1.

ODREENJE PSIHOLOGIJE
1- Filozofi- Aristotel-> osnovni zakoni asociranja(po slinosti, opreci i
dodiru)+ mozak je samo organ za hlaenje krvi

2- Razvoj psihologije kao samostalne empirijske znanosti- 1879. Wilhelm

Wundt otvorio u Liepzigu prvi laboratorij za eksperimentalnu

psihologiju
3- 1920. Ramiro Bujas- prvi psihologijski laboratorij u Hrvatskoj

4- Grane suvremene psihologije: OPDA EKSPERIMENTALNA, BIOLOKA,

KOMPARATIVNA(ZOOPSIHOLOGIJA), DIFERENCIJANA I PSIHOMETRIJA,
RAZVOJNA, SOCIJALNA i PRIMJENJENA(psihologija rada i organizacijska
psihologija, kolska psihologija i psihologija obrazovanja, klinika
psihologija)
OPDA EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA- opda naela i zakonitosti
psiholokog ivota i ponaanja ustvruju se EKSPERIMENTOM U
LABORATORIJU
BIOLOKA PSIHOLOGIJA- istrauje organske osnove psihikih procesa i
ponaanja (kako hormoni utjeu na nae raspoloenje? Koji su dijelovi
mozga odgovorni za koje psihike funkcije? Utjecaj droga na
pamdenje?)
KOMPARATIVNA PSIHOLOGIJA(ZOOPSIHOLOGIJA)- prouavanje ivotinjskog
ponaanja moe pridonijeti razumijevanju ljudskog; usporedno prouava
ponaanje i razinu psihikog razvoja razliitih ivotinjskih vrsta
DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA I PSIHOMETRIJA- istrauje individualne
razlike; psihometrija-problemi mjerenja u psihologiji- psihologijski testovi
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- promjene koje se dogaaju kod pojedinca
tijekom razvoja; usporedba djece razliite dobi
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- ponaanje pojedinca u drutvenim
okvirima(to je autoritarna linost?)
PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA- u praksi; psihologija rada i organizacijska
psihologija-> olakavanje rad ai povedanje njegove produktivnosti,
problem izbora zanimanja, izostanci s posla, nesrede na radu (ininjerska
psihologija- pomae ininjerima da strojeve, alate i metode rada
prilagode mogudnostima i ogranienjima normalnog ovjeka); kolska
psihologija i psihologija obrazovanja; klinika psihologija-> problemi
prilagodbe pojedinca(brani sukobi, problemi delinkvenata)

TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI

1- Biheviorizam, psihoanaliza, humanistika psihologija, kognitivna psihologija

BIHEVIORIZAM- poetak 20ih- odbacuje samoopaanje kao metodu,

naglaava utjecaj okoline na ponaanje
PSIHOANALIZA- ponaanjem upravljaju podsvjesni motivi agresivne i
seksualne prirode HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA/POZITIVNA PSIHOLOGIJA- kao
reakcija na destruktivnost psihoanalize- ljudska potreba za kreativnodu i
samoostvarenjem, cjelovitost ljudske linosti

KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA- 50e- miljenje, pamdenje, percepcijapriznaju subjektivno, metode su im znanstvene i objektivne
METODE PSIHOLOGIJE

1- Samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima, anketno ispitivanje,

prouavanje sluaja, eksperiment

SAMOOPAANJE/ INTROSPEKCIJA-> na poetku je bilo glavna metoda;

kritike: doivljavanje je subjektivno pa se na tome ne moe izgraditi
objektivna znanost, nemogudnost opaanja vie podraaja odjednom,
nedostatnost rijei
OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA-> koristi se kod djeje i socijalne
psihologije; kritike: dugotrajnost i mukotrpnost, ne mogu se mijenjati
uvjeti
ANKETNO ISPITIVANJE-> jednostavna, jasna, nedvosmislena i
nesugestivna pitanja, reprezentativan uzorak populacije
PROUAVANJE SLUAJA-> Freud utemeljio psihoanalizu na prouavanju
nekoliko sluajeva; prve spoznaje o funkcijama podruja mozga
EKSPERIMENT->najvanija metoda, omoguduje spoznavanje uzroka i
posljedica; namjerno se izaziva neka pojava radi opaanja i mjerenjaistraiva mijenja jedan aspekt situacije(broj ljudi nazonih nekom
dogaaju= nezavisna varijabla) i opaa uinak toga na pojavu koju
istrauje(spremnost pojedinca da pomogne= zavisna varijabla)

2. BIOLOKE OSNOVE
DOIVLJAVANJA I
PONAANJA
IVANI SUSTAV = ivane stanice (neuroni) + glija stanice(uvrduju
ivano tkivo, sudjeluju u prehrani ivanih stanica) + krvne ilice i kapilare
IVANA STANICA (NEURON)

1- Tijelo + izdanci
2- TIJELO: citoplazma i stanina jezgra -> SIVA masa ivanog sustava
3- IZDANCI: dendriti i akson -> BIJELA masa ivanog sustava

Dendriti- primaju poruke iz osjetila i drugih ivanih stanica i prenose ih

putem tijela stanice na akson
Akson- prenosi poruke s jedne ivane stanice na drugu ili na izvrne
organe(miidi i lijezde)
1moe biti obavijen MIJELINSKOM OVOJNICOM(ti aksoni bre prenose
informacije)

2-

na zavretku se grana u puno tankih nastavaka, a na kraju svakog

je ZAVRNI VORID(pomodu njega se ivana stanica prislanja na druge
stanice) unutar kojeg se nalate
NEUROPRIJENOSNICI/NEUROTRANSMITERI (omoguduju prijenos poruka s
jedne ivane stanice na druge stanice)

3-

Zavrni voridi se prislanjaju na membranu druge stanice, to mjesto se

zove SINAPSA. Neuroprijenosnik se vee uz molekule u membrani druge
stanice koje se zovu RECEPTORI i tad nastaje IVANI IMPULS(kratkotrajna
elektrina promjena na membrani ivane stanice)

