alkohol i mladi

alkohol nije cool

sadraj

Sadraj
Rije naelnika Policijske uprave PG / 4
Rije ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PG / 5
Uvod / 7
Alkohol u okvirima drutvene zbilje / 9
Alkohol i zdravlje / 13
Alkohol i mladi / 15
Alkohol i zdravlje mladih / 21
Alkoholizam u obitelji / 25
Posljedice alkoholizma / 41
Prevencija alkoholizma / 45
Stvari koje moda niste znali o alkoholu / 47
Alkohol kao problem na sportskim stadionima / 55
Intervju sa Slavenom Biliem / 57
Institucije koje se bave problematikom alkoholizma / 61

rije naelnika Policijske uprave PG

Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno Policijska

uprava primorsko-goranska, tijelo je utemeljeno
kako bi graanima pruilo zatitu njihovih temeljnih
ustavnih prava i sloboda, te drugih Ustavom zajamenih vrijednosti.
Graani od vlasti oekuju vodstvo u rjeavanju kljunih problema za ivot zajednice, kao to je javna sigurnost. Suradnja i povjerenje, te potivanje dostojanstva ovjeka, temelj je odnosa policije i graana.
U lokalnoj zajednici postoji niz imbenika koji utjeu
na sigurnost, od raznih drutvenih institucija, ukljuujui i policiju, do samog
fizikog okruenja. Javne institucije trebaju izgraivati homogenu komunikaciju kako izmeu sebe, tako i izmeu svih ostalih lanova zajednice. Meutim,
i pored takve uzajamnosti mogu se pojaviti antisocijalna ponaanja unutar
zajednice koja mogu uiniti ivot i rad cjele zajednice, tekim i nesigurnim.
Institucije i javne slube, meu kojima i policija, ne mogu garantirati nain
dobrog ili drutveno prihvatljivog ponaanja, ali mogu okvirno postaviti i
usmjeriti svoje snage na postizanje odgovora za svaki oblik protupravnog
ponaanja. injenica je da su svi pozvani brinuti o vlastitoj sigurnosti (policija ne moe utjecati na mnoga podruja drutva: odgoj, kolu, stambene
uvjete, provoenje slobodnog vremena i dr.). Policija u svojoj funkciji moe
ponuditi vodstvo i pomo lokalnoj zajednici, lokalnim institucijama i nadasve
graanima.
Povezivanje policijske prakse i znanosti kroz partnersku suradnju s Nastavnim
zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije je zadaa kojoj je
cilj da se proaktivnim ciljanim edukacijama te razvijanjem samosvijesti i solidarnosti smanji stopa kriminaliteta, ovisnikog i nasilnikog ponaanja te
dugorono promovira kvalitetan ivot svih graana.

Naelnik PU PG

Tomislav DIZDAR

rije ravnatelja NZZJZPG

Nastavni Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije je struna, nastavna i preventivna

zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene skrbi. Nau djelatnost provodimo na podruju
upanije sa 305 505 stanovnika te smo jedan od vodeih zavoda u Republici Hrvatskoj.
Javnozdravstvena djelatnost Zavoda obuhvaa epidemioloke mjere nadzora i intervencije, praenja
i analize zaraznih i nezaraznih bolesti, nadzor nad
zdravstvenom ispravnou namirnica, vode i predmeta ope upotrebe, kontinuirani monitoring kvalitete zraka, javnozdravstvenu mikrobioloku djelatnost, analizu zdravstvenih
pokazatelja i rada u zdravstvu, preventivne i specifine mjere zdravstvene zatite kolske djece i studenata, te prevenciju ovisnosti i izvanbolniko lijeenje
ovisnosti, a utjecaj naeg rada vidi se u svim dobnim i socijalnim skupinama o
ijem zdravlju uspjeno skrbimo posljednjih 110 godina.
Vodei smo informacijski Centar za zdravlje u naoj upaniji.
Kako se osnovne smjernice rada naeg Zavoda odnose na promociju zdravog
ivota, prevenciju bolesti i osiguranje zdravog okolia, veliko nam je zadovoljstvo da smo u Programu Promocija sigurnosti i javnozdravstvene samosvijesti - SAM s Policijskom upravom Primorsko-goranskom uspostavili vrlo
uspjean partnerski odnos, na prvom projektu ovakvog oblika suradnje izmeu jedne javnozdravstvene ustanove i Ministarstva unutarnjih poslova.
Vjerujemo da e naa uspjena dosadanja i budua suradnja pridonijeti daljnjim zajednikim projektima od vanosti kako za kvalitetu ivota samih pojedinaca, tako i drutva u cjelini.
Ravnatelj

Prof. dr. sc. Vladimir Miovi, dr. med.

impressum

Nakladnik:
Policijska uprava Primorsko-goranske upanije
Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije
upanija Primorsko-goranska

Autori:
Davor orak, dr. med.; Daniela Krni, prof. psihologije
Draen Panda, univ. spec. crim.; Darko Stankovi, dipl. krim.

Naklada: 10000 kom

Svako neovlateno umnoavanje ove broure strogo je zabranjeno.

Uvod

"Promocija sigurnosti i
javnozdravstvene samosvijesti SAM
8. lipnja 2011. Nastavni Zavod za javno zdravstvo PG, Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava Primorsko-goranska i Primorsko-goranska
upanija potpisali su ugovor o meusobnoj suradnji na provedbi Programa
"Promocija sigurnosti i javnozdravstvene samosvijesti SAM , koji e se u
petogodinjem razdoblju provoditi u svim upanijskim srednjim kolama.
Program "SAM" je prvi program ovakvog oblika suradnje izmeu jedne javnozdravstvene ustanove i Ministarstva unutarnjih poslova, ikada proveden u
ovome dijelu Europe. Programom su obuhvaena tri podruja: nasilje, ovisnosti i javnozdravstvena svijest, a provodit e se proaktivnim i ciljanim edukacijama, koritenjem mladima atraktivnih materijala, medija i pristupanog
sadraja. Provedba Programa planirana je kroz pet faza, a ciljane skupine su
uenici, njihovi roditelji i nastavnici. Oekivani rezultati, osim promjene stavova mladih prema svim oblicima ovisnosti i drutveno neprihvatljivog ponaanja, ukljuuju smanjenje stope kriminaliteta, smanjenje stope ovisnikog
ponaanja, nasilja i vandalizma te promociju usvajanja preventivnih navika.
Ciljevi Programa u potpunosti su usklaeni sa strategijom dugoronog razvoja PG (Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2011.-2013., Regionalni operativni program Primorsko-goranske upanije 2008.-2013.) i sadranim ciljevima javnog zdravstva na regionalnoj razini.
Sukladno dokumentu Plan za zdravlje Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2007.-2012., Program kao jedan od prioritetnih ciljeva sadrava prevenciju pijenja alkohola kod srednjokolske mladei.
Suradnjom Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PG i Policijske uprave Primorsko-goranske izraena je ova edukacijsko-informativna broura na temu alkoholizma, namijenjena mladima, pisana pristupanim
i razumljivim jezikom i stilom.

GRAD BAKAR
Primorje 39
51222 Bakar
Tel.:++385 51 455 710
Fax:++385 51 455 741
E-mail: gradonacelnik@bakar.hr
www.bakar.hr

GRAD CRES
Creskog statuta 15
51557 Cres
Tel.:++385 51 661 950
Fax:++385 51 571 331
E-mail: grad@cres.hr
www.cres.hr

alkohol u okvirima drutvene zbilje

Alkohol u okvirima
drutvene zbilje
Alkohol je najstarija droga ovjeanstva.

branjena ispod odreene dobi, raste broj

djece kolske dobi koja imaju problem
s alkoholom. tetne posljedice konzumiranja alkohola meu mladima su
najee akutno trovanje, nesree,
nasilje i kriminal. Kod 16-godinjaka komatozno stanje uzrokovano
alkoholom moe se javiti ve kod 2
promila alkohola u krvi. Doba adolescencije donosi elju za samopotvrivanjem i izgradnjom stavova.
Eksperimentiranje s alkoholom
potaknuto je radoznalou,
eljom za dokazivanjem, pritiskom okoline, drutva. Uestalije i redovitije pijenje, koje izaziva elja da se iskuse djelovanja
alkohola, koja se doivljavaju pozitivnima, otvara put "problematinom pijenju". Prema studijama,
problem konzumacije alkoholnih
pia se javlja i prije 14-te godine.
Smatra se da je prijelazno razdoblje od kasnog djetinjstva u ranu
adolescenciju - kritino razdoblje.
Uz to kritino razdoblje, djeca stjeu znanja o alkoholu puno ranije.
Alkoholna zlouporaba meu mladima povezana je sa spolom, socijalnim statusom, etnikom pripadnou i
regijom u kojoj ive.
Sredinje mjesto kulturalnog prijenosa
navike konzumiranja alkohola je obitelj.
Veina adolescenata koji imaju problem

U veini je zemalja legaliziran te slui kao

sredstvo za oputanje i relaksaciju. Stav
drutva prema alkoholu se kree od irokog odobravanja do ograniavanja
prodaje i pijenja, te potpune zabrane.
Prekomjerna uporaba alkohola se povezuje s poveanim rizikom mortaliteta te nasiljem koje pogaa obitelj,
cijelu zajednicu te utjee na zdravlje
i socijalnu sigurnost. Ne postoji
znanstveni dokaz o profilu linosti koja je sklona razvoju alkoholizma, odnosno ne moe
se sa sigurnou predvidjeti u
koga e se nakon djetinjstva
razviti problem ovisnosti. Postoje samo faktori rizika koji
poveavaju opasnost od
razvoja alkoholizma. Mlada
osoba ulaskom u pubertet susree se s unutarnjim
promjenama. Razvoj mlade
osobe temelji se na odnosu
"ja i okolina". Javlja se sukob
zrelih i nezrelih tenji, onoga to mladi ele i onog
to se od njih oekuje. Javlja
se nesigurnost.
U veini zemalja mladi ive u okolini gdje
je alkohol dio svakodnevnog ivota. Pie
se smatra prihvatljivim sredstvom postizanja ugode. Iako je u veini zemalja
prodaja alkohola, kao i konzumacija, za9

GRAD CRIKVENICA
Kralja Tomislava 85
51260 Crikvenica
Tel.:++385 51 455 400
Fax:++385 51 242 009
E-mail: info@crikvenica.hr
www.crikvenica.hr

GRAD ABAR
Narodnog osloboenja 2
51306 abar
Tel.:++385 51 829 490
Fax:++385 51 821 137
E-mail: info@cabar.hr
www.cabar.hr

10

alkohol u okvirima drutvene zbilje

no informirani o tetnom utjecaju alkohola; iz neiformiranosti i neznanja o nastanku bolesti mladi ovjek teko prihvaa
miljenje o alkoholizmu i opasnostima pijenja alkoholnih pia. Osobe u poecima
esto na sebi ne primjeuju negativne
posljedice opijanja.
Da bi se ovi problemi sveli na minimum,
potrebna je suradnja nekoliko drutvenih institucija, prije svega obitelji i obrazovnih institucija. Obitelj mora imati odgojnu ulogu u smislu usaivanja normi,
odnosno mijenjanja eventualno krivih
navika steenih ve u najranijoj mladosti.
Obrazovne institucije trebaju kroz svoje
nastavne programe educirati mlade o
fizikim i psihikim tetnim i pogubnim
utjecajima alkohola na razvoj osobe.
injenica koja je takoer jako bitna kod
problema alkoholizma, a tie se direktno
mladih ljudi, je da se kod nas u drutvu
provlai teza da mladi piju iz dosade. Ova
teza je prilino tona s obzirom da najvei
broj mladih koji se redovno opija vee ista
karakteristika - nezaposlenost.
Takvi mladi ljudi, umjesto pokuaja da
svoje probleme rijee samostalno, oekuju pomo drutva, u meuvremenu tonui u vrtlogu alkoholizma i ostalih poroka
koji su im dostupni na dohvat ruke. Vano
je napomenuti prioritet relacije pojedinac-drutvo, i vanost drutva kao cjeline pri pokretanju akcija za pomo onim
lanovima kojima je pomo potrebna.
Drutvo mora uvjetovati promjenu javnog mentaliteta radi poboljanja kvalitete
ivljenja i smanjenja tetnog utjecaja svih
poroka kod svih svojih lanova.

