sarajevu, u roku od 30 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog
suda u tri primjerka.
***
11

b) Rjeenje kojim se alba odbacuje kao nedozvoljena

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istonom Sarajevu
Broj: ___________
U Istonom Sarajevu, _________
Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija
___________, u pravnoj stvari tuiteljke ___________, protiv tuenog
__________, radi ___________, van roita, dana________ godine, donio
je sljedee
R J E E N JE
alba tuiteljke od 27.10.2005. godine, SE ODBACUJE KAO
NEDOZVOLJENA.
O b r a z l o e nj e
Rjeavajui po prijedlogu tuiteljke od 05.07.2005. godine, za povraaj u
preanje stanje, ovaj sud je po zakljuenju roita povodom prijedloga za
povraaj u preanje stanje, koje je odrano dana 20.10.2005. godine, donio
rjeenje kojim se prijedlog tuiteljke od 03.07.2005. godine, za povraaj u
preanje stanje odbija.
Tuiteljka je podneskom od 27.10.2005. godine izjavila posebnu albu
pozivajui se na odredbe lana 233 Zakona o parninom postupku, na rjeenje
ovog suda od 21.10.2005. godine kojim se prijedlog tuiteljice za povraaj u
preanje stanje odbija.
Kako je lanom 333 stav 2 Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik
RS, broj 58/03), odreeno da protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za
povraaj u preanje stanje nije dozvoljena posebna alba osim ukoliko je
prijedlog podnijet zbog donoenja presude zbog proputanja i s obzirom na to
da u ovoj pravnoj stvari nije donesena presuda zbog proputanja, ovaj sud je
odluio kao u dispozitivu ovog rjeenja.

Sudija
POUKA:
Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu
u roku do 30 dana od dana prijema. alba se podnosi putem ovog suda u
dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
12

c) Rjeenje kojim se alitelj poziva da dopuni ili ispravi albu

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istonom Sarajevu
Broj: ___________
U Istonom Sarajevu, _________
Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istonom Sarajevu, i to sudija
___________, u ostavinskom postupku iza dne 17.02.2001. godine, umrli
______________, sa posljednjim prebivalitem u _________, van roita
dana _____________, donio je
R J E E N JE
Poziva se aliteljka ______________ da dopuni albu podnesenu ovom sudu
dana ___________ godine, tako to e tano navesti albene razloge kao i
izjavu da li prvostepeno rjeenje ovog suda broj ________ od _______ pobija
u cjelini ili u odreenom dijelu, u roku od 8 dana od dana dostave prepisa
ovog rjeenja.
Ako aliteljka u roku iz stava 1 ovog rjeenja ne postupi po traenju suda, sud
e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.
O b r a z l o e nj e
Dana ___________ godine aliteljka je ovom sudu podnijela albu protiv
rjeenja broj ____ od _____ godine, a koja ne sadri elemente propisane
lanom 205 Zakona o parninom postupku RS (Sl. glasnik RS broj 58/03).
Kako je lanom 205 Zakona o parninom postupku propisano ta alba mora
sadravati, ovaj sud je u skladu sa odredbama lana 206 Zakona o parninom
postupku, postupajui po uputama Okrunog suda u Istonom Sarajevu
_______, odluio kao u izreci ovog rjeenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.

(lan 206 stav 1 ZPP-a)

13

POGLAVLJE XV
SUDSKE MJERE OSIGURANJA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .................................................3

II. KONTROLNA LISTA ............................................................................ 12
III. PRAKTINI PRIMJERI ...................................................................... 14
a) Primjer rjeenja kada se prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja
smatra povuenim LAN 336 STAV 3 ZPP-a ........................................ 14
b) Primjer rjeenja kojim se odreuje sudska mjera osiguranja radi osiguranja
potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar LAN 272 STAV 1 TAKA
1 ZPP-a. ...................................................................................................... 15

POGLAVLJE XV
SUDSKE MJERE OSIGURANJA
I

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

X - SUDSKE MJERE OSIGURANJA

lan 268
(1)

Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje, ukljuujui i osiguranje

na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije
odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja
parninog postupka kao i u toku tog postupka nadlean je sud koji
postupa po tubenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud
koji postupa u prvom stepenu, a neposredno vii sud kada je prijedlog
za njeno donoenje podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi
odluivanja o pravnom lijeku.

(2)

Nakon pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, o prijedlogu za

osiguranje odluuje sud koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom
zahtjevu u prvom stepenu.
lan 269

(1)

Mjera osiguranja moe se odrediti:

1. ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje potraivanja
ili prava, i
2.
ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja
mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja,
posebno time to e svoju imovinu otuiti, prikriti, opteretiti
ili na drugi nain njom raspolagati, odnosno promijeniti
postojee stanje stvari ili na neki drugi nain tetno uticati na
prava predlagaa osiguranja.

(2)

Ako drugaije nije zakonom odreeno, sud e odrediti mjeru osiguranja

samo pod uslovom da predlaga osiguranja, u roku koji odredi sud,
prema odredbama zakona o izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja
bi protivniku osiguranja mogla nastati odreivanjem i provoenjem
3

mjere osiguranja. Ako predlaga osiguranja ne da jemstvo u odreenom

roku, sud e odbiti prijedlog za odreivanje mjere osiguranja. Na
njegov zahtjev sud moe osloboditi predlagaa osiguranja od obaveze
davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogunosti da
jemstvo da.
(3)

Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Brko Distrikt BiH, kantoni, grad

i opine su izuzeti od obaveze iz stava 2 ovog lana.
lan 270

Jemstvo iz lana 269 ovog zakona se vraa u roku od osam dana od dana
prestanka vaenja mjere osiguranja. Ukoliko u meuvremenu protivnik
osiguranja podnese tubu za naknadu tete, nadleni sud za postupanje u tom
predmetu e odluiti o vaenju odreenog jemstva.
lan 271
(1) Radi osiguranja novanog potraivanja mogu se odrediti slijedee mjere:
1) zabrana protivniku osiguranja da otui, sakrije, optereti ili raspolae
odreenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje
potraivanja predlagaa osiguranja. Ova zabrana e se zabiljeiti u
odgovarajuim javnim registrima;
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1 ovog stava i to
polaganjem u depozit suda ako je to mogue ili predajom u posjed treoj
osobi;
3) zabrana duniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja
potraivanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja
da primi stvar, da naplati potraivanje i da njime raspolae. Ova zabrana
se moe izrei i svakoj drugoj osobi od koje protivnik osiguranja moe
zahtijevati isplatu ili predaju stvari;
4) predbiljeba zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili
na pravu uknjienom na nekretnini do vrijednosti dosuenog glavnog
potraivanja sa kamatama i trokovima.
(2)

Mjera iz stava 1 taka 4 ovog lana moe se odrediti samo ukoliko

o potraivanju povjerioca ve postoji odluka suda koja nije postala
izvrna.

(3)

Rjeenja o odreivanju mjera osiguranja iz stava 1 ovog lana

dostavljaju se protivniku osiguranja, duniku protivnika osiguranja,
ako je potrebno, i odgovarajuim javnim registrima. Mjera osiguranja

smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili duniku

protivnika osiguranja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajuem javnom
registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po
vremenu.
(4)

Na podruju gdje ne postoje zemljine knjige, mjere osiguranja iz

ovog lana e se provesti primjenom odgovarajuih pravila izvrnog
postupka.
lan 272

(1) Radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar ili njen
dio mogu se odrediti slijedee mjere osiguranja:
1) zabrana protivniku osiguranja otuenja, sakrivanja,
optereenja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno
potraivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini,
ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim
registrima;
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1 ovog
stava i to polaganjem u depozit suda, ako je to mogue, ili
predajom u posjed treoj osobi;
3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu
nanijeti tetu imovini na koju je upravljeno potraivanje
ili nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje
potrebne da bi se sauvala imovina ili da bi se odralo
postojee stanje stvari;
4) ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odreene
aktivnosti.
(2)

Odredbe st. 3 i 4 lana 271 ovog zakona primjenjuju se i u sluaju

osiguranja potraivanja upravljenih na odreenu stvar ili jedan njen
dio.

(3)

Mjere osiguranja iz ovog lana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev

koji se njima obezbjeuje.
lan 273

(1) Radi osiguranja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja, mogu se
izrei slijedee
mjere osiguranja:
5

1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima odreene

aktivnosti ili nalog da poduzme odreene aktivnosti u cilju
odravanja postojeeg stanja ili sprjeavanja nastanka tete
suprotnoj stranki;
2) ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odreene
aktivnosti;
3) povjeravanje odreene imovine protivnika osiguranja treoj
osobi na uvanje i staranje;
4) odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih osoba, pod
uslovima predvienim zakonom kojim se ureuje izvrni
postupak; i
5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje
tubenog zahtjeva predlagaa osiguranja.
(2) Odredba lana 271 stav 3 na odgovarajui nain se primjenjuje i na mjere
osiguranja iz stava 1 ovog lana.
lan 274
(1)

Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani

da otui, sakrije, optereti ili raspolae imovinom odgovoran je po
pravilima graanskog prava. Nakon zabiljebe zabrane, sve dok
takva zabrana traje nije mogu upis u registar bilo kakvih promjena
prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika
osiguranja.