-postoje AFERENTNI/SENZORNI i EFERENTNI/MOTORIKI NEURONI

AFERENTNI/SENZORNI prenose poruke od osjetila do kraljenike
modine i mozga EFERENTNI/MOTORIKI- prenose obavijesti iz
kralj.modine i mozga do izvrnih orgrana(miidi i lijezde)
NEUROPRIJENOSNICI- najpoznatiji dopamin, noradrenalin, acetilkolin,
serotonin i gama-aminobuturika kiselina(gaba)
-reguliraju osjetljivost na bol (endogeni opijati i endorfini)
-bitna je optimalna koliina neurop.! Ako ih je premalo, mogu uzrokovati
smanjenje mogudnosti zapamdivanja, podrhtavanje ruku, tekode u
hodanju; a ako ih je previe moe dodi do izofrenije
-kako droge djeluju? Djeluju na KOLIINE
NEUROPRIJENOSNIKA! -PLACEBO dovodi do pojaanog
luenja neuroprijenosnika endorfina
ORGANIZACIJA I FUNKCIJA IVANOG SUSTAVA

1- Sredinji(kraljenika modina + mozak) i periferni ivani sustav(manje

nakupine ivanih stanica izvan sredinjih dijelova + osjetila, miidi i

lijezde
PERIFERNI IVANI SUSTAV- dijelovi: 1. Somatski ivani sustav i 2.
Vegetativni/autonomni ivani sustav
SOMATSKI- u vezi je s osjetilima i skeletnim miidima
VEGETATIVNI/AUTONOMNI- u vezi s unutarnjim organima(regulacija
procesa koji su nuni za odravanje ivota): SIMPATIKUS i PARASIMPATIKUS
SIMPATIKUS- ubrzava rad srca, disanje, povisuje krvni tlak, usporava
probavu PARASIMPATIKUS- usporava rad srca, disanje, smanjuje krvni
tlak i pospjeuje probavu

KRALJENIKA MODINA

1- Sredinji dio- tijela ivanih stanica(siva masa) ; a oko njega snopovi ivanih
vlakana koji povezuju osjetila i izvrne organe sa strukturama u sredinjem
ivanom sustavu(bijela tvar)

2- Funkcije: PROVODNA i REFLEKSI!

PROVODNA: iz osjetila se impulsi provode do sredinjeg ivanog

sustava, a od sredinjeg ivanog sustava do izvrnih organa
REFLEKSI: omoguduju zatitu organizma od tetnih podraaja i
omoguduju obavljanje nunih radnji kao to su stajanje, hodanje...
MODANO DEBLO

1- Stranji dio mozga, nadovezuje se na kraljeniku modinu

2- u donjem dijelu centri refleksa potrebnih za odravanje ivota: za disanje,
regulaciju krvnog tlaka, rad srca
3- u gornjem dijelu ivane stanice vezane s osjetilima za VID i SLUH

4- sredinom modanog debla prolazi RETIKULARNA FORMACIJA: nuna je

da bi organizam ostao budan i regulira budnost
SPAVANJE- izmjenjuju se dvije faze: NON-REM i REM

NON-REM- tako poinje spavanje, rad srca i disanje su usporeni, krvni

tlak i temperatura su snieni -> slui oporavku organizma koji se iscrpio
dok smo bili budni
REM (rapid eye movement)- javlja se 60-90 min nakon poetka spavanja,
rad srca, disanje i tlak postaju nepravilni, miidi oputeni, brzi pokreti
oiju, popradeno sanjanjem! -> pospjeuje pamdenje
-dvije faze se izmjenjuju tokom nodi

MALI MOZAK

1- sa stranje strane modanog debla

2- omoguduje RAVNOTEU, sudjeluje u IZVOENJU POKRETA i REGULIRA
TONUS MIIDA
VELIKI MOZAK

1- sastoji se od dvije polutke (hemisfere)

2- etiri dijela(renja): EONI, TJEMENI, ZATILJNI i SLJEPOONI
TALAMUS, LIMBIKI SUSTAV S HIPOTALAMUSOM, KORA VELIKOG MOZGA
TALAMUS

3- do njega se prenose ivani impulsi iz svih receptora osim receptora

za njuh, a iz njega ti impulsi putuju do kore velikog mozga gdje nastaju

osjeti
4- ima probirnu funkciju- iz mnotva informacija se odabire ogranien broj

LIMBIKI SUSTAV
-nastanak uvstava(bijesa i
straha!) -podruja nagrade
-hipokampus = procesi pamdenja (bolesnici kojima je odstranjen
sjedaju se svega prije operacije ali ne i nakon)

HIPOTALAMUS

-povezan sa glavnom lijezdom za izluivanje- hipofizom- utjee na

lijezde s unutarnjim izluivanjem
-usklauje rad sustava u organizmu(regulira
temperaturu i krvni tlak) -centri za E i GLAD i
regulaciju SEKSUALNOG PONAANJA
KORA VELIKOG
MOZGA -najkasnije
se razvila

-najsloeniji psihiki procesi- miljenje i

govor -SENZORNA, MOTORNA i
ASOCIJATIVNA PODRUJA
SENZORNA- stiu iv. Impulsi iz osjetila i nastaju osjeti, koji se
pretvaraju u doivljaje Za vid- zatiljni reanj, sljepooni, tjemeni
Za sluh- sljepooni
Za dodir, toplo, hladno i boltjemeni Za njuh- eoni
MOTORNA
-stranji dio eonog renja
-odgovorna za nastajanje VOLJNIH pokreta, impulsi odlaze u miide
ASOCIJATIVNA
-eoni reanj i granica izmeu tjemenog, zatiljnog i
sljepoonog eoni- oblikuje se ponaanje jedinkeplaniranje i donoenje odluka

Stranji dio-povezuju se informacije u jedinstven doivljaj i pamte se +

mogudnost orijentacije u prostoru
-uenje, pamdenje, miljenje
-razumijevanje i produkcija GOVORA! (lijeva modana polutka)
Desna polutka- prostorni odnosi

SUSTAV LIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUIVANJEM

1- HIPOFIZA- u mozgu, kontrolira rad ostalih lijezda, izluuje hormon

RASTA! (premalo-patuljast rast; previe- gigantizam)