s alkoholom ima kompleksnu obiteljsku

anamnezu koja ukljuuje zlostavljanje i
druge traume u djetinjstvu. Obitelj esto
nije svjesna problema dok se ne pojave
incidenti u koli i incidenti s policijom.
Obitelj negira problem alkohola, pripisuje
ga drugim problematinim ponaanjima,
boji se prepoznavanja problema zbog
osjeaja krivnje i odgovornosti. Nekomunikacija, otuenost ili nepotpuna obitelj
izravno negativno utjee na prekomjerno
pijenje. Osobito majino pijenje ima povean utjecaj na pijenje alkohola u djece.
Poseban problem vezan uz alkoholizam

jest pijenje alkoholnih pia meu mlaom populacijom, tj. meu uenicima
osnovnih i srednjih kola. Kultura pijenja
ui se vrlo rano, obzirom da alkohol izaziva oteenja velikog i malog mozga, osobe koje u mladim danima uestalo konzumiraju alkoholna pia, ve se u samom
poetku nalaze u negativnom poloaju u
odnosu na svoje vrnjake koji ne konzumiraju alkohol.
Takve osobe esto ne zavravaju kolu i
uglavnom su sklone svim oblicima asocijalnog ponaanja. I ovdje se javlja primjer
edukacijske naravi jer su mladi nedovolj-

11

GRAD DELNICE
Trg 138. brigade HV 4
51300 Delnice
Tel.:++385 51 812 055, 812 131
Fax:++385 51 812 037
E-mail: gradonacelnik@delnice.hr
www.delnice.hr

GRAD KASTAV
Zakona kastafskega 3
51215 Kastav
Tel.:++385 51 691 452
Fax:++385 51 691 454
E-mail: webmaster@kastav.hr
www.kastav.hr

12

alkohol i zdravlje

Alkohol i zdravlje
Alkoholizam je progresivna bolest koja

delirija
apstinencijske krize bez delirija
poremeaja osobnosti (poremeaj temperamenta, karaktera, raspoloenja, miljenja, volje)
poremeaja kritinosti prema sebi i svome stanju

se moe lijeiti. To je bolest koja zahvaa

sve slojeve drutva, ljude iz svih drutvenih klasa i materijalnih statusa, rasa, spolova i dobi. Iako se pijenje alkohola smatra
drutveno prihvatljivim, alkoholiari se jo
uvijek smatraju osobama upitnog morala.
Zdravi ljudi alkoholiare doivljavaju kao
temu podrugivanja i saaljenja, a trebali bi
ih smatrati bolesnicima.

Upotreba alkohola dovodi do oteenja

brojnih tjelesnih funkcija:
jetre (ciroza)
eluca (gastritis)
guterae (pankreatitis)
sranog miia
vidnog i perifernih ivaca (polineuropatije)
imunolokog sustava
Lijeenje alkoholizma je mogue, sloeno, ali i dugotrajno:
kroz ambulante i bolnice, klubove lijeenih alkoholiara (KLA), udruge
lijeenje oteenja organizma: delirij,
apstinencijske krize, ciroza, gastritis,
pankreatitis, poremeaj raspoloenja,
infekcije, nedostatka vitamina-B
lijeenje same ovisnost: klubovi lijeenih alkoholiara, grupna psihoterapija,
obiteljska psihoterapija

Kako djeluje alkohol?

Iz krvotoka alkohol ulazi u svaki dio tijela
koji sadri vodu, ukljuujui i velike organe - mozak, plua, bubrege i srce te se rasporeuje podjednako unutar i izvan stanica. Samo 5% alkohola izlazi iz tijela kroz
dah, mokrau ili znoj, ostalo se oksidira ili
prerauje u jetri.
Upotreba alkohola oteuje sredinji ivani sustav i dovodi do:

Kod alkoholiara koji ne prestaju piti smanjuje se oekivano trajanje ivota za 10 do

15 godina, a najei uzrok smrti alkoholiara je samoubojstvo.
13

GRAD KRALJEVICA
Frankopanska 1a
51262 Kraljevica
Tel.:++385 51 282 450
Fax:++385 51 281 419
E-mail: gradska.uprava@kraljevica.hr
www.kraljevica.hr

GRAD KRK
Trg bana J. Jelaia 2
51500 Krk
Tel.:++385 51 221 415
Fax:++385 51 221 126
E-mail: grad-krk@ri.t-com.hr
www.krk.hr

14

alkohol i mladi

Alkohol i mladi
Alkohol je po svojoj definiciji psihoaktivna droga, odnosno kemijska tvar izrazitog
fiziolokog uinka, koja mijenja modanu
funkciju, to rezultira privremenom promjenom percepcije, raspoloenja, svijesti
ili ponaanja.
Upravo je alkohol prvo sredstvo ovisnosti
koje mladi probaju i s kojim se najee
prvi put susretnu u obiteljskom okruenju
gdje im alkohol nerijetko bude i ponuen
od strane roditelja ili nekoga od rodbine.
Vrlo su alarmantni statistiki podaci koji
govore o sve ranijem poetku pijenja i prvih opijanja kod mladih. U Hrvatskoj je u
posljednjih godinu dana ak 84% mladih
u dobi od 16 godina barem jednom pilo
alkohol, a njih 64% u posljednjih mjesec
dana; 43% mladih je barem jednom bilo
pijano u posljednjih godinu dana, a 50%
ih je u posljednjih mjesec dana ekscesivno pilo.
Istraivanja pokazuju da oko 10% mladih
koji uestalo piju kroz vrijeme adolescencije, kasnije u ivotu postaju ovisnici o alkoholu, tj. alkoholiari.
Mnogi ljudi oigledno piju umjereno, bez
ikakvog vidljivog tetnog uinka, no veliki
je broj onih koji konzumiraju alkohol na
nain da uzrokuju tetne posljedice i sebi
i drugima u svojoj okolini.
Kada jednom dospije u krvotok, alkohol
se uvijek razgrauje istom brzinom na
koju se ne moe utjecati te su stoga vrlo
opasna brza ispijanja veih koliina alko-

hola i posljedino trovanje alkoholom.

98% alkohola se razgradi u jetri, a ostatak
se izluuje mokraom i izdahnutim zrakom te znojenjem.
Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo
jednom aom piva, jetri treba najmanje
1 sat (!), a to je unesena koliina vea, vrijeme potrebno jetri za razgradnju alkohola viestruko se poveava.

Stupnjevi djelovanja alkohola

ovisno o unesenoj koliini:
LAGANA OBUZETOST:

do 0.5 promila veselo raspoloenje,

osjeaj da bre misli, a zapravo su usporeni refleksi i smanjena otrina vida
PRIPITO STANJE:

od 0.5 do 1.5 promila poputaju moralne konice, osoba je slobodnijeg ponaanja, usudi se rei i napraviti ono to se
trijezna ne bi usudila
PIJANO STANJE:

od 1.5 do 2.5 promila osoba je vidno

pijana, neusklaenih pokreta, oteanog
kretanja, oteanog govora, velikih i naglih
oscilacija raspoloenja
TEKO PIJANO STANJE:

od 2.5 do 3.5 promila - javlja se pospanost, agresivnost, teko disanje, povraanje, nekontrolirano mokrenje i defekacija
NESVJESNO STANJE:

od 3.5 do 5 promila ve iznad 3 promila

alkohola u krvi esto se javlja nesvjesno
15

GRAD MALI LOINJ

Riva loinjskih kapetana 7
51550 Mali Loinj
Tel.:++385 51 231 056
Fax:++385 51 232 307
E-mail: gradonacelnik@mali-losinj.hr
www.mali-losinj.hr

GRAD NOVI VINODOLSKI

Trg Vinodolskog zakona 1
51250 Novi Vinodolski
Tel.:++385 51 245 045
Fax:++385 51 244 409
E-mail: gradonacelnik@novi-vinodolski.hr
www. novi-vinodolski.hr

16

alkohol i mladi

nost izazivanja nesree.

Alkohol moe izazvati ljutnju i agresivnost vea je vjerojatnost da emo se
posvaati ili ak potui s nekim ukoliko
smo pili.
Kako alkohol utjee na na mozak, od-

stanje, a kod mlaih osoba takvo stanje

moe biti uvod u alkoholnu komu koja
nerijetko zavrava smru.
Smrt u alkoholnoj komi dogaa se zbog
paralize centra za disanje, uguenja povraenim sadrajem, ozljeda glave i drugih prikrivenih komplikacija uzrokovanih
pijanstvom, naroito esto zbog konzumiranja alkohola u kombinaciji s drugim
sredstvima ovisnosti.

Alkohol e na svaku osobu

drugaije djelovati.
Ista koliina popijenog alkoholnog pia
izaziva kod svakog ovjeka razliit stupanj
alkoholiziranosti, ovisno o spolu, teini,
radu probavnih organa, trenutnom stanju, ak i raspoloenju, dobi dana itd.
Dakle, ne postoji pravilo koliko se
smije popiti da se ne manifestira obuzetost alkoholom; kod nekoga pijanstvo izazovu ve vrlo male koliine
alkohola.

nosno koliko pijano se osjeamo i ponaamo, ovisi o koliini alkohola u naoj krvi. Alkohol utjee na dio mozga
zaduen za miljenje, to znai da pod
utjecajem alkohola ne moemo jasno
razmiljati ili suditi o situacijama, kao
to moemo kada smo trijezni. Alkohol
utjee i na nae osjeaje i pamenje
moe se dogoditi da se puno lake
uznemirimo i zaboravimo odreene
stvari. Alkohol utjee i na dio mozga
koji upravlja naim miiima zato kada
smo pijani ee posremo i/ili padamo.

Kako alkohol utjee na nae tijelo?

Ponaanje
Alkohol ini da se osjeamo oputenije,
priljivije i sretnije, no samo u manjim
koliinama. Pijenje veih koliina alkohola moe dovesti do depresivnog raspoloenja i uznemirenosti.
Alkohol utjee na kratkorono pamenje moe se dogoditi da zaboravimo
to smo htjeli rei ili imena ljudi oko nas.
Takoer, moe se dogoditi da se sljedee jutro ne moemo sjetiti nekih dijelova protekle noi.
Previe alkohola utjee na nae rasuivanje moe nam se dogoditi da
su nam ljudi oko nas odjednom puno
privlaniji nego ranije, a vea je vjerojat-

Tjelesne promjene
Jetra
Glavna zadaa jetre je pretvaranje hranjivih tvari u energiju. Takoer pomae i u
ienju organizma od raznih otpadnih

17

GRAD OPATIJA
Trg Marala Tita 3
51410 Opatija
Tel.:++385 51 701 322, 680 114
Fax:++385 51 701 316
E-mail: grad.opatija@opatija.hr
www.opatija.hr

GRAD RAB
Trg Municipium Arba 2
51280 Rab
Tel.:++385 51 777 480
Fax:++385 51 724 777
E-mail: info@rab.hr
www.rab.hr

18

alkohol i mladi

tvari i toksina. Kada pijemo, naa jetra

razgrauje alkohol, no u jedan sat uspije preraditi tek priblino koliinu jedne
ae piva. Dakle, ako pijemo alkohol bre
nego to ga naa jetra stigne razgraditi,
vie alkohola ostaje u krvi te smo pijaniji.
Prekomjerno pijenje alkohola nakon dueg vremenskog perioda oteuje ili ak
potpuno unitava stanice jetre te time
ugroava funkciju tog vanog organa i
sprjeava njeno obnavljanje.

e proces biti sporiji ukoliko smo prije

pijenja alkohola jeli. Zato se efekti alkohola puno bre osjeaju kada pijemo na
prazan eludac. Vano je znati da brzina
pijenja kao i naa tjelesna teina i visina
utjeu na to kojom brzinom e se alkohol
u naem tijelu apsorbirati te u kojoj koliini e prijei u krvotok npr. ista koliina
alkohola imat e snaniji efekt na osobu
manje tjelesne konstitucije. ene apsorbiraju alkohol bre nego mukarci budui
da tijelo ene sadri vie masnoe i manje
vode u odnosu na tijelo mukarca.