(2)

Otuenje ili optereenje suprotno nalogu suda o zabrani da otui,

sakrije, optereti ili raspolae imovinom nema pravni uinak prema
predlagau, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zatiti savjesnog
sticaoca.

(3)

Odredbe st. 1 i 2 ovog lana, na odgovarajui nain se primjenjuju

i u sluaju postupanja osoba suprotno odluci suda o odreivanju
drugih mjera osiguranja.

(4)

Mjerom osiguranja ne stie se zalono pravo, osim u sluaju

opravdanja predbiljebe zalonog prava iz take 4 stava 1 lana
271 ovog zakona.
lan 275

Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti vie mjera osiguranja,

ako je to potrebno.
6

lan 276
(1)

Mjera osiguranja moe se predloiti prije pokretanja i tokom

sudskog postupka, te nakon zavretka tog postupka, sve dok
izvrenje ne bude provedeno.

(2)

Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnini

postupak koji je u toku, prijedlog se moe iznijeti i usmeno na
roitu.

(3)

U prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja predlaga osiguranja

mora istai zahtjev u kojem e oznaiti potraivanje ije osiguranje
trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva i predmet mjera
osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se
zasniva tubeni zahtjev, te predloiti dokazi kojima se ti navodi
potkrepljuju. Predlaga osiguranja duan je dokaze, ako je to
mogue, priloiti uz prijedlog.

(4)

Na usmeno podneseni prijedlog za odreivanje mjera osiguranja,

na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe stava 3 ovog lana.
lan 277

(1)

Osim u sluajevima odreenim ovim zakonom, mjera osiguranja

ne moe se odrediti ako protivnik osiguranja nije imao mogunost
da se o prijedlogu za njeno odreivanje izjasni.

(2)

Prijedlog za odreivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima

dostavlja protivniku osiguranja, uz obavijest da protivnik osiguranja
moe podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odreivanje mjere
osiguranja u roku od osam dana.
lan 278

(1)

Na prijedlog predlagaa osiguranja, istaknut sa prijedlogom za

odreivanje mjere osiguranja, sud moe odrediti privremenu mjeru
osiguranja bez prethodnog obavjetavanja i sasluanja protivnika
osiguranja ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim da je mjera
osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem
izgubila svrha mjere osiguranja.

(2)

Sud dostavlja odluku iz stava 1 ovog lana protivniku osiguranja

odmah. Protivnik osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru
7

moe osporiti razloge za odreivanje privremene mjere osiguranja,

nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana. Odgovor
protivnika osiguranja mora biti obrazloen.
(3)

Nakon odranog roita iz stava 2 ovog lana, sud e posebnim

rjeenjem ukinuti rjeenje o odreivanju privremene mjere ili
zamijeniti to rjeenje novim rjeenjem o odreivanju mjere
osiguranja, u skladu sa lanom 279 ovog zakona. Protiv novog
rjeenja o odreivanju mjere osiguranja doputena je alba u skladu
s lanom 282 ovog zakona.
lan 279

(1)

U rjeenju o odreivanju mjere osiguranja sud e odrediti vrstu

mjere, sredstva kojima e se ona prinudno ostvariti i predmet
mjere osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila sudskog
izvrnog postupka. Sud e po slubenoj dunosti dostaviti rjeenje o
odreivanju mjere osiguranja nadlenom izvrnom sudu radi njenog
prinudnog provoenja i odgovarajuim javnim registrima radi upisa.

(2)

Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o

odreivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete
osiguranja, predlaga osiguranja moe predloiti tu izmjenu u istom
postupku, na osnovu ve izreenih naloga ili zabrana.

(3)

Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o

izvrenju iz zakona o izvrnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje
stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon to
prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja.

(4)

Rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana moraju biti obrazloena.

(5)

U sluaju odreivanja mjere osiguranja po slubenoj dunosti, sud e

na odgovarajui nain primijeniti odredbe ovog lana.
lan 280

(1)

Kada je mjera osiguranja odreena prije podnoenja tube, odlukom

o odreivanju mjere osiguranja odredit e se rok ne dui od 30 dana
u kojem predlaga osiguranja mora podnijeti tubu.

(2)

Predlaga osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u

skladu sa stavom 1 ovog lana.

lan 281
(1)

Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o

mjeri osiguranja.

(2)

Ukoliko tubeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom,

nadleni sud moe mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o
tubenom zahtjevu ne postane pravosnana.

(3)

Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi najdue do isteka roka od

30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvrenje.

(4)

Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud brie po slubenoj

dunosti.
lan 282

(1)

Protiv prvostepenog rjeenja o mjeri osiguranja moe se izjaviti

alba u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.

(2)

alba se dostavlja protivniku osiguranja koji moe u roku od tri

dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na albu.

(3)

O albi odluuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana

dostavljanja
prvostepenom sudu odgovora na albu ili isteka roka za
podnoenje odgovora na albu.

(4)
(5)

alba ne odlae izvrenje rjeenja iz stava 1 ovog lana.

(6)

alba protiv rjeenja o odreivanju mjere osiguranja koje je u

prvom stepenu izdao
kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije doputena.

(7)
(8)

alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri osiguranja nije

doputena.
lan 283

(1)

Ako su izreene mjere odreene lanom 271 stav 1 ta. 1 i 2 i lanom

272 stav 1 ta. 1 i 2 ovog zakona, sud e na prijedlog protivnika
osiguranja ili uvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su
podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada
9

cijene tih stvari.

(2)

Prodaja stvari iz stava 1 ovog lana obavit e se po pravilima o

izvrenju na pokretnim stvarima.

(3)

Ako je odreena mjera osiguranja iz lana 271 stav 1 taka 3 ovog

zakona, sud moe, na prijedlog predlagaa osiguranja ili protivnika
osiguranja, odrediti da se na predlagaa osiguranja prenese pravo
na ispunjenje potraivanja, u sluaju u kojem postoji opasnost da
se to potraivanje, zbog zakanjenja u njegovu ostvarenju, nee
moi realizovati ili da e se izgubiti pravo na regres prema treim
osobama.

(4)

Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom

potraivanja uvat e se u sudskom depozitu dok se ne obustavi
mjera osiguranja ili dok predlaga osiguranja ne predloi izvrenje,
a najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. Druge koristi
dobivene ostvarenjem potraivanja poloit e se u sudski depozit ako
je to mogue, ili e se na koji drugi nain odrediti njihovo uvanje
do obustave mjere osiguranja, odnosno dok predlaga osiguranja ne
predloi izvrenje, ali najdue 30 dana poto potraivanje postane
izvrno.
lan 284

(1)

Predlaga osiguranja moe u prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja

ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava
davanjem odreenog jemstva od strane protivnika osiguranja.

(2)

Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja moe se odrediti i na

prijedlog protivnika osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi
predlaga osiguranja.
lan 285

(1)

Ako predlaga osiguranja u roku odreenim rjeenjem o odreivanju

mjere osiguranja ne podnese dokaz iz lana 280 ovog zakona, sud e
obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.

(2)

Na prijedlog protivnika osiguranja postupak e se obustaviti i ukinuti

provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena
kasnije promijenile tako da vie nije potrebna.

10

(3)

Sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i

ukinuti provedene radnje i u slijedeim sluajevima:
1. ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos potraivanja
koje se obezbjeuje, s kamatama i trokovima;
2. ako protivnik osiguranja uini vjerovatnim da je potraivanje u
vrijeme donoenja rjeenja o odreivanju mjere osiguranja ve
bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno;
3. ako je pravomono utvreno da potraivanje nije nastalo ili da
je prestalo.

(4)

U sluajevima iz st. 1 i 3 ta. 2 i 3 ovog lana, trokove prouzrokovane

odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja predlaga osiguranja
duan je nadoknaditi protivniku osiguranja.
lan 286

(1)

Trokove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje

predlaga osiguranja.