2- TITNJAA- hormon tiroksin- regulira brzinu metabolikih reakcija

(nedostatak kod djece uzrokoje kretenizam- mentalna retardacija i

patuljast rast)

3- NADBUBRENE LIJEZDE- sastoje se od sri i kore. Sr- hormoni

adrenalin i noradrenalin; kora- kortikosteoridi- reguliraju metabolizam
tvari(UH, P) i djeluju na rad imunolokog sustava

4- JAJNICI/OVARIJI i TESTISI- kod ena: hormoni progesteron i estrogen;

kod mukaraca testosteron- djeluju
karakteristika, djeluju na hipotalamus

na

oblikovanje

spolnih

3. OSJETI I PERCEPCIJA
-otac psihofizike- Gustav T. Frechner
PSIHOFIZIKA- bavi se odnosom izmeu objektivno mjerljivih karakteristika
podraaja i osjeta koje oni izazivaju
OSJETNI PRAGOVI

1- APSOLUTNI PRAG UJNOSTI intenzitet tonova koje prosjena osoba uje

(20-20 000 hz)

2- DIFERENCIJALNI PRAG/LIMEN- koliko se neka dva podraaja moraju

razlikovati da bi ih doivjeli kao razliite- Weberov zakon i konstante

OSJETNI SUSTAVI
RECEPTORI= osjetilne stanice, osnova svakog osjetnog sustava. Receptore
dijelimo na nekoliko naina: 1.prema smjetaju receptora ; 2. Prema vrsti
energije koja pobuuje receptorske stanice i 3. Prema adaptaciji na podraaje

1. Prema smjetaju receptora

1. EKSTEROCEPTERI/ VANJSKI RECEPTORI: blizinska osjetila- na povrini
koe i sluznici, detektiraju bol, toplinu, dodir i okus i daljinska osjetila- u
uhu, oku i nosu, daju podatke o okolinskim zbivanjima

2. INTEROCEPTORI- biljee zbivanja u unutranjosti organizma- slue

odranju homeostaze i reprodukciji

3. PROPRIOCEPTORI- smjeteni u miidima, tetivama i zglobovima i

vestibularnom dijelu uha. Omoguduju pokretanje i odravanje
ravnotee

2. Prema vrsti energije koja pobuuje receptorske stanice

1. ELEKTROMAGNETSKI RECEPTORI- u unjidima(razlikovanje boja) i
tapidima(razlikovanje svjetlina) oka
2. KEMORECEPTORI- njuh i okus
3. MEHANORECEPTORI- sluh, dodir, bol, temperatura

3. Prema procesima adaptacije na podraaje

1. TONIKI RECEPTORI- ne adaptiraju

se-

omoguduju

odranje

ravnotee i orijentaciju

2. FAZIKI

RECEPTORIpodloni
su
adaptaciji(kad
podraivanje ustali, vie ne reagiraju na njega)

se

PRILAGODBA NA MRAK = REKUPERACIJA (dobra nakon 1 h, maksimalna nakon 4

h)
NODNO SLJEPILO- zbog pomanjkanja vitamina A !

1- Boje- ton, saturacija i svjetlina

Ishiharijeve ploice= slova i brojke ispisane razliitim bojama koje su
izjednaene u saturaciji i svjetlini- za utvrivanje sljepode na boje

2- Apsolutni limen za glasnodu tona 1000 hz

3- Osjetilo za dodir- diferencijalni prag je 2 mm za jagodice
4- NJUH- feromoni; ene osjetljivijeg njuha, izmeu 30 i 50 godina
5- OKUS- slatko(na vrhu jezika), kiselo(sa strane), gorko (stranja strana) i
slano(kao i slatko i kiselo); 10 000 okusnih pupoljaka

RAZVOJ OSJETA

1- Prostorna i vremenska sumacija= vrlo slabi podraaji zadani kroz due

vrijeme ili na vedu povrinu ipak mogu izazvati osjet

2- Naknadni osjet= kad prethodno podraivanje djeluje na opaanje

aktualnog podraaja(nakon kiselog nam je voda slatka)

PERCEPCIJA

1- Opaanje je razliite kompleksnosti- ako opaamo samo pojedinaan atribut

podraaja, rije je o OSJETU, dok podatke iz vie osjetnih sustava integriramo
i dajemo im znaenje pomodu
PERCEPCIJE

SENZORNA DEPRIVACIJA- osjetilna lienost; kad je podraavanje

reducirano ili eliminirano-> organizam ne funkcionira normalno- hale

2- Zadaci

perceptivnog sustava: PREPOZNATI OBLIK onoga to

opaamo i LOCIRATI GA u prostoru
3- Prepoznavanjem oblika su se bavili GESTALT psiholozi
4- Prepozavanje oblika- vaan je fenomen RAZLIKOVANJA LIKA OD POZADINE
REVERZIBILNE FIGURE- naizmjenice se percipiraju dvije slike
Na razlikovanje lika od pozadine djeluje nae iskustvo, a to je i umnogome
naslijeeno GESTALT- cjelina je vanija od dijelova, ona se percipira i kad
neki dijelovi nedostaju Naela perceptivne organizacije- naelo blizine(u
cjelinu se grupiraju predmeti koji su blizu

jedan drugome), slinosti(zajedno se grupiraju predmeti koji slino

izgledaju), dobrog pravca, zajednike sudbine, zatvorenosti, simetrije(ako
elementi tvore simetrinu figuru, doivjet demo ih kao cjelinu)

5- OPAANJE DUBINE: kako mozak procjenjuje udaljenost? Na temelju

znakova dubine-BINOKULARNI i MONOKULARNI

BINOKULARNI- temelje se na inforacijama iz oba oka

Binokularna disparantnost= razlike u projiciranju oba
oka(prst se pomie) Konvergencija oka=to je predmet
blie, jaa je konvergencija
MONOKULARNI- znakovi dubine koji se mogu opaziti jednim okom
Relativna veliina- manje objekte opaamo kao da
su udaljeniji Pokrivanje- predmet koji prekriva
drugog opaamo bliim

Relativno gibanje- kad se kredemo, blii predmeti se ine kao da se

kredu u suprotnom smjeru brzo, a dalji predmeti polako u naem
smjeru

1- Naini percepcije pokreta: 1. Nepomina glava a slika predmeta se krede

preko mrenice oka

2. Stroboskopsko gibanje(velike reklame ili redanje fotografija) i 3.

Vizualne iluzije (mislimo da brod stoji a riva se krede unatrag)

2- Nemogude slike: autokinetiki fenomen (sjajna zvijezda se mie na nebu)

4.PAMDENJE I UENJE
PAMDENJE

1- Tri faze pamdenje kroz koje informacija prolazi: 1. SENZORNO 2.