Bubrezi i mokrani mjehur

Bubrezi filtriraju nau krv i iste ju od otpadnih tvari. Takoer, kontroliraju koliinu
vode u naem tijelu. Kada pijemo alkohol,
tijelo dovodimo u disbalans time to izluujemo previe vode to dovodi do dehidracije. Kada pijemo alkohol, poveava
se koliina urina koji proizvodi nae tijelo
(diuretski uinak alkohola), a time i estina
mokrenja. Dehidracija igra vanu ulogu u
osjeaju mamurnosti glavni razlog glavobolje i ei sljedee jutro.

Izgled
Alkohol dehidrira nae tijelo, a kosa
moe postati otra i bez sjaja, kao i naa
koa i nokti.
Prekomjerno pijenje nakon odreenog
vremena moe uzrokovati rosaceu
kroninu bolest koe koju karakterizira
crvenilo i proirene kapilare.
Crvenilo oiju
Alkohol deblja nekoliko alkoholnih
pia esto sadri istu kalorijsku vrijednost kao i nekoliko redova okolade, a
kada smo pijani ili mamurni ee imamo elju za konzumiranjem masnije i
nezdravije hrane.
Pijenje alkohola povezano je i sa stvaranjem celulita.

Krv
Alkohol ulazi u nau krv kroz krvne ile u
razini eluca, koje ga zatim prenose po
itavom tijelu. to vie alkohola imamo
u krvi, to se pijanije osjeamo. Budui da
alkohol ulazi u tijelo putem eluca, taj

19

GRAD VRBOVSKO
Goranska ulica 1
51326 Vrbovsko
Tel.:++385 51 875 115, 875 228
Fax:++385 51 875 008
E-mail: info@vrbovsko.hr
www.vrbovsko.hr

OPINA BAKA
Palada 88
51523 Baka
Tel.:++385 51 750 550
Fax. ++ 385 51 750 560
E-mail: opcina-baska@ri.t-com.hr
www.baska.hr

20

alkohol i zdravlje mladih

Alkohol i zdravlje mladih

Alkohol naruava zdravlje mladog ovjeka i sprjeava njegov normalan fiziki
i psihiki razvoj. Mogu nastati organski
poremeaji i vegetativne smetnje, a vrlo
su vjerojatni i poremeaji na planu osobnosti:
prkos,
netrpeljivost,
razdraljivost,
gubitak toplih emotivnih odnosa prema roditeljima i starijim osobama,
zanemarivanje dunosti prema zajednici.
Upotreba alkohola meu tinejderima
moe imati ozbiljne posljedice na njihovo
fiziko i mentalno zdravlje.
Meu njima su:
Mamurluk - kada su tinejderi mamurni, oni doivljavaju jednu vrstu trovanja
alkoholom, postaju dehidrirani i kao rezultat toga, osjeaju se bolesno, imaju
glavobolju i postaju razdraljivi.

Slab uspjeh u koli - tinejderi koji koriste alkohol mogu zapamtiti manje od
onoga to su nauili, to ima negativne
efekte u koli, naroito za vrijeme ispitivanja. Upotreba alkohola takoer moe
sprijeiti razvoj drugih vjetina, poput
donoenja odluka te drutvenih vjetina.
Antisocijalna ponaanja i mentalno
zdravlje - prekomerno pijenje alkohola
povezano je s antisocijalnim ponaanjem, problemima sa mentalnim zdravljem i trajnim oteenjem mozga. Alkohol umanjuje kritinost i zato ponaanje
postaje nepristojno, dogaaju se nedozvoljene radnje i krivina djela.
Pie, puenje i uzimanje droge - tinejderi koji piju i pue imaju veu vjerojatnost da e poeti konzumirati drogu.
Nezatien spolni odnos dokazana
je povezanost izmeu pijenja alkohola
prije spolnog odnosa i nekoritenja odgovarajue zatite, to moe dovesti do
21

OPINA BROD MORAVICE

Stjepana Radia 2
51312 Brod Moravice
Tel.:++385 51 817 180
Fax.++385 51 817 002
E-mail: opcina.brod.moravice1@ri.t-com.hr
www.brodmoravice.hr

OPINA AVLE
avle 206
51219 avle
Tel.:++385 51 208 300, 208 310
Fax.++385 51 208 311
E-mail: opcina-cavle@ri.t-com.hr
www.cavle.hr

22

alkohol i zdravlje mladih

Najugroeniji su oni mladi koji imaju

neke od sljedeih karakteristika:
prvi kontakt s alkoholom imaju najee izmeu 12. i 15. godine
prvo pie su popili na nagovor roditelja
i/ili rodbine ili zbog znatielje
najee konzumiraju pivo (mukaci) i
vino (ene)
esto piju nou s vrnjacima
pokazuju poremeaje u ponaanju u
koli, obitelji
znatan broj adolescenata pije kako bi
se poistovjetili s vrnjacima ili se osjeali
odraslima (odabir negativnog modela
identifikacije)
konzumiraju alkohol kao sredstvo za otklanjanje unutarpsihikih napetosti i za
ublaavanje veih svakodnevnih problema s kojima se suoavaju

neeljene trudnoe i do poveanog rizika od nekih spolno prenosivih bolesti.

esta su trovanja alkoholom s opasnim
posljedicama.
Prerana smrt - glavni uzroci smrti izmeu 16 i 25 godina starosti su nesree,
suicid i nasilje. Alkohol je esto ukljuen
u ovim sluajevima.
Ako tinejder pije prije nego to napuni
15 godina, on ima:
etiri puta veu vjerojatnost da razvije
ovisnost od alkohola nego oni koji ekaju da napune 21.
sedam puta veu vjerojatnost da e biti
sudionik prometne nesree zbog pia.
jedanaest puta veu vjerojatnost da e
pretrpjeti nenamjerne ozljede nakon pijenja.

Alkohol brzo otputa "konice" i smanjuje

mo pravilne procjene. Osoba koja pije
moe postati prijateljski raspoloena, brbljavija, otvorenija, to je ini (na prvi pogled) simpatinom, a i sam izraz "opustiti
se uz aicu" govori da smo alkoholu dali
atribute lijepog i oputajueg.
Seksualne konice takoer mogu popustiti, to alkoholu daje ugled afrodizijaka
- no on je laan jer alkohol unitava seksualnu funkciju, izvedbu i spolnu elju.
Upotreba alkohola moe stvoriti dvostruku osobu - raspoloenje i euforija mogu
se vrlo brzo pretvoriti u agresivnost i
okrutnost. Brze promjene raspoloenja
(od euforije do samosaaljenja) takoer
su tipine posljedice djelovanja alkohola.

Poznata je zabluda starijih o alkoholizmu

kao arobnom sredstvu za otklanjanje
svih tekoa i problema. Ta zabluda se
prenosi i na mlade koji alkohol prihvaaju
kao sredstvo kojim se rjeavaju svi ivotni
problemi.

23

OPINA DOBRINJ
Dobrinj 103
51514 Dobrinj
Tel.:++385 51 848 344, 848 307
Fax.++385 51 848 141
E-mail: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr
www.dobrinj.hr

OPINA FUINE
Dr. Franje Rakog 19
51322 Fuine
Tel.:++385 51 829 500
Fax:++385 835 768
E-mail: opcina-fuzine@ri.t-com.hr
www.fuzine.hr

24

alkoholizam u obitelji

Alkoholizam u obitelji
Alkoholiar u obitelji

Alkoholizam dovodi do naruavanja

emocionalnih veza izmeu alkoholiara
i drugih lanova obitelji i do uestalih
sukoba s branim partnerom/ partnericom, a esto se javljaju i optuivanja za
prijevare (u psihijatriji je poznati pojam
alkoholna ljubomora).
Budui da zbog pijenja i drutva esto
izbiva iz kue, alkoholiar svoj formalni
autoritet nastoji odrati strogou pa
tako dolazi do estih verbalnih i fizikih
nasrtaja na druge lanove obitelji.

U poetku prekomjerno pijenje i ponaanje u alkoholiziranom stanju dovodi do

prijekora branog partnera/partnerice i
verbalnih sukoba to obino dovodi do
izgradnje dvaju sustava ponaanja koji se
stalno ponavljaju: borba za neovisnost i
pravo na zadovoljstva pri emu se napadaju ostali lanovi obitelji.
Kod alkoholiara e se javljati i osjeaji
krivnje i kajanja te e davati stalna obeanja da e se promijeniti. Postepeno e
se razviti racionalizacija i za svoje nedae
nee kriviti vlastito prekomjerno pijenje,
ve e krivnju pronalaziti u drugima.

Zadnja faza alkoholizma u obitelji je potpuna nebriga za obitelj.

25

OPINA JELENJE
Draikih boraca 64
51218 Jelenje
TEL.:++385 51 208 080
Fax.++385 51 208 090
E-mail: opcina.jelenje@ri.t-com.hr
www.jelenje.hr

OPINA KLANA
Klana 33
51217 Klana
Tel.:++385 51 808 205
Fax.++385 51 808 708
E-mail: nacelnik@klana.hr
www.klana.hr

26

alkoholizam u obitelji

fikaciji s roditeljima.
Taj se proces u obitelji alkoholiara grubo
remeti, takvi odgojni poremeaji u djece
mogu biti uzrok
niza psihikih poremeaja. Djeca
iz obitelji alkoholiara obino postiu loiji uspjeh
u koli, pokazuju
poremeaje u ponaanju koji mogu
odvesti u maloljetniku delikvenciju,
kriminal, prostituciju, alkoholizam i uope
sukob s drutvom. Obzirom na sve ove
injenice danas se sve ee govori o obitelji u kojoj se pojavio alkoholizam, a ne
o pojedincu. Zbog takve sveope etike
redukcije cjelokupna obitelj gubi svoje
mjesto u drutvu. Nadalje moemo govoriti i o suicidogenoj ulozi alkohola i alkoholizma. Alkohol
se moe javiti kao
glavni ili kao sporedni motiv samoubojstva. Dva su
glavna oblika: prvi
je kada se osoba
namjerno dovodi
u alkoholizirano
stanje kako bi skupila hrabrosti da
izvri samoubojstvo, a drugi kada je alkohol sredstvo za
izvrenje samoubojstva.
Bez obzira na koji nain, sigurno je da
alkoholizam djeluje pogubno na svaku
obitelj u kojoj se pojavi, i iza sebe ostavlja
tragine posljedice, iako valja napomenuti da alkohol u dananjem drutvu nije
glavni uzronik nasilja u obitelji, ve je to

U obitelji alkoholiara zbivaju se veliki

poremeaji. U prvom redu tu je gubitak
ispravnih emocionalnih odnosa koji se
oituje tekim i
estim sukobima,
bilo
verbalnim
bilo fizikim, od
strane
alkoholizirane osobe s
ostalim lanovima
obitelji. U mnogih alkoholiara
dolazi do pojave
patolokog oblika
ljubomore. U takvim sluajevima alkoholiar pokazuje ljubomoru u takvom obliku
da ostavlja dojam tekog duevnog bolesnika koji je opasan za svoju okolinu.
Navedeno stanje nalik je na paranoidnu
psihozu (psihozu proganjanja) koja se
katkad javlja u alkoholiara ili se razvije iz
psihoze ljubomore. Ovaj tip bolesti ee
je opisan u mukaraca i to u kasnijim
fazama alkoholizma. Alkoholiar
svojom ljubomorom i uz izrazitu
agresivnost postaje muitelj svoje obitelji. Ideje
ljubomore mogu
se javljati prema
keri, bilo vlastitoj
bilo eninoj iz prvog braka. Ljubomora
moe dovesti do zloina ili pak do silovanja vlastite djece. Veinom su to znaci
potpunog etikog propadanja, tzv. etike
demencije. Uz ove drastine poremeaje
valja jo istaknuti i tete koje alkoholiar
nanosi odgoju vlastite djece s obzirom da
se odgoj u velikoj mjeri zasniva na identi27

