POMOLOGIA CROATICA Pregledni znanstveni lanak Vol. 10 - 2004., br. 1-4 Scientific review Sorte jabuke prikladne za organsku proizvodnju voéa Apple Cultivars Suitable for Organic Fruit Production Zlatko Cmelik SAZETAK Na temeljs ante nov podataka ie Hteratur,« djlom i vlstih ok sperimeniaeih spornaj, opine sv akuslne corte abe prac 24 svremen ‘zgo) U star ekclosk pibvaljive 1 organske Przvodnje voca. U rady st cpisane nove sorte seleksonizne u Americ, Celie} 1 Njomutko, te cke iz drag resalj. Za poiavsej co preporaaja ete crs: Prim, Redes, Reg: Jind, Retna t Wiliams Pride. Od jesenkinfzimsihsrstapreporaciu Enterprise, Gol, Goldsur, jnates, Lib, Ota, Raja, Rem, Renada, Reno, Rossa, Rewena, Sir Pie # Tepay- Neda oranzinne ekslokt ihvative | organske proizvodaje plodova jabuke mera se temelitl na pre- Cocina izvedenim introdakejkim pokusima & spesifignim ckoloiam uxjetima se Ge tala proizvodsa poren bine rer: abaka set, Cada krasavost, pepe, batik ple? ABSTRACT The characteristics of scoul apple cultivars suitable for orgie frit pro ‘evction are described on the bass of recent iterate data and seme expenten- tal esuls. A description is of new apple culdvars obtained in America, Check Repablic and Germany. and some from other counties. Summer culver: ree ‘ommended for are production are: Prima, Redes, Regindis, Resa, and Wit liam Pride. Among numercus autumn and winter cultivars it is recommended following: Enterprise, Golérush, Goldstar, Jonafie, Liberty, Otavs, Rajla, ‘Remo, Renata, Renora, Resista, Rewena, Sir Prize and Topaz. However, organi zation of sustainable and organic production of appks most be based on prior oZ. Celik: Sone jabuke prklodne za crgansku preiavodnju vou inuoduction expctiments in specific ecological coaditins where such preduction will be established, ‘Key words: apple, cultivars, sab, powdery mildew, fire blight 1. uvoD Posljednjih decenija, sa spoznajom da pretjerana ili nekontrolirana upotreba pesticida i mineralnih gnojiva znagajno snizava kvalitet Zivotne sredine i proiz- Yoda, sve se viSe zagovara uvodenje novih tehnologija manje Stetnih po okoli8 i koje pridonose veéoj vrijednosti proizvedene hranc. Tako se od intenzivne pre- Jazi na integriranu, a postupno i na ckoloSki pribvailjiva i organsku proizvodnju. SuStina ekoloski prihvatljive i organske proizvodaje sastoji se u tehnologifi koja ue Kotisti herbicide, sintctitke insekticide i mineralna gnojiva (Lind etal, 2003). Uspich novih tchnologija u velikoj mjeri ovisi o stupaju degradiranosti stanista Naime, lak¥e je primijeniti sustav ekoloski pritvatljive, a posebice bioloske proizvodnie, u prozvodnim podrugjima koja u ranijem razdoblju nisu bila u sus- tava intenzivne proizvodnje, Republika Hrvatska u tom pogledu, u odnesi na razvijene zemlje Europe, ima komparativnu prednost jer raspolaze ¢ zmacajnim ekologki nenaruSenim prostorom. Unutar tog prostora, na povrsinama koje su prema klimatskim i edafskim uvjetima prikiacne za uzgoj vocaka, va?no miesta treba pripasti proizvodni plodava jabuke visoke Kakvoée, femeljene na tehnolo- fiji eKoloski prihvatljve i onganske proizvodnje voéa. U radu se na temelju brojnih literatumih vrela iz literature ijo8 neobjavijenih ‘viastitih rezultataistrazivanja daje