Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I

TREBINJICE, OSVRT NA IZGRADNJU DIJELA HE
SUSTAVA - GORNJI HORIZONTI
prof.dr.sc. Mijo Vranje, dipl.ing.gra.
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu
doc. dr. sc. Maja Prskalo, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
mr. sc. Tatjana Deba, dipl. ing. gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Saetak:
Otjecanje sa slivova rijeke Neretve i Trebinjice dogaa se u vrlo sloenim uvjetima
razvijenog kra, gdje je teenje uglavnom podzemno kroz razgranati pukotinski i kanalski
sustav okrene stijene. Vodni reim uvjetuje sve bitne odrednice ivota na slivu. Prostorni
poloaj i raspored oborina na slivovima daje im veliki energetski potencijal, to je jo u
proteklom stoljeu prepoznato i do dananjih dana tehnikim rjeenjima veim dijelom
iskoriteno. Izgradnjom na slivu, naroito hidroenergetskih sustava, bitno se promijenio vodni
reim.
Kljune rijei:
sliv, otjecanje na slivu, kr, hidrogeologija, hidroenergija, vodoprivreda. urbanizacija

HYDROLOGY AND HYDROGEOLOGY OF THE NERETVA

AND TREBINJICA BASINS, OVERVIEW OF THE
CONSTRUCTION OF PART OF THE HE SYSTEM - UPPER
HORIZONS
Abstract:
Runoff from the basins of Neretva and Trebinjica rivers takes place in very complex
conditions of developed karst, where flows are mainly subsurface through an extensive
cracked and channeled system of karstified rock. Water regime determines all essential
characteristics of life in the basin. The spatial position and distribution of precipitation in the
basins gives them a high energy potential, which was recognized back in the last century and
mostly used by technical solutions to the present day. Construction in the basin, especially of
hydroelectric systems, has significantly changed the water regime.
Key words:
basin, runoff in basin, karst hydrogeology, water energy, water management, urbanization

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

1. UVOD
Na istonoj obali Jadranskog mora rijeka Neretva je najvei vodotok, na ijem slivu se zbog
vrlo povoljnih uvjeta dogodio intenzivan razvoj i izgradnja. Procjenjuje se da je povrina sliva
8000 do 10000 km2 (orografski ili hidrografski), od ega je 280 km2 u Republici Hrvatskoj.
Duina rijeke je 215 km, od ega je 22 km u RH. Rijeka Neretve tee priblino sredinom sliva
dijelei ga na istoni i zapadni dio. Apsolutne visinske kote terena znatno su vie na
istonom dijelu, pa taj dio ima vei hidroenergetski potencijal. To je razlog da je na tom dijelu
detaljnije istraena hidrogeologija i procesi otjecanja sa sliva. Istraivanje, planiranje,
projektiranje te izgradnja hidroenergetskih kao i vodoprivrednih sustava traje jo od prve
polovice prolog stoljea, a u podruju delte jo od 17. stoljea. Nekadanje prirodno stanje
na slivu potpuno je izmijenjeno izgradnjom, posebno hidroenergetskog sustava uz znatno
pogoranje na niim dijelovima sliva. Daljom izgradnjom tog sustava, a da se zahvat ne
uskladi s ostalim sektorima navezanim na vodni reim, moe dovesti samo do jo veeg
pogoranja. U ovom radu kao osnovni izvor podataka i informacija koriten je arhiv Hrvatskih
voda, Vodnogospodarsko podruje Split, vie od 500 elaborata.
2. OTJECANJE SA SLIVA
U prosjenoj hidrolokoj godini oborine su vremenski i prostorno neravnomjerno
rasporeene, 70% padne zimi
(studeni - travanj). Na slici 1 nacrtane su izohijete za
prosjenu godinu, dobivene na osnovi meteorolokih mjerenja do 1996. godine. U pravilu
zimsko razdoblje je naglaeno kiovito, a ljeti su sue. Meutim, u posljednih nekoliko godina
vrijeme se bitno mijenja. Dogaaju se izuzetno sune zime, kao npr. 2003., 2009. i
2010/2011., dok su zima i proljee 2013. godine izuzetno kioviti.

