Pametne Bolnice Strategija

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Strategija uvoenja pametnih

bolnica u RH
Mentor:
Studenti:
Prof. dr. sc. Nedjeljko tefani, dipl. ing.
Zagreb, 2016.
Tomislav Begedin
Hrvoje Grilec
Ilija impovi
Maja Trstenjak
Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.
Pametne bolnice
SADRAJ
SADRAJ...................................................................................................................................1
POPIS SLIKA.............................................................................................................................3
1. UVOD...................................................................................................................................4
2. TRENUTNO STANJE U ZDRAVSTVU.............................................................................5
2.1. Situacija u svijetu..........................................................................................................7
2.2. Odabir smjera................................................................................................................8
3. PAMETNE BOLNICE.........................................................................................................9
3.1. Odnos prema pacijentima.............................................................................................9
3.2. Naini komunikacije...................................................................................................10
3.2.1. Pametni kiosk......................................................................................................10
3.2.2. Mobilno plaanje i naruivanje pomou mobilnih aplikacija..............................11
3.2.3. Apartmani za roditelje i dnevni boravak..............................................................11
3.2.4. Suvremena dijagnostika.......................................................................................12
3.2.5. On-line savjetovanje............................................................................................12
3.2.6. Edukacija osoblja i zatita na radu......................................................................13
3.2.7. Energetska uinkovitost.......................................................................................13
3.2.8. Ekologija - gospodarenje otpadom......................................................................13
3.3. Implementacija Leana.................................................................................................14
4. FORMIRANJE STRATEGIJE...........................................................................................15
4.1. SWOT analiza.............................................................................................................15
4.1.1. Snage (S)..............................................................................................................16
4.1.2. Slabosti (W).........................................................................................................16
4.1.3. Prilike (O)............................................................................................................17
4.1.4. Prijetnje (T)..........................................................................................................17
4.2. Odabir strategije..........................................................................................................17
4.3. Porterov model pet konkurentskih sila.......................................................................18
4.3.1. Kupci...................................................................................................................19
4.3.2. Dobavljai............................................................................................................19
4.3.3. Zamjene...............................................................................................................19
4.3.4. Potencijalni izazivai...........................................................................................19
4.3.5. Konkurencija.......................................................................................................19
4.3.6. Zakljuak analize.................................................................................................19
5. STRATEGIJA.....................................................................................................................20
5.1. Ciljevi.........................................................................................................................20
5.2. Misija..........................................................................................................................20
5.3. Vizija...........................................................................................................................21
5.4. Kljune kompetencije i konkurencija.........................................................................21
5.5. Opis strategije.............................................................................................................22
6. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE..................................................................................23
6.1. Tko e provoditi implementaciju?..............................................................................23
6.2. Budet.........................................................................................................................23
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Pametne bolnice
6.2.1. Europski fondovi.................................................................................................24

6.2.2. Raspodjela resursa...............................................................................................24
6.2.3. Procedure.............................................................................................................25
6.2.4. Provoenje potrebnih koraka...............................................................................25
6.3. Plan provoenja aktivnosti.........................................................................................26
6.4. Strategija irenja.........................................................................................................26
6.5. Edukacija osoblja........................................................................................................27
6.6. Analiza moguih ishoda i problema upravljanje rizikom........................................28
7. ZAKLJUAK.....................................................................................................................30
LITERATURA..........................................................................................................................31
PRILOZI...................................................................................................................................33
Pametne bolnice
POPIS SLIKA
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
Slika 5.
Slika 6.
Slika 7.
Slika 8.
Slika 9.
Slika 10.
Slika 11.
Rezultati ankete problemi u zdravstvu [1]............................................................5

Zadovoljstvo lijeenja u javnim bolnicama [1]........................................................6
Zadovoljstvo lijeenja u privatnim ordinacijama [1]...............................................6
Ilustracija pacijentove sobe u pametnoj bolnici [14]...............................................9
Kiosk za prijavu i informacije [15]........................................................................11
Teddy The Guardian [16].......................................................................................12
Unapreenja primjenom leana u Virginia Mason Medical Centreu [21]...............14
SWOT analiza........................................................................................................15
Prikaz odabrane strategije (crveno) i usporedba ostalih moguih [24]..................18
Porterovih pet konkurentskih sila openiti model...............................................18
Gantogram provoenja aktivnosti..........................................................................26
Pametne bolnice
1. UVOD
Domai mediji, kao kljuni izvor informiranja javnosti, skoro pa svakodnevno istiu
nezadovoljstvo graana zdravstvenim sustavom, bilo da se radi o problemima organizacijskog
tipa ili lijenikim pogrekama koje nisu pravilno sankcionirane. Nezadovoljstvo trenutnom
situacijom iz dana u dan raste, no usprkos raznim pokuajima unapreenja sustava, esto
dolazi do zapreka u realizaciji. Bilo da se radi o otporu pojedinaca ili raznim interesnim
skupinama koje koe razvoj, unapreenja su spora i malo efikasna bez konkretne poslovne
strategije. Jedan od moguih rjeenja problema u zdravstvenom sustavu jest uvoenje
pametnih bolnica koje svojim funkcijama i principom rada na relativno jednostavan nain
rjeavaju veinu postojeih problema. Time se poveava kvaliteta usluge, zadovoljstvo
pacijenata i zaposlenika te eliminiraju gubici u obliku trokova ili vremena ekanja.
Budui da se radi o kompleksnom projektu koji se uvodi u relativno nestabilno i dinamino
podruje, potrebno je razviti stabilnu i odlunu poslovnu strategiju uvoenja pametnih bolnica
u Hrvatsku.
Pametne bolnice
2. TRENUTNO STANJE U ZDRAVSTVU

Ozbiljnost situacije u kojoj se hrvatsko zdravstvo nalazi pokazuju podaci ankete koju je
proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2015. godine [1].
Kvalitetu usluge javnih slubi vezanih za zdravstvo graani su ocijenili ocjenom 3,3. To je
neto vie od 2014. kada je zdravstvo ocijenjeno s 3,2 ili 3,1 2013. godine. Zadaa
zdravstvenih ustanova prvenstveno je osiguranje zdravlja korisnika [2], stoga je na ovom
podruju potrebno teiti ka izvrsnosti. Jednako kao i u ostalim granama industrije, biti dobar
nije dovoljno ve je cilj biti najbolji [3]. Sami su korisnici istaknuli najvee probleme u
zdravstvu (Slika 1.)
Slika 1.
Rezultati ankete problemi u zdravstvu [1]
Kao najvei problem istaknut je problem dugog ekanja. esto se dogodi da pacijenti i po
nekoliko mjeseci ekaju na pregled u javnim zdravstvenim ustanovama. Ista je situacija s
ekanjem na odreene vrste operativnih zahvata zbog ega u meuvremenu moe doi do
komplikacija sa zdravljem pacijenta.
Osim nedostatka financijskih sredstava, kao jedan od problema istaknuta je i neljubaznost i
nemar medicinskog osoblja kao i problem mita i korupcije koji je rezultat nepravilnog
funkcioniranja itavog zdravstvenog sustava. Strunjaci iz podruja upravljanja ljudskim
Pametne bolnice
potencijalima [4] nalau kako zaposlenici u povoljnoj radnoj okolini funkcioniraju puno bolje
i produktivnije, komunikativniji su i zadovoljniji poslom koji rade.
Problem loe organizacije i kaotinosti svih procesa jedan je od vodeih problema koji se vrlo
lako mogu rijeiti uvoenjem modernih principa upravljanja kao to je lean [5].
Zanimljivi su rezultati o zadovoljstvu lijeenja u javnim bolnicama (Slika 2.)
Slika 2.
Zadovoljstvo lijeenja u javnim bolnicama [1]
Ispitanici su naveli kako su uglavnom zadovoljni s lijeenjem u javnom bolnicama, no