KRATKORONO i 3. DUGORONO

2- SENZORNO: kratko zadrava nadolazede informacije u nepromijenjenom

obliku(0,5 sekundi za vid i 2 sekunde za sluh); kapacitet je neogranien.
Iz mnotva informacija biramo vane i KODIRAMO ih. Kodiranje se vri u
KRATKORONOM PAMDENJU
KODIRANJE= promjena informacije u oblik koji se moe pohraniti i zatim
pronadi

3- KRATKORONO: obavlja 3 funkcije- 1. Ako nam informacija ne treba za

poslije, ponavljamo ju dok nam je potrebna i onda se gubi(npr telefonski
broj). Pamti se 5 do 9 estica, olakavamo si grupiranjem(mnemotehnike)
2. Ako nam informacija treba na dui rok, kodiramo ju tako da ju to
uspjenije pohranimo(u dugoronom pamdenju) i 3. Ako nam treba neka
informacija onda ju iz dugoronog pamdenja vradamo u
kratkorono(RADNO PAMDENJE)

4- DUGORONO: neogranien kapacitet; treba biti dobro organizirano; bolje

pamtimo konkretne nego apstraktne pojmove(jer se za konkretne
pojmove slikovne predodbe prave lake pa imamo i slikovne i verbalne
tragove pamdenja)

DUGORONO PAMDENJE

1- 3 vrste dugoronog pamdenja: EPIZODIKO, ZNANJE(SEMANTIKO) i

PROCEDURALNO EPIZODIKO PAMDENJE: uva podatke o epizodama
iz ivota

ZNANJE: informacije iz epizodikog pamdenja ovdje pristiu i one vie

nemaju autobiografsku notu
PROCEDURALNO PAMDENJE: znanje o tome kako neto uiniti (vjetinetipkanje, igranje tenisa, pranje zubi...) ; 3 su faze proceduralnog pamdenja:
1.kognitivna(shvadamo to sve

treba napraviti) 2.faza povezivanja(otkrivamo nain obavljanja rada)

3.nakon dugotrajne vjebe dolazi do automatskog odvijanja vjetine
Potreban je minimum svjesnog angamana za izvoenje
vjetine, procedura je automatizirana

1- Automatsko pamdenje
1- Pamdenje koje zahtijeva
napor

KAKO

ISPITUJEMO

PAMDENJE?

2- PREPOZNAVANJEM(kad je pomijeano naueno gradivo s nekim novim),

DOSJEDANJEM I MEDOTODOM UTEDE(mislimo da smo neko gradivo
zaboravili ali kad se ponovo susretnemo s njim puno ga lake i bre
nauimo)

3- Uspjenost pamdenja ovisi o MJESTU NA KOJEM SE INFORMACIJA NALAZI, i

o tome JE LI POSRIJEDI NEPOSREDNO ILI ODGOENO ISPITIVANJE
PAMDENJA(neposredno se prisjedamo bolje zadnje nauenih informacija, i
onih na poetku, dok sredine tee)
ZATO ZABORAVLJAMO?

1- 4 su uzroka: 1. NEMOGUDNOST PRONALASKA INFORMACIJA U DUGORONOM

PAMDENJU, 2. POSTUPNO GUBLJENJE INFORMACIJE/TRAGOVA PAMDENJA, 3.
POTISKIVANJE i 4.
INTERFERENCIJA

1. NEMOGUDNOST PRONALASKA INFORMACIJA u dugoronom pamdenjuako informacija i postoji u naem dugoronom pamdenju moda
nemamo dobar put do nje jer ju nismo spretno pohranili

2. POSTUPNO GUBLJENJE TRAGOVA PAMDENJA- informacija se gubi

ako se njome ne koristimo i ako ju ne ponavljamo, put zaraste
3. POTISKIVANJE- namjerno potiskujemo one sadraje koji su
neugodni

nam

4. INTERFERENCIJA- kad uenje jednog gradiva ometa uenje

drugog; moe biti PROAKTIVNA(kad neto prije naueno
ometa uenje novog gradiva) i RETROAKTIVNA(kad novo
gradivo ometa prije naueno)
SMETNJE PAMDENJA

1- AMNEZIJA- retrogradna(nemogudnost dosjedanja dogaaja prije

ozljede) i anterogradna(nemogudnost novog dugoronog
pamdenja, esta i kod pijanaca zbog nemogudnosti normalnog
iskoritavanja vitamina b)
2- HIPOMNEZIJA- smanjena mogudnost pamdenja
3- HIPERMNEZIJA- pojedinac pamti apsolutno sve- kao npr. U filmu Raining
Man

4- PARAMNEZIJE- lano sjedanje, pogotovo kod starijih ljudi. Rupe u sjedanju

novijih dogaaja se popunjavaju izmiljenim. Tu se ubraja i tzv. deja vu

5- FUGA-osoba bjei iz svog ivota i identiteta i usvaja potpuno novi, nema

nikakvo sjedanje na proli ivot

UEN
JE

1- Tri vrste uenja: 1. Uvjetovanjem 2. Socijalnog uenja i 3. Kognitivne teorije

uenja
2- 1. KLASINO UVJETOVANJE
Pasivno, refleksivno odgovaranje na vanjske podraaje