Slika 1. Sliv Neretve i izohijete

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 2. Prosjene godinje oborine na istonom dijelu sliva

Pala oborina sa sliva otjee prema moru ovisno o morfologiji i hidrogeolokim odnosima na
slivu. Openito otjecanje sa sliva se moe podijeliti na dva karakteristina podruja (slika 3):
A- gornja Neretva
preteito u trijaskim formacijama sa iroko razgranatom mreom povrinskih vodotoka koji
utjeu u rijeku Neretvu
B- srednja i donja Neretva
preteito u vapnencima velike vodopropusnosti, gdje je otjecanje uglavnom podzemno
prema rijeci Neretvi i prema moru.

Slika 3. Dva karakteristina podruja otjecanja

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Na slivu je niz krkih polja, koja su povremeno plavljena obino u najniim dijelovima, a neka
i u cijelosti.
Otjecanjem pale oborine dogaaju se erozijski procesi, a u geolokoj prolosti bili su
izuzetno naglaeni, pa se na uu rijeke u more u dubokom morskom zaljevu stvarala delta
(slika 4).

Slika 4. Delta rijeke Neretve prije izgradnje na slivu

Dugogodinjim i detaljnim istranim radovima na istonom dijelu sliva utvreni su tokovi
podzemne vode (slika 5 i 6). Uglavnom su obuhvaeni plii slojevi kra. to se dogaa u
dubljim slojevima, ostaje nepoznanica. U krkim poljima su na sjeveroistonom kraju izvori, a
na jugozapadnom ponori uz pojavu vie estavela u samom polju. U podruju Popovog polja i
korita rijeke Trebinjice, koja je bila najdua evropska rijeka ponornica, je ovakvo stanje
teenja naroito istaknuto.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 5. Tokovi podzemne vode na istonom dijelu sliva, situacija

Slika 6. Tokovi podzemne vode na istonom dijelu sliva, popreni presjek

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

3. IZGRAENOST NA SLIVU
Raznom izgradnjom potpuno je izmijenjen vodni reim otjecanja sa sliva. Budui da pala
oborina vrlo brzo ponire osnovna zamisao je to vie i to due zadrati vodu na povrini.
Usvojen je koncept izgradnje akumulacijskih jezera i njihovo povezivanje u cilju osiguranja
vode za potrebe hidroenergetike, poljoprivrede i vodoopskrbe
Postavljen je kriterij da se prirodni minimalni protoci uvaavaju ili po mogunosti poboljaju.
Dominira sektor hidrenergetika i upravo izgradnja hidroenergetskih sustava je bitno izmijenila
vodni reim. Izgraeno je (slika 7):
HIDROENERGETSKI SUSTAV
1. Neretva 9 hidroelektrana
a) Izgraeno
HE Jablanica (1954.), HE Rama (1969.),
HE Grabovica (1981.), HE Salakovac (1981.),
HE Pe-Mlini (2004.) - rijeka Tihaljina,
HE Mostarsko Blato (2012.)
b) Planirano
HE Konjic, HE Ulog
2. Trebinjica 7 hidroelektrana
a) Izgraeno - Donji horizonti
HE Dubrovnik i brana Gorica (1965.),
HE Trebinje 1 i akumulacija Bilea (1968.),
RHE apljina (1979.), HE Trebinje 2 (1981.)
b) Planirano - Gornji horizonti
HE Dabar, HE Bilea, HE Nevesinje
AKUMULACIJE I JEZERA
a) Izgraeno
Riice, Tribistovo, Rama, Jablanica, Bilea
b) Planirano
Konjic, Ulog, Zalomka, Nevesinje, Klokun
U Popovom polju izbetonirano je korito Trebinjice, ime je bitno promijenjeno funkcioniranje
ponora i izvora, naroito izvora u Donjoj Neretvi i na dijelu obale Dubrovakog primorja.
Uraena je melioracija dijela krkih polja, ali najveim dijelom se tek planira. Navodnjavanje
se moe provoditi tek nakon to se izgradi sustav odvodnje.
Smanjena je produkcija nanosa i on je uglavnom zadran u akumulacijama, tako da rijeka
Neretva vie ne obnavlja korito i podruje delte.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 7. Izgraenost na slivu rijeke Neretve