usporeujui s privatnim bolnicama i poliklinikama rezultati i nisu najbolji (Slika 3.)
Slika 3.
Zadovoljstvo lijeenja u privatnim ordinacijama [1]
Rezultati pokazuju da je ak 90% korisnika zadovoljno ili jako zadovoljno uslugom privatnih
ordinacija koje funkcioniraju odvojeno od javnih zdravstvenih ustanova. Te iste ustanove
koriste odreene segmente modernih metoda upravljanja ili imaju elemente pametnih bolnica
Pametne bolnice
kakve bi javne bolnice trebale postati kako bi se eliminiralo ili minimizirao utjecaj postojeih
problema.
Budui da je turizam vana komponenta gospodarstva Hrvatske, uvoenjem pametnih bolnica

i u ovom bi podruju bilo od velike koristi.
Hrvatska posjeduje iznimne, ali naalost i nedovoljno iskoritene ljeiline resurse temeljene
na prirodnim ljekovitim initeljima (termo-mineralne vode, ljekovito blato, klima, zrak, more,
ljekovito bilje i dr.). Za usporedbu Njemaka realizira preko 100 milijuna noenja (treinu
noenja) i 30 milijardi eura prihoda. Primjerice 15-ak slovenskih termi realizira 3 milijuna
noenja i oko 200 milijuna eura prihoda (samo Terme Olimia ostvaruju 365 tisua noenja i
20 milijuna eura prihoda). Nasuprot tome od ukupno 12 milijuna noenja i sedam milijardi
eura prihoda, hrvatska ljeilita realiziraju svega 200 tisua noenja i 0,6 milijuna eura
prihoda. [6].
2.1.
Situacija u svijetu
Globalno gledajui, broj stanovnika u svijetu se svaki danom poveava. Pravilna zdravstvena
skrb trebala bi biti dostupna svima, no zbog prevelikog broja pacijenata uestalo dolazi do
stvaranja raznih problema koji ponekad rezultiraju najgorim moguim ishodom smru.
Jedna od drava u kojoj je koliina pacijenata bila glavni problem je Kina. Redovi ekanja bili
su nepodnoljivi, stoga je drava 2014. uvela naruivanje pacijenata putem mobilne
aplikacije, a do 2017. je plan uvesti i mobilno plaanje zdravstvenih usluga. U kineskim
gradovima kao to je Peking godinje kroz samo jednu bolnicu proe oko dva i pol milijuna
pacijenata. 82 bolnice u 41 gradu pokrenule su 2014. mobilne medicinske usluge za pacijente
koje je koristilo oko 260 000 osoba, a vie od 30 % pacijenata je na taj nain zakazalo
preglede [7].
Slina je situacija u SAD-u gdje je, osim reda ekanja, na prvo mjesto prioriteta stavljena i
kvaliteta usluge koju je bilo potrebno poveati. Jedan od primjera je Bolniki centar
Sveuilita u Pittsburghu u kojem su stvorene pametne bolnike sobe. Sadravale su
Sadravaju ureaje koji su omoguili pregledno praenje stanja pacijenta koji je takoer sam
mogao pratiti dnevni raspored i zakazane preglede te lako komunicirati s osobljem.
Unapreen je i odjel kirurgije u kojem su informacije o pacijentima sistematizirane, lako
dostupne kako bi se umanjila mogunost pogreke [8].
Pametne bolnice
U Velikoj Britaniji, pametna bolnica je Nuffield Health Bristol Hospital. Uz suvremenu

medicinsku opremu, bolnica nudi naprednu tehnologiju vezano za interakciju s pacijentima i
meusobnu komunikaciju medicinskog osoblja [9].
U regiji, prva pametna bolnica je KC Vojvodina u Novom Sadu koja posjeduje najmoderniju
opremu koja lijenicima omoguava da rezultate pretraga dobiju u najkraem moguem roku,
a pacijentima je omogueno mobilno naruivanje ime su eliminirani redovi ekanja [10].
2.2.
Odabir smjera
Premda pojam pametnih bolnica kao takvih danas i nije znanstvena fantastika, diljem svijeta
postoji relativno mali broj primjera realizacije. Jo uvijek vie informacija o pametnim
bolnicama postoji u teoriji nego u praksi jer je veina modernizacija vezana samo za nabavku
bolje medicinske opreme. Dodatna komponenta koja bi se mogla uvesti u poslovanje
pametnih bolnica su lean principi s kojima je primjena najmodernije tehnologije dobitna
kombinacija. Hrvatskoj je to zato jedan od povoljnih izbora jer ima mnogo kvalitetnih
strunjaka koji bi proveli pametne bolnice u realnost na najbolji mogui nain i kao takvi bi se
mogli postaviti kao primjer drugima.
Pametne bolnice
3. PAMETNE BOLNICE
U dananje vrijeme je vrlo vano biti u korak s tehnologijom. Takoer je bitno i predvidjeti
to e se desiti sa tehnologijom za nekoliko godina. Danas graditelji bolnica usko surauju s
informatiarima kako bi izgradili takozvanu pametnu bolnicu koja je spoj svih zaposlenika
bolnice, bolnikog osoblja, pacijenata i tehnologije [11]. Ukoliko netko od navedenih odbija
suradnju [12], koncept pametne bolnice je ugroen, stoga je vano upoznati sve s nainom
rada i filozofijom bolnice, pa ak i manje vano bolniko osoblje [13]. Takoer je vrlo teko
unaprijed isplanirati cjelokupni dizajn pametne bolnice na papiru jer tehnologija brzo
napreduje, pa je vano na neki nain predvidjeti budunost. Graditelji prvo trebaju izgraditi
infrastrukturu, a tek onda se kree u opremanje pametne bolnice jer ukoliko izgradnja
infrastrukture traje dvije godine, tehnologija se u te dvije godine toliko brzo izmjeni da bi
nova pametna bolnica mogla biti zastarjela odmah u poetku. Stoga je vano predvidjeti neke
situacije i izmjene koje bi se mogle dogoditi u budunosti. Vano je izgraditi fleksibilnu
bolnicu u kojoj e se i za dvadeset ili trideset godina moi implementirati nove tehnologije.
3.1.
Odnos prema pacijentima
Jedan od izuzetno vanih dijelova bolnice je pacijentova soba [14]. Cilj pametne bolnice je da
u fokus stavi pacijente i da se bolesnicima prui maksimalan komfor. Pametna soba ima jednu
upravljaku konzolu pomou koje pacijent moe kontrolirati sve to poeli unutar sobe, od
osvjetljenja, temperature, sputanja roleta, pa do komunikacije sa bolnikim osobljem ukoliko
je to potrebno (Slika 4.).
Slika 4.
Ilustracija pacijentove sobe u pametnoj bolnici [14]
Na slici 4. vidljivo je da je ispred kreveta jedan TV ekran koji slui za zabavu kao to je
gledanje televizije, igranje igrica, itanje i surfanje, a takoer slui da pacijent sazna vie o
Pametne bolnice
svom zdravstvenom stanju, bolesti od koje pati, redu ekanja na pojedine preglede. Pacijent
takoer moe provjeriti svoje obroke, plan dijete te postaviti podsjetnik za sve budue
preglede na koje mora otii. Taj ekran takoer slui i za komunikaciju s rodbinom i
prijateljima pa moda i komunikaciju s drugim doktorima iz drugih bolnica.
3.2.
Naini komunikacije
Jo jedan vaan dio pametne bolnice je i pametna medicinska sestra, odnosno ureaj koji
ima svaki doktor i ostalo medicinsko osoblje. Taj ureaj e osigurati sve potrebne informacije
vezane za pacijenta te e zamijeniti sve ostale ureaje kao to su mobitel, pager, beeper, pa
ak i obino dozivanje doktora od strane medicinske sestre. Vano je da je taj ureaj handsfree, odnosno da se moe zakaiti na odjeu ili oko vrata. Ukoliko doe do promjene vitalnih
znakova kod pacijenta, ureaj odmah poziva sve potrebne osobe u pacijentovu sobu. Ukoliko
taj ureaj zakae, alarm se preusmjerava na drugi sustav tako dugo dok netko ne doe do
pacijenta i preuzme odgovornost. Kada doktor ue u sobu njegovo prisustvo se registrira te
ima pristup svim informacijama i mogunost pregleda zadnjih nalaza i pretraga. Takoer na
malom monitoru pokraj pacijenta je mogue oitati vitalne znakove pacijenta i to sve pomou
glasovnih naredbi kako bi se nepotrebno tipkanje svelo na minimum.
S vremenom e se izgraditi i zajednika baza podataka svih bolnica kako bi se mogla
pregledati pacijentova povijest bolesti u bilo kojoj bolnici, te se na taj nain smanjiti
papirologija i potronja vremena. To je veliki projekt na kojem se jo mora puno raditi, ali s
vremenom e to postati rutina [15].
3.2.1.
Pametni kiosk
Jedan dio pametne bolnice je i takozvani kiosk, odnosno ureaj na kojem se pacijent moe
prijaviti, pogledati raspored bolnikih odjela i dobiti ostale potrebne informacije. Jedan takav
ureaj je prikazan na sljedeoj slici (Slika 5).
10
Slika 5.
Pametne bolnice
Kiosk za prijavu i informacije [15]
U pametnim bolnicama postoji jo mnotvo opreme koja olakava i doktorima i pacijentima.