Neuvjetovana reakcija, neuvjetovan podraaj, uvjetovana reakcija,

uvjetovan podraaj (psu se daje hrana i on izluuje slinu, nakon nekog
vremena na samu pojavu onog koji ga hrani on poinje luiti slinu)
Generalizacija podraaja= podraaji slini uvjetovanom podraaju
takoer izazivaju uvjetovanu reakciju(pas dobiva hranu na zvuk zvona od
1000 hz ali lui slinu i na zvuk zvona od 900; djeca se boje svih u bijelim
kutama jer se boje zubara koji nose bijele kute)
Diskriminacija podraaja = omoguduje uenje razlika meu slinim
podraajima Eksperimentalna neuroza= kad djetetu kaemo da je loe
lagati i istuemo ga, a sutradan od njega traimo da lae kondukteru
Uvjetovanje vieg reda= nove uvjetovane reakcije se esto zasnivaju na
starijima(slina se lui na zvuk zvona, ako tome dodamo lampicu uskoro se
slina lui i na lampicu)
OPERANTNO UVJETOVANJE
Aktivno odgovaranje, zove se jo i instrumentalno uvjetovanje
Odgovaramo na osnovi posljedica koje taj odgovor ima na nas (znamo da
ako budemo dobri da demo dobiti okoladu)
Potkrepljenje- pozitivno(primarni potkrepljivai koji se sami od sebe
aktiviraju- bol, maenje, hrana i voda; i sekundarni potk. Kao novac,
pohvala ,ocjena) ili negativno(bolni podraaji) Postiemo neko poeljno
ponaanje pomodu potkrepljivaa (malo po malo, kao uenje psa
trikovima, to se zove OBLIKOVANJE)
Kockari, gljivari... su rtve povremenog potkrepljenja!
2.SOCIJALNO UENJE
Uenje u interakciji pojedinca i socijalne okoline
Uenje PO MODELU- modeliranje, imitacija, uenje promatranjem i
simboliko uenje Modeliranje= uenik promatra ivi model(trener
pokazuje ueniku neki udarac) Imitacija= uenik oponaa model ali
NE RAZUMIJE emu to ponaanje slui(dvogodinja curica pere zube
jer je to vidjela od roditelja)
Uenje promatranjem= promatra se model i posljedica njegovog
djelovanja. Ako je posljedica dobra, usvaja se ponaanje, i obratno; ovdje
za razliku od uenja modeliranjem model ne zna da ga uenik promatra
Simboliko uenje= ueniku se opisuje neko ponaanje(kako koristiti
internet); to se jo zove i verbalno modeliranje
3.KOGNITIVNO UENJE
Oduvijek i zauvijek nauimo neku stvar- rezultira opdim znanjem
primjenjivim i u situacijama koje nisu identine onoj u kojoj smo neto
nauili
Uenje uvidom i prikriveno
uenje
Snalaenje
u
prostoru

5.

MILJENJE I INTELIGENCIJA

TO JE MILJENJE

1- Miljenje je kognitivan/ spoznajni proces

2- Ukljuuje: DOSJEDANJE, AUTISTIKO MILJENJE, IMAGINACIJU/MATANJE,
UVJERENJE/STAV i RASUIVANJE

DOSJEDANJE- kad se nastojimo neega dosjetiti rekonstruiramo gdje

smo sve bili, to smo radili...
AUTISTIKO MILJENJE- nije usmjereno cilju, sastoji se od pukog
sanjarenja koje nije potaknuto od strane okoline, nego je izraz naih
elja
IMAGINACIJA ili MATANJE- kao i autistiko, radi se o zamiljanju sklopova
koje nismo mogli percipirati(zamiljamo vanzemaljce ili kako je bilo u
srednjem vijeku). Preoblikujemo zapamdenje doivljaje i slike u nove
cjenine. Razlikuje se od autistikog po tome to uglavnom ima vanjske
poticaje koji je usmjeravaju
UVJERENJE ili STAV- to misli o legalizaciji lakih droga?
RASUIVANJE- najvii oblik miljenja, sustavno zakljuivanje na temelju
opaenih injenica i odgovarajudih pretpostavki

MILJENJE- SIMBOLI I POJMOVI

1- Miljenje obiljeava upotreba simbola i pojmova, kojima doaravamo neto

to nije tu i sad
2- Simboli predstavljaju objekte(i osobe), i dogaaje- iz prolosti ili bududnosti
3- Rijei i predodbe su simboli
4- Ako simbol predstavljaju neku GRUPU objekata i dogaaja, onda je to
POJAM

5- POJMOVI- grupiramo pojedinosti na temelju slinih svostava (umjesto

jabuke, kruke i banane; kaemo vode itd)- za to je potrebno uoiti
zajednika obiljeja i generalizirati

GOVOR

1- Orue miljenja
1- Miljenje

nije

samo

tihi

ili

unutarnji govor RASUIVANJE

2- Sustavno zakljuivanje na temelju opaenih injenica i pretpostavaka

3- DEDUKTIVNO i INDUKTIVNO rasuivanje
DEDUKTIVNO- zakljuujemo od opdeg prema pojedinanom(svi ljudi su
smrtni/ja sam ovjek=ja sam smrtan) -> ovakvo zakljuivanje je ispravnije
i vrde nego induktivno INDUKTIVNO- stvaramo opde zakljuke na temelju
opaanja pojedinih sluajeva(upoznamo par talijana koji su iritantni= svi
talijani su iritantni) -> ne ba pouzdano rasuivanje

4- Na ishod deduktivnog zakljuivanja mogu utjecati UVJERENJA, koja su

glavni izvor nae iracionalnosti

DIJALEKTIKO RASUIVANJE- vjetinja kritikog POTOVANJA i uvaavanja

suprotnog gledita
RJEAVANJE
PROBLEMA

1- Moramo prvo spoznati problem i poblie ga odrediti, a nakon toga biramo

nain rjeavanja problema i to rjeenje primjenjujemo

2- Naini rjeavanja problema: METODA POKUAJA I POGREAKA, TESTIRANJA

HIPOTEZA i UVID U SITUACIJU

METODA POKUAJA I POGREAKA- nepoznati tv palimo tako

pritidemo jedno dugme za drugim- skupa i nepraktina metoda

da

METODA TESTIRANJA HIPOTEZA- ne iskuavamo nasumina rjeenja nego

s pomodu rasuivanja i iskustva postavimo hipoteze o najvjerojatnijim
rjeenjima, pa ih testiramo METODA UVIDA U SITUACIJU- dogaa se
iznenada, tzv. aha efekt, kao kad npr rjeavamo neku mozgalicu. To je
iznenadni bljesak nadahnuda

INTELIGENCIJA

1- Test inteligencije- pouzdanost, objektivnost, osjetljivost i valjanost

2- Binet- mentalna dob
3- Kvocijent inteligencije- prikladan samo kod djece, kod odraslih ne.