pregied glavnih osobina sorata jabuke koje se u danainje vrijeme preporuéaju za uzgoj u susiava ekoloSki pribvatljive i organ- ske proizvodnje voéa, 2. OTPORNOST NA CADAVU KRASTAVOST, PEPELNICU I BAKTERUSKI PALEZ, 2.1, Nasljedivanje otpornosti Vesina sorata jabuke koje u dananje yrijeme nalazimo u proizvodnji otitujc visok stupanj osjetjivosti na razna gliivigna eboljenja, medu kojima najveée ete izazivaja Eadava krastavost (Venturia inaequalis) i pepelaica (Podosphacra leucotricha), te bakterijski pale? (Erwinia ansylovora). Iz tog razioga se u bro- jnim selckeijskim contrima u svijet obavljaju planska krizanja da bi se dobile sorte otporne ili tolerantne na tc bolesti, Koje su uz to prema pozitivnim osobi- nama usporedive s vodeéim sortama u proizvodnii, Dakako da ovakve visoke @2. Enel Some abu p Ide 2a organsky proievodaja voea zalitjeve nije lako ispuniti, pa veéina do danas dobivenih sorata (na ove bolesti ot- pomih ili tolerantnin) po mnogogemu zaostaje za vodeéim sortama. Eksperimentalno je utvrdeno da se otpornost jabuke na Eadavua krastavost nasljeduje monogeno i poligeno, te da su najotporijihibridi koji imaju oba tipa oipomnosti. Poligent rezistentnost nalazimo u sorte Antonovka Poltobutanaja (MacHardy, 1996). Ovaj tip poligene orpomosti nalazimo i u nekim selekcijama vrsta M. Raccata, M. Sargeniti, M. Sieboldti i M. x zumni calocarpa (Shay et al, 1962). Modemi programi oplemeniivanja jabuke na otpomost prema Eadavoj krastavosti temelji se na otkricu nasljedne otpomost potomaka kriZanja Koju je ;poéetkom proslog stolje¢a obavio CS. Crandall na University of Illinois (Crosby et al,, 1992). Ova istrazivanja potakla su selekeija iu brojaim centrima diljem svijeta, ukljugujuéi Australiju, Brazil, Kanady, Cesku, Englesku, Francusku, Njemaéku i dr. Osim spomenutih vista roda Malus, u brojne selekcijske pro- grame ukljudene sui vrste M. micromalus, M. arrosanguinea, M. prunifolia, i dr., ali su najbolji rezultati postignuti s vrstom M. floribunda i to njezinim Klonom 821 Ganick et al., 1996). Opéenito se smatra da se otpornost na pepelnicu stige kvantitativao (Brown, 1959).Medutim, za razliite sojeve patogena, pored poligene otpornosti navodi se i monogeni imunitet &iji izvor nalazimo kod vista M. x robusia iM. x zumi (Knight i Alston, 1968,1972; Alston, 1977), te kod nepoznatih meduvrsnih hi- brida Mx zuni calocarpa, M. sargentié i M. baccaia jackié (Dayton, 1977, Kor- ban i Dayton, 1983). ‘Vecina komercijalnih sorti jabuke velo je osjetiiva na bakterijski pated. Medutim., unutar roda Malus nalazimo i vrste koje imaju zadovoljavajuéu razina rezistentnosti kao Sto je 1 sluvaj s M. fusca (H-12) iM. x robusta (Robusta 5), Gini se i krizanci s M. floribundom 821 UJanick et al., 1996). U novije vrijeme na Svenciliste Comell pokuSavaju genetski promijeniti jabuku ciljem postizanja otpornosti na hakterijski pale? unosenjem attacin E gena i svilenog moljca (Hyalophoras ceeropia) (Norell etal, 1994). Tehnikama rekombinantne DNA u nekoliko sorata jabuke i kraike uneseni su geni £, Herbicola koji kodiraju za in- hifbitorne tvari protiv E. Amylovora (cit. Vanneste, 1996). 