(2)
Ako je prijedlog za odreivanje mjere osiguranja podnesen tokom
parninog ili
drugog sudskog postupka, sud nadlean za odluivanje o tubenom
ili drugom zahtjevu e odluiti ko podmiruje trokove izdavanja i
provoenja mjera osiguranja.
lan 287
Predlaga osiguranja ima po optim pravilima imovinskog prava pravo na
naknadu tete koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dune
postupiti po rjeenju o odreivanju mjere osiguranja.
lan 288
Protivnik osiguranja ima po optim pravilima imovinskog prava prema
predlagau osiguranja pravo na naknadu tete koja mu je nanesena mjerom
osiguranja za koju je utvreno da je bila neosnovana ili koju predlaga
osiguranja nije opravdao.
lan 289
Potraivanja naknade tete iz l. 287 i 288 ovog zakona zastarijevaju u roku
11

od godinu dana od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera osiguranja

izreena.
lan 290
Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadlean za provoenje izvrenja
pravomone

II. KONTROLNA LISTA

Nadlenost suda u prvom stepenu, a vieg suda kada je prijedlog
podnesen nakon dostave predmeta tom sudu radi odluivanja o
pravnom lijeku;
Zakonske pretpostavke za odreivanje mjere osiguranja sadrane u
lanu 269 stav 1 taka 1 i 2 ZPP-a;
Sud e odbiti prijedlog ako predlaga ne da jemstvo u odreenom
roku;
Vrste mjera osiguranja radi osiguranja novanog potraivanja
odreene lanom 271 stav 1 taka 1 - 4 ZPP-a;
Vrste mjera osiguranja radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno
na odreenu stvar ili njen dio odreene lanom 272 stav 1 taka 1 - 4
ZPP-a;
Vrste mjera osiguranja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja
odreene lanom 273 stav 1 taka 1 5 ZPP-a;
Prijedlog se podnosi u pismenoj formi, a usmeno na roitu ako je
vezan za parnini postupak koji je u toku;
Prijedlog sadri: oznaku potraivanja ije se osiguranje trai, vrstu
mjere, sredstva i predmet mjera osiguranja, injenice na kojima
se zasniva tubeni zahtjev, prijedlog dokaza kojima se ti navodi
potkrepljuju;
Sud dostavlja prijedlog protivniku osiguranja radi davanja odgovora
u roku od 8 dana;
Sud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog
obavjetavanja protivnika osiguranja pod uslovima iz lana 278 stav
1 ZPP-a, te dostavlja odluku protivniku, koji istu moe osporiti u
roku od 3 dana,
u tom sluaju sud u roku od 3 dana zakazuje roite i donosi odluku
kojom ukida rjeenje o odreivanju privremene mjere osiguranja
12

ili rjeenje zamjenjuje novim rjeenjem o odreivanju mjere

osiguranja;
Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja sadri vrstu mjere, sredstva
kojima e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja;
Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o
izvrenju iz Zakona o izvrnom postupku;
Sud odreuje rok od 30 dana za podnoenje tube kada je mjera
osiguranja odreena prije podnoenja tube;
Mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri
osiguranja;
alba protiv prvostepenog rjeenja o mjeri osiguranja je 8 dana od
dana dostavljanja rjeenja;
Rok za odgovor na albu je 3 dana;
O albi odluuje drugostepeni sud;
alba je nedoputena protiv rjeenja o privremenoj mjeri osiguranja;
Mogunost davanja jemstva umjesto mjere osiguranja odreena je
lanom 284 ZPP-a;
Sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlaga
ne dostavi dokaz iz lana 280 ZPP-a, a moe to uiniti i na prijedlog
protivnika osiguranja ako su ispunjeni uslovi iz lana 285 stav 2 i 3,
taka 1 3 ZPP-a
Trokove u toku postupka prethodno podmiruje predlaga, a konanu
odluku o trokovima donosi sud;
Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadlean za provoenje
izvrenja pravomone presude.

13

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Primjer rjeenja kada se prijedlog za izdavanje sudske mjere
osiguranja smatra povuenim LAN 336 STAV 3 ZPP-a

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
OPINSKI SUD U __________________
Zenica, _______________________

Opinski sud u ______________, sudija _______________ u

pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M.S., ki _____________, iz
______________, ul. _______________, koju zastupa punomonik
____________________________, advokat iz _______________, ul.
_________________, i protivnika osiguranja Z.M., sina _____________,
iz ______________, radi odreivanja mjere osiguranja, v.sp.
___________________ KM, odluujui o prijedlogu za odreivanje mjere
osiguranja, dana ________________ godine, donio je ovo
R J E E NJ E
Smatra se da je prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja povuen.
Ima se smatrati da prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja nije ni
podnesen i isti se moe ponovno podnijeti.
O b r a z l o e nj e
Predlagatelj je podnio prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja, koji
nije sadravao sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, tj.
podatke koje mora sadravati iz odredbe lana 269 i 276 stav 3 Zakona o
parninom postupku. Zbog toga je prijedlog, shodno odredbi lana 336 stav
1 ZPP-a vraen predlagau radi ispravke i dopune. Kako predlagatelj nije
vratio sudu ispravljen i dopunjen prijedlog u odreenom roku od 8 dana, to je
14

sud donio rjeenje kojim se smatra da je prijedlog povuen, shodno odredbi

lana 336 stav 3 Zakona o parninom postupku.

Sudija
POUKA:
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od dana
dostavljanja rjeenja Kantonalnom sudu u ______________.

b) Primjer rjeenja kojim se odreuje sudska mjera osiguranja

radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu
stvar LAN 272 STAV 1 TAKA 1 ZPP-a.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
OPINSKI SUD U __________________
Zenica, _______________________
Opinski sud u ______________ , sudija _______________ u
pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M.S., ki _____________, iz
______________, Ul. _______________, koju zastupa punomonik
____________________________, advokat iz _______________,
Ul. _________________,
i protivnika osiguranja Z.M., sina
_____________, iz ______________, radi odreivanja mjere osiguranja,
v.sp ___________________ KM, odluujui o prijedlogu za odreivanje
mjere osiguranja, dana ________________ godine, donio je ovo
R J E E NJ E
Odreuje se mjera osiguranja zabranom protivniku osiguranja da otui,
sakrije ili raspolae svojim putnikim vozilom marke _________, tipa
___________, broj motora ________, proizvedeno ______ godine,
registrirano dana ___________ u PU _________.
Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri
osiguranja.
Ovu zabranu e zabiljeiti odjel za registraciju putnikih vozila PU
__________, kod kojeg je registracija izvrena.

15

O b r a z l o e nj e
Predlagatelj je u svom prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja uinio
vjerovatnim postojanje svog potraivanja, koje se sastoji u predaji
putnikog vozila. Uz tubu je priloio dokaze kojima potvruje svoje
navode, koje koristi ujedno i za odreivanje mjere osiguranja. Zatim je
dokazao subjektivnu opasnost u smislu lana 269 stav 1 taka 2 ZPP-a,
koja se sastoji u tome da protivnik osiguranja eli prodati svoje putniko
vozilo. O tome se izjasnio sasluani svjedok. Budui da je predlagatelj
uinio vjerovatnim da postoji njegovo odreeno pravo, kao i drugu
zakonsku pretpostavku u smislu postojanja subjektivne opasnosti, to je
sud cijenio da su ispunjene pretpostavke za izdavanje predloene mjere
osiguranja i primjenom citirane odredbe mjeru usvojio.
Odluku o vremenskom trajanju odreene mjere osiguranja sud je donio na
osnovu lana 281 stav 1 ZPP-a, a odluku o zabiljebi mjere osiguranja na
osnovu lana 272 stav 1 taka 1 ZPP-a.

SUDIJA

POUKA:

Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od
dana dostavljanja rjeenja Kantonalnom sudu u ______________.

16

POGLAVLJE XVI
TROKOVI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 3

Zakon o parninom postupku ....................................................................... 3
II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 9
III . PRAKTINI PRIMJERI ...................................................................... 10
a) Rjeenje o oslobaanju od trokova ........................................................10
b) Odluka o trokovima ...............................................................................11

POGLAVLJE XVI
TROKOVI
I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE
Zakon o parninom postupku
1. Parnini trokovi
lanak 383
(1)

Parnine trokove ine izdaci uinjeni tijekom ili u povodu postupka.

(2)

Parnini trokovi obuhvaaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih

osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.
lanak 384

Svaka stranka prethodno sama podmiruje trokove koje je prouzroila svojim

radnjama.
lanak 385
(1)

Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je po nalogu suda

unaprijed poloiti svotu potrebitu za podmirenje trokova koji e
nastati u povodu izvoenja dokaza.

(2)

Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, sud e odrediti da svotu

potrebitu za podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake
dijelove.

(3)

Sud e odustati od izvoenja dokaza ako svota potrebita za podmirenje

trokova ne bude poloena u roku koji odredi sud.