Samo neke novosti su e-ploe u ekaonicama, stanice za punjenje ureaja, ostali ureaju izvan
bolnice (u ambulantama, laboratorijima) te ostali pozadinski elementi potrebni za nesmetani
rad svih prethodno nabrojanih ureaja [15].
3.2.2.
Mobilno plaanje i naruivanje pomou mobilnih aplikacija
Mobilno plaanje i naruivanje kao nain smanjivanja guvi i redova ekanja vani su
elementi pametnih bolnica. Ovo je jedan od goruih problema u Kini, posebice Pekingu gdje
postoji problem prenapuenosti i guvi u bolnicama, te mnoge bolnice uvode ovakve sustave
kako bi rasteretile osoblje i utedile vrijeme pacijentima. Istraivanja pokazuju da vie od
90% lijenika podrava zdravstvene mobilne aplikacije i da vjeruje da pomau pacijentima, a
mnoge klinike ve nude svoje aplikacije kako bi pomogle pacijentima [7].
3.2.3.
Apartmani za roditelje i dnevni boravak
Apartmani za roditelje vana su stavka ukoliko u bolnici borave djeca, smjetaj roditelja
olakava boravak u bolnici i djeci i roditeljima. O ovome ve je bilo govora pri analizi
11
Pametne bolnice
projekta djeje bolnice Srebrnjak koja takoer uvodi apartmane za roditelje. Kada govorimo o
dnevnim boravcima postoje oni za medicinsko osoblje poput onih uvedenih u KC Vojvodina,
ali i onih za prijatelje i rodbinu pacijenata. Pametne sobe donose komfor poput interneta, ali i
videoteke filmova [10].
3.2.4.
Suvremena dijagnostika
Jedan od "domaih" primjera suvremene dijagnostike je medvjedi Teddy the Guardian (Slika
6.), startup studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji omoguava da se izmjere vitalne
funkcije poput temperature i zasienosti kisikom djetetu koje se igra s medvjediem.
Jo jedan od primjera suvremena dijagnostike je pametna pelena koja mjeri parametre
mokrae najmlaih koji nisu jo u stanju rei to im treba.
Slika 6.
Teddy The Guardian [16]
Na ovaj se nain moe vidjeti ima li beba problema s bubrezima ili je dehidrirala. Uz ove
postoje i sloeniji sustavi koji omoguavaju dijagnosticiranje i pravilno doziranje lijekova i
izdaju upozorenja doktorima. Svakako je vano spomenuti toplomjere i tlakomjere uz druge
bolnike instrumente koji su sposobni mjerenja izravno unositi u elektronski zdravstveni
karton pacijenta [16].
3.2.5.
On-line savjetovanje
On-line savjetovanje bio bi veliki napredak u medicinskoj praksi, ali javlja se problem
ogranienog vremena lijenika i zdravstvenog osoblja, stoga se radi na sustavima koji e imati
bazu pitanja i odgovora i na taj nain pacijenti (i doktori) e moi doi do odgovora na svoja
pitanja i proslijediti svoje probleme osoblju bolnice [17]. Osim toga postoje sustavi
(aplikacije) koji upozoravaju pacijente na pravovremeno uzimanje lijekova, primjer toga bi
bio sustav tvrtke CareSpeak Communications [18]. Smisao ove vrste savjetovanja i postojeih
12
Pametne bolnice
aplikacija je olakati komunikaciju, utedjeti vrijeme, ali i omoguiti da se ljudi osjeaju

sigurnije. Jo jedan primjer je aplikacija Cleveland Clinic Express Care koja omoguuje
komunikaciju s doktorom bez potrebe dolaska za potrebe manjih problema ili kontrola [19].
3.2.6.
Edukacija osoblja i zatita na radu
Vrlo je vano na ispravan nain educirati osoblje, kako medicinsko, tako i ostalo osoblje
bolnice. Naime, inovativna tehnologija i principi rada mogu biti potpuno iskoriteni samo
ukoliko svi zaposlenici prou pravilnu obuku i naue kvalitetno raspolagati ponuenim.
Pretpostavka je da su pametne bolnice sigurnije za zaposlenike u pogledu ozljeda i bolesti, tj.
vea se briga pridaje istoi i dezinfekciji. Primjer je KC Vojvodina gdje na podu nema ica
ureaja te se tako smanjuje opasnost od spoticanja i zadobivanja ozljede ili recimo strujnog
udara. Unato svemu vano je voditi brigu o sigurnosti zaposlenika i kvalitetno analizirati
sigurnost na radnome mjestu da bi se uvidjela mjesta na kojima moe biti poboljanja [10].
3.2.7.
Energetska uinkovitost
Sustavi utede energije zanimljivi su kako s aspekta smanjenja reijskih trokova, tako i s
aspekta smanjenja zagaenja okolia. Bolnice uvode sustave kolektora za prikupljanje
elektrine energije i sustave sondi (toplinskih pumpi) koje omoguavaju energetski uinkovito
grijanje i hlaenje. Takoer postoje sustavi poput onoga u KC Vojvodina koji smanjuje
intenzitet svjetla ukoliko je prostorija prazna. Postoji jo naina postizanja bolje energijske
uinkovitosti poput koritenja tedljivih rasvjetnih tijela, bolje izolacije objekta novim
ekoloki prihvatljivim materijalima... [17]
3.2.8.
Ekologija - gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom je vaan aspekt pametnih i odrivih bolnica. Kod gospodarenja