OPINA KOSTRENA
Sv. Lucije 38
51221 Kostrena
Tel.:++385 51 209 000
Fax.++385 51 289 400
E-mail: opcina-kostrena@ri.t-com.hr
www.kostrena.hr

OPINA LOKVE
etalite Golubinjak br. 6
51316 Lokve
Tel.:++385 51 831 336, 831 255
Fax.++385 51 508 077
E-mail: opcina.lokve@ri.t-com.hr
www.lokve.hr

28

alkoholizam u obitelji

djetetom, omalovaavanjem, uvredama,

agresivnim ispadima, stvara pogodno tlo
za razvoj depresivnih promjena kod djece, kao i nisko samopotovanje.
Nedovoljan emocionalni kapacitet koji je
prisutan u obitelji alkoholiara kod djeteta stvara ope nezadovoljstvo uz poremeaj psiholoke veze s roditeljem, pa se
ovakva psihopatoloka situacija moe reflektirati u kasnijem ivotu djeteta. U koli tjeskoba moe dovesti do potekoa u
svladavanju nastave, a posebno kod djeaka ee je i antisocijalno ponaanje.

nedostatak sadraja slobodnog vremena

i na taj nain pojaan kontinuitet spram
alkohola. U tom aspektu vanu ulogu
igraju drutvene i obrazovne institucije,
uz samu obitelj, u osmiljavanju slobodnog vremena.
U obitelji ovisnika mlade osobe nemaju uzora za vlastitu budunost. Prihvate
oca ovisnika kao svoj uzor, prihvatit e i
pijenje alkoholnih pia kao normalno ponaanje, odbace li oca, nee imati uzora
za ponaanje. Roditelji i ostali odgajatelji
trebaju svojim primjerom pokazati da se
moe ivjeti i bez alkohola, i da velike i
male probleme trebaju rjeavati razgovorom, meusobnim povjerenjem i ljubavlju, a ne bijegom u alkohol.

Alkoholizam i obiteljski sustav

Alkoholizam u obitelji vrlo rano dovodi
do niza promjena unutar obiteljskog sustava te se ne moe govoriti o bolesti ili
poremeaju pojedinca, ve cijele obitelji.
Obitelj je prva ivotna sredina u kojoj se
dijete razvija i raste, pa njoj pripada najvanija funkcija u oblikovanju djetetove
linosti. Poistovjeivanjem s roditeljima,
dijete poprima njihove pozitivne i negativne karakteristike. Svoja iskustva steena
u ranom djetinjstvu dijete kasnije prenosi
na svoju okolinu. Ako su ti odnosi poremeeni, sigurno je da e to utjecati na razvoj mlade osobe. U obitelji alkoholiara,
dijete je stalno svjedok svaa i sukoba,
verbalnoga i fizikog zlostavljanja, to
ostavlja neizbrisiv trag. Najprirodnija reakcija na takve odnose kod djece je strah
koji je posljedica ope nesigurnosti i prvi
uvjet za eventualni nastanak nekih mentalnih poremeaja. Neprestani pritisak koji
roditelj-alkoholiar provodi nad svojim

Djeca alkoholiara pokazuju potekoe

u ostvarivanju bliskih relacija i imaju potekoe u meuljudskim odnosima. Vjerojatnija je i maloljetnika delinkvencija.
Nezdrava komunikacija i gubitak emocionalne povezanosti kod djece koja ive
u takvoj obitelji stvara fenomen odbacivanja autoriteta, kao i prkosna reagiranja, bjeanja iz roditeljskog doma. Takva
djeca takoer pokazuju i gubitak veza
sa stvarnou, osjetljivost, nesigurnost
u odnosu na realne zadatke. Djeca koja
rastu u takvom okruju pokazuju u ranoj
mladosti tenju za pijenjem alkoholnih
pia kao i uzimanjem droga. Mogue poistovjeivanje s roditeljem alkoholiarem
moe u mnogoemu pojaati i "prijenos"
alkoholizma iz generacije u generaciju.

29

OPINA LOPAR
Lopar bb
51281 Lopar
Tel.:++385 51 775 593
Fax.++385 51 775 597
E-mail: tajnik@opcina.lopar.hr
www.opcina-lopar.hr

OPINA LOVRAN
etalite Marala Tita 41
51415 Lovran
Tel.:++385 51 291 045
Fax.++385 51 294 862
E-mail: opcina.lovran@ri.t-com.hr
www. opcinalovran.hr

30

alkoholizam u obitelji

Problemi koji su prisutni kod djece alkoholiara:

tenciju. ene koje piju tijekom trudnoe

riskiraju zdravlje neroenog djeteta jer
alkohol prolazi kroz posteljicu te je u krvi
djeteta isti postotak alkohola kao i u krvi
majke. Djeca ije majke esto ili mnogo
piju tijekom trudnoe mogu imati ozbiljne poremeaje (fetalni alkoholni sindrom
ili fetalni uinak alkohola) uz pojavu niske
poroajne teine, tjelesnih deformacija, sranih mana, deformacija zglobova i
udova te mentalne retardacije. Alkoholizam pojaava i mogunost spontanog
pobaaja te mrtvoroenog djeteta.
Dakle, dijete je pijenjem roditelja ugroeno od samoga zaea, u tijeku razvoja ploda, pri porodu i kasnije, ukoliko
odrasta u obitelji alkoholiara. Uz fizika
oteenja koja u djece uzrokuje alkohol,
poznato je da majke alkoholiarke esto
nisu u stanju osigurati pravilnu njegu
djetetu, to se najee oituje u potekoama hranjenja, nezadovoljavajuem
prirastu tjelesne teine i smetnjama spavanja. I ako majka nije alkoholiarka, ali
ivi s muem alkoholiarom, ona je esto
umorna i istroena zbog stresa u kojem se
nalazi, izazvanog muevom nemogunou da financijski zbrine obitelj, nebrigom
oko djece i kue, nasilnikim ponaanjem
prema njoj i djeci. Zbog takva stanja ona
nema snage za brigu i panju koje zahtijeva pravilan odgoj djeteta.
Djeca u obitelji, u kojima je prisutan alkoholizam, esto su frustrirana i nesigurna,
to se u male djece ispoljava u obliku
psihofizikih simptoma: tekoa hranjenja, trbuhobolje, glavobolje... Vea djeca
mogu ispoljavati smetnje ponaanja i
kao takva su u pojaanom riziku za rano
uzimanje alkohola i droga, asocijalno i
delinkventno ponaanje. Djeca mogu biti
povuena i posramljena zbog roditelja, s

tjeskoba
depresija
nisko samopotovanje
oteani meusobni odnosi s okolinom
potekoe u koli
antisocijalno ponaanje
fiziko i seksualno zlostavljanje
rizik od alkoholom uzrokovanih problema u kasnijem ivotu
ostali problemi u buduem ivotu (depresija, brane razmirice itd.).

Oko 15% odraslih mukaraca pati od alkoholizma, a jo toliko ih pojaano pije i na

putu su da postanu alkoholiari. Na jednu osobu koja pije postoji jo jedna
do etiri osobe koje zbog toga pate.
Mladi tumae opu prihvaenost alkohola kao neto pozitivno, uzor i obrazac
ponaanja.
Poveava se broj ena alkoholiara, a
dobna granica prvog susreta s alkoholom
je sve nia. Kod ena su uinci pijenja alkohola pogubniji nego kod mukaraca.
Alkoholizam ukljuuje i poremeaje menstrualnog ciklusa, nestanak seksualne
elje i sterilitet. I kod mukaraca alkohol
moe izazvati isti problem, kao i impo31

OPINA MALINSKA-DUBANICA
Lina Bolmaria 22
51511 Malinska
Tel.:++385 51 750 500
Fax.++385 51 859 322
E-mail: info@malinska.hr
www.malinska.hr

OPINA MATULJI
Trg Marala Tita 11
51211 Matulji
Tel.:++385 51 274 114
Fax.++385 51 274 114 int. 25
E-mail: opcina.matulji@ri.t-com.hr
www.matulji.hr

32

alkoholizam u obitelji

nasilja u obitelji, gdje su nerijetko rtve

i djeca, nastaju tzv. krnje obitelji, to je
posljedica rastave ili prerane smrti alkoholiara.

preteno emocionalnim potekoama, u

smislu tjeskoba i depresija.
Mjesto gdje se alkoholizam najprije manifestira je obitelj. U tom sluaju se moe
govoriti i o obiteljskom alkoholizmu,
stoga to oba partnera, a katkad i djeca
sudjeluju u alkoholizmu. Veina alkoholiara koji se lijee su u braku i imaju dvoje
djece, manji broj je rastavljen i to nerijetko zbog alkoholizma, manji dio je mlaa
populacija.

Alkoholizam negativno djeluje na populacijsku politiku.

Alkoholizam dovodi do psihikih poremeaja unutar obitelji, a najvie i najvanije kod djece.
Alkoholizam je problem cijele obitelji
i okoline, u tom izrazito teko prolaze
djeca, pogotovo ako se radi o djeci u
razvoju i u osjetljivom razdoblju.

injenice alkoholizma:
Jedna treina brakova raspada se zbog
alkoholizma.
Alkoholizam dovodi do zanemarivanja
obiteljskih dunosti i nebrige za djecu,
a najgori sluaj je kada su oba roditelja
alkoholiari.
Alkoholizam dovodi do osiromaenja
obitelji, kako emocionalno tako i materijalno.
Alkoholizam dovodi do agresivnosti i

Fetalni alkoholni sindrom - FAS

Fetalni alkoholni sindrom se dogaa kod
majki koje za vrijeme trudnoe konzumiraju alkohol; to je oteenje fetusa, koje se
oituje na vidnom i apstraktnom planu,
uglavnom oteenje sredinjeg ivanog
sustava, fizike promjene lica, oteenje
pri rastu. Alkohol s krvlju majke dolazi do
33

OPINA MOENIKA DRAGA

Trg Slobode 7
51417 Moenika Draga
Tel.:++385 51 737 621
Fax.++385 51 737 210
E-mail: info@moscenicka-draga.hR
www.moscenicka-draga.hr

OPINA MRKOPALJ
Stari kraj 3
51315 Mrkopalj
Tel.:++385 51 833 131
Fax.++385 51 833 101
E-mail: opcina-mrkopalj@ri.t-com.hr
www.mrkopalj.hr

34

alkoholizam u obitelji

lokog i funkcionalnog karaktera. Dojene s FAS-om ima znatno manji i deformirani mozak. U prvoj fazi trudnoe alkohol
moe poremetiti raspored stanica, to
utjee na strukturnu deformaciju, u drugoj fazi moe se znatno otetiti hipokampus, koji je odgovoran za memoriju,
uenje, emocije i kodiranje slunih i vidnih informacija. U neurolokom pogledu
moe doi do oteenja perifernog ivanog sustava i autonomnog ivanog sustava. Tee oteenje koje moe nastati je
epilepsija i slini sindromi. Drugi znakovi
su loa fina motorika, oteenja organa
za detekciju zvuka, nespretnost, loa okoruka koordinacija, oteenje senzornog
sustava.
Funkcionalno gledano mogu nastati
kompleksni kognitivni poremeaji i poremeaji ponaanja. Problemi u uenju,
kontroliranje impulsa, socijalna percep-

ploda, koji jo ne moe uspjeno metabolizirati alkohol. Time koncentracija alkohola u krvi ploda moe biti i do deset puta
via nego to je u krvi majke. Ako je oteenje nastupilo u prvih 6 tjedana trudnoe, govorimo o alkoholnoj embriopatiji.
Ako se oteenje dogodilo u razdoblju
nakon 6 tjedana, tada je to alkoholna fetopatija. Javljaju se oteenja rasta sa znaajnim odmacima od prosjeka, to se tie