2.2, Mehanizam otpornosti Mebanizam otpomosti na gliivitne bolesti nije joS davoliao poznat. Novija istraZivanja, obavljena na Sveutili3te Weibenstephen u MUnchenu ukazuju da su ‘nositeljé otpomosti fenolni spojevi koji usporavaju rast hifa gljiva (Kosi, 2001). Inate je povecana kolitina fenola znak stresa, a njihova se (vrba pospjesuje Uspostavljanjem prikladne ravnotee izmedu rasta i rodnosti, te pravilnom gno- Jidbom. Saznanja o mehanizmu otpomosti na bakterijski pale? jo8 su oskudnija. Nedavno se u suzbijanju bakterijskog paleza pocelo eksperimentirati s acidoben- 6Soct jabake prikladne za orzansku protzvodniu vata :metilnim esterom (preparat Bion) (cit. Thompson et al., 1999), Koji kod tretiranin biljaka poti¢e stvaranje obrambenih (vari ((7v.sistemigna steéena re7i tentnost) (cit. Ryals et al, 1996). Pri tom je sistemi¢na steéena rezistentnost povezana sa znaajnim promjenama u metabolizmu fenola (Baysal etal, 2001), coinosno aktiviranjem antioksidativnog Z28tiinog sustava t sindromi bakteri= jskog paleza. 3. TOLERANTNE I OTPORNE SORTE U radu se daje prikuz tolerantaih i otpomilh sorata koje se preporuéaju za Xirenje u praksi na temelju do sala obavljenih ekoloskin i gospodarski procjena, bez pretenzije da se one Sire RH ber. prethodnin introdukcijskih pokusa. Pod jela sorata obavijena je prema zemijama nastanka, a veliki broj sorata koje nis do sada dostatno valorizirane ili ih praksa nije prihvatila nije obutvaéen ovim prikazom. 31. Ameritke sorte Williams Pride Nastala je u sklopu PRI programa (Purdue University, Rutgers University and University of Mlinois cooperative breeding program) viSekrainim kriZanjemn 8M. floribunda (PRI 1018-101 x NJ 50). Dobivena je 1988. godine. Otpomua je na Cadavu krasiavost, a relativno otporna na pepelnicu i bakterijski palez. Bujnog Jerasta, Razvija krosnju sa Sioko razgranatim granama, izgledom habitusa pod- sjeCa na sortu. McIntosh. Plodovi ove sorte dozrijevaju sredinom kolovora. Kovica ploda je do 90% povrsine prekrivena rubincrvenom bajom. Meso ploda je vrsto, soéno, Kiselo slatkog okusa i aromatitno. Plodovi se u hladnjaci mogu avati do 6 tjedana, Nedostaci sorte su: nenjednaveno dozrijevanje, skionost po- avi gorkih pjaga i staklavosti. Spada m skupinu kvalitetnih ijetnih stolnih sorata, Redfree Takoder je dobivena w sklopu PRI programa (Raritan x PRI 1018-101), Stvorena je 1981. godine. Otporna je na Cadavu krastavast, a sredaje osjetijiva pepelnicu i hakterijski palez. Bujnog je rasta i uspravne krone, te izgleclom pod sje¢a na sortu Cortland, Plodovi ove sorte dorrijevajeru drugo) polovici kolovara Kofica ploda prekrivena je 90-10% tamnocrvenom bojom. Meso ploda je sono, pomalo branjavo i kiseloslatkog okusa. Plodovi se u hladnjaéi mogu &avati do 8 tjedana, Necosizei sorte su: neujednaseno dozrijevanie, donekle izrazena sklonost alternativaoj rodnost i osjetjivost na pozebu. Spada u skupinu kvalitetnih desertnih jabuka2 Celik: Sorte jabuke pritdadne za orgaisku prosevoda vasa Prima Jedna od pevih gospodarski vaznih sorti dobivenih iz programa PRI (PRI 14- 510% NI 123249). Dobivena je 1986. godine. Oxporna je na Cadawu krastavost, te tu veo) mjeri na pepelnicu. Stabla su umjereno bujnog i uspravnog rasta. Dozrie jeva krajem kolovora. Koficn ploda prekriva tamno crvenonaraansta boja (70- 80%). Meso ploda je évrsto, sono kiselkastoslatkog okusa i