(4)

Iznimno od odredbe stava 3 ovoga lana, ako sud po slubenoj dunosti

odredi izvoenje dokaza radi utvrivanja injenica u svezi s primjenom
lanka 3. stavka 2 ovoga zakona, a stranke ne poloe odreenu svotu,
predujam trokova za izvoenje dokaza isplatit e se iz sredstava
suda.
3

lanak 386
(1)

Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je protivnoj stranki

naknaditi trokove.

(2)

Ako stranka djelomice uspije u parnici, sud moe, s obzirom na

postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove,
ili da jedna stranka naknadi drugoj razmjeran dio trokova.

(3)

Sud moe odluiti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je druga
stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno
neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni
trokovi.

(4)

Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti hoe li trokove iz lanka

385 stavak 4 ovoga zakona podmiriti jedna ili obje stranke, ili e ti
trokovi pasti na teret trokova suda.
lanak 387

(1)

Pri odluivanju koji e se trokovi stranki naknaditi, sud e uzeti u obzir

samo trokove koji su bili potrebiti radi voenja parnice. O tome koji
su trokovi bili potrebiti, te o visini trokova, odluuje sud ocjenjujui
briljivo sve okolnosti.

(2)

Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge trokove, ovi

trokovi odmjerit e se po toj tarifi.
lanak 388

Stranka je duna neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranki trokove

koje je prouzroila svojom krivnjom ili sluajem koji se njoj dogodio.
lan 389
Ako nije bilo povoda za podnoenje tube zbog toga to je tuenik ve priznao
svoju obvezu i bio ju spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tuitelj e
naknaditi tueniku parnine trokove.
lanak 390
(1)
4

Tuitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranki naknaditi parnine

trokove, osim ako je povlaenje tube uslijedilo nakon udovoljenja

zahtjevu od strane tuenika.

(2)

Stranka koja odustane od pravnoga lijeka duna je protivnoj stranki

naknaditi trokove nastale u povodu pravnoga lijeka.
lanak 391

(1)

Svaka stranka podmiruje svoje trokove ako je parnica zavrena

sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugaije ugovoreno.

(2)

Trokovi nagodbe koja je pokuana, ali nije uspjela, ulaze u parnine

trokove.
lanak 392

Ako u izlunoj parnici bude prihvaen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud
ustanovi da je tuenik kao povjerilac u izvrnom postupku imao opravdanih
razloga smatrati da ne postoje prava treih osoba na tim stvarima, odredit e
da svaka stranka podmiruje svoje trokove.
lanak 393
(1)

Suparniari podmiruju trokove na jednake dijelove.

(2)

Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora,

sud e prema razmjeru tog udjela odrediti koliki e dio trokova
naknaditi svaki od suparniara.

(3)

Suparniari, koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju

solidarno i za trokove dosuene protivnoj strani.

(4)

Za trokove prouzroene posebnim parninim radnjama pojedinih

suparniara, ostali suparniari ne odgovaraju.
lanak 394

Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu

trokova prema odredbama ovoga zakona, ali ne i pravo na nagradu.
lanak 395
Odredbe o trokovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa pravobranilatvo.
U tome sluaju trokovi postupka obuhvaaju i iznos koji bi se stranki priznao
5

na ime nagrade odvjetniku.

lanak 396
(1)

O naknadi trokova odluuje sud na odreeni zahtjev stranke bez

raspravljanja.

(2)

Stranka je duna u zahtjevu odreeno navesti trokove za koje trai

naknadu. Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije
do zavretka raspravljanja koje prethodi odluivanju o trokovima, a
ako je rije o donoenju odluke bez prethodnoga raspravljanja, stranka
je duna zahtjev za naknadu trokova staviti u prijedlog o kojem sud
treba odluiti.

(3)

O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju

kojim se zavrava postupak pred tim sudom.

(4)

U tijeku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi

trokova samo kad pravo na naknadu trokova ne ovisi o odluci o
glavnoj stvari.

(5)

U sluaju iz lanka 390 ovoga zakona, ako povlaenje tube ili

odustanak od pravnoga lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za
naknadu trokova moe se staviti u roku od 15 dana nakon prijama
izvijea o odustanku, odnosno povlaenju tube.
lanak 397

(1)

Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluit e i o trokovima nastalim
u postupku u povodu toga pravnoga lijeka.

(2)

Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek, ili ukine
tu odluku i odbaci tubu, odluit e o trokovima cijeloga postupka.

(3)

Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet

vrati na ponovno suenje, ostavit e da se o trokovima postupka u
povodu pravnog lijeka odlui u konanoj odluci.

(4)

Sud moe postupiti prema odredbi stavka 3 ovoga lanka i kad odluku
protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelomice ukine.

lanak 398
Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na
rjeenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
2. Trokovi u postupku za osiguranje dokaza
lanak 399
(1)

Trokove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja

je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je duna naknaditi
i trokove protivnoj stranki, odnosno postavljenome privremenom
zastupniku.

(2)

Te trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih

trokova, sukladno uspjehu u parnici.

3. Osloboenje od plaanja trokova postupka

lanak 400
(1)

Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja sukladno

svome opem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete
za nuno izdravanje sebe i svoje obitelji.

(2)

Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje

od plaanja taksi i osloboenje od polaganja predujma za trokove
svjedoka, vjetaka, uviaja, prijevoda i sudskih oglasa. Sud moe
osloboditi stranku plaanja svih trokova ili jednoga dijela trokova
postupka.
lanak 401

Pri donoenju odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e

briljivo ocijeniti sve okolnosti, a naroito e uzeti u obzir vrijednost predmeta
spora, broj osoba koje stranka izdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi
njezine obitelji..
lanak 402
(1)

Odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi

7

prvostupanjski sud na prijedlog stranke.

(2)

Stranka je duna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnome stanju.

(3)

Kad je to potrebito, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebite

podatke i obavijesti o imovnome stanju stranke koja trai osloboenje,
a moe o tomu sasluati i protivnu stranku.

(4)

Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog stranke za osloboenje

od plaanja trokova postupka nije doputena alba.
lanak 403

Predujam za trokove od ijega je plaanja stranka osloboena isplatit e se

iz sredstava suda.
lanak 404
(1)

Rjeenje o oslobaanju od plaanja trokova postupka prvostupanjski

sud moe tijekom postupka ukinuti ustanovi li da je stranka u stanju
snositi i trokove postupka. Tom prilikom sud e rijeiti hoe li stranka
u cijelosti ili djelomice naknaditi i one trokove i takse kojih je prije
bila osloboena.

(2)

U prvome redu imaju se naknaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda.

lanak 405

(1)

Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda ine dio parninih

trokova.

(2)

O naknadi tih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena

plaanja trokova postupka sud e odluiti sukladno odredbama o
naknadi trokova.

(3)

Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj

dunosti prvostupanjski sud od stranke koja je duna naknaditi te
trokove.

(4)

Ako je protivnik stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka

odlukom suda obvezan naknaditi parnine trokove, a ustanovi se da
nije u stanju te trokove platiti, sud moe naknadno odrediti da trokove
iz stavka 1 ovoga lana plati, u cijelosti ili djelomice, stranka koja je

osloboena plaanja trokova postupka iz onoga to joj je dosueno.

Time se ne dira u pravo te stranke da za ono to je platila trai naknadu
od protivnika.

II. KONTROLNA LISTA

Svaka stranka prethodno sama snosi trokove do okonanja
postupka.
O naknadi trokova postupka sud odluuje prema uspjehu stranaka
u postupku.
Sud uzima u obzir samo trokove koji su bili potrebni radi voenja
postupka.
Suparniari snose trokove na jednake dijelove, osim ako postoji
razlika u pogledu njihovih udjela u sporu.
Sud odluuje o naknadi trokova postupka na opredijeljeni zahtjev
stranke.
Opredijeljeni zahtjev za naknadu trokova postupka stranka je
duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja, ili ako nije bilo
raspravljanja zahtjev za naknadu trokova postupka duna je staviti u
prijedlogu o kojem sud odluuje.
O naknadi trokova postupka sud odluuje skupa s odlukom o glavnoj
stvari, a posebnim rjeenjem samo ako odluka o trokovima ne zavisi
o odluci o glavnoj stvari.
Sud moe stranku na njen prijedlog osloboditi u cijelosti ili djelimino
od plaanja trokova postupka ako nije u mogunosti da plati trokove
bez tete po izdravanje sebe i svoje porodice.
Stranka je duna uz prijedlog podnijeti dokaze o svom imovnom
stanju, a podatke o tome sud moe pribaviti i po slubenoj dunosti,
kao i sasluati na te okolnosti suprotnu stranku.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Rjeenje o oslobaanju od trokova
OSNOVNI SUD U ___________
Broj: ______________________
___________, __________godine
Osnovni sud u ___________, po sudiji _______________________, u pravnoj
stvari tuitelja_____________, sin ______, iz ___________, zastupan po
punomoniku ________________, advokatu iz _________, protiv tuene
__________, zastupane po ___________________, radi utvrivanja prava
vlasnitva, odluujui o zahtjevu tuitelja za oslobaanje od plaanja trokova
postupka van roita, a dana 05.06.2008. godine donio je
R J E E NJ E
Tuitelj _____________ oslobaa se u cijelosti od plaanja trokova takse na
tubu i presudu u iznosu od 600,00 KM.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je podnio sudu prijedlog za oslobaanje od plaanja trokova
postupka, navodei da je penzioner sa visinom penzije kojom ne moe da
podmiri ni osnovne ivotne potrebe, a posebno plaanje sudske takse, tako da
bi, imajui u vidu da je osoba starije ivotne dobi sa naruenim zdravstvenim
stanjem, ugrozio svoju egzistenciju plaanjem sudske takse.
Uvidom u uvjerenje (ek o isplaenoj penziji) o visini penzije i uvjerenje o
katastarskim prihodima utvreno je da tuilac osim penzije u minimalnom
iznosu nema drugih prihoda niti imovine iz koje bi mogao ostvarivati
prihode.
Imajui u vidu da bi plaanjem sudske takse tuitelj ugrozio vlastitu
egzistenciju, sud je u skladu s odredbom lana 400 i 401 ZPP-a odluio kao
u izreci rjeenja.


PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
10

S u d i j a,
___________

b) Odluka o trokovima
OSNOVNI SUD U _____________
BROJ : _______________________
________ ,_______________godine
Osnovni sud u _________, po sudiji ______________, u pravnoj stvari
tuiteljice ___________, iz __________, zastupane po punomoniku
__________, advoktu iz _________, protiv tuenog __________, iz
___________, zastupanog po punomoniku ___________, advokatu iz
___________, radi razvoda braka, na roitu, a dana 1107.2007. godine,
donio je
R J E E NJ E
Tuba tuiteljice _______________ protiv tuenog ___________, radi
razvoda braka, smatra se
POVUENOM.
Povuena tuba smatra se da nije ni podnesena i moe se ponovo podnijeti.

Obavezuje se tuiteljica ______________ da tuenom na ime
naknade trokova postupka isplati iznos od 360,00 KM, u roku od 30 dana od
dana prijema prepisa rjeenja, pod prijetnjom izvrenja.
O b r a z l o e nj e
Na pripremno roite zakazano za dan 11.07.2007. godine nije pristupio
punomonik tuiteljice, koji je uredno obavijeten, a punomonik tuenog
nije predloio voenje postupka u odsustvu, te je sud u smislu odredbe lana
84 Zakona o parninom postupku RS odluio kao u stavu 1 izreke rjeenja.
Odluka o trokovima postupka temelji se na odredbi lana 388, 389 i lana
396 Zakona o parninom postupku Republike Srpske, i isti se sastoje od
nagrade punomoniku tuenog za sastav odgovora na tubu u iznosu od 360
KM, koja nagrada je odreena u skladu sa ADV tarifom.

S U D I JA

____________________
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se podnijeti alba u
roku od 30 dana od dana prijema prepisa rjeenja. alba se podnosi
____________________ putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
11

POGLAVLJE XVII
PRAVNA POMO

I.

RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ......................................3

Zakon o parninom postupku ....................................................................... 3

II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 4
a) Kada se pravna pomo mora pruiti ......................................................... 4
b) Sadraj zamolnice za pravnu pomo ........................................................ 5
III. PRAKTINI PRIMJERI ........................................................................ 6
a) Zamolnica domaem sudu za sasluanje svjedoka ................................... 6
b) Zamolnica domaem sudu za sasluanje stranke ..................................... 7
c) Zamolnica ministarstvu pravde za uruenje pismena ............................... 9
d) Zamolnica nadlenom organu druge drave za uruenje pismena ......... 10

POGLAVLJE XVII
PRAVNA POMO
I.

RELEVANTNE ZAKONSKE
ODREDBE

Zakon o parninom postupku

lan 414
(1)

Sudovi u Federaciji duni su u parninom postupku pruati pravnu

pomo svim sudovima u Bosni i Hercegovini.

(2)

Ako zamoljeni sud nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen,

ustupit e molbu nadlenom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome
obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadleni sud, odnosno
organ vlasti nije poznat, vratit e molbu sudu koji je podnio molbu.

(3)

Ako u jednom mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za davanje

pravne pomoi, molba za davanje pravne pomoi moe se podnijeti
bilo kojem od tih sudova.
lan 415

(1)

Sudovi e ukazivati pravnu pomo inostranim sudovima u sluajevima

predvienim meunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u
ukazivanju pravne pomoi. U sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti
objanjenje daje Federalno ministarstvo pravde.

(2)

Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje

radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno
Federacije. U takvom e sluaju sud nadlean za davanje pravne pomoi
po slubenoj dunosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije,
radi donoenja konane odluke.

(3)

Odredbe lana 414 st. 2 i 3 ovog zakona vae i za postupanje s molbom

inostranog suda.
3

lan 416
Sudovi ukazuju pravnu pomo inostranim sudovima na nain predvien
u domaem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe
se obaviti i na nain koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije
protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.
lan 417
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati
u postupak molbe za pravnu pomo inostranih sudova samo ako su molba
i prilozi sastavljeni na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je
priloen ovjereni prijevod na tom jeziku.
lan 418
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe sudova iz
Federacije za pravnu pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim
putem preko organa uprave nadlenog za inostrane poslove Bosne i
Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene
drave, ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

II. KONTROLNA LISTA

a) Kada se pravna pomo mora pruiti
Sudovi u Federaciji i u Republici Srpskoj duni su u parninom
postupku pruati pravnu pomo svim sudovima u Bosni i Hercegovini
(lan 414 ZPP-a).
Sudovi u Federaciji i u Republici Srpskoj pravnu pomo inostranim
sudovima ukazivae u sluajevima predvienim meunarodnim
(bilateralnim ili multilateralnim) ugovorima, kao i kad postoji
uzajamnost (reciprocitet) u ukazivanju pravne pomoi. U sluaju
sumnje o postojanju uzajamnosti, objanjenje daje Federalno
ministarstvo pravde (lan 415 st. 1 ZPP-a).
Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje
4

radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno

entiteta. U takvom e sluaju sud nadlean za davanje pravne pomoi
po slubenoj dunosti dostaviti predmet vrhovnom sudu entiteta radi
donoenja konane odluke (lan 415 st. 2 ZPP-a).
Prilikom ukazivanja pravne pomoi sudovi primjenjuju postupak
predvien u domaem zakonu, s tim da se pojedina radnja koja je
predmet molbe inostranog suda moe obaviti i na nain koji zahtijeva
inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne
i Hercegovine, odnosno njenih entiteta.
Domai sudovi e uzimati u postupak molbe za pravnu pomo
inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u
slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, ili ako je priloen ovjereni
prijevod na tom jeziku, osim ako meunarodnim ugovorom nije ta
drugo odreeno.
Molbe sudova iz entiteta za pravnu pomo dostavljaju se inostranim
sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadlenog za
inostrane poslove Bosne i Hercegovine, osim ako meunarodnim
ugovorom nije ta drugo odreeno, s tim to i molbe i prilozi moraju
biti sastavljeni na jeziku zamoljene drave ili uz njih mora biti
priloen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.
b) Sadraj zamolnice za pravnu pomo
U zamolnici za pravnu pomo potrebno je navesti:
naziv suda koji trai pravnu pomo i dravu od koje se pomo trai;
oznaku spisa, te predmet zamolnice, odnosno vrstu postupka, radnji,
dokaza ili podataka koje treba provesti, odnosno prikupiti u postupku
po zamolnici;
podatke o strankama u postupku, kao i podatke o svjedocima,
odnosno osobama koje treba sasluati ili ispitati (za fizika lica ime,
prezime, adresa prebivalita ili boravita, te po mogunosti podatke o
datumu ili godini roenja, zanimanju i dravljanstvu, a za pravna lica
naziv i sjedite pravnog lica i, po mogunosti, ime i prezime i adresu
njihovih zastupnika, ukoliko su ovi podaci sudu poznati);
pitanja koja treba postaviti licima koja treba sasluati ili ispitati,
odnosno okolnosti na koje ih treba sasluati ili ispitati;
punu adresa adresata i naziv dokumenata koje treba uruiti, ako je
predmet zamolnice
5

 uruenje dokumenata;
dokumente ili druge predmete koje treba pregledati;
ostale eventualne elemente predviene ugovorom ili konvencijom o
pruanju pravne pomoi, kao i druge informacije i podatke koji su
neophodni za postupanje po zamolnici.