otpadom bitno je voditi brigu o vie stavki poput brige o reciklai, brige o deklaraciji u kojoj
dolaze lijekovi i pribor, ali i naizgled nevanim stvarima poput nabavke printera s
mogunou dvostranog printanja. Bilo bi isto tako poeljno dogovoriti s dobavljaima povrat
isluene tehnike robe i zastarjele potrone elektronike. Trebalo bi takoer voditi brigu o
moguoj donaciji opreme i namjetaja umjesto da se isti bacaju [20].
13
3.3.
Pametne bolnice
Implementacija Leana
Lean kao model upravljanja poduzeima je odlian nain za unapreenje i razvoj [5]. Kroz
upotrebu u bolnicama dokazana je njegova fleksibilnost i korist u mnogim podrujima.
injenica je da ljudi obavljajui svoj posao ponekad nesvjesno troe vrijeme na neke ne toliko
vane radnje, a danas je vrijeme novac i svaka je minuta kvalitetno obavljenog posla bitna.
Uspjenost leana takoer dokazuje kako se gubici kriju u banalnim stvarima i jednom kada ih
eliminiramo, poduzee moe poeti rasti i napredovati, a kupci ili pacijenti u ovom sluaju bit
e zadovoljni proizvodom, odnosno uslugom. Naime znaaj implementacije leana u pametne
bolnice je bespogovoran i trebao bi biti dio strukture pametnih bolnica (Slika 7.).
Slika 7.
Unapreenja primjenom leana u Virginia Mason Medical Centreu [21]
Na slici 7. vidljiva su poboljanja dobivena nakon dvije godine primjene leana u jednoj
amerikoj bolnici. Produktivnost je poveana za 36%, zaposlenici imaju 41% vie slobodnog
bolnikog prostora na raspolaganju, a duljina prijeenih puteva skraeni su za 44%. Smanjena
su vremena ekanja to je rezultiralo u poveanom zadovoljstvo i pacijenata i zaposlenika,
odnosno kvalitetnijoj usluzi [21].
14
Pametne bolnice
4. FORMIRANJE STRATEGIJE
Kod formiranja strategije uvoenja pametnih bolnica u Hrvatsku, potrebno je koritenje
odreenih alata kako bi ona bila to kvalitetnija i temeljitija. Neki od njih su SWOT analiza
[22] i Porterovih pet konkurentskih sila [23].
4.1.
SWOT analiza
Suradnjom eksperata, provedena je SWOT analiza (Slika 8.) o implementaciji pametnih

bolnica u Hrvatskoj.
Slika 8.
SWOT analiza
15
4.1.1.
Pametne bolnice
Snage (S)
Sagledajui aspekt unutarnjeg okruenja pametnih bolnica mogue je prepoznati neke

karakteristine prednosti, tj. snage koje idu u prilog implementaciji pametnih bolnica. Jedna
od glavnih snaga svakako je poveana sigurnost pacijenata koja je posljedica vee
uinkovitosti osoblja, jer se primjenom modernih informacijskih tehnologija umanjuje
mogunost greaka prilikom tretiranja bolesnika. Koncept pametnih bolnica doprinosi i boljoj
organizaciji rada lijenika, te oni rade efikasnije i efektivnije, gubei manje vremena na
birokratske zadatke, a vie vremena posveuju pacijentima. Kako informatika pismenost
pacijenata raste, tako ih je zahvaljujui primjeni odreenih aplikacija koje mogu koristiti,
lake ih je ukljuiti u vlastito lijeenje, tako da si sami mogu pratiti odreene parametre
zdravlja i donositi jednostavne odluke kako bi im se unaprijedilo postojee zdravstveno
stanje.
Druga strana koncepta je energetska uinkovitost i koritenje energenata iz obnovljivih izvora.
Upravo na ovom polju, pametne bolnice mogu znaajno napredovati u odnosu na postojee
stanje, jer ono emu se tei je postizanje visokog stupnja samoodrivosti i neovisnosti o
vanjskim izvorima energije, kako bi se u kriznim situacijama ili prirodnim katastrofama
odrao integritet brze i kvalitetne usluge, a u redovnom poslovanju trokovi energenata bili bi
umanjeni.
4.1.2.
Slabosti (W)
Budui da implementacija ovakvih rjeenja iziskuje trud svih zaposlenih, a potencijalno i

donosi neke promjene koje bi mogle utjecati na status i zadatke nekih zaposlenika, mogue je
da e se javiti odreeni otpor promjenama. Dugorono gledajui koristi nadvladavaju
nedostatke, no jo uvijek je potrebno sagledati stvari s ekonomskog aspekta, te e uvoenje
novih standarda zahtijevati dodatnu edukaciju radnika, to za sobom povlai dodatne trokove
koji trebaju biti preusmjereni na edukaciju radnika.
Gledajui stanje u Republici Hrvatskoj, bolnika infrastruktura je zastarjela i generalno je u
loem stanju. Takva situacija oteava prilagodbu sadanjih objekata na nove standarde i opet
se povlai poetno pitanje visine trokova koji bi se pojavili prilikom takvih konverzija.
Iako tehnologija uvelike olakava ispunjavanje radnih zadataka zaposlenicima, poveana
ovisnost o tehnologiji moe prilikom izvanrednih situacija, kao to su prirodne katastrofe i
otkazivanje nekih sustava neophodnih za rad, umanjiti spremnost osoblja na kvalitetno i
16
Pametne bolnice
pravilno pruanje zdravstvenih usluga pacijenata. Meutim, uz dananje stupnje razvoja

tehnologije ta slabost dolazi sve manje do izraaja i nebi trebala predstavljati ozbiljniju
prepreku za uvoenje standarda pametnih bolnica.
4.1.3.
Prilike (O)
Strelovitim napretkom tehnologije i njenom sve veom dostupnou uz niske cijene bilo bi
teta ne iskoristiti njene blagodati. Svakako je potrebno upregnuti prednosti koje nudi
Internet, kao sredstvo komunikacije i kao resurs znanja kako bi se unaprijedili procesi koji se
odvijaju u bolnici. Takoer uz nove trendove u informacijskim tehnologijama nema vie
prepreka za kvalitetnu organizaciju rada.
U ovoj kategoriji prilika se uoava i u poticajnom okruenju gdje naglasak na ekologiji i
ouvanju okolia nikad nije bio vei. Ti trendovi rezultiraju mogunostima privlaenja
investicija i dobivanja sredstava iz fondova Europske unije i dravnih fondova za zatitu
okolia
4.1.4.
Prijetnje (T)
Prijetnje vanjskih imbenika koje bi mogle utjecati i koiti ovakve projekte su mnogostruke.
Visoki trokovi implementacije mogli bi predstavljati financijski teret nadlenim institucijama
i ministarstvima u ve ionako preoptereenom i neefikasnom zdravstvenom sustavu.
Pacijenti koji se odupiru tehnolokom napretku takoer su jedan od faktora koji usporavaju
bru implementaciju takvih rjeenja. Iz tog razloga potrebno je stvoriti jasne zakonske
regulative kako bi se u sluaju otkazivanja pripadajuih tehnolokih rjeenja, takve ustanove
zatitile od moguih tubi koje bi stavljale dodatni financijski teret na one spremne na
promjene.
Sigurnost pacijenata u svakom sluaju mora biti na prvom mjestu i takva rjeenja doprinose
tim tenjama, zato je potrebno provesti rasprave na temu propisa i zakona u zdravstvu kako bi
se olakala implementacija rjeenja pametnih bolnica.
4.2.
Odabir strategije
Analizom rezultata nakon provedene SWOT analize za daljnju implementaciju odabrana ST

strategija (Slika 9.) [24].
17
Slika 9.
Pametne bolnice
Prikaz odabrane strategije (crveno) i usporedba ostalih moguih [24]
Razlog odabira ST strategije lei u injenici da je analizom primijeeno dosta prijetnji koje bi
mogle utjecati na provedbu i implementaciju koncepta pametnih bolnica, meutim smatra se
da su snage koje su se istaknule mnogobrojne i njihova vanost i uloga u implementaciji mora
biti iskoritena kako bi se prijetnje uistinu i mogle izbjei ili umanjiti.
4.3.
Porterov model pet konkurentskih sila
Budui da medicinsku industriju, slinu kao i farmaceutsku, karakterizira visoka

konkurentska kompetitivnost, prije finalnog formiranja strategije sagledat e se utjecaj
konkurencije pomou alata "Porterovih pet konkurentskih sila" (Slika 10.) [23]. Rezultate je
potrebno uzeti u obzir prilikom implementacije strategije zbog mogue neoekivane pojave
ozbiljne konkurencije.
Slika 10. Porterovih pet konkurentskih sila openiti model