ugodne arcme. U blodnjadi se moge Envati do 4 tjedna. Nedostatak sorte je neujednageno dozri- jevanje, te plodove treba brati u nekoliko navrata, Jonafree Sorta je nastala u sklopa PRI programa (855-102 x NI 31) 1979. godine. Ot poma jenna éadavu krastavosti pepeinicn, a srecinje asjetljiva na bakterijski pale’. Sortu karakterizira srednje bujai rast iSiroka kroinja, podsjeéa na sortu Jonathan, Dozrijeva u crugoj dekadi ujna. Po veligini i osobinams pledovi podsjeéaju na Jonathan, s tim da su neéto sladi. U hladajati se mogu Euvati do 19 qedana. U godinama s prevelikim rodom potrebno je obaviti prorjedivanje plodova. Liberty Sorta iz programa NYSAES (New York State Agriculture Experimental Sta- tion, Geneva, NY) (PRI 54-12 x Macoun) nastala 1978. godine. Otpoma je na Eadavu krastavost, pepelnicu i bakterijski pale2. Srecnje bujnog do bujnog habi- tusa, Plodavi ove sorte dozrijevaj koncem rujna, Do 90% kodice prekriva tam- rnocrvena, gotovo ljubitasta boja s izraZenim maikom. Meso plodz je soéno, slatkokisela okusa, a po aromi podsjeéa na MeIntosh, Plodovi se u hladnjati mogu éuvati do 10 tjedana, a u CA hiladnjadi 3-4 mjeseca. U godinama s obilnim. rodom neophodno je prorjedivanje plodova, Mote se ofekivati otpadanje plo- ova pred zriobom. Sir Prize Dobivena je povratnim kridanjem Golden Deliciousa i Douds Golden Deli ciousa 1975, godine (PRI). Otpoma je na Zadavu krastavost, te srednje osjetljiva na pepelnicu i bakterijski pale. Bujnog je rasta, Plodovi ove sorte dozrjevaju oncem rujna i podsje¢aju na sorta Golden Delicious s nahukom syjetloervene boje sa sunane strane. Po osobinama plodovi podsjeéaju na Golden Delicious. U Inlednjati se mogu Euvati 2-3 mjeseca, Nedostatak sorte je Sto je triploidna, te Sto joj plodovi vrlo osjeijivi na prtisak i ne mogu se strojno sartirati [pak zbog csialih osobina visoke kakvoée smatra se perspektivnont (Pieber, 1997: Keller- hals etal, 1997), Enterprise Dobivena je vitestrukim kriZanjem M. floribunda 821, Golden Deliciousa i Melntosha 1993. godine u sklopu PRT programa. Slabo do srednje bujog, je 67. Celik: Sort jake prikade 2a organs proved vos rasta, Otporna je na Gadavu krastavosti bakterijski pale, te umjereno osjetjiva na pepeinicu, Dozrijeva stedinom listopada. Plodovi su kropni, prekriveni tam- nocrvenom bojom (80-00%). Meso ploda je hrskavo, kiseloslatkog okusa, neito lotije kekvoe. U hladnjaéi se mogu dréati do 6 mjeseei, ali su osjetjivi na nisku temperatum Goldrush Ova sorta je dobivena w sklopu programa PRI vitestrukim krizanjem M. {floribunda 821 i Golden Deliciousa. Otporna je na Eadavu krastavost, te srednje ‘osjetljiva na pepelnicu i bakterijski pale2. Stablo je slabo do srednjobujnog rast, Doznijeva u drugoj polovici listopada. Plodovi su krupni, Zutozelene boje, Eesto s ‘astom marezicom (vrlo podsjeésju na Golden Delicious). Meso ploda je vrsto, dobrog okusa i ugodne arome. U hladnjati se plodovi éuvaju 5.6 mjeseci, 3.2. Cedke sorte Topaz Topaz je debiven kriZanjem sorte Rubin (Golden Delicious x Lord Lam- bourne) i Vanda (Jolana x Lord Lambourn) 1998. godine, Stablo je stedajeg rasta i dobre rodnosti. Otporan je na éadavu Krasiavost, a manje osjetjiv na pepelnicu, Dozrijeva koncem rujna, oko tjedan dana prije Golden