Rauna se tako da se mentalna dob podijeli sa kronolokom dobi i

pomnoi sa 100

4- Kvocijent od 90-110 je prosjek, manje od 70 je intelektualna

zaostalost a iznad 140 genijalnost
5- KONVERGENTNO I DIVERGENTNO MILJENJE

KONVERGENTNO MILJENJE= kad postoji jedno ispravno

rjeenje problema DIVERGENTNO MILJENJE= trai se
kreativnost; vie je rjeenja problema

6- Gaussova krivulja= zvonoliki model iz kojeg iitavamo inteligenciju, kae

nam da ima najvie prosjenih

7- KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA= sklop sposobnosti, akumuliranog

znanja i kognitivnih vjetina; razvija se tijekom cijelog ivota

6. UVSTVA I MOTIVACIJA
TO JE UVSTVO

1- uvstvo se sastoji od SITUACIJE, KOGNITIVNE INTERPRETACIJE,

DOIVLJAJA, TJELESNE PROMJENE, IZRAAJA, I PONAANJA

2- Primarna uvstva su SREDA, TUGA, STRAH I SRDBA (neki kau

jo i IZNENAENJE i GAENJE)- uroena su i jednaka kod svih ljudi

1- uvstva jakog intenziteta i kratkog trajanja= AFEKTI

1- uvstva slabog intenziteta i dugog trajanja =
RASPOLOENJA REAGIRANJE NA UVSTVA

2- Reakcije na uvstva djelimo na KOGNITIVNE i BIHEVIORALNE. To su

SUOAVANJE i
IZBJEGAVANJE

Izbjedi neugodno uvstvo moemo tako da ne razmiljamo o problemu i da

razmiljamo o neem drugom (kognitivno izbjegavanje), ili tako da se
klonimo situacije koja je izvor problema i bavimo se ugodnim aktivnostima
(bihevioralno izbjegavanje). S druge strane, moemo se suoiti tako da
potraimo rjeenje problema i ponovo ga vrednujemo (kognitivno
suoavanje), ili tako da poduzmemo akciju njegova rjeavanja ili potraimo
utjehu (bihevioralno suoavanje)

STRES
STRESORI= unutarnji ili vanjski podraaji, situacije ili dogaaji koji
izazivaju stanje stresa

1- Prema

jaini,
stresove
dijelimo
na
MALE
STRESOVE/GNJAVAE, i VELIKE IVOTNE STRESOVE

SVAKODNEVNE

2- Znakovi

stresaUVSTVENI(strah,
tuga,
ljutnja),
KOGNITIVNI(rastresenost, zamiljenost), TJELESNI(znojenje, gubitak
apetita, grevi u elucu, glavobolja) i BIHEVIORALNI(plakanje,
agresivnost, povlaenje u sebe, zloporaba opojnih sredstava)

3- Suoavanje sa stresom- 1.PRIHVADANJE SITUACIJE ONAKVE KAKVA JEST, 2.

DJELOVANJE NA IZVORE STRESA(uiti kako bi uklonili lo uspjeh u koli) ILI
UVSTVA (samo nastojimo smanjiti negativna uvstva npr sportom) i 3.
IZBJEGAVANJE STRESNIH SITUACIJA I DOGAAJA

MOTIVACIJA

1- Razlikujemo BIOLOKE/PRIMARNE i
STEENE/SEKUNDARNE/PSIHOSOCIJALNE motive BIOLOKI MOTIVI- glad,
e, disanje, tjelesna temperatura, seksualne potrebe(zadovoljenje
nuno za odravanje ivota jedinke)-> te su potrebe naslijeene i
jednake kod svih STEENI MOTIVI potreba za ljudskim drutvom,
ugledom, znanjem itd. -> te su potrebe nauene i razlikuju se od osobe
do osobe
Motivacija (sekundarna) moe biti INTRINZINA(zasniva se na vlastitim
pobudama-interesima ili znatielji) ili EKSTRINZINA(zasniva se na
vanjskim poticajima- nagradama)

HIJERARHIJA MOTIVA

1- Abraham Maslow- piramida hijerarhije motiva- motivi se mogu stupnjevati

po vanosti, prvo se zadovolje oni osnovni pa tek tad oni iznad njih

1. BIOLOKE POTREBE, 2. POTREBE ZA SIGURNODU, 3.POTREBE

ZA PRIPADANJEM, 4.POTOVANJE, 5.SAMOAKTUALIZACIJA

2- Motiv- instrumentalno ponaanje- barijere(prirodne, drutvene i osobne)cilj

SUKOBI MOTIVA

1- Konflikt istodobnog privlaenja, istodobnog odbijanja, istodobnog

privlaenja i odbijanja, dvostruki konflikt istodobnog privlaenja i

odbijanja

FRUSTRACIJA

1- Od nje se branimo obrambenim mehanizmima- RACIONALIZACIJA,

KOMPENZACIJA, SUPSTITUCIJA, NEGIRANJE, FIKSACIJA, REGRESIJA,

PROJEKCIJA
RACIONALIZACIJA- traimo naizgled opravdane razloge
ponaanje(loa ocjena zbog nepravednosti nastavnika)

za

neko

KOMPENZACIJA- zbog nemogudnosti ostvarenja nekog eljenog cilja

ulaemo napore da se istaknemo u nekom drugom podruju(slab uspjeh
u koli- upornost u sportu) SUPSTITUCIJA- zamjena ciljeva tako da novi
cilj zadovoljava prvotnu potrebu(kulturologija umjesto novinarstva npr
xd)
NEGIRANJE- odbijanje pojedinca da se suoi s nekim izvorom
svoje frustracije FIKSACIJA- uporno ponavljanje reagiranja koje
ne vodi do rjeenja
PROJEKCIJA- pripisivanje vlastitih mana
drugim ljudima REGRESIJA- ponaanje nalik
djetetu