4. PREVOENJE VODE IZ SLIVA NERETVE U SLIV TREBINJICE

Da bi se to vie energetski iskoristila oborina pala na istonom dijelu sliva, kroz izgradnju
Gornjih horizonata (HE Nevesinje, HE Dabar i HE Bilea), planira se izravno odvesti vodu iz
podruja Nevesinjskog, Dabarskog i Fatnikog polja u akumulaciju Bileko jezero te dalje do
HE Dubrovnik (slika 8). Time se oduzima dio vode koji pripada Buni, Bunici, i Bregavi, a
posredno preko ponora u Popovom polju svim izvorima u Donjoj Neretvi i na Dubrovakom
primorju. To se ve dogaa, jer su izgraeni tuneli (slika 9) kroz koje se voda odvodi do
Bilekog jezera.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 8. Prevoenje vode iz sliva Neretve u sliv Trebinjice

Slika 9. Uzduni presjek tunela

eli se to prije polja (slika 10 i 11) osloboditi vika vode, koja su prirodno plavljena i iz kojih
su se prihranjivali podzemni tokovi vode. Na primjeru Dabarskog polja proraunom otjecanja
(slika 12) pokazano je koliko bre bi se odvela voda iz polja. Prebrza i neprirodna odvodnja
iz krkih polja nosi posljedice irokih razmjera.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 10. Dabarsko polje Foto: D. Toli, NERETVA INFO

Slika 11. Fatniko polje Foto: D. Toli, NERETVA INFO

Slika 12. Trajanje poplava u Dabarskom polju

Prethodno opisano detaljno je analizirano u studiji, gdje je istaknuto teko stanje na izvorima
u Donjoj Neretvi i na Dubrovakom primorju. Da bi se razluilo koliko su promjene nastale
prirodnim procesima, a koliko su pod utjecajem ovjeka, analizom meteorolokih podataka
na istonom dijelu sliva Neretve i sliva Trebinjice, pokazane su prirodne promjene (slika 12 i
13).
Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 12. Hod godinjih oborina na m.s. Trebinje, Metkovi i Slano

Slika 13. Hod godinjih oborina na m.s. Hutovo, Ravno, Zavala i Nevesinje
Detaljnim mjerenjem protoka na izvorima u Donjoj Neretvi i Dubrovakom primorju (slika 14)
pokazano je da su promjene velike i da je to uglavnom uzrokovano ovjekovim
intervencijama na slivu. U studiji nepobitno je pokazano da su na svim izvorima znatno
smanjene koliine vode. Detaljno je obraen izvor Bijeli Vir koji je reprezentativan za
podruje Kuti u Donjoj Neretvi. Zakljuak je, na svim izvorima po rubu podruja Kuti bitno je
smanjen protok vode za 60% do 80%. (slika 15 i 16). To vrijedi i za izvore u podruju
Hutovog Blata.
U Dubrovakom primorju neto je povoljnija situacija, jer se izvori dijelom prihranjuju iz
ponora u Popovom polju, gdje korito Trebinjice nije betonirano. Kao reprezentativni izvor
obraen je izvor Ombla (slika 16). U studiji je zakljueno da su srednji protoci na izvoru
Omble, nakon izgradnje HE Dubrovnik, smanjeni za oko 11 m3/s (s 35 m3/s na 24 m3/s), a
poveane su male vode za 2-3 m3/s.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

10

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 14. Veze: ponori u Popovom polju - izvori u Donjoj Neretvi i Primorju

Slika 15. Krivulja trajanja vodostaja na izvoru Bijeli Vir.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

11

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 16. Krivulja trajanja protoka na izvoru Ombla

Postoji dogovor za suno razdoblje po kojem bi hidroenergetski sustav iz brane Gorica kod
Trebinja trebao u korito Trebinjice putati minimalno 8 m3/s, od ega e oko 4 m3/s tei u
ponore s kojih se napajaju izvori u Donjoj Neretvi, a preostalih 4 m3/s koristilo bi se za
navodnjavanje u Popovom polju. Za proizvodnju na RHE apljina protok bi morao biti
odgovarajue vei. Na slici 17 prikazani su protoci koji su izraunati iz rada RHE apljina.
Budui da su preljevi na ulazu u ponore postavljeni dosta visoko, zakljuak je da je npr.
nakon 2000. godine praktino sav uputeni protok proao kroz turbine, a na izvorima se nije
pojavilo gotovo nita. Ovo je osnovni razlog zbog ega je tako veliko smanjenje protoka na
izvorima u Donjoj Neretvi.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