III. PRAKTINI PRIMJERI

a) Zamolnica domaem sudu za sasluanje svjedoka (lan 414
ZPP-a)

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Optinski/Opinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine
OPTINSKOM/OPINSKOM SUDU U _____________
PREDMET: Zamolnica

Kod ovog suda u toku je parnini postupak po tubi tuioca
____________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog
po punomoniku ___________, advokatu iz _________, Ul. _________ br.
____, protiv tuenog _________, iz _____________ , Ul. _________ br.
____, radi utvrivanja prava vlasnitva.

Na pripremnom roitu odranom dana _________, na prijedlog
tuioca ovaj sud donio je rjeenje da se svjedok ________________ sa
prebivalitem u _____________, Ul. __________ br. ___, zbog toga
to se radi o starijoj i bolesnoj osobi koja zbog velike udaljenosti nije u
mogunosti pristupiti pred ovaj sud, saslua zamolbenim putem pred tim
sudom, i to u prisutnosti punomonika tuioca i tuenog, a na slijedee
okolnosti:

1. __________________________________________________________,
2. __________________________________________________________,
3. __________________________________________________________,
4. __________________________________________________________,
5. __________________________________________________________.
Stoga od vas, na osnovu odredaba lana 414 st. 1 ZPP-a, traimo da pred
vaim sudom provedete sasluanje navedenog svjedoka i da nam zapisnik o
toj procesnoj radnji dostavite to prije u ____ primjeraka.

S potovanjem!

S u d i j a:

____________________

b) Zamolnica drugom domaem sudu za sasluanje stranke

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ. P-....
OPINSKOM SUDU U APLJINI
APLJINA
Pred ovim sudom u toku je parnini postupak po tubi........, iz.Ul......,
koju zastupa.........., advokat iz Sarajeva, protiv tuenog..... iz ....., Ul.......,
koga zastupa............, advokat iz Sarajeva, i .... iz Sarajeva, Ul..................,
radi priznanja prava vlasnitva i uknjibe, v.sp...........KM
Na pripremnom roitu, dana.......... godine, na prijedlog punomonika
tuitelja i prvotuenog odreeno je provoenje dokaza pred zamoljenim
sudom. Na osnovu lana 128 stav 2 ZPP-a dostavljamo slijedeu

ZAMOLNICU

Za izvoenje dokaza sasluanjem u svojstvu parnine stranke prvotuenog

....... iz ............
Predmet spora je priznanje prava vlasnitva na stanu koji se nalazi u Sarajevu,
Ulica ................ broj ......, povrine.......m2, kao pripadajuim dijelovima
zajednikih prostorija i zemljita ispred zgrade. Navedeni stan prvotueni je
stekao na osnovu ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje
stanova koji je zakljuio sa drugotuenim dana.......godine u kome je proputen
7

upis clausule intabulandi.

Prvotueni je zakljuio ugovor sa tuiteljicom dana.... godine, ovjerio pred
sudom i kod poreske uprave. Kako se tuiteljica ne moe upisati kao vlasnik,
na osnovu lana 38 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima, predlae da sud
utvrdi da je po osnovu valjanog ugovora o kupoprodaji stekla pravo vlasnitva
nad predmetnim stanom, to su tueni duni priznati i trpiti da se Zemljinoknjinom uredu Opinskog suda u Sarajevu u knjizi poloenih ugovora izvri
upis prava vlasnitva na ime tuiteljice. Punomonik prvotuenog u odgovoru
na tubu ne osporava injenine navode iz tube, pravni osnov i tubeni
zahtjev. Drugotueni u odgovoru na tubu navodi da ne raspolae podacima
da je prvotueni isplatio cijenu po ugovoru koji je zakljuio sa drugotuenim,
niti postoje dokazi da je stan mogao prodati tuiteljici.
Prvotuenog............ potrebno je sasluati u svojstvu parnine stranke na
okolnosti:
- zakljuenja ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje
stana sa prvotuenim dana..... godine;
- isplate kupoprodajne cijene po navedenom ugovoru;
- naina useljena i svojstva u koritenju predmetnog stana.
Zapisnik o izvedenom dokazu potrebno je dostaviti ovom sudu
najkasnije do.... godine, kako bi se proitao na glavnoj raspravi.

Sudija,

c) Zamolnica ministarstvu pravde za uruenje pismena

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
OPINSKI SUD U TUZLI
BROJ: Ps.1723/04
Tuzla, 06.10.2008. godine

MINISTARSTVO PRAVDE BIH

SARAJEVO
UL. Trg BiH br.1
Predmet: Molba za uruenje pismena
Kod ovog suda u toku je postupak tuioca___________, iz _________
Austrija, ul.______________,protiv tuenog______________, radi naplate
duga, v.sp. 256.880,66 KM.
Potrebno je da poziv za pripremno roite zakazano kod ovog suda za dan
05.01.2009. godine i rjeenje od 12.08.2008. god. dostavite
izravno tuiocu:
______________________________________, Austrija
Molimo da dokaz o izvrenom uruenju dostavite uz poziv na br.
Ps.1723/04.

S potovanjem!

Sudija,

9

d) Zamolnica nadlenom organu druge drave za uruenje

pismena
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
OPINSKI SUD U _________
Broj:032-0-Ps-08-000 248
Tuzla, 17.04.2008. godine
TUILAC: _____________________, zastupan po punomoniku
_________, advokatu iz Tuzle
TUENI: ___________________________________, Republika Hrvatska
RADI: smetanja posjeda
v.sp.1.000,00 KM
REPUBLIKA HRVATSKA
- Nadlenom organu PREDMET: Zamolnica
Dana 11.04.2008. g. tuilac ______________,zastupan po
punomoniku _________, advokatu iz Tuzle, podnio je tubu protiv
tuenog______________ iz ______________ Republika Hrvatska,
ul._______________, radi smetanja posjeda.
Kako bi sud mogao provesti postupak molimo vas da tuenom
____________________ Republika Hrvatska uruite slijedee isprave:
-
-
-

Tubu sa prijedlogom za odreivanje mjere osiguranja od 11.04.2008.

god.
Rjeenje suda br.032-0-Ps-08-000248 od 15.04.2008. god.
Dopis - dostava tube na odgovor od 17.04.2008. god. i dopis dostava mjere osiguranja na izjanjenje od 17.04.2008. god.

Navedene isprave su prilog ovog dopisa i iste se dostavljaju u originalu.

Molimo da dokaz o uruenju ili razloge za neuruenje dostavite
ovom sudu uz poziv na broj: 032-0-Ps-08-000248.
S potovanjem!

10

Sudija

POGLAVLJE XVIII
POSEBNI POSTUPCI

I. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA (l. 419-422) ......3

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .................................................3
II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 4
II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA (l. 423427) ............................................................................................................... 4
I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 4
II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 5
III. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI (l. 428-433) ... 6
I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 6
II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 8
IV. POSTUPAK PRED ARBITRAOM (l. 434-453) ................................ 9
I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 9
II KONTROLNA LISTA ............................................................................ 15
III PRAKTINI PRIMJER ......................................................................... 18
a) Primjer Rjeenja o postavljanju arbitra: ................................................. 18

POGLAVLJE XVIII
POSEBNI POSTUPCI

I. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA (l.

419-422)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 419
Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama
iz radnih odnosa primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona.
lan 420
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova
i roita, sud e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja
radnih sporova.
lan 421
Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od 15
dana za njeno izvrenje.
lan 422
Rok za podnoenje albe na presudu, odnosno rjeenje iz radnih odnosa je
15 dana.

II KONTROLNA LISTA
1) U parnicama iz radnih odnosa se primjenjuju odredbe ZPP-a, ako ne
postoje posebne odredbe.
2) Posebnim odredbama je regulisano:
sud e pri odreivanju rokova i roita uvijek obraati panju na
potrebu
HITNOG RJEAVANJA SPORA,
- rok za izvrenje inidbe je 15 dana,
- rok za podnoenje albe je 15 dana.
-

II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA

POSJEDA (l. 423-427)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 423
Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama
zbog smetanja posjeda primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona.
lan 424
Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud e
uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi
svakoga pojedinanog sluaja. Pri tome, sud moe odrediti i rokove krae od
onih predvienih odredbama ovog zakona o redovnom postupku.
lan 425
Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na
raspravljanje i dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog
4

smetanja. Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi,

savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu tete.
lan 426
(1)

Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud e

odrediti prema okolnostima pojedinog sluaja.

(2)

Rok za podnoenje albe je 15 dana.

(3)

U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava

izvrenje rjeenja.

(4)

Protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija

nije doputena.
lan 427

Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahtijeva izvrenje rjeenja

kojim se tuenom po tubi zbog smetanja posjeda nalae izvrenje odreene
radnje, ako nije zahtijevao izvrenje u roku od 60 dana nakon proteka roka
koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje.