Novoroene s Fas-om
teine i visine, koji se ne moraju pojaviti
odmah pri poroaju.
Javljaju se abnormalnosti lica i ela, kao
to je mikrocefalija, hipertelorizam (iroko
razmaknute oi), uski palpebralni otvori,
hipoplastina (nerazvijena) gornja eljust,
spljoten hrbat nosa, slaba pokretljivost
zglobova. Gornja usna je puno tanja nego
inae, a dio izmeu nosa i gornje usne je
spljoten, ne vidi se korijen nosa, takoer
je spljoten s elom, a vrh nosa je usmjeren prema gore. Oi su karakteristinog
oblika uski palpebralni otvori i razmak
meu njima je drugaiji. Na rukama se jo
moe vidjeti manja deformacija najmanjeg prsta. Jasne abnormalnosti na licu
ujedno upuuju i na oteenje mozga
gdje posrijedi moe biti mentalna retardacija, laka do tea.
Oteenja mogu biti strukturnog, neuro-

Mozgovi beba starih 6 tjedana,

desni ima FAS
cija (integracija) i komunikacija, matematike sposobnosti, memorija, prosudba,
poremeaj panje i hiperaktivnosti, mentalna retardacija, nerazlikovanje imaginacije i stvarnosti, zbunjenost pod pritiskom
i jo veliki niz raznih funkcionalnih poremeaja.
35

OPINA OMIALJ
Prikete 13
51513 Omialj
Tel.:++385 51 661 970
Fax.++385 51 661 982
E-mail: opcina@omisalj.hr
www.omisalj.hr

OPINA PUNAT
Novi put 2
51521 Punat
Tel.:++385 51 854 140
Fax.++385 51 854 840
E-mail: opcina-punat@ri.t-com.hr
www.opcina.punat.hr

36

alkoholizam u obitelji

ALKOHOLIZAM uzrok rastave

braka

Dovodi do zanemarivanja dunosti u

obitelji i nebrige za djecu.
Dovodi do osiromaenja obitelji, emocionalno i materijalno.
Dovodi do agresivnosti i nasilja u obitelji, gdje su i djeca rtve.
Dovodi do nepotpune obitelji, i to rezultira rastavom ili samoubojstvom alkoholiara.

Istraivanja pokazuju da je alkoholizam

(uz konfliktne stilove ivota, nevjeru, seksualno nezadovoljstvo, financijske probleme te autoritarnost mua) jedan od
najistaknutijih uzroka rastave braka.
Alkoholiari sedam puta ee raskidaju

Dovodi do psihikih poremeaja u obitelji, najvie kod djece.

Alkoholizam je problem cijele obitelji i
okoline.

brak nego nealkoholiari, a rastavi prethode nerijetko dugogodinje nezadovoljstvo, osjeaj osamljenosti, monotonije, verbalni i fiziki sukobi. Poznata je
bolesna ideja ljubomornosti koja se javlja
u mnogih alkoholiara i koja dovodi do
izrazite agresije prema eni i obitelji.
Kako je alkoholizam problem koji se odraava na sve lanove obitelji, djeca postaju
takoer rtve. Roditelj alkoholiar esto
ne prua novanu potporu obitelji, zanemaruje skrb oko djece i ne prua im dostatnu sigurnost. Podatak da se zlostavljanje u obitelji dogaa u 30-50 % sluajeva
kada je osoba pod utjecajem alkohola dovoljno govori o opasnosti kojoj su djeca u
takvim obiteljima izloena.

Utjecaj vrnjakih skupina

Roditelji, odnosno obitelj ima vrlo vanu
ulogu u odgaanju uporabe alkohola
kod mlade osobe. Roditelji moraju mladoj osobi dati jasnu poruku da je pijenje
za njih neprihvatljivo. Krivnja zbog prerane konzumacije alkohola kod mladih najee se projicira na pojedinca i njegovu
obitelj, no postoji i iroki spektar injenica koje ohrabruju mlade ljude da ponu
koristiti alkohol. Najee su to pritisak
vrnjaka, pritisak medija (reklamiranje u

injenice alkoholizma:
1/3 brakova se raspada zbog alkoholizma
37

OPINA RAVNA GORA

I.G.Kovaia 177
51314 Ravna Gora
Tel.:++385 51 829 450
Fax.:++385 51 829 460
E-mail: opcina-ravna-gora@ri.t-com.hr
www.ravnagora.hr

OPINA SKRAD
Josipa Blaevia - Blaa 8
51311 Skrad
Tel.:++385 51 810 680, 810 620
Fax.++385 51 810 680
E-mail: opcina.skrad@ri.t-com.hr
www.skrad.hr

38

alkoholizam u obitelji

Posljedice alkoholizma su:

1. Somatska oteenja
2. Psihike smetnje i poremeaji
3. Poremeaji obiteljskih odnosa
4. Problemi u profesionalnom okruenju
5. Socijalne tekoe

prvom redu piva kao glorificiranog napitka), druenje s vrnjacima koji piju i okupljanje kod kue, na ulici, u parkovima,
posjedovanje previe novca i velika kupovna mo kod nekih mladih, te bjeanje
od problema u koli ili u obitelji.

39

OPINA VINODOLSKA
Bribir 34
51253 Bribir
Tel.:++385 51 422 540
Fax.++385 51 248 589
E-mail: pravna@vinodol.hr
www.vinodol.hr

OPINA VIKOVO
Vozie 3
51216 Vikovo
Tel.:++385 51 503 770
Fax.++385 51 257 521
E-mail:opcina-viskovo@ri.t-com.hr
www.opcina-viskovo.hr

40

posljedice alkoholizma

Posljedice alkoholizma
1. Somatska oteenja
Alkohol djeluje destruktivno direktno na
sve stanice i tkiva, a indirektno izaziva poremeaje metabolizma eera, proteina,
lipida, posebno vitamina iz grupe B.
Izaziva promjene na jetri (ciroza). Svaka
etvrta osoba koja zloupotrebljava alkohol boluje od ira na elucu. Takoer
postoji mogunost masne infiltracije srca,
fibroze miokarda, polineuropatije, oteenja bubrega, koe, retine kao i stvaranje
epileptoidnog arita.
Efekt alkohola na centralni ivani sustav
su prvenstveno depresija funkcija velikog
mozga. Razdraenost koja nastaje u poetku intoksikacije alkoholom posljedica
je uklanjanja inhibitornih utjecaja korteksa na subkortikalne strukture. Kod velikog
broja alkoholiara izraeno je proirenje
modanih komora kao i difuzne kortikalne atrofije.
Alkoholni efekt na reproduktivne funkcije
ispoljava se kroz impotenciju, atrofiju testisa, ginekomastiju i gubitak seksualnog
interesa. Alkohol vri inhibiciju biosinteze
testosterona.
Kod ena rezultira izostankom ovulacije,
poremeajem faze luteinizacije i izostankom menstruacije.
Poseban efekt alkohola u vezi s reproduktivnim funkcijama je fetalni alkoholni sindrom. Uzimanje velikih koliina alkohola,
posebno u prva tri mjeseca trudnoe, do-

vodi do najteih malformacija i razvijanja

kompletnog sindroma.

2. Psihike smetnje i poremeaji

Psihike smetnje se javljaju u smislu oteane koncentracije, slabljenja pamenja,
pada inteligencije, emocionalne izmijenjenosti (npr. raspoloenje upadljivo oscilira, anksioznost, emocionalna razdraljivost i ravnodunost).
Kod mladih alkoholiara postoji poveana agresivnost prema sebi i drugima pod
utjecajem alkohola, naroito kod brzog ispijanja velikih koliina. To je znatno ea
osobina kod mladih alkoholiara u odnosu na starije.
41

OPINA VRBNIK
51516 Vrbnik
Tel.:++385 51 857 099
Fax.++385 51 857 310
E-mail: opcina-vrbnik@ri.t-com.hr
www.opcina-vrbnik.hr

GRAD RIJEKA
Korzo 16
51000 Rijeka
Tel.:+++385 51 209 524, 209 333
Fax:+++385 51 209 520
E-mail: ured-grada@rijeka.hr
www.rijeka.hr

42

posljedice alkoholizma

Psiholoke manifestacije posljedica alkoholizma mladih, kao i uope posljedice

ove bolesti, su esto dramatine to se
moe objasniti specifinostima pijenja
mladih. Mladi alkoholiari obino nemaju
sve posljedice koje su karakteristine za
starije alkoholiare. Meutim, one mogu
biti mnogo burnije. One su preteno psiholoke (interpersonalne) prirode. Moe
doi i do ispoljavanja delinkventnog ponaanja u formi krae, tue, silovanja, fizikih i verbalnih sukoba unutar porodice.
Alkohol moe ozbiljno otetiti formiranje
linosti, a za posljedicu imati emocionalnu i socijalnu nezrelost.
Najtee psihike komplikacije alkoholizma su alkoholne psihoze. Alkohol je najznaajniji faktor u njihovu nastajanju. Klinike slike tih psihoza mogu biti u obliku:

osiromaenja drutvenog ivota obitelji.

Atmosfera unutar obitelji je stalno napeta, izostaje ljubav i osjeaj sigurnosti,
dolazi do razvoda brakova. Mala djeca
u takvim obiteljima najee reagiraju
psihosomatski (sisanje prsta, grickanje
noktiju...), mogui su i razliiti poremeaji
ponaanja i osobnosti.

a) akutnog patolokog pijanog stanja

b) delirijum tremensa
c) alkoholne halucinoze
d) korsakovljeve psihoze
e) patoloke ljubomore alkoholiara Otelo psihoze
f ) vernikeovog sindroma
Akutno patoloko pijano stanje i alkoholna halucinoza mogu se susresti kod adolescentnih alkoholiara, dok se delirijum
tremens veoma rijetko pojavljuje ispod
30-e godine, a ostali kliniki oblici su karakteristini za stariju populaciju.

4. Smetnje na profesionalnom
planu
Na profesionalnom planu alkoholiari zapostavljaju obaveze, dolazi do smanjenja
produktivnosti, izostajanja sa posla, loih
meuljudskih odnosa, konflikata na radnom mjestu...
Kod adolescenata alkoholizam moe imati za posljedicu lo uspjeh u koli, zanemarivanje obveza, izostajanje sa predavanja.
Osnovne karakteristike alkoholiara u vezi
s profesionalnim radom su:
a) apsentizam - izostajanje sa posla
b) smanjena produktivnost

3. Poremeaji obiteljskih odnosa

Obitelj alkoholiara je manje ili vie disfunkcionalna. Upotreba alkohola remeti
odnose na svim relacijama u obitelji kao
npr. zasnivanje braka, odgoj i kolovanje
djece, osamostaljivanje mladih, poremeaji seksualnih odnosa i sl. Gubi se pozitivna obiteljska komunikacija, dolazi do
43

posljedice alkoholizma

minantna, a istovremeno slabe njegovi

kontakti i interesi za kolegama, roacima,
obitelji, prijateljima i sl.
Alkoholiar postaje socijalno izoliran i
usmjeren samo jednoj uoj grupi, a to je
najee grupa alkoholiara.
Ovisno o karakteristikama linosti alkoholiara, neki mogu ispoljavati razliite
forme asocijalnog i antisocijalnog ponaanja. Stoga su mogue pojave remeenja javnog reda i mira, tue, prometne
nesree, kriminal, ubojstva i silovanja.

c) povrede na radnom mjestu

d) poremeaji interpersonalnih odnosa

5. Socijalne tekoe
Poznato je da alkoholiari zbog prekomjernog uzimanja alkohola troe novac,
ime ugroavaju vlastitu egzistenciju kao
i standard itave obitelji. esto niti nemaju stabilne izvore zarade.
Socijalno okruenje kojem alkoholiar pripada poinje ga odbacivati, jer preokupacija alkoholom kod pojedinca postaje do-