12

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 17. Protok na turbinama RHE apljina

5. PRIJEDLOG POPRAVLJANJA PROTOKA NA IZVORIMA
Predlae se, za suno razdoblje (ljeto) poveanje dotoka vode na ponore iz kojih se
prihranjuju izvori niih podruja i redovito ienje ponorskih podruja (slika 18 i 19).
Posebno su vani ponori u Popovom polju. Podrazumjeva se da se mora postii pravedan
dogovor raspodjele raspoloive vode izmeu hidroenergetskog, vodoprivrednog i
vodoopskrbnog sektora uz maximalno zadovoljenje svih ekolokih uvjeta.

Slika 18. Jama iroko-smetlite, Foto: D. Toli, NERETVA INFO

6. POSLJEDICE U DONJOJ NERETVI

Podruje (dolina) uz rijeku Neretvu od Poitelja do mora naziva se Donja Neretva. U
posljedna dva stoljea dogodile su se bitne promjene raznim zahvatima u samoj dolini (slika
19). Movara je melioracijskim radovima isuena, rijeka je regulacijskim radovima postala
plovna za vee brodove do Metkovia, gdje je izgraena luka i izgraen je sustav obrane od
Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

13

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

poplava. Dogodila se i naglaena urbanizacija u samoj dolini. Dakle, dogodile su se bitne

promjene. Movara je uglavnom pretvorena u obradive povrine na kojima se provodi
intenzivna poljoprivredna proizvodnja (slika 20).
Posljedice promjene vodnog reima na slivu rijeke Neretve najvie se primjeuju u podruju
Donje Neretve. Ve je pokazano da su bitno smanjeni dotoci svjee (nezaslanjene) vode
preko izvora po rubu doline, naroito u sunom (ljetnom) razdoblju kad je najpotrebnija. Za
navodnjavanje velikih poljoprivrednih povrina potrebna je vea koliina vode ispravne za
navodnjavanje. Dovoljna koliina jedino se moe osigurati zahvatom iz rijeke Neretve, ali.....
U sunom ljetnom razdoblju, zbog smanjenog dotoka svjee vode sa sliva, dogaa se
pojaan prodor mora u unutranjost sliva, kroz korita povrinskih tokova te podzemno kroz
pukotinski sustav kra i kroz aluvij doline. Na taj nain je voda u povrinskim vodotocima,
naroito u koritu Neretve, kao i podzemna voda jako zaslanjena. Takva je neupotrebljiva za
navodnjavanje. S druge strane, nedovoljan dotok svjee vode u dolinu uzrokuje potekoe
ivom svijetu. Neke vrste vodenih biljaka i ivotinja nestaju, a u dolini su odabrana zatiena
podruja upravo da bi se sauvala bioraznolikost nekadanje movare. Urbanizacijom u
dolini javljaju se dodatna optereenja i sve je tee odrati prihvatljivu kakvou vode.
Istovremeno nastoji se brojnom stanovnitvu osigurati dobre uvjete za ivot u dolini. Za sve
to potrebno je ispravno gospodariti vodnim resursom, ne samo u dolini, ve i na irem
podruju sliva rijeke Neretve.

Slika 19. Promjene Donje Neretve u Republici Hrvatskoj

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

14

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 20. Stanje u Donjoj Neretvi danas

Smanjena koliina nanosa koji dolazi sa sliva uzrokuje ispiranje korita rijeke Neretve u
podruju Donje Neretve za vrijeme poplavnih voda, naroito blizu ua. Oko Komina ili oko
Rogotinskog mosta korito se produbilo za 2 do 3 metra (slika 21). Iznoeni materijal taloi se
na uu u sprudu kanj. Sprjeavanjem razlijevanja poplavnih voda po dolini zaustavljeno je
taloenje suspendiranog nanosa, ime se dolina obnavljala. Rezultat toga je slijeganje tla po
cijeloj dolini, na mjestima i preko jednog metra.

Slika 21. Erozija korita rijeke Neretve

Kroz dugo geoloko razdoblje u dubokom zaljevu na okrenoj podlozi taloio se nanos
kojega je donosila rijeka Neretva. Prije od prilike 25000 godina razina mora je bila oko 120 m
nie od dananje. Postupnim izdizanjem potapao se tok rijeke to je mijenjalo uvjete
taloenja donesenog materijala sa sliva. Tako je nastao uslojeni aluvij dananje doline.
Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

15

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Opsenim istranim radovima 1962/64. godine detaljno je odreena struktura aluvija.