18
Pametne bolnice
Openiti e se model, prikazan na slici 10., primijeniti u i sluaju uvoenja pametnih bolnica.
4.3.1.
Kupci
U ovoj industriji pregovaraka snaga kupca ne igra ulogu budui da se esto kae kako
"zdravlje nema cijenu".
4.3.2.
Dobavljai
Pregovaraka snaga dobavljaa je vea od one kupaca, ali ima mali utjecaj na poslovanje
budui da se nabava vri na razini cijelog zdravstvenog sustava (Ministarstvo zdravlja).
Najvei problem bi mogao biti poetak projekta ili nabava skupe specijalizirane opreme.
4.3.3.
Zamjene
Budui da govorimo o posebnoj vrsti industrije i specifinom proizvodu, trenutni konkurenti i

supstituti ne ugroavaju pametne bolnice budui da one nude veu kvalitetu usluge i vie
mogunosti.
4.3.4.
Potencijalni izazivai
Novi konkurenti i suvremenije bolnice (privatne) mogu predstavljati najveu prijetnju stoga
treba puno truda ulagati u razvoj i poboljanje usluge.
4.3.5.
Konkurencija
Budui da su pametne bolnice jedan novi segment na zdravstvenom tritu, trenutna

konkurencija je mala ili minimalna, stoga ima puno "prostora" za uspjeh i pridobivanje
kupaca, odnosno korisnika.
4.3.6.
Zakljuak analize
Analiza pet konkurentskih sila govori da su pametne bolnice inovativan pristup zdravstvu koji
moe biti veoma koristan pacijentima, ali i privui nove. Prednosti inovativnih bolnica su
viestruki i to je njihova snaga, odnosno prednost naspram tradicionalnih zdravstvenih
ustanova. Slino kao i kod strategije izvedene iz SWOT analize, moe se iitati da je
potrebno iskoristiti snage kako bi se minimalizirale prijetnje, tj. konkurencija i tradicionalan
bolniki pristup koji oigledno ne ini ni pacijente ni osoblje bolnica zadovoljnim.
19
Pametne bolnice
5. STRATEGIJA
Na temelju podataka dobivenih primjenom SWOT analize i Porterovih pet sila (poglavlje 4.),
openitih informacija o konceptu pametnih bolnica (poglavlje 3.) te istraivanja trita
(poglavlje 2.) formiraju se ciljevi, misija, vizija i kljune kompetencije [24].
5.1.
Ciljevi
Glavni cilj strategije uvoenja pametnih bolnica u Hrvatsku jest poveanje kvalitete lijenike
usluge. Cilj je uiniti pacijente zadovoljnima u strunom i administrativnom aspektu
djelovanja zdravstvenih ustanova. Dodatni prioritet je medicinsko osoblje kojem je takoer
potrebno poveati razinu zadovoljstva uvjetima u radnoj okolini to e se direktno
manifestirati na kvalitetu usluge. Cilj je i irenje koncepta pametnih bolnica u svim dijelovima
drave.
5.2.
Misija
Brainstormingom eksperata [25] kao formacija misije usvojeno je sljedee:

Implementacija pametnih bolnica za kvalitetnije medicinske usluge na teritoriju Republike
Hrvatske.
Misija predstavlja trenutno stanje poduzea i odgovara na pitanja [24]:
Zato poduzee postoji?
ije interese i zahtjeve poduzee ispunjava?
ime se poduzee bavi?
Koje su osnovne vrijednosti poduzea?
Poduzee postoji zbog ljudi koji ele koristiti medicinske usluge na podruju Republike
Hrvatske te ujedno i njihove interese i zahtjeve ispunjava. Bavi se implementacijom pametnih
bolnica te kao osnovna vrijednost navedena je dobra implementacija koja rezultira
poveanjem kvalitete medicinske usluge.
20
5.3.
Pametne bolnice
Vizija
Brainstormingom eksperata [25] kao formacija vizije usvojeno je sljedee:

Pametne bolnice. Pametna Hrvatska.
Vizija odreenog poduzea usmjerava njegovu budunost i definira to i kako eli ostvariti
[24]. Dana vizija vie je komercijalnog karaktera, no definira upravo ono to se strategijom
eli postii. Opisuje cilj irenja pametnih bolnica u cijeloj Hrvatskoj ime se tei dobivanju
poveanju kvalitete usluge te zadovoljstvu i pacijenata i zaposlenika. Taj je dio opisan
metaforinom frazom Pametna Hrvatska.
5.4.
Kljune kompetencije i konkurencija
Analizom trita u poglavlju 2. i primjenom alata Porterovih pet konkurentskih sila (poglavlje
4.) usvojeno je da na podruju uvoenja pametnih bolnica u Hrvatskoj jo uvijek ne postoji
ozbiljna konkurencija ve su jedina prijetnja kompanije iz inozemstva koje se time bave.
Stoga je ugroenost konkurencijom relativno mala, no opet prisutna te je na nju potrebno
obratiti panju, ali to nije prioritet.
Ono to e strategiju uiniti uspjenom i eliminirati potencijalni pritisak konkurencije su
kljune kompetencije koje tim eksperata treba posjedovati.
Potrebno je formirati tim strunjaka na razliitim podrujima kako bi se njihovo znanje
iskoristilo kao najvaniji resurs. Taj e tim suraivati s bolnikim menadmentom (ali i
ostatkom osoblja zbog prirode tematike pametnih bolnica) i tako uspjeno uvoditi neto novo
na ve uhodano i promjenama relativno nesklono podruje.
Tim e se sastojati od strunjaka iz podruja medicine, tehnikih znanosti i ekonomije. Svatko
e intenzivno raditi na svom podruju i meusobno e komunicirati. Tim e posjedovati
zavidna organizacijska znanja i alate kojim e omoguiti dobro planiranje i tenu realizaciju
projekta. Svojim e znanjem utjecati na druge, suzbiti otpor promjenama i uvesti na trite
neto potpuno novo.
Tako se dobra organizacija, odgovornost i znanje stavljaju kao kljune kompetencije u
implementaciji strategije uvoenja pametnih bolnica u Hrvatskoj.
21
5.5.
Pametne bolnice
Opis strategije
ST strategija (poglavlje 4.2.), je strategija koja se bazira na snagama koje trebaju eliminirati
utjecaj prijetnji na cjelokupan proces.
Najvea i najvanija snaga implementacije pametnih bolnica je poveana sigurnost
pacijenta. Uvoenjem najmodernije medicinske opreme najvei pomak e imati dijagnostika
koja je temelj za daljnje medicinske aktivnosti. Rezultati pretraga bit e dostupni u puno
kraem roku uz veu vjerojatnost tonosti. Toni i pregledniji rezultati umanjuju mogunost
ljudske pogreke, stoga se tako eliminira stalna prijetnja tubi zbog uraenih pogreaka koja
imaju loe posljedice za obje strane.
Nadalje, uvoenje elektronikih komunikacijskih kanala omoguit e brzu i jednostavnu
razmjenu informacija unutar zdravstvenih ustanova i izmeu pacijenata i zdravstvene
ustanove. Takoer, stalna povezanost s raznim bazama podataka omoguuje lak pristup
potrebnim informacijama. Time se umanjuju postojei problemi redova ekanja, upuivanja
pacijenata na pogrena mjesta i greaka u administrativnim koracima dok je pacijent cijelo
vrijeme informiran o statusu procesa lijeenja i svih popratnih aktivnosti. Uz kvalitetno
educirano osoblje i dobro strukturirane te stabilne informacijske sustave umanjit e se
propusti tehnike naravi, odnosno smanjuje se mogunost tube zbog informatikih propusta.
Budui da cijene energenata na tritu svakodnevno variraju, koritenjem obnovljivih izvora
energije zdravstvene su ustanove osigurane od pojave velikih neplaniranih trokova uz visok
stupanj samoodrivosti sustava.
Kao najvea prijetnja navode se visoki trokovi implementacije, no benefiti koje koncept
pametnih bolnica donose su puno vei i investitori bi ih svakako trebali prepoznati. Osim
pacijenata i lijenika, u pametnim bolnicama profitirati mogu i informatike tvrtke s kojima
e biti potrebno ostvariti dugoronu suradnju radi odravanja kompleksnih informacijskih
sustava. Takoer e ovdje svoje mjesto nai i proizvoai najmodernije medicinske opreme
koji e sada opravdano moi ulagati u razvoj novih proizvoda jer e za njima porasti
potranja.
Aktivnosti strategije zapoinju planiranjem modifikacije postojee bolnice, to ukljuuje i
edukaciju menadmenta. Nastavlja se prikupljanjem financijskih sredstava i potrebnih
dozvola. Slijedi poetak fizike rekonstrukcije pred iji kraj kreu aktivnosti edukacije
zaposlenika. Posljednja faza je faza uhodavanja nakon koje bi pametna bolnica trebala
funkcionirati na eljeni nain i poeti postizati zavidne rezultate.
22
Pametne bolnice
6. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE
Kod implementacije strategije potrebno je proi odreene korake koji e dati odgovore i
mogua rjeenja za provoenje novih strategija.
S obzirom na postojee stanje u organizacijskoj strukturi zdravstvenih ustanova i njihovu
infrastrukturu potrebno je uvesti radikalne strategijske promjene. Iako se tako javljaju vei
rizici jer su promjene korijenite, u konanici bi se rizik trebao isplatiti kroz veu
produktivnost osoblja, niim cijenama energenata i veim stupnjem samoodrivosti objekata.
6.1.
Tko e provoditi implementaciju?
Kako se govori primjeni koncepta pametnih bolnica koji iziskuje visoku koncentraciju znanja
i moi zbog istovremenog oblikovanja i ostvarivanja nove strategije uz preustroj bolnice
preporuljivo bi bilo koristiti pristup temeljen na organizacijskim promjenama u poduzeu
[24]. Problem takvog pristupa mogao bi biti odabir menadera odgovornog za provoenje
strategije, jer mora nadvladati otpore unutar organizacije, a ujedno njegovo znanje mora biti
veliko, pogotovo na polju pametnih bolnica, jer se sve odluke nameu iz vrha.
S obzirom da je u SWOT analizi uoeno da bi zaposlenici mogli pruiti otpor implementaciji
koncepta pametne bolnice, bitno ih je maksimalno ukljuiti u proces provoenja strategije,
kako ne bi stekli dojam da im se namee novi sustav u kojem oni nemaju pravo na miljenje i
odluke. Meutim moraju postojati granice do kojih e biti ukljueni, a granica je njihova
razina strunosti i znanja, tj. njihov doprinos strategiji najvjerojatnije e biti ogranien
podrujem njihovog djelovanja u zdravstvenoj instituciji.
Potrebno je provesti sve aktivnosti koje su potrebne za uvoenje koncepta pametnih bolnica
prema smjernicama koje definiraju to zapravo pametna bolnica je. Tako e se slijediti prije
definirani program.
6.2.
Budet
Najvee potekoe mogle bi se javiti u financijskom dijelu i nainima financiranja