44

prevencija alkoholizma

Prevencija alkoholizma
Prevencija se kao pojam i skup aktivnosti

Alkohol naruava obiteljske i radne odnose, donosi materijalnu propast cijeloj

obitelji
Alkohol skrauje ivotni vijek ovjeka
Alkoholizam je ovisnost, a ovisnost je
bolest
Alkoholizam se moe i mora lijeiti
U svijetu su razraene brojne preventivne
aktivnosti zasnovane na principu ukljuivanja svih drutvenih struktura. Njihov
cilj je podizanje svijesti mladih u vezi sa
zlouporabom alkohola. Preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene cjelokupnoj
populaciji mladih, a posebno grupama
mladih s rizinim ponaanjima. Preventivne mjere mogu se podijeliti na ope

usmjerenih uvanju zdravlja i spreavanju bolesti javlja prvenstveno u medicini,

ali je kao pojam nedjeljiva od drugih podruja znanosti i prakse - socijalnog rada,
klinike psihologije, pedagogije.
injenice za djecu/mlade i roditelje:
Jedina prava prevencija ovisnosti je ne
uzimanje sredstava ovisnosti
Tonim informacijama i znanjem moe
se boriti protiv zabluda o ovisnostima
Lijeenje ovisnika je najbolja sekundarna prevencija ovisnosti
Alkohol oteuje zdravlje ovjeka, a posebno mladei i ena

45

prevencija alkoholizma

(kontinuirane edukacije djece, mladih i

roditelja, promoviranje zdravih stilova ivota i sl.) i posebne (prevencija ovisnosti
kod specifine grupe mladih, npr. mladi
s poremeajima u ponaanju, posebne
etnike grupe, uenje ivotnih vjetina u
posebno kriznim situacijama i sl.).
Prevencija alkoholizma mora biti suvremeno strukturirana i prije svega usmjerena na obitelj i kolu. U svim tim aktivnostima znaajno je tko, kada i kako
alje preventivne poruke. Najadekvatniji
prenositelji takvih poruka su osobe koji-

ma mladi vjeruju, s kojima imaju dobru

komunikaciju.
To mogu biti vrnjaci (vrnjaka ili peer
edukacija), socijalni radnici, pedagozi,
uitelji/profesori, roditelji, lijenici, omiljeni sportai ili druge, mladima znaajne
osobe te su stoga svi duni biti informirani o tetnostima zlouporabe sredstava
ovisnosti.
Mediji kao najmasovniji oblik suvremene
komunikacije zauzimaju znaajno mjesto
u donoenju odluka i izbora u vezi upotrebe alkohola.

46

stvari koje moda niste znali o alkoholu

Stvari koje moda niste

znali o alkoholu
Alkohol i starenje

odreenih hormona u ljudskom tijelu,

adolescencija je i vrijeme pojaanog razvoja ljudskog mozga. Za mnoge mlade
ljude ovo je prvo razdoblje u ivotu u kojem se uz svoje poznanike iz djetinjstva,
poinju intenzivnije druiti i s novim prijateljima i kolskim kolegama. U ovome se
ivotnom razdoblju javlja pojaani pritisak
uklapanja u drutvo ili pripadanja skupini, kako bi se osoba osjeala drutveno prihvaenom. Novonastale okolnosti
mogu biti zbunjujue i teko razumljive,
i mlade osobe se s njima ponekad teko
nose. esto je sposobnost mlade osobe
da donese ispravnu ili sigurnu odluku takoer u fazi sazrijevanja. Izlaui mozak
alkoholu u ovom periodu moemo prekinuti kljune procese modanog razvoja,
posljedino uzrokujui blau mentalnu
retardaciju te daljnju eskalaciju opijanja
koja e s vremenom imati sve tee zdravstvene posljedice.

Postoje mnoge studije koje su dokazale

direktnu povezanost alkohola i tetnih
kratkotrajnih i dugotrajnih utjecaja na
zdravlje odraslih i djece. Dugotrajni rizici ukljuuju oteenje jetre, pankreatitis
(upalu guterae), neke oblike karcinoma
ali i doslovno smanjenje obima mozga.
Alkohol je, dokazano, jedan od vodeih
uzroka propadanja mozga. Osobe koje

uestalo konzumiraju alkohol, imaju ranije izraene simptome gubitka pamenja,

panje, ali i sposobnosti logikog zakljuivanja. Jednostavno reeno, osobe koje
uestalo konzumiraju alkohol stare bre
od svojih vrnjaka.

Umjerenost u konzumaciji
Alkohol se vrlo brzo iz probavnog sustava
apsorbira u krvotok, u roku od 5 do 10 minuta, a njegovi uinci traju vie sati, ovisno
o koliini i brzini konzumacije. Kod ena
apsorpcija alkohola je jo bra, jer njihova
tijela sadre manje vode. Voda razrjeuje
alkohol pa e ista koliina alkohola uzrokovati manje koncentracije alkohola u
krvi kod mukaraca. Nakon konzumacije
samo 2 do 3 piva ili 4 do 5 standardnih

Alkoholizam u adolescenciji
Adolescencija je prijelazno vrijeme u kojem osoba prolazi mnoge fizike i psihike promjene. Osim to se mijenjaju razine
47

stvari koje moda niste znali o alkoholu

aa vina veina ljudi e se osjeati manje sputano i oputenije. Svaka koliina

alkohola konzumirana nakon ove granice samo dovodi do nerazgovjetnosti
govora, manjka koordinacije i izraene
nespretnosti. Kod nekih individua doi e
do pojaanih emocionalnih reakcija. Vie
alkohola moe rezultirati teturanjem, dvoslikama, gubitkom ravnotee, muninom,
povraanjem i osjeajem vrtoglavice.

alkohola prije 15. godine ivota, kasnije

imaju etiri puta veu ansu da postanu
ovisne o alkoholu - alkoholiari, u odnosu
na osobe koje alkohol ponu konzumirati
tek nakon 20. godine ivota.

Drutveni rizik
Osim injenice da je konzumiranje alkohola od strane maloljetnika protuzakonito, ono takoer predstavlja rizik za pojedinca i drutvo u cjelini.

Vonja pod utjecajem alkohola

Alkohol je uzronik 41% svih smrtnih ishoda u prometnim nesreama.
Prometne nesree su vodei uzrok smrti
meu mladima u dobi od 15. do 20. godine. Prema svjetskim iskustvima stopa fatalnih nesrea kod alkoholiziranih vozaa
izmeu 16. i 20. godine je vie nego dvo-

Alkohol i profesionalna karijera

Prema opirnom istraivanju provedenom u SAD-u, adolescenti koji su konzumirali alkohol ak i u manjoj koliini,
kasnije su u ivotu postizali loije akademske i profesionalne rezultate u odnosu na
svoje vrnjake. Vjeruje se da je kod njih
konzumacija alkohola dovela do oteenja mentalnih sposobnosti. U drugoj studiji ispitivala se sposobnost pamenja u
15 i 16- godinjih adolescenata. Ispitanici
koji su inae uestalo konzumirali alkohol
imali su znatno veih problema pri pamenju jednostavnih rijei i geometrijskih
oblika u 10 - minutnim intervalima, za
razliku od vrnjaka koji nisu konzumirali
alkoholna pia. Vie studija je dokazalo
da osobe koje ponu s konzumacijom

struko vea od stope nesrea u koje su bili

ukljueni vozai pod utjecajem alkohola
starosti 21 i vie godina.
Alkohol potiskuje i usporava modane
funkcije. Njegov uinak traje dulji vremenski period, a suprotno vjerovanju
jaka kava ili hladni tu nee pomoi da se
48

stvari koje moda niste znali o alkoholu

alkohol bre ukloni iz tijela.

Alkohol ima jak utjecaj na vozake sposobnosti. Zbog depresije racionalnog
razmiljanja alkoholizirani vozai esto
precjenjuju svoje mogunosti.

gim lijekovima (legalnim ili ilegalnim),

uinci obiju tvari mogu se pojaati - potencijalno smrtonosne situacije.

Suicid
Konzumacija alkohola u kombinaciji sa
stanjima kao to su depresija i stres moe
pridonijeti samoubojstvu, treem vodeem uzrok smrti u svijetu meu osobama
u dobi izmeu 14 i 25 godina. U jednoj
studiji, 37 posto djevojica osmih razreda,
koje su pile alkohol, izjavilo je da je barem
jednom razmiljalo o samoubojstvu, u usporedbi s 11 posto onih koje nisu pile.

Neki od uinaka alkohola koji utjeu na

vonju ukljuuju:
Vrijeme reakcije usporenje svih refleksa smanjuje sposobnost brzog reagiranja
Vid miii oka djeluju sporije. Mijenja se
percepcija i pokretljivost oka, esto rezultirajui zamagljenim vidom i dvoslikama.
Noni vid i percepcija boja su takoer
umanjeni.

Seksualno zlostavljanje
Seksualno zlostavljanje, ukljuujui i silovanje, javlja se najee kod ena u kasnoj
adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. U jednom istraivanju, oko 10 posto srednjokolki izjavilo je da su bile silovane. Istraivanja pokazuju da e koritenje alkohola
kod napadaa, rtve ili oboje, poveati

Praenje sposobnost procjene poloaja vozila na cesti, pozicije, brzine i kretanja

drugih vozila, sredinje linije, prometnih
znakova itd... moe biti znatno umanjena
Koncentracija poputa koncentracija
na vonju i/ili se moe javiti pospanost
Prosuivanje potiskujue djelovanje
alkohola ometa sposobnost donoenja
racionalnih odluka
Koordinacija mehanika vonje moe
biti pod utjecajem smanjene koordinacije
rada oiju/ruku/nogu
Ako se alkohol koristi u kombinaciji s dru-

vjerojatnost za seksualno zlostavljanje od

strane mukih poznanika.

Rizino seksualno ponaanje

Istraivanja su povezala adolescentni alkoholizam s visoko rizinim spolnim odnosima, primjerice odnosima s vie partnera/partnerica i nezatienim spolnim
49

stvari koje moda niste znali o alkoholu

odnosima. Posljedice visoko rizinih spolnih odnosa takoer su este u ovoj dobnoj skupini, posebice neeljene trudnoe
i spolno prenosive bolesti, ukljuujui
HIV/AIDS. Poveana koliina unesenog
alkohola direktno dovodi do smanjenja
sposobnosti trezvenog prosuivanja.

Alkohol dehidrira cijelo tijelo, ukljuujui

i kou, na najvei organ. To se dogaa
svaki put kada osoba pije. Alkohol takoer koi oduzima odreene vitalne vitamine i hranjive tvari. Ove promjene su
samo poetak. Pijenje poveanih koliina
alkohola s vremenom moe imati i druge,
mnogo trajnije i tetnije utjecaje na kou.
Rosacea, poremeaj koe koji poinje s
tendencijom rumenjena i crvenjenjem
lica, lako moe na kraju dovesti do trajnog
unakaenja, a povezana je s alkoholom.
Jedan od uinaka alkohola je i irenje
malih krvnih ila. Sredinje podruje lica
moe postati ispunjeno crvenim kvricama i gnojnim pritiima, koji se javljaju i
nestaju u nakupinama, a proirene kapilare mogu stvarati mreu tankih crvenih
pruga.

Utjecaj alkohola na fiziki izgled

Akne i crvenilo oiju, esto su posljedice
nonog opijanja. Lice koje e konzument
ugledati u ogledalu slijedeeg jutra sigurno ne predstavlja njegov najbolji izgled.
Poevi od najjednostavnijih injenica,
nedvojbeno je da alkohol deblja. U jednoj
prosjenoj ai vina nalazi se oko 125 kalorija, odnosno vie od 500 kalorija u boci.
aa votke ili din tonika nosi u sebi 120
kalorija, kokteli daleko vie. Samo nekoliko manjih pia dovoljno je da se unese
jednaka koliina kalorija koju bi se inae
unijelo jedenjem vie redova okolade.
Rezultati ekscesivnog opijanja vrlo brzo
se primijete na podruju konzumentovog
struka.