Pojednostavljeno prikazano, u dubokim slojevima je krupniji ljunak iznad kojeg je debeli sloj
gline, a iznad do povrine terena je sloj sitnog ljunka, prainastog pijeska i po rubovima
doline treseta. Na slikama 22, 23 i 24 prikazano je stanje na podruju Opuzen-Ue.

C
B

D
Slika 22. Podruje Opuzen-Ue

Slika 23. Presjek A-B, Opuzen-Ue

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

16

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 24. Presjek C-D, Komin-Vidrice

U sloju iznad gline kanalskom mreom za odvodnju sniena je razina podzemne vode ispod
razine mora, dok je u dubokim slojevima tlak podzemne vode odreen stanjem podzemne
vode u okrenim stijenama okolnih brda. Tako se stvara arteko stanje podzemne vode u
dubokim slojevima, jer je pijezometarska kota iznad razine terena. Ovakvo stanje uzrokuje
procjeivanje slane (morske) vode iz dubokih slojeva prema povrini terena. Proces
zaslanjivanja podruja cijele doline u dananje vrijeme je dosta naglaen, pa je od 1995.
godine do danas pokrenuto detaljno istraivanje ove pojave (slika 25, 26 i 27). Uz oznaene
pozicije mjerenja na slici 26, jo na niz mjesta mjeri se parametre kakvoe vode i tla za
agronomske zadae koje se u dolini rjeavaju. Na etiri pozicije (P1 do P4) ugraeni su
duboki (ispod gline) i plitki (iznad gline) pijezometar. Iz prikupljenih podataka nedvojbeno se
moe opisati na koji nain se dogaa zaslanjivanje podruja.

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

17

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 25. Istraivanje zaslanjivanja u Donjoj Neretvi

Slika 26. Mjerenje i motrenje u Donjoj Neretvi

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

18

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 27. Pijezometri

Glavni rubni uvjeti (podaci) su razina mora (slika 28) i dotok rijekom Neretvom s uzvodnog
dijela sliva (slika 29).

Slika 28. Razine mora

Slika 29. Dotok rijekom Neretvom

U rijeci Neretvi se dogaa uslojeno prodiranje mora u korito rijeke (slike 25 i 30), a po cijeloj
dolini glavnina dotoka slane vode (mora) dogaa se iz dubokih slojeva aluvija. Ve je reeno
da je to posljedica uspostavljenog gradijenta toka vode iz dubokih slojeva prema povrini
terena, a gradijent je nastao niskim kotama vode u odvodnim kanalima. Na slici 31 se to
najbolje vidi preko razina podzemne vode u plitkim i dubokim pijezometrima. Kada protok u
rijeci Neretvi pree 350 m3/s u trajanju duem od pola dana more je potpuno istisnuto iz
korita. To je odreeno na osnovi mjerenja i prorauna kompleksnim numerikim modelom
uslojenog nestacionarnog teenja.
Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

19

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Slika 30. Stanje zaslanjenosti Neretve u Opuzenu

Slika 31. Razine vode u pijezometrima

Koliko duboko more prodire u Donju Neretvu pokazuju izmjereni podaci u podruju KoevoVrbovci (Kuti) kod Metkovia. Najvjerojatnije u taj dio more dolazi podzemno kroz kr iz
pravca Komarne i ispod Neumskog zalea.
Zaslanjuje se podzemna voda i uzvodnije od Metkovia. Vrlo ilustrativan je primjer
vodozahvata (crpilita) za vodoopskrbu Neuma. Nalazi se neto uzvodnije od Gabele na
desnom zaobalju rijeke Neretve (slika 32 i 33). U crpilitu su dvije buotine udaljene od
Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

20

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Neretve oko 350 m, u kojima je usisna koara crpki postavljena na dubinu oko -14.00 m n.m.
Oekivalo se da e se iz vee dubine crpiti kvalitetnija voda. Nije se oekivala mogunost
zahvata slane vode. To se dogodilo u lipnju 2003. godine nakon sune zime i proljea (slika
34). Voda u vodovodu je bila zaslanjena gotovo cijelo ljeto.