Deliciousa. Plodovi st stednjc krupni. Osnovna boja Kozice je zelena, a prekrivena je svjetlocrvenom prugastom bojom. Meso plod je (vedo, so&no, slatkokiselo i aromaticno. Plodovi se u hladnjati Euvaju do konca o%ajka, a u hladnjati s CA do konca svibnja. Pre- pporuta se kao odlitna stolna jabuka Rejka ‘Nastala je krizanjem sorte Sampion (Golden Delicious x Lord Lambourne) i Katka (Jolatia x Rubin) 1983. godine. Stablo se adiikuje srednje bajnim do bur {nim rastom, Otporma je na dav krastavost j umjereno osjetjiva na pepelnicu, Dozrijeva koncen rujna, praktiéno istovremeno kadha i sorta ‘Topaz. Plodovi su stedaje krupnoge. Osnovna boja Kovice je zelenazuts, a prekriva je mramorasta tammocrven boja s pramenavima. Na kodici se uotavajt bijele lenticele. Meso plod je soéno, srecnje tvrdo i kiselosiarkog okusa, Plodovi se w hladnjati éuvaju do potetka veljaée, Upotrebljava se kao stoina sorta Resista Uzgojena je 1993. godine kriZanjemn soni Prima i NJ 56. Stablo je srednjobu- nog rasta. Otpoma je na Cadavu krastavost, Plodovi ave sorte dazrijevaju kon- ccem rujna. Srednje su krupnoée. Osnavna boja kozice je zelenoZuta, a oko 1/3 je prekrivena naranCastocrvenom bojom. Meso ploda je srednje tvrdote, sono, harmoniéne i aromatiéno, U hladnjaéama CA éuva se do kraja odujka. 6Z. Emelik: Sorte jabuke prikladne 20 crgansku proizvoduju voea Orava Z Dobivena je 1991. godine krizanjem sorti Sampion (Golden Delicious x Lord Lambourne) i Jolana (OR38T16 x Spartan). Slabobujnog je rasta. Otporna je na éadava krastavost. Doztijeva poSetkom listopada. Sklona je prerodavanju, pa su plodovi éesto sitni, Boja kozice je zelena, a poktivena je crvenitom sa sunéane strane, na kozici se uocavaju smecteziatne lenticele. Meso ploda je tvrdo, sono, dobrog slatkokiselog okusa. U hladnjaéi se plodovi Cuvaju do stedine obujka. Koristi se kao stoina sorta Goldstar Goldstar je nastao kei2anjem sorti Rubin (Golden Delicious x Lord Lam- boume) i Vanda (Jolana x Lord Lambonme) 1996. godine, Otporan je na Eadavu kerastavost i umjereno osjetliv na pepelnicu. Dozrijeva sredinom listopada, Raz- vija sredajokrapne do krupne plodove. Osnovnu Zutozelenv boju kozice prekriva uu manjoj mjeri naranéesti nahuk. Meso ploda je sono | osvjeZavajuceg kiselkas- tog okusa. Predstavlja jabuku koje po svojim osobinama dobrog okusa i teksture, te dobre skladine sposobnosti moZ2 konkurirati Golden Delicioust. Preporucuje se za podrudja s dudom vegetacijom 3. Njematke sorte Retina Uzgojena je iz kridanaca sosti Apollo (Cox Orange x Oldenburg) i Fs (M. ‘Aoriiunda). Stednjobujaog je rasa. Otporma je na Eadavu krastavost, a osjetljiva ‘na pepelnicu i bukterijski pale2. Dozrijeva poloyicom koloyoza. Plodovi su sted- nje krupnose. Osnovna boja kozice je zelenoZuta, koju prekriva tamnocrvena dopunska hoja. Meso ploda je tvrdo, soso, slatko i aromatiéne. Zahtijeva pra- vovremenn bert jer ubrz9 prezrije. Arraktivna je Veta sorta namijenjena potrosnji u svjezem stanju (Fischer, 1995). Reglindis [Nastala je kriganJem 1990, godine (James Grieve x BX 4/18). Poligeaski je oxporna na Eada krastavost i manje osjetjiva na pepelnicu. Odlikuje se stedaje- bujnim rastom., Plodovi ove sorte dozrijevaju u drugoj polovici Kolovozs. Srednje su veligine. Osnovna zelenovta