7. LINOST
POJAM LINOSTI KROZ POVIJEST

1- Hipokrat-

podjela
na
KOLERIKE(agresivni,
burno
reagiraju),
MELANKOLIKE(tuni samotnjaci),
SANGVINCE(veseli, puni energije) i FLEGMATIKE(ravnoduni, smireni)

2- Ernst Kretschmer- podjela na ASTENIKE(mravi ljudi- razdraljivi,

suzdrani i povueni; shizofrenija) i PIKNIKE(debeli- vedri, otvoreni,

srdani; manina depresija)

3- William Sheldon- podjela na EKTOMORFE(mravi- povueni i suzdrani),

MEZOMORFE(atletska graa- uporni, energini) i ENDOMORFE(debelioputeni, srdani)

4- TEMPERAMENT= uroen
KARAKTER= izgrauje se (odnos prema samome sebi, drugima, i
obavezama)

PSIHOANALIZA

1- Pacijenti koji su bolovali od histerije podvrgavani su HIPNOZI

(ponovo proivljavanje potisnutih emocija- katarza) nakon ega su

simptomi nestali
2- ovjek je iracionalno bide kojim upravljaju nesvjesni nagoni
3- Linost se sastoji od IDA, EGA i SUPEREGA

ID- ono, uroeni dio linosti, sjedite nagona(nagon ivota- eros i nagon
smrti- thanatos). Cjeloukupna pokretaka energija je LIBIDO. Id eli
zadovoljenje svojih potreba odmah-iracionalan
EGO- ja, funkcionira po naelu realnosti i omoguduje zadovoljenje
potreba ida; sjedite spoznajnih procesa
SUPEREGO- nad ja, ideali i etike vrijednosti, funkcionira na
naelu idealnog -ego balansira izmeu nagona ida i moralnih
zabrana koje postavlja superego

1- Osnovne metode psihoanalize su METODA SLOBODNIH ASOCIJACIJA i

ANALIZA SNOVA

2- Kritika: nije mogude znanstveno potvrditi postojanje ida, ega i

superega; ona samo objanjava prijanje ponaanje a ne moe
predvidjeti budude

BIHEVIORIZAM

1- Bandura- neobiheviorizam- bitni su i kognitivni procesi-> pristup

SOCIJALNOG UENJA= vedinu ponaanja usvajamo oponaanjem
drugih ljudi

2- Skinner-

promjenom okolnosti moemo promijeniti nefunkcionalno

ponaanje- praktino kod nefunkcionalnih ponaanja kao to su fobije,
ovisnosti, delinkventna ponaanja itd

3- Kritika: preobjektivno; prevelika se vanost pridaje okolini a

zanemaruje se naslijee; zanemaruju se kognitivni procesi koji se ne
mogu opaati

HUMANISTIKI PRISTUP

1- Holistiki pristup= prouavanje linosti u cjelini a ne ralanjivanje i

istraivanje pojedinih dijelova

2- Maslow i Rogers
3- Rogers- dvije osobe istu situaciju doivljavaju na razliit nain- staviti se u
tue cipele
4- Kritika- ne moe se znanstveno provjeriti; preoptimistino poimanje ljudske
prirode

TEORIJE O CRTAMA LINOSTI

1- Istrauje osobine po kojima se ljudi razlikuju

2- Umjesto podjele na tipove linosti, uvode se DIMENZIJE- ljudi se ne

razlikuju po tome imaju li neku osobinu ili ne, nego u kojoj mjeri je
odreena osobina kod njih zastupljena
3- Petfaktorski model linosti: EKSTRAVERZIJA, NEUROTICIZAM, UGODNOST,
SAVJESNOST i
OTVORENOST PREMA ISKUSTVU
EKSTRAVERZIJA- u kojoj su mjeri ljudi drutveni, srdani
NEUROTICIZAM- u kojoj su mjeri ljudi uznemireni, tjeskobni, skloni
burnom reagiranju SAVJESNOST- u kojoj mjeri ljudi imaju elju za
postignudem, osjedaj dunosti UGODNOST- u kojoj mjeri su
dobronamjerni, ele pomodi
OTVORENOST PREMA ISKUSTVU- u kojoj mjeri tee stjecanju novog
iskustva, u kojoj mjeri su znatieljni i kreativni

4- Kritika: crtama linosti moemo samo opisati linost ali ne ju i

objasniti; kruna definicija METODE ISPITIVANJA LINOSTI

5- Upitnici linosti, situacijski testovi i projektivne tehnike

UPITNICI LINOSTI- u klinikoj psihologiji, savjetodavnoj, profesionalnoj
orijentaciji i odabiru ljudi za posao; problem je iskrenost, a i to to se
dovoljno ne poznajemo

PROJEKTIVNE TEHNIKE- nejasni i nedovreni materijal, saznajemo

nesvjesne motive, elje i strahove. RORSCHACHOV TEST MRLJA, TEST
TEMATSKE APERCEPCIJE i TEST NEDOVRENIH REENICA. Odgovori mogu
biti odraz trenutnog raspoloenja ili mate; koriste se u klinikoj praksi i
kod ispitivanja djece
SITUACIJSKI TESTOVI- procjena linosti na osnovu ponaanja u test situaciji;
za radna mjesta

PSIHIKI POREMEDAJI

1- Kategoriziramo ih prema priruniku DSM- IV u 5 osnovnih

dimenzija (5 osi) OS 1- svi psihiki poremedaji osim poremedaja
linosti i mentalne retardacije