projektiranja i implementacije pametnih bolnica. Detaljni financijski planovi trebali bi biti
razraeni s financijskim strunjacima kako bi novana sredstva bila pribavljena i
raspodijeljena na efikasan nain. Jedan od najboljih izvora financijskih sredstava sigurno bi
mogli biti strukturni fondovi Europske Unije.
23
6.2.1.
Pametne bolnice
Europski fondovi
Prouavanjem dostupnih izvora vezanih uz strukturne fondove EU i Nacionalnog plana

razvoja klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u Republici
Hrvatskoj 2014. 2016. prepoznate su mogunosti za dobivanje sredstava koja bi mogla biti
iskoritena za implementaciju pametnih bolnica Error: Reference source not found.
Pretpostavlja se da bi se sredstva koja e uz posebne uvjete biti dostupna Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2014. do 2020. godine mogla iskoristiti za razvoj i implementaciju koncepta
pametnih bolnica.
Postavljeni uvjeti su:
koordinirane mjere za poboljanje dostupnosti kvalitetnih zdravstvenih usluga
mjere za poticanje djelotvornosti u zdravstvenom sektoru, ukljuujui primjenu

uinkovitih inovativnih tehnologija, modela pruanja usluga te infrastrukture
sustav praenja i evaluacije; usvojen okvir (na nacionalnoj ili regionalnoj razini) koji
predoava dostupna proraunska sredstva za zdravstvenu zatitu
Uzevi u obzir sve prednosti pametnih bolnica moe se zakljuiti da one udovoljavaju svim
navedenim uvjetima, te bi se uz pravilnu pripremu i razradu projekata pametnih bolnica
mogao koristiti dio namijenjenih sredstava.
6.2.2.
Raspodjela resursa
Nakon pribavljanja potrebnih novanih sredstava veliku ulogu imat e njihova raspodjela, ali i
raspodjela ostalih resursa bolnica, osoblja i imovine bolnice.
Resursi moraju biti raspodijeljeni na:
edukaciju osoblja
reviziju postojeeg stanja
infrastrukturne projekte i njihovu provedbu
zapoljavanje novog osoblja ako postoji potreba za njima
uvoenje novih tehnologija
24
6.2.3.
Pametne bolnice
Procedure
Kako je ve prije definirano, konverzija ve postojee zdravstvene ustanove koristei koncept

pametne bolnice je viemjeseni proces i moraju postojati jasno definirane procedure kojima
e se izvravati aktivnosti.
Prvo e se napraviti sve potrebne analize koje e dati uvid u postojee stanje. Zatim je
potrebno definirati i podijeliti zadatke osoblju kako bi se lake prilagodili na novi nain rada,
uz aktivno mijenjanje starih procedura i usvajanje novih proceduralnih obrazaca. Cilj
procedura treba biti njihova standardizacija kako bi svakodnevni rad osoblja bio konzistentan.
6.2.4.
Provoenje potrebnih koraka
Potrebne korake za implementaciju definirat e menaderi na najvioj razini organizacije, koji