Slika 32. Crpilite kod Gabele

Slika 33. Udaljenost crpilita od mora

Slika 34. Kloridi u crpilitu 26. 06. 2003.

7. UTJECAJ NA PRIOBALNO MORE

Promjene vodnog reima na slivu izravno imaju utjecaj na stanje priobalnog mora.
Mijeanjem svjee vode i mora stvaraju se odgovarajui uvjeti za razvoj ivota u priobalnom
moru, za to je najbolji primjer Malostonskog zaljeva, neprocjenjive vrijednosti (slika 32).
Teko je i zamisliti kako relativno mali poremeaj prirodnih uvjeta moe bitno promijeniti
osjetljivo ravnoteno stanje u irem akvatoriju priobalnog mora. Npr. dotok vode iz rijeke

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

21

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

Neretve i iz ponora s viih podruja (vrulje) odreuje stanje strujanja mora u Neretvanskom
kanalu, pa tako i u Malostonskom zaljevu, a uz strujanje mora ide njegova kakvoa. Isto tako
rijekom u more mogu biti donesene mnoge tetne tvari koje se koriste u poljoprivredi Donje
Neretve, ili ire na slivu.

Slika 35. Utjecaji sa sliva na priobalno more

8. KRATKI OSVRT NA UTJECAJE IZGRADNJE GORNJIH HORIZONATA

Vodni reim na slivu rijeke je u cijelosti promijenjen u odnosu na prirodno stanje, naroito
izgradnjom hidroenergetskog sustava, koji kao najutjecajniji sektor dominira. Dovrenje
planiranog sustava izgradnjom triju hidroelektrana (HE Nevesinje, HE Dabar i HE Bilea)
dodatno e se promijeniti otjecanje na slivu rijeke Neretve i Trebinjice. Prva od ovih triju u
izgradnju bi trebala ii HE Dabar. Prema zakonskim uvjetima traeno je da se izradi Studija
utjecaja na okoli izgradnje HE Dabar, u kojoj je trebalo nedvojbeno odgovoriti na
mnogobrojna pitanja. Na alost, u tom dokumentu nisu ocijenjene promjene koje su se na
slivu ve dogodile i one koje e se izgradnjom ove hidroelektrane, odnosno izgradnjom
Gornjih horizonata, jo dogoditi.
470

Slika 36. Utjecaji izgradnje Gornih horizonata

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

22

Broj 5

lipanj, 2013

Hidrologija i hidrogeologija sliva Neretve i Trebinjice

9. ZAKLJUAK
Ureenje i izgradnja brojnih zahvata na slivu rijeke Neretve i Trebinjice planirano je u
ranijem razdoblju na osnovi tadanjih saznanja o reimu otjecanja sa sliva. U meuvremenu
dosta zahvata je realizirano i dogodile su se ozbiljne promjene vodnog reima uz nepovoljne
uinke na pojedine sektore. Uoene pogreke i nepovoljne uinke pri daljoj izgradnji nuno je
ukloniti ili u nekoj mjeri barem ublaiti.
Svi istrani radovi, mjerenje i motrenje koji su se u meuvremenu dogaali podloni su
faznosti izgradnje na slivu, pa se postavlja pitanje konzistentnosti nizova izmjerenih
vrijednosti, a na osnovi kojih bi trebalo prognozirati budua stanja na slivu. Potrebno je
cjelovito sagledavanje svih procesa, PROSTORNO I VREMENSKI, jer postoje sloeni
meusobni utjecaji.
Upravljanje sustavima (HE i vodoprivrednim) te vanijim objektima provodi se uglavnom na
osnovi starih podataka i na osnovi Pravilnika kojima je isteklo vrijeme uporabe. Potrebno je
provesti NOVELACIJU projektnih rjeenja i upravljanja te izraditi POGONSKE PRAVILNIKE.
Sukladno procesima potrebno je na racionalan nain postaviti stalni MONITORING, koji
dijelom ve postoji.

LITERATURA
1. Arhiv tehnike dokumentacije Hrvatskih voda VGO Split; preko 500 elaborata u svezi
Donje Neretve (studije, projekti)
2. Arhiv i knjinica Fakulteta graevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (knjige,
asopisi, studije na temu Donja Neretva)

Vranje, M., Prskalo M., Deba, T.

23