II KONTROLNA LISTA
1) U parnicama zbog smetanja posjeda se primjenjuju odredbe ZPP-a,
ako ne postoje posebne odredbe.
2) Posebnim odredbama je regulisano:
-

Sud e pri odreivanju rokova i roita uvijek obraati panju

na potrebu
hitnog rjeavanja spora;

Sud moe odrediti i rokove krae od onih predvienih

odredbama ovog
zakona o redovnom postupku;

Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo

na
5

raspravljanje i dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i

nastalog smetanja;
-

Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud

e
odrediti prema okolnostima svakog pojedinog sluaja;

Rok za podnoenje albe je 15 dana;

U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava

izvrenje;

Revizija nije doputena;

Tuitelj gubi pravo da trai izvrenje rjeenja ako nije zahtijevao

izvrenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rjeenjem
odreen za izvrenje radnje.

III. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI (l.

428-433)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 428
Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u
sporovima male vrijednosti primjenjivat e se ostale odredbe ovog zakona.
lan 429
(1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi
u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi
iznos od 3.000 KM.
(2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni
zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da
pristaje da umjesto udovoljenja odreenom zahtjevu primi odreeni novani
iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1 ovog lana (lan 321 stav 1).
6

(3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet

tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija
vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1 ovog
lana. (lan 321 stav 2).
lan 430
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona,
sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja
posjeda.
lan 431
(1) U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je posebna alba
samo protiv rjeenja kojim se zavrava postupak.
(2) Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu doputena alba mogu se
pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak zavrava.
(3) Rjeenja iz stava 2 ovog lana ne dostavljaju se strankama ve se objavljuju
na roitu.
lan 432
(1) Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora
prelazi iznos od 3.000 KM, postupak e se dovriti prema odredbama ovog
zakona o redovnom postupku.
(2) Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama
ovog zakona o redovnom postupku smanji tubeni zahtjev tako da vie ne
prelazi iznos od 3.000 KM, daljnji postupak provest e se prema odredbama
ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.
lan 433
(1) Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se
pobijati samo zbog povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene
primjene materijalnog prava.
(2) U presudi, odnosno rjeenju iz stava 1 ovog lana, sud je duan navesti
razloge iz kojih se moe izjaviti alba.
(3) Protiv prvostepene presude odnosno rjeenja iz stava 1 ovog lana, stranke
mogu podnijeti albu u roku od 15 dana.
(4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz lana 179 stav 2 i lana
192 stav 1 ovog zakona je 15 dana.
7

II KONTROLNA LISTA
1) U postupku u sporovima male vrijednosti primjenjuju se odredbe
ZPP-a, ako ne postoje posebne odredbe.
2) Sporovi male vrijednosti su:
1. Sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na
potraivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM;
2. Sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na
potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje
da tueni umjesto traene inidbe plati novani iznos koji
ne prelazi 3.000 KM;
3. Sporovi u kojima je predmet tubenog zahtjeva predaja
pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj oznaio u
tubi, ne prelazi iznos od 3.000 KM.
3) Sporovi male vrijednosti ne mogu biti:
1. Sporovi o nekretninama (pravo na nekretninama i predaja
u posjed);
2. Sporovi iz radnih odnosa;
3. Sporovi zbog smetanja posjeda.
4) Posebne odredbe
1. Posebna alba je doputena samo protiv rjeenja kojima se zavrava
postupak.

2. Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se

pobijati zbog:

povrede odredaba parninog postupka i

pogrene primjene materijalnog prava.

3. Sud je duan u presudi/rjeenju navesti iz kojih se razloga moe

izjaviti alba.

4. Rok za ponoenje albe je 15 dana.

5. Rok za izvrenje inidbe i donoenje dopunske presude je 15 dana.

6. Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta

spora prelazi iznos od 3.000 KM, postupak e se dovriti prema
odredbama o redovnom postupku.

7. Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave smanji tubeni zahtjev

tako da isti vie ne prelazi iznos od 3.000 KM, daljnji postupak
e se provesti prema odredbama o postupku u sporovima male
vrijednosti.

IV. POSTUPAK PRED ARBITRAOM (l. 434-453)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

lan 434
Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai, osim ako
se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu lana 3 stav 2
ovog zakona.
lan 435
(1)

Ugovor o arbitrai moe se sklopiti u pogledu odreenog spora i u

pogledu buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog
odnosa. Ugovor o arbitrai pravovaljan je samo ako je sklopljen u
pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.

(2)

Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen

9

razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih telekomunikacijskih

sredstava koja omoguuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.
(3)

Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen

razmjenom tube u kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i
odgovora na tubu u kojem tueni to ne osporava.

(4)

Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama.

lan 436

Ugovor o arbitrai pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadlenosti

arbitrae sadrana u opim uvjetima za sklapanje pravnog posla.
lan 437
(1)

Broj arbitara arbitrae mora biti neparan.

(2)

Ako ugovorom stranaka nije odreen broj arbitara, svaka stranka

postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.
lan 438

(1)

Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost

arbitrae, sud kojem je podnesena tuba u istom sporu i meu istim
strankama, na prigovor tuenog oglasit e se nenadlenim, ukinuti
provedene radnje u postupku i odbaciti tubu.

(2)

Prigovor iz stava 1 ovog lana tueni moe staviti najkasnije u odgovoru

na tubu.
lan 439

(1)

Stranku koja na temelju ugovora o arbitrai treba da postavi arbitra moe

pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da
je o tome obavijesti.

(2)

Poziv prema stavu 1 ovog lana pravovaljan je samo ako je stranka

koja ga upuuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu
stranku.

(3)

Kad na temelju ugovora o arbitrai postavljanje arbitra treba obaviti

trea osoba, svaka stranka moe uputiti poziv iz stava 2 ovog lana toj

10

osobi.
(4)

Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitrae vezana je za

postavljanje koje je obavljeno im je to postavljanje saopeno
protivniku, odnosno jednoj od stranaka.
lan 440

(1)

Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi ta

drugo, arbitra e na prijedlog stranke postaviti sud.

(2)

Ako se arbitri ne mogu sloiti o izboru predsjednika, a iz ugovora

ne proizlazi ta drugo, predsjednika e na prijedlog svakog arbitra ili
stranke postaviti sud.

(3)

Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je

sud koji bi za spor bio nadlean u prvom stepenu da nije sklopljen
ugovor o arbitrai.

(4)

Protiv rjeenja suda nije doputena alba.

(5)

Stranka koja se ne eli koristiti ovlatenjem iz stava 1 ili stava 2 ovog

lana moe tubom zahtijevati da sud nadlean za postavljanje proglasi
prestanak vaenja ugovora o arbitrai.
lan 441

(1)

Osim sluaja iz lana 440 ovog zakona, svaka stranka moe tubom
zahtijevati da sud proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai:
1. ako se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitara koje one
zajedniki treba da postave;
2. ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitrai postavljena
za arbitra arbitrae nee ili ne moe obavljati tu dunost.

(2)
O zahtjevu odluuje sud (na nain?) predvien u lanu 440 stav 3
ovog zakona.
(3)

Na roite za raspravljanje po zahtjevu sud e pozvati stranke.

11

lan 442
(1)

Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee

iz lana 357 ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati
izuzee arbitra arbitrae.

(2)

Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra

moe zahtijevati njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao
ili je stranka za njega saznala nakon to je arbitar postavljen.

(3)

Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje sud (na

nain?) predvien u lanu 440 stav 3 ovog zakona.
lan 443

Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri arbitrae e odrediti

postupak pred arbitraom.
lan 444
(1)
(2)

(3)

Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u

postupku, arbitraa ne moe upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati
kazne.
Arbitraa moe zatraiti od suda mjesno nadlenog za davanje pravne
pomoi da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitraom
ne mogu izvesti.
Na postupak za izvoenje dokaza primjenjivat e se odredbe ovog
zakona o izvoenju dokaza pred zamoljenim sudom.
lan 445

Izbrani sud moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su mu stranke

dale takvu ovlast.
lan 446
(1)

Kad se izbrani sud sastoji od vie od jednog izbranog suca, presuda se

donosi veinom glasova, ako u ugovoru o izbranom sudu nije drukije
odreeno.

(2)

Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, izbrani sud je duan

o tome obavijestiti stranke.

12

(3)

Ako se za sluaj iz stava 2 ovoga lana stranke nisu drukije

sporazumjele, svaka od stranaka moe tubom zahtijevati da sud
predvien u lanu 440 stav 3 ovoga zakona izrekne prestanak vaenja
ugovora o izbranom sudu.
lan 447

(1)

Presuda izbranog suda mora biti obrazloena, ako stranke nisu ta

drugo ugovorile.