e ih prezentirati zaposlenicima kako bi ih oni mogli poeti provoditi. Iako je definirano da e
implementacija trajati vie mjeseci potrebno je ista nastojanja i trud ulagati i u dugorono
vrijeme kada se implementira koncept pametne bolnice.
Oekivani rezultati su:
vee zadovoljstvo pacijenata
radnici rade efikasno i efektivno
nii trokovi voenja bolnice
moderne bolnice
nii reijski trokovi
vii stupanj samoodrivosti bolnice
25
6.3.
Pametne bolnice
Plan provoenja aktivnosti
Na slici 11. prikazan je gantogram planiranja i izgradnje pametne bolnice (uveano u Prilogu
I).
Slika 11.
Gantogram provoenja aktivnosti
Prva aktivnost procijenjenog je trajanja od pet mjeseci. Nakon utvrenog plana kree se u
fazu dobivanja dozvola za koju je predviena godina dana zbog moguih birokratskih
prepreka koje se mogu javiti u procesu. Pred kraj druge faze, kada je ve dovoljan broj
dozvola prikupljen zapoinje prikupljanje financijskih sredstava za koje je predvieno est
mjeseci. Tri mjeseca nakon to su prikupljena sredstva i dozvole predviena su za izradu
financijskog plana (preraspodjele resursa) i objavu javnog natjeaja za suradnike. Neto vie
od godine dana planirano je za izgradnju infrastrukture, odnosno fizike radove, a nakon te
faze kree implementacija tehnologije za koju je predvieno est mjeseci, nakon ega bi
bolnica mogla krenuti u probni rad i zapoeti s edukacijom u trajanju od tri mjeseca. Ukupno
potrebno vrijeme bilo bi etiri godine.
6.4.
Strategija irenja
irenje pametnih bolnica provodilo bi se u tri faze. U prvoj fazi bi se unaprijedilo nekoliko
srednje prometnih bolnikih centara kako bi se ispitala funkcionalnost cjelokupnog sustava.
Prva faza bi tako bila eksperimentalna i odnosila bi se na bolnice u gradovima srednje
veliine.
Druga faza, ukoliko eksperimentalna pokae dobre rezultate i dodatno se unaprijedi,
obuhvaala bi najvee bolnike centre. To su ujedno i najvaniji centri s najveim protokom
ljudi u kojima e implementacija biti najkompleksnija. Razlog tome je prvenstveno
financijske prirode jer, to je bolnica vea to zahtjeva vie opreme, a u ovom se projektu
koristi samo najmodernija oprema. No, dobiveni rezultati u prvoj fazi bili bi jedna vrsta
pokria i opravdanje da se privue vei broj investitora.
26
Pametne bolnice
Trea bi faza obuhvaala sve ostale bolnice koje bi se prijavile na natjeaj. Prednost bi imale
bolnice s najstarijom i najloijom opremom koje je potrebno obnoviti u svakom sluaju. Tako
bi se koncept pametnih bolnica provodio od samog poetka i kao takav bio izuzetno koristan
za ljude kojima dosad zbog loe infrastrukture nije mogla biti pruena adekvatna lijenika
skrb.
Prva faza traje pet godina - etiri planirane (prikazano u poglavlju 6.3.) i godina dana za
dodatno prikupljanje podataka, evaluaciju rada i unapreenje nedostataka.
Druga faza traje etiri godine, ona nije eksperimentalna, stoga dulje uhodavanje u proces nije
potrebno provoditi ve se ono podrazumijeva samo po sebi nakon implementacije, s time da
e do tog vremena biti dostupno jo vie podataka i iskustva u provedbi ovog koncepta.
Trea faza traje dvadeset do ak trideset godina, jer je krajnji cilj obnoviti svaku bolnicu u
Hrvatskoj i prilagoditi je novom nainu upravljanja na isti nain kao i u prethodne dvije faze.
Zbog koliine ustanova i veliine investicijskog zahvata vremenski je period relativno dug te
postoji mogunost da e u jednom trenutku biti potrebna i obnova ve postojeih bolnica jer
tehnika svakim danom sve vie napreduje. Zato je potrebno oformiti tim eksperata koji e
pratiti trendove na tritu te tako svaki novi projekt prilagoditi najnovijim tehnolokim
standardima.
6.5.
Edukacija osoblja
Segment edukacije planiranog ukupnog trajanja dva do tri mjeseca odnosi se na sve
zaposlenike bolnica. Naglasak u edukaciji stavlja se na radionice na kojima bi sudjelovali
zaposlenici, a voditelji bi bili lanovi menadmenta i, ukoliko to financijska sredstva
doputaju, strunjaci s iskustvom uvoenja pametnih bolnica.
Menadment bi u fazi planiranja trebao proi edukaciju vezanu za sam nain funkcioniranja
pametnih bolnica i nain upravljanja njima. Upoznaju se sa svim unapreenjima i
modifikacijama koje su definirane planom.
Najvanije su edukacijske radionice usmjerene prema svim ostalim zaposlenicima. One bi
trebale okupljati zaposlenike iz razliitih odjela, prvenstveno da se stvori meusobna
povezanost koja e omoguiti lake funkcioniranje budue pametne bolnice.
Predvieni rok za edukaciju je dva mjeseca, u svakom tjednu bi se obraivala jedna tematska
cjelina.
27
Pametne bolnice
U prvom tjednu zaposlenici se upoznavaju s konceptom pametnih bolnica. Zadaa

menadmenta je da uvjeri zaposlenike u dobrobiti koje promjene donose kako bi se umanjilo
potencijalno pojavljivanje otpora. Prikazuju se postojei primjeri i objanjava se plan
uvoenja i sve promjene koje e se dogoditi.
U drugom i treem tjednu zaposlenici se, ovisno o odjelu, upoznaju s novom opremom i
tehnikim unapreenjima koja e se dogoditi.
U etvrtom i petom tjednu edukacije zaposlenici se upoznaju s modernim principima
upravljanja, leanom, kaizenom i svim povezanim alatima. Budui da e modernizacijom
ureaja doi do razlika u nainu komuniciranja, zaposlenici e biti upoznati i s novim
pravilima u meusobnim odnosima.
esti, sedmi i osmi tjedan su vremenske rezerve koje se ostavljaju zbog potencijalne
neprisutnosti cjelokupnog bolnikog osoblja na odreenim radionicama. Vrlo je vjerojatno da
e odreene osobe biti sprijeene u prisustvovanju, bilo da se radi o poslovnim ili privatnim
razlozima. Takoer je mogue, sigurnosti radi, planirati jo dodatan mjesec edukacije, stoga bi
proces uhodavanja i edukacije trajao ukupno tri mjeseca kako je predvieno u poglavlju 6.3.
6.6.
Analiza moguih ishoda i problema upravljanje rizikom
Kako svaki projekt ima pozitivnih i negativnih strana, tako i pametne bolnice imaju svojih
prednosti i nedostataka. Za nekoliko godina e veina bolnica teiti modernizaciji jer pametne
bolnice nude novu dimenziju skrbi o pacijentima. Teoretski gledano, to je spoj ljudi i najvieg
stupnja tehnologije koji nudi pregrt mogunosti i poboljanja. Tehnologija izuzetno brzo
napreduje pa je pitanje koje sve prednosti ekaju budue pacijente u pametnim sobama te
koliko e tehnologija olakati posao lijenicima i ostalom bolnikom osoblju. U ovom
trenutku to sve izgleda i vie nego dobro, ali nema sumnje kako e se s vremenom javljati
problemi i opasnosti koje e strunjaci morati rjeavati u hodu. To je jedan od rizika koji se
javlja prilikom implementacije neeg novog u bilo kojem podruju, a budui da se ovdje radi
o ljudskim ivotima, svaka pogreka ili nedostatak mogu rezultirati s traginim posljedicama.
Problema s implementacijom ima ve sada, a to su uglavnom informatika nepismenost, kako
pacijenata tako i bolnikog osoblja, koja se moe rijeiti edukacijom, ali to je izuzetno veliki
korak to se tie starijih pacijenata. U budunosti e takvih problema biti sve manje, ali se
najvjerojatnije nikada nee iskorijeniti. Sljedei problem je prihvaanje pametnih bolnica od
strane lijenika i bolnikog osoblja jer pametna bolnica ima mogunost praenja zaposlenika,
te e se na neki nain vriti pritisak jer e lijenici imati sve manje opravdanja za svoje
28
Pametne bolnice
pogreke. Nesumnjivo, jedan od glavnih problema je pad sistema jer se na taj nain
onemoguava pristup bazi podataka, dojava lijenicima, komfor pacijentove sobe, itd. te bi
mogla izbiti opa panika kako meu pacijentima tako i meu lijenicima.
U teoriji, prednosti pametnih bolnica su daleko vee nego nedostaci, ali svakako treba proi
odreeno vrijeme da se cijeli proces usavri, a budui da svaka pogreka stavlja na kocku
ljudski ivot to razdoblje usavravanja bi moglo biti veoma burno.
29
Pametne bolnice
7. ZAKLJUAK
Tehnoloka su dostignua svakim danom sve vea, a napredne tehnologije postaju sastavni
dio ljudskog ivota. Zdravstvene bi ustanove, zbog dobrobiti pacijenata, trebale prihvatiti i
iskoristiti prednosti koritenja naprednih ureaja koji olakavaju rad lijenicima,
komunikaciju s pacijentima i pruaju kvalitetnu uslugu. Jedna od moguih opcija su pametne
bolnice koje je potrebno implementirati i u zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Diljem svijeta
je ovaj koncept ve prihvaen, stoga postoje dokazi o uspjenosti, a podaci o (ne)zadovoljstvu
pacijenata u lokalnim bolnicama ukazuju da je promjena potrebna.
Uvoenje pametnih bolnica zahtjevan je i prilino skup projekt s velikim benefitima, okuplja
eksperte iz raznih podruja i otvara nova radna mjesta. Takoer je prilino dug projekt, stoga
je cijelo vrijeme potrebno pratiti nove trendove i njima prilagoavati djelovanje.
Implementacijom pametnih bolnica u Hrvatsku poveat e se kvaliteta usluge, zadovoljstvo
pacijenata i zaposlenika, a dugorono e donijeti i utede jer e se gubici u obliku greaka
minimizirati.
30
Pametne bolnice
LITERATURA
[1]
Ispitivanje javnog mnijenja o zdravstvenom sustavu i HZZO. Ipsos Puls Public Affairs,
travanj 2015.
[2]
Zakon
zdravstvenoj
zatiti.
Narodne
Novine,
2008.
http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_150_4097.html (11.1.2015.)
[3]
Drucker, P.: Management Challenges for the 21st Century. Elsevier Ltd., 1999.
[4]
Sims, R.: Human Resource Management: Contemporary Issues, Challenges and