Alkohol takoer izaziva oteen i napuhnut izgled lica,a dolazi i do napuhivanja

u podruju eluca. Vano je napomenuti
da toksini u alkoholu pridonose izgradnji
celulita. Mamurluk je vrlo neugodan i to
se tie tjelesnog mirisa. Jetra e metabolizirati veinu alkohola, ali 5 do 10 posto
kemijskih spojeva tijelo e napustiti direktno kroz izdah, znoj i urin, posljedino pridonosei da mamurna osoba neugodno
smrdi prema svojoj okolini.

Svatko tko je pretrpio mamurluk, zna

da mu je koa sljedeeg jutra izgledala
blijeda, siva i umorna. Dermatolozi ovu
promjenu objanjavaju dehidracijom.
50

stvari koje moda niste znali o alkoholu

Utjecaj alkohola na muku

fizionomiju

Za primjer, osoba koja u nonom izlasku

popije dvije litre jakog piva, u svoj organizam unijela je oko 715 kalorija. To je ekvivalent obroku koji se sastoji od hot doga,
hamburgera i krafne.
No nisu samo kalorije razlog debljanja. Alkohol smanjuje koliinu masti koju organizam koristi za dobivanje energije. Kako
ljudsko tijelo ne moe pohraniti alkohol,
organizam se alkohola eli to prije rijeiti,
a taj proces dobiva prioritet nad procesima sagorijevanja masti i apsorpcije hranjivih tvari.
Iako se ponekad u javnosti vidi slika
sportaa koji konzumiraju vee koliine
alkohola, ne smije se zaboraviti da oni treningom troe daleko vie kalorija od prosjenih graana. Takoer dugorono alkohol poveava i rizik za neke oblike raka.

Ljubavne ruke i pivski trbuh pojmovi

su koji se esto povezuju s konzumacijom
alkohola. Nekada davno veliki trbuh je bio
znak bogatstva i drutvenog statusa, meutim ti su dani odavno stvar prolosti.
Za neke mukarce pojava pivskog trbuha

predstavlja tek poetak problema. Obino e ginekomastija (poveanje mukih

grudi) dovesti do jo veih neugodnosti
u drutvu.
Ozbiljni problemi javljaju se u trenutku
kada poveana tjelesna teina zapone
ugroavati zdravlje.
Iako je nedavna studija provedena u ekoj pokazala da pivo ne mora biti jedini
uzrok razvoja pivskog trbuha, druge studije jasno ukazuju da poveana koliina
kalorija koju mukarci unose alkoholom
jasno definira vanjski izgled njihovog tijela. Unesene kalorije premauju koliinu
energije koju tijelo potroi dovodei do
nakupljanja prekomjerne masti u podruju trbuha, struka i prsa.

Konzumacija alkohola moe kod mukaraca osim kratkotrajnih neeljenih

uinaka dovesti i do dugotrajne impotencije.

Alkohol i mentalno zdravlje

Suprotno uvrijeenom miljenju, alkohol
nije stimulans, njegovo djelovanje se zapravo oituje u potiskivanju, odnosno depresiji modane funkcije. Dok male koliine alkohola privremeno mogu poboljati
51

stvari koje moda niste znali o alkoholu

raspoloenje, pretjerano opijanje obino

ima suprotan uinak.
Iako vei broj ljudi koji piju alkoholna pia
navodi da ih alkohol ini oputenijima, da
im daje osjeaj samopouzdanja, da ih ini
manje depresivnima i manje zabrinutima,
studije ukazuju da su ti ljudi pod poveanim rizikom od obolijevanja od odreenih mentalnih bolesti. Alkohol moe
izazvati depresiju i pojaati postojee psihike probleme.
Poveana konzumacija alkohola mijenja fiziologiju mozga i smanjuje njegovu sposobnost ublaavanja tjeskobe. S
vremenom to e dovesti do stanja kod
kojeg e osobi trebati sve vee koliine
alkohola kako bi umanjila vlastiti osjeaj
anksioznosti.

modani procesi usporeniji. Vee koliine

alkohola dovode do gubitka kratkotrajne
memorije i zamraenja. Osoba se sljedeeg jutra ne moe sjetiti dogaa koje je
doivjela u alkoholiziranom stanju. Jae
pijenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja imat e dugorone i nepovratne
uinke na pamenje. Alkohol utjee na
mnoge dijelove mozga, a modano tkivo
se gotovo uope ne obnavlja. Dugoronim opijanjem prisjeanje na starije uspomene, kao i stjecanje novih postat e
oteano. Poseban rizik postoji kod mladih
ljudi, jer se mozak kao organ jo uvijek
razvija do 18. i 19. godine. Osobe koje
ponu piti u ranoj dobi, izmeu 12. i 15.
godina imaju znatno vei rizik od mentalnih oteenja.

Serotonin je kemijska tvar koja koju na

mozak koristi u regulaciji raspoloenja.
Redovitim ispijanjem alkohola dolazi do
potronje serotonina. Osoba se poinje
osjeati sve depresivnije, poinje sve vie
piti kako bi se lake nosila s tim osjeajem,
to na kraju dovodi do stvaranja zaaranog kruga.
Alkohol takoer oteuje pamenje i
druge modane funkcije. Nakon samo
nekoliko pia pamenje postaje slabije, a

Utjecaj alkohola na eludac

Konzumiranje alkohola, ak i u manjoj koliini, potie eludac da proizvede vie od
normalne koliine eluane kiseline, to
moe biti uzrok razvoja gastritisa. Gastritis
e se manifestirati jakim bolovima u podruju trbuha, muninom, povraanjem,
proljevom, a kod tekim alkoholiara i krvarenjem.
Dugorono, alkohol je povezana s poveanim rizikom od raka usta, jezika, usana,
52

stvari koje moda niste znali o alkoholu

drijela, eluca, guterae i debelog crijeva, zbog vraanja eluane kiseline u gornje dijelove dinog i probavnog sustava.
Povraanje, pogotovo kod jako pijanih
osoba, nosi dodatne rizike. Ukoliko je
osoba blizu nesvjestice, moe udahnuti
povraeni sadraj i posljedino se uguiti.
Takoer, konzumacija alkohola reducira
koliinu probavnih enzima koju guteraa
proizvodi kako bi tijelo moglo razgraditi
masnoe i eere iz hrane. Samim time
smanjuje se i apsorpcija korisnih i neophodnih sastojaka hrane i naruava ope
zdravlje.

euforiju oduevljenja prilikom vanog

gola ili neke druge situacije na terenu.
Klju lei u konzumiranju razumne koliine alkohola i tempa koji sami kontrolirate. Ukoliko nakon svakog alkoholnog
pia konzumiramo jedno bezalkoholno
pie, i ukoliko nakon svakog alkoholnog
pia pojedemo malo hrane, olakat emo
sebi kontrolu nad popijenom koliinom
alkohola. Takoer ukoliko pijete pivo, preporuljivo je konzumirati piva koja sadre
manju koliinu alkohola.
Dobro je zapamtiti da za svaka 2 dcl piva
koje osoba konzumira, organizam proizvede dodatnih 80 ml urina. Reduciranjem koliine unesenog piva, smanjuje
se broj posjeta kupaonici, i samim time
smanjujemo ansu proputanja neke vane akcije na terenu.

Alkohol i druenje uz sportske

prijenose
Mnogi ljudi vole provesti vikend gledajui
vanu nogometnu ili neku drugu sportsku utakmicu. esto sjedei u drutvu
prijatelja pred velikim TV ekranom, i esto
ispijajui nekoliko piva za vrijeme utakmice.

Zato za ene moe biti opasno praenje mukaraca u ispijanju alkoholnih pia
ene u dananjem drutvu u potpunosti
ravnopravno pariraju mukarcima u velikom broju aktivnosti, u nekim rezultatima
premaujui muku populaciju. Meutim
ispijanje alkohola nije segment u kojem

Meutim, konzumacija pretjeranih koliina alkohola nee doprinijeti boljoj atmosferi, nego e ak umanjiti doivljaj takvog
druenja. Svakako nitko ne eli propustiti
53

stvari koje moda niste znali o alkoholu

Takoer, vano je znati da neki kokteli,

koje ispijaju preteno ene, imaju u sebi
mnogo vie alkohola od pia koja ispijaju
njihovi muki partneri.

Zapamtite
Veina mladih ima prirodno razvijenu
sposobnost da se veseli, stoga im ne treba alkohol i druga stimulativna sredstva
kako bi se dobro zabavili.
Osim mogunosti razvoja ovisnosti konzumacija alkohola moe imati za posljedicu:
problematino ponaenje i mogunost
nastanka problema sa zakonom,
slabiji kolski uspjeh i slabija sportska
dostignua,neeljenu trudnou ili obolijevanje od spolnoprenosivih bolesti
(humani papiloma virus, hepatitis B i C,
HIV i brojni drugi uzronici) koji mogu
ostaviti trajne posljedice na vae zdravlje,
stradavanje u prometnim nesreama jer
alkohol je uzronik 41% svih smrtnih
sluajeva u prometnim nezgodama.

bi se ene trebale mjeriti s mukarcima.

Znanstvena istraivanja pokazuju da, budui da ensko tijelo sadri manje vode u
usporedbi s mukarcima iste teine, kod
njih e ista koliina unesenog alkohola
izazvati veu koncentraciju alkohola u
krvi. Takoer ene u pravilu imanju manja
tijela od mukaraca, to u kombinaciji s
drugaijom raspodjelom masnog tkiva
kod ena posljedino dovodi do toga da
se ene bre napiju od manje koliine alkohola. Samim time ene imaju vei rizik
od zadobivanja ozljeda i gubitka svijesti
nakon konzumacije alkoholnih pia.
Za primjer, ako mukarac i ena iste veliine popiju istu koliinu alkohola, razina
alkohola u krvi ene biti e za treinu via
nego u krvi mukarca.
ene takoer imaju vei rizik od nastajanja kognitivnih oteenja, a i sama faza
mamurluka kod ena ima tee simptome.

Vodite rauna da za vrijeme pijanstva

moete izgledati stvarno glupoi biti
predmet ismijavanja svojih prijatelja. Sljedeeg dana moete se sramiti sami sebe
i svog ponaanja pred prijateljima, roditeljima, susjedima ili nastavnicima.

54

alkohol kao problem na sportskim stadionima

Alkohol kao problem

na sportskim stadionima
Ako elimo ivjeti u drutvu iji e navijai na portskim natjecanjima navijati, a
ne razbijati i divljati, pravi je trenutak za
osvjeivanje u svezi ovog rastueg problema, koji to nikada nije trebao ni postati...
Hvatanje u kotac s problemom raznih
vrsta nasilja u zajednici nije samo posao
mjerodavnih tijela, ve drutva uope.
Rjeavanje toga problema zahtijeva obimne zakonske, kulturne, ekonomske i ine
drutvene promjene i inicijative.

nove oblike. Stoga i portsko nasilje

zahtijeva preventivne mjere, koje se
ostvaruju suradnjom strunjaka iz raznih
podruja pravosua, policije, kolstva i
porta kao i suradnjom portskih klubova, navijakih udruga, lokalne uprave i samouprave te angamanom javnih linosti
radi motiviranja, odnosno senzibiliziranja
cjelokupnog graanstva.
Budui da je jedan od sastavnih dijelova
porta i navijanje, koje ponekad zavri i
huliganskim neredima, jo 2007. godine

Upravo na takav sveobuhvatan nain treba pristupiti i rjeavanju jednog od (dugo)

goruih vrsta nasilja - nasilju na portskim
natjecanjima, poglavito nogometnim. Ta
vrsta nasilja vjerno oslikava stanje duha
nacije i svakim danom mutira u neke

prepoznata je potreba da se djeci i mladima, buduim portaima i navijaima,

na prigodan nain ukae na neportsko
i drutveno neprihvatljivo ponaanje na
portskim natjecanjima te da ih se pone
sustavno educirati o toj problematici.