OS 2- poremedaji linosti(antisocijalne linosti- psihopati, paranoidne

linosti) i razvojni poremedaji (autizam i mentalna retardacija,
poremedaj panje i hiperaktivnost- ADHD) OS 3- medicinska stanja koja
su vana za odreen psihiki poremedaj- npr ozljeda mozga,
poremedena funkcija titnjae, sida
OS 4- psihosocijalni i okolinski faktori koje osoba doivljava stresnima i
mogu pridonositi poremedaju- gubitak posla, smrt djeteta...
OS 5- oznaava trenutanu razinu funkcioniranja osobe. Trenutana
razina se usporeuje sa najviom razinom funkcioniranja prethodnih
godina
OS 1- 13 grupa poremedaja- ANKSIOZNI POREMEDAJI, SOMATOMORFNI,
PSIHOTINI, POREMEDAJI RASPOLOENJA, HRANJENJA, POREMEDAJI
UZROKOVANI UZIMANJEM
SREDSTAVA

ANKSIOZNI POREMEDAJI- osjedaj tjeskobe bez objektivnog uzroka->

napadaji panike, fobije, opsesivno-kompulzivni poremedaj, ptsp
SOMATOMORFNI POREMEDAJI- pojavljuju se tjelesni simptomi da za to
nema organskih uzroka- hipohondrija
PSIHOTINI POREMEDAJI- gubitak kontakta s realnodu- shizofrenija
(najtei psihiki poremedaj)- deluzije(patoloko vjerovanje u neto to
nije istina), halucinacije, kaotinost govora
POREMEDAJI RASPOLOENJA- depresija i bipolarni
poremedaj POREMEDAJI HRANJENJA- anoreksija i
bulimija
POREMEDAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVAvezani za zlouporabu alkohola, droga, lijekova...

LIJEENJE PSIHIKIH POREMEDAJA

1- Medicinska terapija i psihoterapija

MEDICINSKA TERAPIJA- primjenjuju ju lijenici- terapija

poremedaji

lijekovima(antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici ili trankvilizatori) i

elektrokonvulzivna terapija(samo kod velikog depresivnog poremedaja)
PSIHOTERAPIJApsihoanalitike
terapije,
psihoterapije i kognitivno-bihevioristike terapije

humanistike

8. PSIHIKI RAZVOJ

ISTRAIVANJA RAZVOJA

1- TRANSVERZALNA I LONGITUDINALNA istraivanja

TRANSVERZALNA- ispituju razvojne osobine ljudi razliitih dobi u istom
trenutku (npr djeake od 3, 5 i 7 godina). Problem je utjecaj
KOHORTE(socijalne grupe- bolje obrazovanje npr) LONGITUDINALNAtestiraju istu skupinu ljudi nekoliko puta tijekom njihovog razvoja. Problemdugotrajnost, gubitak ispitanika
BIOGRAFSKA ISTRAIVANJA
PRENATALNI UTJECAJI NA PSIHIKI RAZVOJ

1- PLACENTA omoguduje razvoj embrija i fetusa, preko nje se sve to

majka jede, pije i udie prenosi djetetu

Kad trudnica pije alkohol- dijete s fetalnim alkoholnim sindromom

(deformacije lice, usporen rast, problemi sa srcem i u intelektualnom
razvoju)
Kad trudnica pui- onemoguduje se dostava kisika djetetu, usporava se
disanje i ubrzava rad srca- rizik od spontanog pobaaja; dijete je nie
poroajne teine
Kad je pod stresom- povedan rizik od ranijeg poroaja i manje poroajne
teine
NOVOROENE

1- Raa se s refleksima HRANJENJA, SISANJA, GUTANJA, HVATANJA, HODANJA i

2345-

OPONAANJA
Vide mutno, najbolje na 20ak cm udaljenosti, sa 6-8 mjeseci vide
normalno
S dva mjeseca vide boje- bijelu, crvenu, naranastu i plavu
Na percepciju svijeta novoroenadi utjeu MATURACIJA i ISKUSTVO
Razlikuju se po temperamentu- LAKA, TEKA i OPREZNA novoroenad

DOJENATVO I DJETINJSTVO

1- Najvie narastemo u prvoj godini

2- Mozak do druge godine dosegne 75%, a do 5.godine 90% teine
3- 7 mjeseci- sjedenje, 9 mjeseci- puzanje i stajanje, godina dana- hodanje
4- etiri

glavne
faze
kognitivnog
razvojaSENZOPREDOPERACIJSKA, FAZA
KONKRETNIH OPERACIJA i FAZA FORMALNIH OPERACIJA

MOTORIKA,

5- SENZO- MOTORIKA FAZA- od roenja do druge godine

Usvaja se STALNOST OBJEKATA(svijest da objekti postoje i kad ih ne
vidimo) i stvaraju se

MENTALNE SLIKE objekata(moe zamisliti pokret objekta kojeg vie ne

vidi)
Sposobnost prepoznavanja samih sebe u zrcalu

6- PREDOPERACIJSKA FAZA- od druge do 7. Godine

Razvoj govora i igra zamiljanja
Konkretnost- ne razumiju se metafore

Egocentrinost- ne mogu gledati stvari sa stajalita druge osobe

Animizam- vjeruju da su neivi objekti ivi i misle

1- FAZA KONKRETNIH OPERACIJA- od 7.do 11. Godine

Fleksibilnija razmiljanja, manje su impulzivna, lakovjerna i nestaje
egocentrizam

2- FAZA FORMALNIH OPERACIJA- od adolescencije, tijekom cijele odrasle

dobi
Razvijanje sposobnosti apstraktnog razmiljanja

STILOVI RODITELJSTVA

1- Vani su roditeljska TOPLINA i roditeljski NADZOR

AUTORITARNI roditelji- nisko na dimenziji topline,
visoko na nadzoru POPUTAJUDI roditelji- visoko na
dimenziji topline, nisko na nadzoru RAVNODUNI
roditelji- nisko na obje dimenzije
AUTORITATIVNI roditelji- visoko na obje dimenzije- optimalno
IGRE

1- Igre VJEBANJA ILI OVLADAVANJA (do 2.godine ivota), SIMBOLIKE

IGRE
(igre
doktora-izmeu
2.
I
PRAVILIMA(nogomet- nakon 7.godine)

7.godine),

2- Djeca oko 3.godine postaju svjesna svog spola

IGRE

PREMA