Opportunities. Information Age Publishing. Charlotte, North Carolina, 2007.
[5]
Jackson, T.: Implementing A Lean Management System. Productivity Press. Portland,

Oregon, 1996.
[6]
Zdravstveni
turizam
najvei
potencijal
rasta
Hrvatskoj.
http://www.hgk.hr/press/zdravstveni-turizam-najveci-potencijal-rasta-u-hrvatskoj
(11.1.2015.)
[7]
Bez
dugih
redova
kineskim
pametnim
bolnicama.
http://croatian.cri.cn/1281/2015/08/06/241s94713.htm (11.1.2015.)
[8]
Hospital Rooms Get Smart. http://www.informationweek.com/healthcare/clinicalinformation-systems/hospital-rooms-get-smart/d/d-id/1100822? (11.1.2016.)
[9]
30
Most
Technologically
Advanced
Hospitals
In
The
World.
http://www.topmastersinhealthcare.com/30-most-technologically-advanced-hospitals-inthe-world/ (11.1.2016.)
[10] Pametna bolnica na 9000 kvadrata. http://www.blic.rs/vesti/vojvodina/pametna-bolnicana-9000-kvadrata/nkwxb5t (11.1.2016.)
[11] Howell, J.: Technology in the Hospital: Transforming Patient Care in the Early
Twentieth Century. Nature Medicine. Vol. 2., br. 4., travanj 1996.
[12] Jager, P.: Resistance to change: A new view of an old problem. The Futurist. Vol. 3., br.
35., svibanj 2001.
[13] Bruce, T.; Tannenbaum, S.; Kavanagh, M.: Applying trained skills on the job: The
importance of the work environment. Journal of Applied Psychology. Vol. 80, br. 2.,
travanj 1995. Str. 239.-252.
[14] Patient Room 2020. http://www.michal-adamczyk.pl/patient-room-2020/ (11.1.2016.)
31
[15] Building
Smart
Hospital
Pametne bolnice
That
Stays
Smart
Well
Into
The
Future.
http://today.uconn.edu/2012/04/building-a-smart-hospital-that-stays-smart-well-intothe-future (11.1.2016.)
[16] Teddy The Guardian. www.teddytheguardian.com/ (12.1.2016.)
[17] Holzinger, A.; Rcker, C.; Ziefle, M.: From Smart Health to Smart Hospitals. Springer
International Publishing Switzerland, 2015.
[18] Hospitals
Systems.
http://www.carespeak.com/corp/solutions/hospitals-systems
(11.1.2016.)
[19] Mobile Apps. http://my.clevelandclinic.org/mobile-apps (11.1.2016.)
[20] A
Smart
Hospitals
Toolkit.
http://www.paho.org/disasters/index.php?
option=com_content&view=article&id=1742%3Asmart-hospitalstoolkit&Itemid=911&lang=en (11.1.2016.)
[21] Going
Lean
In
Health
Care.
https://www.entnet.org/sites/default/files/GoingLeaninHealthCareWhitePaper-3.pdf
(11.1.2016.)
[22] Hay, G.J.; Castilla,
G.:Object-based image
analysis:
Strengths, weaknesses,
opportunities and threats (SWOT). The International Archives of the Photogrammetry,

Remote Sensing and Spatial Information Sciences, 2006.
[23] Porter, M.: How competative forces shape strategy. Hardward Business Review, 2000.
[24] tefani, N.; Bari, G.: Implementacija strategije. Strateki menadment, predavanje.
FSB, 2015.
[25] Rawlinson, G.: Creative Thinking and Brainstorming. Gower, 1986.
[26] Nacionalni plan razvoja klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih
bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016. Ministarstvo zdravlja, rujan 2014.
32
Pametne bolnice
PRILOZI
I. Gantogram provoenja aktivnosti
33
Pametne bolnice
Prilog 1. Gantogram provoenja aktivnosti

Pametne Bolnice Strategija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pametne Bolnice Strategija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Strategija uvoenja pametnih

Prof. dr. sc. Nedjeljko tefani, dipl. ing.

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

6.2.1. Europski fondovi.................................................................................................24

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Rezultati ankete problemi u zdravstvu [1]............................................................5

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

2. TRENUTNO STANJE U ZDRAVSTVU

Rezultati ankete problemi u zdravstvu [1]

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Zadovoljstvo lijeenja u javnim bolnicama [1]

Ispitanici su naveli kako su uglavnom zadovoljni s lijeenjem u javnom bolnicama, no

Zadovoljstvo lijeenja u privatnim ordinacijama [1]

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Budui da je turizam vana komponenta gospodarstva Hrvatske, uvoenjem pametnih bolnica

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

U Velikoj Britaniji, pametna bolnica je Nuffield Health Bristol Hospital. Uz suvremenu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Odnos prema pacijentima

Ilustracija pacijentove sobe u pametnoj bolnici [14]

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Kiosk za prijavu i informacije [15]

U pametnim bolnicama postoji jo mnotvo opreme koja olakava i doktorima i pacijentima.

Mobilno plaanje i naruivanje pomou mobilnih aplikacija

Apartmani za roditelje i dnevni boravak

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Teddy The Guardian [16]

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

aplikacija je olakati komunikaciju, utedjeti vrijeme, ali i omoguiti da se ljudi osjeaju

Edukacija osoblja i zatita na radu

Ekologija - gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom je vaan aspekt pametnih i odrivih bolnica. Kod gospodarenja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Unapreenja primjenom leana u Virginia Mason Medical Centreu [21]

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Suradnjom eksperata, provedena je SWOT analiza (Slika 8.) o implementaciji pametnih

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Sagledajui aspekt unutarnjeg okruenja pametnih bolnica mogue je prepoznati neke

Budui da implementacija ovakvih rjeenja iziskuje trud svih zaposlenih, a potencijalno i

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

pravilno pruanje zdravstvenih usluga pacijenata. Meutim, uz dananje stupnje razvoja

Analizom rezultata nakon provedene SWOT analize za daljnju implementaciju odabrana ST

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.

Prikaz odabrane strategije (crveno) i usporedba ostalih moguih [24]

Porterov model pet konkurentskih sila

Budui da medicinsku industriju, slinu kao i farmaceutsku, karakterizira visoka

Slika 10. Porterovih pet konkurentskih sila openiti model

Begdin, T.; Grilec, H.; impovi, I.; Trstenjak, M.