boja prekrivena je pnigastom tamnoerveriom pokrovnom bojom. Meso plod je sao, te skladiog slatkokiselog okusa. Plo- dovi velo brzo prezriju. Prikladni su za potrosnju u svjezem stanju, a preporuéaj se i2a proizvednju soka (Fischer, 1905) Remo Ungojen je L990. godine kriZanjem sorte James Giriave i F3 (M. floribunda), Otporan je na adavu krastavost 4 bakterijski palez, te umjereno osjetljiv na orZ Celik: Sot jabuke piled 2a organs pecisvodaju vos pepelnicu. Slabobujnog je rasta. Dozrijeva potetkor rujna. Plod je velo krupan, Osnovma zelenozuta boja prekriva vinskoervena boja (oko 75%). Meso je hnrskavo, sono, vrlo kiselo i osyjeZavajuée. Plodovi br2o preariju. Sorta je prik- ladna za organsku proizvodnja, a plodovi se preporuduju za preradu u sok (Fis- cher, 1995). Renora Nastala je viSekratnim kriZanjima (Clivia x nositalji otpornosti na krasta~ vost). Uzgojena je 1982. godine. Otpoma je na Zadavu krastavost. Habitus je srednje bujan. Dozrijeva koncem rujna. Daje velike, malo rebraste plodove. Os- noynu zelenoZutu boju mramorasto prekrive svjetlocrvena pokrovna boja. Meso je tvrdo, sono i kiseloslatkasta okusa. U hladnjati se plodovi Euvaju do konca ‘odujka, Preporuéa se kao stolna sorta. Reanda Uzgojena je 1993. godine kao hibrid sorte Clivia (Oldenburg x Cox Orange) i nositelja otpomosti na krastavost. Stabla se odlikuju slabobujaim rastom. Plo- dovi ove sorte dozrijevaju poéetkom listopada. Sredaje su Krupnoge, Kozica zelenoZute boje prekrivena je intenzivnom ervenom bojom, Meso ploda je Ihrskavo, soéno, kiscla okusa i uzodne arome, U hladnjaci se plodovi mogu Guvati do konca veljaée. Preporutuje se za intevriranu i biolesku proizvodny Rowena Dobivena je vitestrukim kriZanjima sorti Cox Orange x Oldenburg. x nositelj otpomosti na Zadaye krastavost. Otpoma je na krastavest, te umjeseno osietliva nna pepelniea. Odlikyje sc slabobujnim rastom. Dozsijeva povetkont listopada. Plodovi su srednje krupnoée, Osnovna Zutozetena boja kozice prekrivena je smedecrvenom pokrovnom bojom (do 80%). Meso ploda je tvrdo, sotno i kiselog ‘okusa. U hladnjati se plodovi mogu éuvati do ofujka. Dobra je zimska sorta éiji se plodovi troSe u syjeZem stanju, a prikladni sui za preradu. 34. Ostale sorte Ecoleite Ta je nova sorta iz Nizozemske, dobivena kriZanjem sorti Elstar i Prima. Srednjobujnog do bujnog je rasta, Otporna je na krastavost, te manje osjetljiva na pepelnicu. Daje srednjokrupne plodove, prekrivene syjetlocrvenom lagano pru- gastom pokrownom bojom, Meso ploda je tvrsto, skladnog odaosa Se¢era i Kiseline, Plodovi imaja dobru skladiSnu sposobnost. Florina Urgojena je u Francuskoj 1977. godine, a dobivena je vigestrukim kriZanjem (612-1 x Jonatitan). Stablo se odlikuje bujaim rastom i Sirokom krosnjom. Dozti- osJeva sredinom listopada. Daje srednje do krupne plodove. Osnovna Zutozelena boja ko7ice prekrivena je mramoriranom naranéastoljubicastom hojom, te s desta maka, Uoéljive su posmedene lenticele. Meso ploda je srednje konzistencie, skladnog slatkokiselog okusa i diskretne arome. Plodovi se u hladnjaci cuvaju do konca sijenja, Upotrebjava se kao stolno voce ili za preradu. 