55

alkohol kao problem na sportskim stadionima

Jedan od novih fenomena nasilja meu

mladima je nasilje na stadionu. Radi se o
specifinoj vrsta nasilja, koje se ne moe
pripisati samo fenomenu navijakih skupina, ve je potrebno prevenirati uzroke u
izraavanju takvog
ponaanja.
Opijanje je kao
oblik ponaanja
u veoj mjeri zastupljeno meu
navijaima. Psiholoka istraivanja
dokazala su da
alkohol utjee na
poveanje agresivnosti, samim tim
vjerojatnost da e
se navijake skupine agresivnije ponaati
raste s brojem pojedinaca koji se kreu u
takvim skupinama, a nalaze se u alkoholiziranom stanju. Jedna od mjera za suzbijanje ovakvog ponaanja je i provedba
dobre edukaciju zatitara i policajaca koji
rade na ulazima na stadionima.
Agresivno ponaanje na i oko sportskih
terena se posebice esto javlja nakon
sportskog dogaaja. Naravno da javljanje ovakvog ponaanja nakon sportskog
ogleda esto moe biti dodatno potaknuto rezultatom ishoda utakmice koju
su navijai posjetili.

Povijesno odluan, nuan i uspjean korak

ka suzbijanju huliganizma i zatiti pravih
navijaa, napravila je u Engleskoj tadanja
premijerka Margaret Thatcher. Niz zakonskih odredbi donesen u njezino doba,
i danas slui kao
model u razmiljanjima o suzbijanju
"huliganizma vezanog uz sport"
diljem svijeta. Margaret Thatcher je,
poevi od sredine
1985., na stadionima i oko njih uvela
niz novosti, te tako
uspjela znatno eliminirati navijake
nerede. Alkohol je prepoznat kao vaan
uzrok nasilja, a tadanja ga je engleska
premijerka na stadionima u potpunosti
zabranila. Osim toga, iz njenog doba potiu cirkulirajue kamere za nadgledanje
navijaa, smanjivanje kapaciteta stadiona
na sigurnosnu razinu, uvoenje mjesta
za sjedenje tijekom utakmica, odvajanje
protivnikih navijakih skupina i druge
mjere.
Konzumiranje alkohola na sportskim terenima je zabranjeno Zakonom o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima
N N 117/03.

56

intervju s Slavenom Biliem

Intervju s
Slavenom Biliem
Ime i prezime: Slaven Bili
Pozicija:
obrana
Funkcija:
izbornik
Datum roenja: 11.09.1968.
Mjesto roenja: Split (CRO)
Visina:
188 cm
Prijanji klubovi: HNK Hajduk Split (CRO), NK ibenik (CRO),
HNK Hajduk Split (CRO), Karlsruher SC (GER), West Ham United (ENG), Everton FC (ENG),HNK Hajduk Split (CRO)
Broj nastupa:
44
Postignuti golovi:3
Prvi nastup:
05.07.1992.
Velika natjecanja: UEFA EURO 1996 England, FIFA WC 1998 France
Osvojeni trofeji: Bronana medalja FIFA WC 1998 France, Jugoslavenski kup ('91) ,
Hrvatsko prvenstvo ('92), 2x Hrvatski kup ('92, '00), 2x Dravna nagrada za sport Franjo
Buar (kao lan reprezentacije '98 i osobno kao izbornik '08), "Novi list" - sporta godine
('97), "Sportske novosti" - nogometna godine ('97),
Iskustvo: 21. 11. 2001. - 04. 05. 2003.
Hajduk Split (CRO) - 17 11 4 2 31-13
18. 08. 2004. - 01. 08. 2006.
Hrvatska U-21 reprezentacija - 18 10 2 6 23-20
BIOGRAFIJA
- sva svoja 44 nastupa za reprezentaciju Slaven je zapoeo u "prvih 11"
- od 18. 8. 2004. do 1. 8. 2006. bio je izbornik U-21 reprezentacije (18 10-2-6 23-20)
- od 16. 8. 2006. izbornik je A reprezentacije
Zanimljivosti
- Diplomirani je pravnik, te odlino govori 4 jezika.
- 2007. godine, u izboru Media Servisa tajnim glasovanjem 200-tinjak novinara, urednika, kolumnista i ravnatelja hrvatskih medijskih kua proglaen je osobom godine.

57

intervju s Slavenom Biliem

- U izboru Meunarodne udruge za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) proglaen

je drugim najboljim izbornikom svijeta za 2007. godinu, te 11. za 2008.
- 2008. godine proglaen je UNICEF-ovim ambasadorom dobre volje
- Poasni je lan Hrvatske udruge za pomo osobama koje mucaju "Hinko Freund".
- Osniva je zaklade hrvatske nogometne reprezentacije "Vatreno srce", koji skrbi za
humanitarnu pomo djeci u Hrvatskoj.
- Prvu biografiju Slavena Bilia napisao je Vlado Vurui i nosi naziv: "Slaven Bili - pria
o nogometu i rokenrolu".
- Ante Batinovi napisao je netipinu Bilievu biografiju, pod naslovom: "Mora jednom
i pucat, nemo samo dodavat!".
- Kao izbornik ostvario je najveu pobjedu reprezentacije (CRO-AND 7:0), najvei poraz reprezentacije (ENG-CRO 5:1), te jedini poraz reprezentacije na domaem terenu u
slubenim natjecanjima (CRO-ENG 1:4)
- Svirao je u rock sastavima Newera i Rawbau.

58

intervju s Slavenom Biliem

INTERVJU SA SLAVENOM BILIEM

Gospodine Biliu, dobar dan i hvala Vam na vremenu koje ste odvojili za ovaj kratki
intervju.
Svakodnevno se susreemo s mladima koji su u vidno alkoholiziranom stanju, da li
na sportskim natjecanjima, da lj na ulici ili u nekom od nonih klubova, ini se da je
taj trend meu mladom populacijom dosegao toku kada predstavlja opedrutveni
problem. Prometni udesi, nasilje, unitavanje tue imovine samo su neke od posljedica
pretjerane konzumacije alkohola, meutim ini se da se zaboravlja ona najgora a to
je dugoroan utjecaj na razvoj i zdravlje mladog ovjeka. Vi ste sporta gotovo odkad
znate za sebe, kakva su vaa iskustva s alkoholom meu sportaima?
Kako iz vaeg iskustva alkohol utjee na izvedbu sportaa na terenu?
-"Alkohol odnosno konzumacija alkohola, pa i ona najmanja i vrhunski sportski rezultati
jednostavno ne mogu stati u istu reenicu. A na dananjoj razini sportskih dostignua
uope je besmisleno i priati o tome. Tu se nema nita za dodati i oduzeti i za to ne
treba biti posebno pametan. Ne postoji niti jedan sporta koji je konzumirao alkohol i
ostvarivao imalo ozbiljnije rezultate ak i na amaterskoj razini. To je nemogue. Uvjeravam vas da su sve drugo isprazne prie, napuhani mitovi i lane legende koji nemaju
ama ba nikakvo uporite."
Jeste li se susretali s problemima s alkoholom kod svojih suigraa ili kao trener?
-"Na sreu, nikada nisam imao problema takve vrste, niti kao igra niti kao trener. Dodue, stoji injenica da se ponekad i igrai opuste, izloeni su ekstremnim naporima i
pritiscima, nisu roboti, no to su toliko rijetki trenuci da se niti u najdramatinijim sluajevima ne bi mogli svesti pod termin problem. Ovo je potpuno logino jer sam se kroz
karijeru i kao igra i kao trener susretao s vrhunskim profesionalcima i alkohol je na tim
razinama apsolutno nedopustiv. Danas sportai imaju svakodnevne treninge na kojima su izloeni ekstremnim naporima, pokuajte samo zamisliti kako bi to izgledalo..."
Doputate li svojim igraima nakon utakmice ili u slobodno vrijeme konzumaciju alkohola?
-"Rekao sam ve, ponekad proslavimo neku znaajniju pobjedu, no nema govora o
pretjeranoj ili ozbiljnijoj konzumaciji, a najmanje stalnoj ili trajnoj, to je, kako sam ve
kazao, u kontekstu vrhunskog sporta potpuno nemogue. Naravno da ne mogu znati
to moji igrai rade u slobodno vrijeme, kad su im godinji odmori i pauze, odnosno
dok nisu na reprezentativnim okupljanjima ali iz iskustva znam da samo apsolutno pridravanje vrlo strogih kriterija sportske prehrane i treninga, igrae odrava u top formi
po kojoj mogu konkurirati za vrhunske rezutate pa otud i za reprezentativne zahtjeve.
Iz ovoga je posve logino da tu ispijanju ili konzumiranju alkohola jednostavno nema
mjesta."
Imate li kakvu poruku mladima, kojima ste zasigurno uzor, kako da se odnose prema alkoholu i na koji nain da troe vlastitu energiju?
59

intervju s Slavenom Biliem

-"Alkohol je veliko zlo i vrlo ozbiljan problem, i to ne samo u segmentu sporta nego i u
segmentu svakodnevnog ivota. Zna se kakve posljedice moe izazvati prekomjerno
ispijanje alkohola ne samo za pojedinca ve i za sve ljude u okruenju, a pogotovo ako
se radi o mladim ljudima i stjecanju potpuno pogrenih navika koje mogu dovesti i do
ovisnosti. Stotine i stotine obitelji su razorene upravo zbog alkohola. Zato poruujem
svima da vlastitu energiju utroe na sport, rekreaciju, umjetnost, hobije i bilo kakve druge korisne aktivnosti kojima e oplemeniti svoj ivot i uiniti ga svrsishodnijim, zdravijim i ljepim, kako za sebe, tako i za svoje blinje."
Slaete se da je alkohol jedan od glavnih problema mlade generacije, koja su po Vama rjeenja za odvraanje mladih od te poasti?
-"To je u prvom redu pitanje za struku, no iz informacija koje dolaze kroz medije da se
naslutiti da je tome tako. Naalost. Jer mladi ljudi danas imaj bezbroj mogunosti kanalizirati sve svoje talente i vjetine, ma kakvi oni bili. Nikada prije nije bila toliko iroka
paleta mogunosti i sloboda izbora. Danas se mladi ovjek moe baviti doslovno onim
to zamisli i to je fenomenalna stvar. Opijanje je promaen nain iskazivanja bunta,
to je potpuno deplasiran nain skretanja pozornosti na sebe, najee potenciran od
onih koji nemaju snage, energije i strasti pokrenuti se u pozitivnom smjeru. Poruujem
mladima da sluaju ponajprije svoje srce, svoje roditelje i izaberu pravi put. U alkoholu
nema niega dobroga, a mnogi to, naalost, tek kasno shvate."
Gospodine Biliu hvala Vam na ovom razgovoru i elimo Vam puno uspjeha u profesionalnom i privatnom ivotu.

60

institucije koje se bave problematikom alkoholizma

Institucije koje se bave

problematikom alkoholizma
REFERENTNI CENTAR ZA ALKOHOLIZAM
Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Zagreb, Vinogradska 29
Tel.: (01) 378-7232
Faks: (01) 376-8287
OPA BOLNICA PULA
DJELATNOST ZA PSIHIJATRIJU
Pula, Zagrebaka 30
Tel.: (052) 376-702; 376-712
KBC SPLIT
KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU
Split, Spinieva 1
Tel.: (021) 556-135; 556-136
KBC OSIJEK
KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU
Osijek, J. Huttlera 4
Tel.: (031) 511-790; 511-797
KBC RIJEKA
KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU
Rijeka, Kreimirova 42
Tel.: (051) 658-321
PSIHIJATRIJSKA BOLNICA RAB
ODJEL ZA BOLESTI OVISNOSTI
Rab, Kampor 224
Tel.: (051) 776-344

61

PRIMORSKO-GORANSKA
UPANIJA

62

biljeke

biljeke

63

biljeke

biljeke

64

biljeke

biljeke

65

biljeke

biljeke

66