(2)

Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi izbrani suci. Presuda

vai i kad koji sudac uskrati da je potpie ako je presudu potpisala
veina sudaca i na presudi ustanovila to uskraivanje potpisa.

(3)

Strankama se dostavljaju prijepisi presude preko suda predvienog u

lanu 440 stav 3 ovoga zakona.
lan 448

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi uvaju se kod suda predvienog

u lanu 440 st. 3 ovoga zakona.
lan 449
(1)

Presuda izbranog suda ima prema strankama snagu pravomone

presude, ako ugovorom nije predviena mogunost pobijanja presude
pred izbranim sudom viega stupnja.

(2)

Na zahtjev stranke sud predvien u lanu 440 stav 3 ovoga zakona,

stavit e na prijepisu presude potvrdu o pravomonosti i ovrnosti.
lan 450

(1)
(2)

Presuda izbranog suda moe se ponititi po tubi stranke.

Za rjeavanje o tubi nadlean je sud predvien u lanu 440 stav 3
ovoga zakona.
lan 451

Ponitenje presude izbranog suda moe se zahtijevati:

(1)

ako uope nije sklopljen ugovor o izbranom sudu ili ako taj ugovor nije
pravovaljan;
13

(2)

ako je u pogledu sastava izbranog suda ili u pogledu odluivanja

povrijeena koja odredba ovoga zakona ili ugovora o izbranom sudu;

(3)

ako presuda nije obrazloena prema lanu 447 stav 1 ovoga zakona, ili
ako izvornik i prijepisi presude nisu potpisani na nain odreen u lanu
447 stav 2 ovoga zakona;

(4)

ako je izbrani sud prekoraio granicu svoga zadatka;

(5)

ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturjena;

(6)

ako je presuda izbranog suda u protivnosti s Ustavom Bosne i

Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

(7)

ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lana 255 ovoga

zakona.
lan 452

(1)

Tuba za ponitenje presude izbranog suda moe se podnijeti

nadlenom sudu u roku od 30 dana.

(2)

Ako se ponitenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u lanu

451 ta. 1 do 6 ovoga zakona, rok za tubu se rauna od dana kada je
presuda dostavljena stranki, a ako je stranka za razlog saznala kasnije,
rok se rauna od dana saznanja.

(3)

U pogledu raunanja roka, kad se ponitaj zahtijeva iz razloga navedenog

u lanu 451 taka 7 ovoga zakona, primjenjivat e se odgovarajue
odredbe lana 257 st. 1 i 2 ovoga zakona.

(4)

Nakon proteka jedne godine od pravomonosti presude izbranog suda

ne moe se zahtijevati ponitenje presude.

(5)

lan 453

Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredaba lana 442 st. 1 i 2,

lana 447 st. 2 i 3 i l. 450 do 452 ovoga zakona.

14

II KONTROLNA LISTA
1) Pravilo: Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere
arbitrai.
Izuzetak: Ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (l.
3 stav 2 ZPP-a)
2) Ugovor o arbitrai:
-

moe se sklopiti da bi se rijeio ve nastali spor, ili

prije nastanka spora iz odreenog pravnog odnosa,

formalan ugovor mora biti zakljuen u pismenoj formi i potpisan

od svih stranaka dokazuje se samo ispravama.

3) Broj arbitara mora biti neparan.

Ako broj arbitara nije odreen ugovorom, svaka stranka postavlja po jednog
arbitra, a oni biraju predsjednika. Ukupan broj arbitara mora biti neparan.
4) Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost
arbitrae, sud kojem je podnesena tuba u istom sporu i meu istim strankama
e se na prigovor tuenog, koji mora biti stavljen najkasnije u odgovoru na
tubu, oglasiti nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti
tubu.
5) Postavljanje arbitra
1. Stranke su dune postaviti arbitra u skladu sa ugovorom.
2. Stranka koja je postavila svog arbitra ima pravo da pozove protivnu
stranu da i ona postavi svog arbitra i da je o tome obavijesti u roku
od 15 dana.
3. U istom roku stranke mogu pozvati treu osobu kojoj je ugovorom
povjereno da postavi arbitra, da to uini.
4. Osobe koje su pozvane da postave arbitra vezane su za svoju odluku
im je ona saoptena protivniku ili jednoj od stranaka.
5. Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen ili se arbitri ne mogu
sloiti o izboru predsjednika arbitrae, a iz ugovora ne proizlazi neto
drugo, arbitra, odnosno predsjednika e na prijedlog stranke postaviti
sud koji bi bio nadlean u prvom stepenu. Protiv ovog rjeenja suda
nije dozvoljena alba.
15

6. Umjesto prijedloga da sud postavi arbitra, odnosno predsjednika,

stranka moe tubom traiti da sud nadlean za postavljenje arbitra
proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai.

6) Svaka stranka moe tubom traiti da sud proglasi prestanak vaenja

ugovora o arbitrai:
- ako se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitra,
-

ako osoba koja je u ugovoru o arbitrai postavljena za arbitra nee ili

ne moe obavljati tu dunost.

7) Izuzee arbitra:
-

iz istih razloga iz kojih se moe izuzeti sudija na vlastiti zahtjev ili

na zahtjev stranke,

ako je stranka postavila arbitra, ona moe traiti njegovo izuzee

samo ukoliko je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega
saznala nakon to je arbitar postavljen,

o izuzeu odluuje sud, ako se stranke nisu drugaije sporazumjele.

8) Postupak pred arbitraom odreuju arbitri, osim ako su se stranke drugaije

sporazumjele.
9) Arbitraa ne moe upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne, ali moe
zatraiti da se pred mjesno nadlenim sudom izvedu dokazi koji se pred
arbitraom ne mogu izvesti (pravna pomo).
10) Stranke se mogu sporazumjeti da arbitraa donese presudu po
pravinosti.
11) Donoenje odluke
1. Ako odluku donosi vie od jednog arbitra, presuda se donosi veinom
glasova (ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno)
2. Ako se ne moe postii potrebna veina, arbitraa je duna o tome
obavijestiti stranke.
3. Stranke mogu tubom zahtijevati da sud izrekne prestanak vaenja
ugovora o arbitrai zbog toga to se odluka ne moe donijeti na
propisani nain.
16

12) Presuda arbitrae:

- ima prema strankama snagu pravosnane presude, ako ugovorom nije
predviena
mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena;
- mora biti obrazloena;
- izvornik i sve prepise potpisuju svi arbitri, ali presuda vai i ako koji od
arbitara
odbije da je potpie, ako je veina arbitara potpisala i na presudi utvrdila
uskraivanje potpisa;
- prepisi presude se dostavljaju strankama preko suda, a kod suda se uvaju
izvornik
presude i potvrde o obavljenoj dostavi;
- moe se ponititi po tubi stranke, iz razloga propisanih odredbom l.
451 ZPP-a, koja se podnosi nadlenom sudu u roku od 30 dana od dana
dostavljanja presude stranki, odnosno od dana kada je stranka saznala za
razlog ponitenja. Nakon proteka jedne godine od pravomonosti presude
arbitrae ne moe se zahtijevati njeno ponitenje.
13) Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene slijedeih odredbi
ZPP-a:
-

o izuzeu arbitara (l. 442 st. 1 i 2),

o izvorniku presude (l. 447 st. 2 i 3),

o ponitenju presude (l. 450 do 452).

17

III PRAKTINI PRIMJER

a) Primjer Rjeenja o postavljanju arbitra:

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON____
OPINSKI SUD_______
BROJ:
Sarajevo,
Opinski sud ________________, i to sudija pojedinac ___________,
odluujui u predmetu predlagaa __________________ protiv protivnika
prijedloga _______________, o postavljanju arbitra (predsjednika arbitrae),
van roita, dana_____________, donio je

R J E E NJ E
Za arbitra (predsjednika arbitrae) se
postavlja_________________________.

O b r a z l o e nj e

Predlaga je dana _________ podnio sudu prijedlog za postavljanje arbitra

(predsjednika arbitrae).
Ovaj sud je, na osnovu izvrenog uvida u Ugovor o arbitrai od_____________,
utvrdio da su se predlaga__________i protivnik prijedloga__________
sporazumjeli da rjeavanje spora povjere arbitrai. Uvidom u zapisnik od
__________, sud je utvrdio da je protivnik prijedloga odbio da postavi svog
arbitra (da se arbitri nisu saglasili o izboru predsjednika arbitrae).
18

Imajui u vidu navedeno, ovaj sud je, kao sud koji bi bio nadlean za spor da
nije sklopljen ugovor o arbitrai, na osnovu odredbi l. 440 ZPP-a, odluio
da za arbitra postavi ____________________, diplomiranog pravnika iz
__________.

SUDIJA

POUKA: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba (l. 440 st. 4 ZPP-a).

19