4, ZAKLIUCAK, Republika Hrvatska raspolaze matajnim proizvodnim prostorom na kojem se move organizirati ekolotki prihvatjiva i organska proizvodnja plodova jabuke. ‘Temeljna pretpostavka 7a organiziranje ekoloski pritvatljive i organske proizvodnje plodova jabuke je izvodenje introdukcijskih pokusa sa sortama koje su se opéenito pokazale prikladne za takvu proizvodnju i koje postizu 2ado- voljavajuéu kakvocu plodova. Nakon dobivanja potrebaih podstaka iz. pokusa mote se pristupiti odabiru sorata prema vremenu dozrijevanja i namjeni plodova, 5. LITERATURA 1 AlstonH, 1977 Pasties of being for mdew Padosphaea leche es: tune in appe. In Pives Eucapa Sy Tee rut Basing, 19%, Wagenage P oe 2. Bays Lan Zl 200, Sis on Syscnic Aggie Resins (SAR) cet TRION®) sping fe igh Laster and open 9 aeration Workshop om Fe Pin 2-12 Oxo 200, Nap, New Zeal 3. Blown. 1959. Te merken of mildew resistance in progenies of cubivte apie. anigce 381-83, 4. ClesbyA, Jack, FeekmHAPC, Korbans.S, O°Conon PA, RiesSM, Goes), Vootdekci.A 1992 breting apples fr sta vessunce: 1948-1090, Prat War}. 46 145-166. 5. DaytonD.F. 1977. Gensic immunity to apple mildew incited by Podosphacra lencotrich, HortSrienee 12: 225.226, 6, Fischer. 1995, Fashatle Obstsorten. Eugen Ulmer Stata, pp. 1113. 7. Janick,}, Cumming NJ, Brown.K.S., HemmstM. 1996. Apples. In: Frit Breeding, Volume 1; Tree and Tropical Fruits. UJanick & J.N. Moore, eds). Joh Wiley & Sons, inc. pp. 7. 8. KellethasM, Mueller W., BerschingerL., Darbellay,C., Pfarumater,W. 1997. Obstbau, Landwittchafliche Lehamitel zentrale, Lagenthal, pp. 90.98, 9. KnjghtR.L., AlstonP.H. 1968. Source of field immunity to mildew (Padosphacra lew ‘eowricha). Can | Genet Cytol. 10: 294.298. oo2. Gel Sorte jnbuke pila a orga rena voc 10, KaightR.L., AlsionPH, 1969, Developments in apple breeding. Annu-Rep-E, Malling Res Sa. 1958. pp. 125-131. 11. Korban $S., Dayton,D F. 1983, Bvalvaion of Meus germplesm for soces of resistance to powdery mildew. HontScience 18: 2/9-720, 12, Kosi. 2001, Vrednotenje pomoloskih lastnosti odpornih sat jablane (Malus domestica) Diplomska naloga Univerzs v Marboru, Fakultea 2a ketijsivo, 13, Lind.X, Lafee,G., Schotle:K., Innerhoter.G., MeisterH. 2003, Organie Frut Growing CCABI Publishing. Wallingford, Oxon OX10 SDE, UK. 14, Mactlardy,W.E, 1936. Apple scab: biology, epidemiology and managenent. APS, St. Pal MN, 15. Nori, AldwincklHS,, Beltan.D., Jaynes,1M. 1994. Teamsgenis ‘Malling 26 S=M7C apple expressing the sttacin E gene has increased resistance to Erwinia anylo ora, Euphyrica 77: 123-128, 16, PleberK. 1997, Reslstente Apfelsrten "Sir Prize”. Obs-Weir-Garen 6: p. 3 17, RyalsJ.A., Neuenschwander,UH., Wilits.M.G. MolingA., StinerN.¥.. Hunt M.D. 1996, Systemic Acguited Resisence, Plant Cell 8 1809-1819 18, Say JR, Willians.EB., Ianickd, 1962. Disease resisiatce in apple and pear ‘Prog Am Soo Hort Sei. 61: 248.356 19, Thompson,S.V., Brssct MN. Charie;R, Paulin J.P. 1999. Indoced resistance in pple and ‘Dea seedings to fir Bight by BION" and comelaton with some defence related enzymes ‘Acta Hart, 489: 583-385, 20, Vannesi.}1. 1996. Honey bees and epinytie bacteria to control tire blight, a bacterial sdscase of apple and peat. Biocontio] News and lnforaada 17: 67-78. Adresa autora - Author’s address: Dee. dr. se. Zlatko Cmelik Agronomski fakultet, Zagreb SyctoSimunska 25 0